Sadraj

Uvod..str.br.2
Slikarstvo Paul Kleea. str.br.3
Kleeova djelastr.br.5
Zakljuak.str.br.13
Literatura.str.br.14

Uvod
1

Paul Klee je roen 18. Decembra 1879. u Munchenbuchsee, blizu Berna.

injenica da je Klee odrastao okruen muzikom bila je znaajna za njegov daljnji razvoj;
njegova tenja ka harmoniji i njegov interes za apstraktnu strukturu muzikog perioda
bili su sutina za njegov slikarski rad. Kroz itav ivot ostao je vjeran ljubavi prema
muzici koja je bila ukorijenjena jo u njegovom ranom djetinjstvu; bio je dobar violinist.
U kratkoj autobiografiji koju je Klee napisao nekoliko mjeseci prije smrti, u kojoj govori o
najvanijim fazama svog ivota, kae:
Spolja gledano, imao sam irok izbor zanimanja. Moj kolski sertifikat znaio je da sam
se mogao opredeliti za bilo ta, ali ja sam eleo uiti za slikara, i uiniti slikarstvo mojom
ivotnom profesijom. U to vreme ustvari ak i danas to je znailo ii u inostranstvo.
Jedini izbor koji sam imao da napravim bio je izmeu Pariza i Njemake. Lina oseanja
su me odvela u Njemaku.
Na njegovo stvaralatvo uticalo je nekoliko
ekspresionizam, kubizam i nadrealizam.

Sl.br.1. Glavni put i sporedni putevi,1929. Ulje na

Platnu, 83,7 x 67,5 cm, Koln, Museum Ludwig

pravaca

savremene

umetnosti:

Sl.br.2. Vila R, 1919. Uljana boja na kartonu,

26,5 x 22 cm, Basel, Kunstmuseum

Slikarstvo Paul Kleea

2

Prvo je studirao grafiku na privatnoj koli Henrika Knira i u to doba sticao ne

samo umetnika ve i seksualna iskustva. On je u Minhen doao 1898. godine da bi
studirao slikarstvo, a 1906 tamo i nastavio. Bio je u prijateljskim odnosima s Kandinskim
i drugim lanovima Plavog jahaa. Kleovo poimanje ekspresionizma i drugih modernih
umjetnikih pokreta proizilo je iz njegovih putovanja irom Evrope iako nijedno
putovanje nije imalo takav presudan uticaj kao putovanje u Tunis. Kleea je oduevila
sjajna svjetlost i boja Sjeverne Afrike, kao to je to bilo sa Delakroaom i Moneom vijek
ranije. Junjako sunce bilo je ono to je Kleea uinilo slikarem. U to vrijeme Klee je
osjetio da je kompozicija manje vana od slobode imaginacije, tj. da forma proizilazi iz
muzike koju je esto zvao improvizacijom psihe.
Klee je unitio mnoge svoje rane pokuaje. Trebalo mu je vremena da pronae samog
sebe: Ukoliko eli postii jako mnogo ovjek ne smije uriti navodi u dnevniku.
Neko se vrijeme Klee bavio miljenjem da slikarstvo zamijeni kiparstvom. Stvorio je
nekoliko groteskno tajnovitih skluptura nalik na idole, no kiparstvo je ipak ostalo samo
epizoda i njegovom ivotu.
Godinama se bavio ilustracijama Volterova djela Candide, oaran jasnoom stila
izraavanja. Nastavak istraivanja kojima se Klee neumorno bavio itavoga ivota
predstavljale su slike na staklu, mnoge od njih u obliku negativa bijeli crtei, a neto
rjee i obojeni, razvijeni na crnoj podlozi. Za Kleea nije postojalo nepoznato podruje ni
tehniki problemi zanata a za svaku je temu mogao primijeniti odgovarajuu tehniku.
Materijalnost je za njega bila vana kao i sama ideja. On je oblik i sadraj stalno drao u
ravnotei.
Kleeu je akvarel dugo sluio za tumaenje ljestvice stupnjeva i njihovih prelaza izmeu
bijelog i crnog, za preciznije utvrivanje prostornih odnosa i istraivanje prostora
svjetlosti. Jaina boja u slikama Kandinskog iz perioda Plavog Jahaa duboko je oarala
Kleea, ali se nije osjeao spremnim da se i sam okua kao slikar. Susret sa Delaunayom
mora da ga je opskrbio novim idejama.
Nedugo poslije njegovog povratka zapisao je u svoj dnevnik: Boja me je obuzela To
je znaenje ovog srenog trenutka: boja i ja smo jedno. Ja sam slikar.
Ali podjednako vana za Kleeov razvoj je bila i veza s Plavim jahaem jer njegova
umjetnost bila je najcjelovitija mjeavina svih izvora navedenih u Almanahu Plavog
jahaa, posebno djeije umjetnosti, plemenske umjetnosti i muzike.

Bauhaus
3

U Prvom svjetskom ratu 1920. godine Klee je pozvan u Njemaku armiju ali kao
slikar je imao sree i nije rasporeen za front ve je radio na maskirnim uzorcima za
avione, ali u ratu je izgubio svoje prijatelje August Makea i Franc Marka. I u armiji je Klee
imao privilegije da izlae i u galeriji turm u Berlinu, izlagao je vie apstraktnih akvarela.
Iz armije je otputen 1918. godine.
Godine 1920. je bila njegova retrospektivna izloba u Minhenu i tada postaje priznat
slikar. Tako je dobio ponudu da predaje slikarstvo u Bauhausu u Vajmaru- koli koju je
osnovao Valter Gropijus. Primio je ponudu i osvanuo je sa Kandinskim na ravnom i
akademskom nivou, prvo je radio kao rukovodilac radionica a posle su obojica vodili
vlastita predavanja slikarstva.
Bauhaus je bila progresivna kola i morala je da se bori protiv konzervativnih shvatanja
nacional - socijalista. Bauhaus se preselio u Desau u zgradu koju je projektovao sam
Valter Gropijus i u kojoj su bili i stanovi za pedagoge i gde je i Paul Klee stanovao.
Obojica (Klee i Kandinski) intenzivno predaju na Bauhausu. Posle kratkog premjetanja
u Berlin 1932. godine Bauhaus je ukinut.
Klee je na Bauhausu ostao do 1930. godine i poslije je primio profesuru na diseldorfskoj
akademiji. Poslije nastupa nacizma kao "degenerisani umetnik" on je otputen.
Profesorski poziv prisilio je Kleea da ispita naela svog slikarstva. On je nastojao da
razjasni stvaralaki proces kao intuitivni in koji proizilazi iz osobnog duha umjetnika, ali
na koji utiu sva njegova iskustva, upamena svjesno ili ne, ukljuujui slike, materijale i
forme kojima je radio. Umjetnost Kleea, za razliku od umjetnosti Mondrijana, pa ak i
umjetnosti Kandinskog u kasnoj fazi, uvijek je imala korijene u prirodi. On je posmatrao
prirodu i oslanjao se na nju u svakom trenutku. Poput Mondrijana i Kandinskog , Klee se
u svojim predavanjima i u slikarstvu interesovao za geometrijske elemente umjetnikog
djela taku, liniju, povrinu, vrsto tijelo.
Za njega su ti elementi imali prvobitnu osnovu u prirodi i razvoju. Za njega se slikarstvo
neprestano razvijalo i mijenjalo, u vremenu kao i prostoru. Boja se nije svodila prosto na
harmonine ili neke drugaije odnose, pa ak ni na sredstvo za utvrivanje prostora na
slici. Boja je bila energija. Ona je bila emocija koja je stvarala raspoloenje slike unutar
koje je linija stvarala akciju.

Kleeova djela
4

Sl.br.3. Zlatna ribica, 1925., uljana i vodena boja na papiru I kartonu, 49,6 x 69,2 cm Hamburg, Hamburger
Kunsthalle, Donacija prijatelja Carla Georga Heisea

Stroj koji cvrkue

5

Naslov ima nezaobilaznu ulogu u Kleeovom slikarstvu. Karakteristino je za

Kleeov nain da sama slika, koliko god vizuelno privlana, ne otkriva itavo svoje
znaenje ako nam umjetnik to ne kae naslovom. A naslovu je ipak potrebna slika:
duhovita zamisao o stroju koji cvrkue ne pobuuje nau matu dok nam se ne pokae
sam predmet. Ova nam je uzajamna zavisnost poznata iz crtanih filmova ali Klee je
podie na razinu visoke umjetnosti. Za njega je umjetnost jezik znakova, oblika koji su
slike ideja, ba kao to je oblik slova slika nekog znaka, a strelica slika zapovijedi da
krene u zadanom smjeru. Klee je nadalje shvatio da je u svakom sustavu znak
jednostavno okida.
Tijekom Drugog svjetskog rata Klee je oblikovao razne elemente u vlastiti slikarski jezik ,
koji je bio kasnije ekonomian i precizan. Stroj koji cvrkue, fini crte perom i tintom
obojen vodenim bojama, otkriva jedinstveni duh Kleeove umjetnosti. S nekoliko
jedinstvenih crta stvorio je sablasni mehanizam koji oponaa zvukove ptica, a istodobno
se podruguje naoj vjeri u uda ere strojeva i naem osjeajnom reagiranju na ptiiji
pjev. Toj maloj napravi ne nedostaje zlokobni prizvuk: glave etiri tobone ptice izgledaju
kao mamci ribia, to bi mogli posluiti za hvatanje pravih ptica. itav niz ideja u
suvremenoj civilizaciji zgusnut je u nesvakidanji izum.

Sl.br.4. Stroj koji cvrkue, 1922. Akvarel, pero i tinta na papiru postavljenom
na karton, 64,1 x 48,3 cm. The Museum of Modern Art, New York

Nisen
6

Kleeova nova paleta Tunisom inspirisana pojavljuje se u Nisenu (sl.br.5) iz 1915

godine. Apstraktna upoteba boje koja podsjea na Matisa i Kandinskog kombinovana je
unutar kubistike mree. Slika odzvanja neposrednou i naivnou djeije narodne
umjetnosti. Kao i svjetlucave, zasiene boje vizraa, bjelina papira se probija kroz
transparentan akvarel kako bi se stvorila blistava iluminacija. Odmah osjeamo
duhovnost koja je i temelj ove slike i gotovo nam se ini da se u ovoj kreaciji moemo
vratiti unazad Kleeovim stopama. Trouglasta planina, Nisen, dominira ovom slikom,
njena vrsta geometrija daje osjeaje postojanosti i vjenosti, odravajui toezofsko
vjerovanje u duhovnost trougla koji, pored ostalog, predstavlja mistian odgovor
svemira.
Nono nebo ispunjeno je religioznim simbolima kao sto je jevrejska Davidova zvezda i
islamski polumesec, koji se meaju s primitivnim hijeroglifskim suncima.
Grane jednog drveta, koje podsjeaju na ivot i ive stvari, ritmiki se podudaraju sa
zracima koji zrae iz zvijezda i sunca i jo su s njima povezane preko Nisena iji oblik
snano povezuje zemaljske elemente s kosmikim. Sluei se apstraktnim rijenikom
Klee je ogolio sve nebitne stvari. On otkriva na poetski, suzdran nain svoja najdublja
osjeanja o prirodi ivota i svemira.
Ali kako je sam rekao : Umetnost ne izraava vidljivo, ona rae stvara vidljivo.
Dodatan arm i intimnost Kleeovoj umjetnosti daju male razmjere i djeija crtaka
vjetina koje je koristio i za slike i radove na papiru.

Sl.br.5. Nisen, 1915. 17,7 cm x 26 cm, Akvarel i olovka na papiru.

Ostavtina Hermana i Margerite Ruf.

U crvenom balonu ( sl. u boji br.6), boje su ograniene na linearne obrise, ali se ipak
neprimijetno spajaju s nepostojanom, promjenljivom bojom cjeline. Crvene oblike u
gornjem lijevom i desnom uglu ograniavaju linije samo na dijelovima okrenutim prema
centru. Na rubovima slike crveni tonovi se mijenjaju i slivaju u njene, posivjele premaze
osnove. Ostatak geometrijske strukture, potpuni ili djelimini kvadrati i pravougaonici
ute, zelene i umbra boje, lebde u neodreenom prostoru i nemogue ih je tano fiksirati
ili locirati. ak i plavuasto zelena mrlja pri dnu, definisana s desne strane ugaonom
linijom koja sugerie dubinu, pomae da se jo vie zamrsi prostorna neodreenost.
ini se da se samo sredinji crveni krug crveni balon dri kao tajanstvena ia oko
koje polagano gravitira sve drugo u venom menjanju.
Ovo je djelo fantazije napravljeno od apstraktnih elemenata. Klee je linim formama
geometrijske apstrakcije eksperimentisao najee tokom dvadesetih godina, dok je bio
u Bauhausu.

Sl.br.6. U crvenom balonu 1922 god.

Okolo ribe
Tokom tridesetih godina Klee je izradio niz crvenih slika u kojima je koristio ulje,
ponekad kombinovano s vodenom bojom. Neke od njih su bile tamne podvodne scene u
kojima su ribe plivale kroz okeanske dubine okruene egzotinim biljkama, apstraktnim
oblicima a ponekad i udnim malim ljudskim biima. Ova tema je oblikovana kao
raspored beznaajnih objekata jednih matematikih, drugih organskih predstavljena
je kao neka vrsta nadrealistike mrtve prirode na slici Okolo ribe (sl.br.7). Na njoj je
precizno nacrtana riba na ovalnom purpurnom posluavniku okruena raznim
predmetima koji imaju mainske organske i amblemske forme.
ematska glava u gornjem levom uglu izrasta na dugakoj peteljci iz neke posude, koja
bi mogla biti i maina, i zapanjena je to se sueljava sa crvenom strelom vezanom
tankom linijom za ribu.
Pun i mlad mjesec, crvena taka, zeleni krst i uskolinik razbacani su na crvenom nebu
- ili u okeanskoj dubini kojom plove svi ti razliiti znaci i objekti. U ovom i slinim
djelima on se najvie pribliio pokuajima nadrealista koji su ga smatrali pionirom
nadrealizma.

Sl.br.7. Okolo ribe, 1926., 47 x 46 cm. Muzej moderne umjetnosti, Njujork.

Fond Abby Aldrich Rockefeller.

Kleeova umjetnost je plod njegovog vlastitog karaktera, ona je ne samo

zamiljena, ve temeljito promiljena i precizno isplanirana ideja nekog mogueg svijeta
izvan naega. Krug Kleeovih eksperimenata bio je tako raznovrstan da je on, dodirnuo
gotovo svaki vid slikarstva dvadesetog vijeka. Poetkom tridesetih godina ispitivao je
jedan oblik pointilizma oslanjajui se na Picassov sintetiki kubizam. Niz obojenih
taaka,rasporeenih po itavoj povrini slike, koje su slobodno formirane u razliito
obojene trouglove i kontrolisane snanim linijama da bi stvorile arhitekturalnu predstavu
(sl.br.8. Ad Parnassum).
Figure, lica (ponekad samo ogromne izbuljene oi), fantastini pejzai, arhitektonske
strukture bili su strani tokom tridesetih godina. Moda je najvanija karakteristika
posljednjih djela monumentalan izraz u kojem je Klee koristio smjele i slobodne crne
linearne are na obojenom polju.
U nekim posljednjim delima, koja su se satojala samo od nekoliko linija koje naglaavaju
figuru ili zmiju, pribliio se nekim organsko nadrealintinim slikama Joana Miroa.
Umjetnost Paula Kleea unosi u prouavanje modernog slikarstva i sklupture, pa ak I
arhitekture, itav niz tendencija sa istraivanjem fantastike.

Sl.br.8. Ad Parnassom. 1932. Kazein ulje na platnu,

1,00 x 1,26 m. Kunstmuseum, Bern

Sl.br.9. Senecio, 1922. U ljana boja na gazi

napetoj na kartonu grundiranoj kredom;
Orginalni uti okvir 40,5 x 38 cm, Kunstmuseum

10

Slikarstvo kao pismo

Posljednjih godina ivota Kleeovi formati

postaju vei. Do monumentalizacije dolazi zbog
slikarove bolesti, koja zapoinje 1935. Znakovi postaju
jo lapidarniji i sliniji slovima. esto podsjeaju na
kaligrafiju istone Azije. Kleeovo slikarstvo postaje
svijet simbola koji postaju sve jednostavniji, sve vie
svedeni, i sve zbijeniji, poput kristala. Klee nije
prikazivao cvijet nego cvat, ne rijeku nego njezin tijek,
ne stablo, ve njegov rast. Georg Schmidt Kleeovu
posljednju seriju slika je nazvao Varijacije na temu
zakljuana crta.
Strelice, znakovi interpunkcije, slova, brojevi i
arabeske olakavaju itanje njegovih slika, signali, ali
ne rjeavaju posve zagonetku slike.
Sl.br.10. Park pokraj Lu, Ulje i novinski
papir na platnu, 100,3x 69,7 cm

Kleeov ideografski stil jasno je izraen na slici Park pokraj Lu (cerna) sl.br.10. Kao to se
lirski pjesnik moe koristiti najobinijim rijeima, ovi jednostavni oblici sadre cijelo
bogatstvo doivljaja i osjeta; nevinu radost proljea, potkresanu vrijednost svojstvenu za
biljni svijet kad raste u robstvu parka.
Nema li to neke veze duhovne, ako ne injenine s romantinim ljetnim krajolikom u
rukopisu Carmina Burana.

Sl.br.11. Insula dulcamara, 1938. Ulje i boja sa tutkalom na novinskom papiru

na juti napetoj preko klinastog podokvira; 88 x 175 cm, Kunstmuseum Bern

11

Posljednja Kleeova djela

U posljednjim godinama Kleeovog zivota, tema smrti stupa u prvi plan: slika
Aneo smrti nastala u posljednjoj godini Kleeva ivota te mnoge druge slike i crtee
potkrepljuje na vrlo dojmljiv nain. Kasni radovi nisu samo autobiografski izraz, nego su i
posljednja umjetnika svjedoanstva; tema i ugroenost ljudske egzistencije bile su
naime oduvijek prisutne u Kleeovu stvaralatvu. Kleeova posljednja slika uope
(sl.br.12) jest mrtva priroda sa vazama, ajnikom, sklupturom, stolom ukreenim
cvijeem i mjesecom. U donjem lijevom kutu prikazana je unutar bijelog polja borba
Jakova s anelom i kri: Klee je sam stavio taku na svoje djelo. Na kraju dao se na
prouavanje ideografa svih vrsta,
na primjer hijeroglifa, zagonetnih oznaka
pretpovjesnim piljama zgusnutim figurativnim slikama koje su mu se sviale jer su
imale oba svojstva kojima je teio u svim grafikom jeziku. Malo prije smrti slikarev uas
pred nastupajuim Drugim svjetskim ratom naveo ga je da napusti svoju lepravu
maniru u korist tmurnog pesimistikog stanovita to se pribliava najmranijim
Miroavim privienjima iz istog vremena. Umro je 29. juna 1940. godine u LokarnoMuratu.

Sl.br.12. Bez naslova, 1940. Ulje na platnu, 100 x 80,5 cm vicarska

12

Zakljuak:
Kleeova nadarenost je rano prepoznata. Njegov prvi minhenski uitelj Heinrich Knirr
shvatio je da e Klee postii neto izvanredno. Njegove slike odiu treptavom energijom
koja vie izgleda kao organska nego geometrijska. Ali one se nikada ne temelje na
neposredno posmatranoj prirodi osim u ranim radovima i skicama. Klee je dakle bio
romantiar, mistik. On je slikarstvo ili tanije reeno stvaralaki in posmatrao kao
magino iskustvo u kome je umjetnik u trenutcima iluminacije uspio da sjedini unutarnju
viziju sa spoljanjim doivljajem svijeta.
Kleeova umjetnost je oigledno izrasla iz tradicija romantizma, i naroito simbolizma.
Kleeov pedagoki rad odredio je veim dijelom ikonografiju njegovih slika. Poto se
sluio strelicama da bi svojim studentima pokazao linije sile, te strelice poele su da
ulaze u njegova djela. Sistematski rasporeene boje, perspektivna predstavljanja,
grafikoni, brzo izraene glave, biljne forme, linearne are, pointilistike are, ahovske
ploe, najrazliitije razbacani ili kombinovani elementi, korieni da neto dokau i bili su
elementi koje je umjetnik pretvarao u maginu ideju.
Kleeov svijet je tako lian i individualan, toliko svojstven normalnom ljudskom iskustvu, a
ipak tako potpuno odvojen od njega ili postojeih ideja o apstraktnoj strukturi slike, bilo o
geometrijskoj ili ekspresionistikoj.

13

Literatura:
-

Arnason H.H., Istorija moderne umetnosti, Jugoslavia, Beograd 1975.

Janson H.W., Povjest umjetnosti dopunjeno izdanje, Stanek,Varadin, 2005.
Ruhrberg K., Schneckenburger M., Fricke C., Honnef K., Umjetnost 20 stoljea,
Taschen 2005.
http://www.google.de/imgres?imgurl=http://www.bastabalkana.com/wpcontent/uploads/2010/11/Paul-Klee.-Senecio.-1922Autoportret.jpg&imgrefurl=http://www.bastabalkana.com/2010/11/paul-klee-polkle-plavi-jahacbauhausa/&h=698&w=631&sz=43&tbnid=_OobxJgTGEtmdM:&tbnh=101&tbnw=
91&prev=/search%3Fq%3Dpol%2Bkle%26tbm%3Disch%26tbo
%3Du&zoom=1&q=pol+kle&hl=de&usg=___QJgxCb6Hy129LLFShkh4ptrqlM=&s
a=X&ei=WEv4TqI86c7hBNzqzY0I&sqi=2&ved=0CFQQ9QEwBQ&dur=179
http://www.scribd.com/doc/39525868/Paul-Klee
http://www.abcgallery.com/K/klee/klee.html

14