1.

Latinski communicare znaci uiniti opim, saopenje, razgovarati, dogovarati,

promet
2. Latinski informare znai dati oblik, oblikovati, predoiti, obavjetenje, podatak o
neemu
3. Najekonominija I najkompleksnija informacija koju je ovjek dosad otkrio u prirodi
je:
GENOM- epohalna informacija
4. Informacija je komunikabilna struktura, najei signal koji putuje od komunikatora
do recipijenta. Informacija je sve sto predstvalja ureen (degentropian) sistem.
5. Ethos- pathos- logos:
U obrazovanju govornika Quintilijan kae da jeziko izlaganje mora posjedovati ova tri
oblika. Danas, najbolji tekstovi su oni koji se fokusiraju na moral, emocije I logike
elemente.
6. ta je NOVUM?
Sve ono na emu je zasnovana svaka enkodirana informacija, ono to nije iskueno u
vlastitom iskustvenom polju.
7. REDUNDANCIJA lat. Preopterecenost, suvinost. Ona dri novum na okupu
uljepava I pojanjava poruku, ali poruka I bez nje moe postojati.
8. VRIJEDNOSNI SLOJ- tu se vri vrednovanje izloenog materijala koji moe biti na
razliite naine interpretiran u zavisnosti od vrste dogaaja, informacija
Vrijednosni sloj- ich forma, to je jedna vrsta ocjene komentatora, jer ne prelazi
granicu objektivnosti.
9. ta ini sutinu Quintilijanove teoreme?
Validnost informacije je jo u antiko doba uspostavio Quintilijan. Da bi informacija bila
validna, ona mora posjedovati odgovore na pet pitanja: ko, ta, gdje, kada I kako
10. Aristotelov pristup definiciji informacije podrazumijeva: kvantitet, kvalitet,
relaciju, prostor, vrijeme, stanje, posjedovanje, radnja, trpljenje (tolerisanje) I
supstanciju.
11. Elektronske kulture su: INFORMACIJA I DRAMA.

12. U socioloke definicije informacije spadaju: definicije po Tomi oreviu

(Informacija je praksom steeno saznanje do tada nepoznato ovjekovom iskustvu,
saopteno jezikim ili nejezikim sistemima znaenja kako bi moglo da se razmjenjuje
meu subjektima komunikatvnih inova kao simboliko posredovano iskustvo od
znaaja za smijer I efikasnost ljudske prakse) I Marku Sapunaru (Informacija je
specifian odnos meu pojavama, prijelaz od neodreenosti ka odreenosti, produkt
sloenosti neke informacije u kojoj su sloenost I vjerovatnost zbivanja meusobno
povezani)
13. U kulturoloke definicije informacije spadaju: definicije informacija po Tvrtku
Kulenovicu (Informacija jeste vrijednost poruke, ono to poruka stvarno kazujeizvjetaj o dogaajima, novim I nepoznatim. Informacija je obrnuto proporcionalna
vjerovatnoi dogaaja.).
14. Dogaaj je kretanje uhvaeno u jednom trenutku.
Dogaaj je sloeno zbivanje koje ima odreenu konfiguraciju, strukturu I faze u kojima
se odvija, ima subjekte koji nose aktivnost, objekte na kojima se aktivnosti vre, uzroke I
posljedice.
15. Komunikator je: onaj koji daje informaciju- novinar (pojedinac, grupe, organizacije)
16. Recipijent je: onaj koji prima informaciju- sadraj poruke.
17. Pod EMPIRIJSKOM injenicom podrazumijevamo: dogaaj, pojavu, stav- sve ono
to se dokuuje ulima, kao I ono emu novinar neposredno prisustvuje ili ono to
novinar dobija od izvora informacija.
18. Medijska entropija je: da se razliiti mediji razliito odnose prema informaciji.
19. Medijski dogaaj opredjeljuju etiti faktora: BLIZINA, DRAMATIKA, NOVOST
(NOVUM), RELEVANTNOST.
20. Podatak je DENOTATIVAN.
21. Fakti, podaci, faximili, izjave predstavljaju fundamentalne entitete informacije.
22. Kruni tok informacije predstavlja FEED BACK.
23. tampa, radio, tv, afia, mobitel, film, knjiga predstavljaju KANALE PORUKE.

24. Intencija jednog izvora predstavlja: Intencija je bitno unutranje svojstvo poruke.
To je simboliki posredovana namjera onih koji oblikuju poruke da bi usmjerili
sopstvenu I tuu prexu. Intencija se govori javno I smiljeno.
-

vrste intencija: DIREKTNA: ona se saima I zasniva na denotativnom nivou

INDIREKTNA: intencija na komunikacijskom nivou je posredno
kazana

25. Koja su dva nivoa u interpretaciji poruke:

Oficijelni (interpretaciju ini komunikator, ali na interpretaciju ima pravo svaki
recipijent)
Neoficijelni (svaki recipijent za sebe formira medijsko miljenje, izlazi iz okvira
novinarskog profesionalizma)
26. Autorski stav u informaciji predstavljaju: komentar
27. Objektivnost informacije predstavlja: informaciju onakvu kakva ona jeste. To je
informacija bez unosa subjektivnih elemenata novinara, nego se temelji na
objektivnosti dogaaja.
28. Prilikom dekodiranja poruke treba voditi rauna o tri vrsti istine: a) istina
ovjekovog okruenja, b)istina ovjekovog iskustva, c) istina medijske stvarnost
29. ta je diskurzivnost?
Diskurzivnost predstavlja ralanivanje. Ono je izvoenje znaenja pomou razumne
logike analize. Mogunost diskurzivnog faktora u poruci sadrana je u novosti, u
faktografskom dijelu informacije I u njenom redundantnom dijelu.
30. ta je kontekst poruke u teoriji informacija?
To je po pravilu pomoni proces. Kontekst dodatno oblikuje znaenje u zavisnosti od
intencije ili elemente diskursa (simbola, znaenje, smisla).
31. ta su preformativne presupozicije govora, miljenja, novinarstva?
Ovo objasnjavamo putem slijedeceg primjera: ako kazemo da je francuski kralj elavpreformativna presupozicija mora biti da uope postoji fr.kralj. Bez presupozicije svaka
interpretacija o njegovom izgledu je netana, neargumentirana I proizvoljna. Usljed
povrnosti recipijenata I new age-a nastaju floskule I medijske ikone koje se po
automatizmu preuzimaju. Nastaju jeftine interpretacije I laganje novinarskim putem.

32. Diskurs poiva na trijadi: SIMBOL- ZNAENJE- SMISAO. Pojasni njihove

uloge:
U procesu oblikovanja poruke moramo traiti diskurzivne simbole ije znaenje je
logiko I razumno I koji mogu da izraze kontekst, tada namjerno elimo da zamaglimo
neko znaenje I onda ga teko diskurzujemo. Smisao je nestalan I konotativan element
diskurzivnosti poruke.
33. Angairanost informacije: tenja da se neto razjasni I da se tako utjee na irenje
spoznaje auditorija u vezi neega I tek iza toga dolazi ono da se utjee na svijest I
ponaanje.
34. Uoite tazlike izmeu faktografskih I vrijednosnih poruka:
Faktografsa poruka sadri I informativni I redundantni dio. To je poruka kojom se kae
ta se zbilo, gdje se zbilo, kada se zbilo, kako se zbilo I ko su akteri zbivanja. To je
poruka koja registruje, a ne tumai, uspostavlja vezu sa nekim predhodnim saznanjem ili
iskustvom kada je to potrebno. Ono se temelji na provjerenim I provjerljivim podacima I
informativnim injenicama do kojih se dolazi konsultovanjem vie izvora informacija.
Vrijednosna poruka ostvaruje neke imanentne funkicje komuniciranja: orjentirajue,
mijenjske, akcione I funkciju dodjele statusa. Za ovu vrstu poruke tvrdi su da su
podruije sukobljavanja slobode I diktata u sferi javne komunikacije.
Ove poruke su najee u komentaru, lanku, osvrtu I u intervjuu. Vrijednosni faktor
poruke nalazi se u izboru izvora informacija, kanala, I vremena emitovanja u poretku
podataka I injenica.
35.Ne postoji apsolutna novinarska objektivnost.
35. ta je kognitivno jezgro u estetikoj poruci?
To je semantiko-faktografsko jezgro koje je esto podvala sraunata na to da se
cijela poruka primi kao faktografska. Zato se forma estetike poruke koristi u procesima
indokrinacije I zagovora u raznim propagandnim aktivnostima.
36: Quintilijan: Izvjetai moraju biti slobodni od mrnje, zlobe I prijateljstva,
gnjeva, ali I od milosra. Jer ti osjeaji ometaju duh da sagleda pravu istinu.
37. Kada nastaje teorema 7W?
Nastaje u tzv. zlatno doba tampe. 5W: ko, ta, gdje, kada I kako + zato I izvor
informacije.
38. ta je vijest?
Vijest je osnovni oblik novinarskog anra I ona je temelj sadrine drugih anrova. To je
najmanji oblik novinarskog djelovanja, ali joj je zadatak najvei. Ona je najbri vid
obavjetavanja javnosti. To je saoptavanje neke novosti to je od ope drutvenog
znaaja.

39. Pet elemenata vijesti: NOVOST, AKTUELNOST, VANOST, ISTINITOST I

ZANIMLJIVOST. Osobina vijesti je I pravovremenost koja je jedna od najznaajnijih
odrednica dobre vijesti.
40. Vrste vijesti: PISANE (interpretativna vijest, vijesti u nizu, fle, zanimljivosti)
VIZUELNE (foto-vijest, filmovna vijest)
41. Flash vijesti su?
To je vijest kod kojih nedostaje neko od 5W, a naee je pitanje kako I zato. Daje
obavjetenje o nekom izuzetno vanom dogaaju u nekoliko rijei. To moe biti kraa
vijest koja je uvod u pravu vijest.
42. Izvjetaj je javljanje s mjesta dogaaja. Izvjetaj je osnov vijesti, on je vijest.
Izvjetaj govori o neemu to je aktuelno, za im postoji ili treba izazvati interes.
Izvjetaj je dinamina forma I po osnovnoj strukturi ali I po svim elementima koji se
unose u izvjetaj da bi on bio potpun I uvjerljiv.
43. Kompozicija izvjetaja: lead- sastavljen od potpune vijesti, tijelo-prati se dogaaj
sa svim detaljima hronoloki ili selektivno hronoloki. Vodi se rauna o aktualnosti teme.,
rezime- novinar obino nudi alternative izbjegavajui lini stav.
44. Tri vrste izvjetaja: a) STANDARDNI, b) REPORTERSKI (REPORTANI),
c)KOMENTATORSKI
45. KOMENTAR je prije svega pisani anr, ali moe biti I govor. Komentar poinje
glavom gdje je saoptena neka glavna vijest, zatim slijede argumenti za jednu ili za
drugu stranu to nam govori da komentar mora imati bar dvije strane. Komentar je
autorski anr I uvijek je predmet jednog ovjeka.
46. Komentari u osnovi mogu biti: afirmativni- najee afirmiraju vladajuu politiku
paradigmu, sistem vlasti ili neko konkretno ponaanje
kritiki- kritizira vladajuu politiku paradigmu,
sistem vlasti ili neko konkretno ponaanje
47. Svaki komentar mora imati lead, tijelo I zakljuak.
48. Osvrt jeautorski, subjektivni anr. Ukljuuje prenoenje atmosfere oko dogaaja,
linosti I slino. Osvrt sadri redundantni, informativni I vrijednosni sloj. Po tom
vrijednosnom sloju anr je I prepoznatljiv.
Razlika izmeu osvrta I komentara je u atmosferi
49. intervju jedrutveno znaajan razgovor novinara sa bilo kojim licem predvien za
objavljivanje u tampi ili za emitovanje na tv-u a obavezno sadri jasne I tane ocjene
lica koje je intervjuisao.

50. Vrste intervjua:

KLASINI- u njemu su sadrana samo pitanja I samo odgovori. Vodi se sa istaknutim
linostima. Tu je sve precizno I pitanja, I odgovori I nain voenja intervjua I duina
odgovora. Aktivnost novinara je minimalna.
KOMBINOVANI- esto susreemo na radiju, u tampi ali manje na tv-u. Pitanja se ne
navode I ne postavljaju direktno.
IMPROVIZIRANI- neoekivani. To je iznenadni razgovor koji se vodi pred
mikrofonom, kamerama, ali u posljednje vrijeme sve vie I u tampi. Ovaj intervu je
improviziran samo po toku dijaloga, ali je najee veoma dobro pripremljen.
51. Da bi napravili dobar intervju nuno je: oderditi temu, izabrati linost sa kojom e se
voditi intervju I odabrati pitanja.
52. Reportaa je knjievnost injenica. To je oblik novinarskog izraavanja kojom se
javnost upoznava sa aktulelnom, autentinom I istinitom injencom, pri emu joj se mora
prii na orginalan, individualan I istraivaki nain I ispriati odaranim specifinim
stilom sa subjektivnom ocjenom koja e znaiti podsticaj svega to je napredno u drutvu.
53. Elementi reportae: 1.autentinost
2. istinitost
3. aktuelnost
4. subjektivnost
5. odabrani, specifini stil
6. ljudsko sauee
54. Da bi se napisala reportaa moramo voditi rauna o tri elementa:
1. izbor teme
2. kompozicija
3. stil pisanja (kratkoa I preciznost)
55. Podjela reportae:
1. obina (pisana) reportaa
2. rado reportaa ilustrovana tonskim snimcima
3. improvizirana ili direktan ivi prijenos