Napredni postupci oblikovanja

deformiranjem
Prvo predavanje

Cilj
{

Cilj ovog dijela kolegija Napredni proizvodni postupci

jest upoznavanje sa nekoliko naprednih tehnika
tehnologije oblikovanja deformiranjem.
Bit e predstavljene osnovne znaajke pojedine tehnike
oblikovanja te navedene njene prednosti i nedostaci.

Uvod
{

Napredne tehnike tehnologije oblikovanja

deformiranjem jesu:
z
z
z
z
z
z

Oblikovanje djelovanjem fluida,

Oblikovanje eksplozijom,
Oblikovanje djelovanjem elektromagnetskog polja,
Mikrooblikovanje,
Superplastino oblikovanje,
Oblikovanje mlazom kuglica.

Oblikovanje djelovanjem fluida

Oblikovanje djelovanjem fluida

{

Oblikovanje djelovanjem fluida je ekonomian nain

proizvodnje dijelova iz oblikovljivih metala kao to su
to bakrene i aluminijske legure. Dobiveni proizvodi
odlikuju se malom masom te povoljnim mehanikim
svojstvima.
Najvea uporaba oblikovanja fluidom pronalazi se u
automobilskoj industriji gdje se ovim postupkom
proizvode sloeni oblici malih masa i dobrih mehanikih
svojstava. Takoer, ovu tehniku esto susreemo kod
oblikovanja aluminijskih cijevi te okvira bicikla.

Oblikovanje djelovanjem fluida

Oblikovanje fluidom je specijalan tip oblikovanja u

kalupu koritenjem visokog tlaka radnog fluida koji na
sobnoj temperaturi utiskuje materijal u kalupnu
upljinu.

Podjela procesa oblikovanja fluidom

Oblikovanje fluidom dijeli se s obzirom na vrstu

obratka u dvije skupine:
z
z

Oblikovanje lima
Oblikovanje cijevi

Oblikovanje lima

Oblikovanje lima moe biti uz pomo membrane ili bez

membrane.
Ukoliko membrana postoji, nema izravnog kontakta izmeu
radnog fluida i obratka. Ako membrane nema, kontakt je
prisutan.
Membrana postoji: Radni komad smjeten je na tlanom
prstenu ispod kojeg se nalazi ig. Radni fluid okruuje
obradak pod relativno niskim inicijalnim pritiskom i potiskuje
ga prema igu. Oblikovanje se ostvaruje kada se ig pone
kretati prema komori ispunjenoj radnim fluidom. Tlak u
komori se tada poveava (~15000psi to odgovara ~103MPa,
~1034bar) i pod tako visokim tlakom fluid oblikuje izradak
oko iga. Nakon procesa oblikovanja tlak se smanjuje, ig se
povlai u poetni poloaj i proces je zavren.

Oblikovanje lima

Oblikovanje djelovanjem fluida - dodatak

Oblikovanje cijevi

Kod oblikovanja cijevi pritisak se primjenjuje u

unutranjosti cijevi.

Cijev je privrena unutar kalupa eljenog oblika i

presjeka.

Kada su kalupi privreni za cijev, ona se puni

radnim fluidom, a unutranji pritisak uzrokuje
oblikovanje cijevi prema konturama kalupa.
igovi eventualno mogu biti inkorporirani u alat
(kalup) kako bi vrili pritisak na eljenim mjestima i
oblikovali udubljenja u stijenci cijevi.

Oblikovanje cijevi

Oblikovanje cijevi

Prednosti oblikovanja fluidom

Prva prednost oblikovanja fluidom jest uteda na

alatu.
Kod oblikovanja lima potrebni su samo tlani
prsten i ig. Membrana iza koje se nalazi fluid pod
tlakom preuzima ulogu matrice. Na taj nain
mogue je varirati debljinu materijala bez potrebe
prilagoavanja alata.
Kod oblikovanja cijevi potreban je alat iz dva
dijela kako bi se mogao otvarati i zatvarati.
Prilikom izrade alata potrebno je voditi rauna o
tome da alat bude fino poliran.

Prednosti oblikovanja fluidom

Slijedea prednost oblikovanja fluidom jest da

kompleksni oblici mogu biti oblikovani u samo jednoj
fazi.
Oblikovanje lima s membranom omoguava izradu
gotovo neogranienih geometrija.
Oblikovanje cijevi ukljuuje nekoliko ograniavajuih
faktora: tlak radnog fluida, debljina stijenke cijevi,
vrstoa materijala, konstrukcija kalupa.

Utjecaj oblikovanja fluidom na materijal obratka

Prilikom oblikovanja lima metal tee oko iga bez

trenja. Time se reducira mogunost stanjenja
materijala i njegovog ovrenja. Eliminirana je
potreba za naknadnim odarivanjem kod dijelova koji
bi inae morali prolaziti vie proizvodnih faza.

Proizvodi u kojima se koriste dijelovi oblikovani djelovanjem fluida:

Oblikovanje
elektromagnetskim poljem

Oblikovanje elektromagnetskim poljem

{

Oblikovanje djelovanjem elektromagnetskog polja

(Electromagnetic Forming, EMF) je proces oblikovanja
koji se temelji na koritenju elektromagnetskih sila za
deformiranje metalnih obradaka. Brzina deformiranja
kod ovog postupka oblikovanja je vrlo velika.

Oblikovanje elektromagnetskim poljem

{

U procesu oblikovanja elektromagnetskim poljem

inducira se kratkotrajna struja u zavojnici
koritenjem kapaciteta kondenzatora i
visokobrzinskih prekidaa (strujni impulsi visoke
frekvencije).
Ova struja inducira magnetsko polje koje prodire
u oblinji radni komad (materijal radnog komada
takoer je vodi) u kojem se generira vrtlona
struja.
Magnetsko polje zajedno s vrtlonom strujom
inducira pojavu Lorentzove sile koja uzrokuje
deformiranje radnog komada (sile izmeu radnog
komada i zavojnice su odbojne budui da su
inducirane struje suprotnog smjera).

Oblikovanje elektromagnetskim poljem - dodatak

{
{
{

Izvor: Wikipedija
Putanja estice u magnetskom polju u ovisnosti o predznaku
elektrinog naboja.
Lorentzova sila je sila koja djeluje na elektrini naboj q koji se
giba brzinom v u magnetskom polju B i na njega djeluje
elektrino polje E . Iznos i smjer Lorentzove sile zbrojem
magnetske i elektrine sile na elektrini naboj:
z

Ponekad se kao Lorentzova sila podrazumijeva samo magnetska

sila:
z

Elektrina sila djeluje u smjeru djelovanja polja E , dok se

magnetska sila moe odrediti prema pravilu desne ruke: otvoreni
dlan se postavi tako da silnice magnetskog polja ulaze u njega, a
prsti pokazuju smjer gibanja, te tada isprueni palac pokazuje
smjer djelovanja magnetske sile.
Lorentzova sila je dobila ime po nizozemskom fiziaru Hendriku
Antoonu Lorentzu.

Oblikovanje elektromagnetskim poljem

{

U procesu oblikovanja koritenjem elektromagnetskog

polja materijal moe dostii brzinu od 100 m/s za manje
od 0.1 ms.

Dinamika procesa, ukljuujui udarac u kalupu, poveava

oblikovljivost radnog komada i umanjuje pojavu elastinog
povrata.

U osnovi, postupak EMF bi se mogao koristiti za

oblikovanje lima u vrlo kompleksne izratke. Takova
primjena bi naravno zahtijevala konstruiranje sofisticiranih
sustava kojima bi bilo mogue kontrolirati prostornu i
vremensku distribuciju magnetskog polja te time i silu
oblikovanja koja djeluje na obradak. Budui da je izrada
takovih sustava komplicirana, EMF postupak je ogranien
na proizvodnju uglavnom osmosimetrinih izradaka.

Shematski prikaz sustava

Sustav se sastoji od niskonaponskog elektrinog kruga

s visokim kapacitetom i visokobrzinskim prekidaima
koji ga opskrbljuju visokofrekventnim strujnim
impulsima u radnoj zavojnici. Metalni obradak (vodi)
izloen je jakom trenutanom magnetnom polju.
Lorentzova sila gura obradak od zavojnice. Modifikatori
polja su masivni induktori koji modificiraju magnetno
polje u eljenu konfiguraciju.

Problematika matematikog opisivanja procesa

{

Razumijevanje EMF procesa zahtijeva rjeavanje

viedimenzionalnog problema s elektro-magnetotermo-mehanikim interakcijama.
Zahvaljujui jednostavnosti zavojnice koja se
koristi za induciranje EM polja te jednostavnoj
geometriji radnog komada, mnogi pokuaji
matematikog opisivanja pretpostavili su kako se
vei dio procesa deformiranja dogaa nakon
stvaranja elektromagnetskog impulsa.
Ova je pretpostavka rezultirala razdvajanjem
elektromagnetskog i mehanikog odgovora na
problem.

Problematika matematikog opisivanja procesa

U nekim matematikim modelima sila oblikovanja

promatrana je kao jednolini pritisak po povrini
obratka sa sinusoidalnom zavisnou o vremenu.
Ovo pojednostavljenje temeljeno je na pretpostavci
da se promjene magnetnog polja dogaaju toliko
brzo da magnetno polje ima minimalnu penetraciju
u radni komad te da generira vrtlone struje u vrlo
lokaliziranoj verziji (skin effect).
Sukladno tome, kod osnosimetrinih obradaka male
debljine nije potrebno odreivati volumensku
distribuciju EM polja.
Na taj nain problem se matematiki moe opisati
kao klasian proces oblikovanja sa odreenim
ravnomjerno rasporeenim pritiskom po povrini.

Problematika matematikog opisivanja procesa

{

U praktinoj primjeni se pokazalo kako opisani

matematiki model ne zadovoljava sloenije procese.
Danas su u uporabi znatno sloeniji matematiki modeli
kojima se uglavnom raunalno vri odreivanje
moguih parametara procesa.

Prikaz jednostavnijih procesa oblikovanja elektromagnetskim poljem

Prednosti oblikovanja elektromagnetskim poljem:

{
{
{
{
{

Poboljana oblikovljivost
Poboljana raspodjela naprezanja
Smanjenje uestalosti nabiranja
Aktivna kontrola elastinog povrata
Greke na lokaliziranim oblicima su minimizirane

Oblikovanje eksplozijom

Oblikovanje eksplozijom

Pri oblikovanju eksplozijom kemijska energija

eksplozivne tvari koristi se za generiranje udarnih
valova u nekom mediju (najee se radi u vodi) koji
se usmjeravaju prema radnom komadu i deformiraju
ga vrlo velikim brzinama.

Oblikovanje eksplozijom
{

Oblikovanje eksplozijom koristi se za proizvodnju

kompleksnih oblika te identinih zakrivljenja na
relativno jednostavan nain.
Gotovo svi tipovi metala: aluminij, elik,
nehrajui elik, nikal i titan, mogu se oblikovati
eksplozijom.
Ova tehnologija datira iz 1888. kad je koritena
za rezbarenje eljeznih ploa. Taj tip oblikovanja
eksplozijom stavlja eksplozivno sredstvo u
direktan kontakt s obratkom.
Nakon drugog svjetskog rata oblikovanje
eksplozijom koristi se u avioindustriji za
kompleksne komponente kao to je to glava
rakete Saturn V, za filtere goriva, nabrane
(valovite) ploe itd.

Mogunosti oblikovanja eksplozijom:

{
{
{

Veliki izratci, dimenzija i do 10 m, mogu se oblikovati u

samo jednoj fazi.
Takoer se mogu oblikovati i vrlo debele ploe elik
debljine do 6cm.
Oblikovanje eksplozijom posebice je pogodno za
proizvodnju malih serija, ali se takoer i velike serije
mogu proizvoditi istovremenim oblikovanjem nekoliko
komada.

Dva su razliita postupka oblikovanja

eksplozijom: direktni i indirektni.
Direktni: eksplozivna tvar smjetena je direktno
na oblikovanom komadu. Detonacija proizvodi
pritisak na povrinu obratka i potiskuje ga u
kalup. Direktni pritisci na povrinu mogu iznositi i
do 35000 MPa. Ovaj tip oblikovanja ukljuuje
veliki rizik od pogreke na obratku.
Indirektni: eksplozija se dogaa u tekuini.
Ploa koja se oblikuje smjetena je u kalupu, a
upljina izmeu kalupa i ploe je vakuumirana.
Sustav se uranja u tekuinu. Eksploziv se nalazi u
tekuini iznad ploe, na unaprijed odreenoj
udaljenosti, gdje se detonira, a sile potiskuju
plou unutar kalupne upljine. Pritisak na
povrinu obratka iznosi do 1000 MPa.

Indirektni postupak ukljuuje slijedee komponente:

- Eksploziv
- Medij za prijenos energije
- Kalup za oblikovanje
- Radni komad.

Shematski prikaz

Prikaz oblikovanja eksplozijom

Exploform - a new era in metalforming2.flv

Oblikovanje eksplozijom - cijevi

Eksplozivi
{

Eksplozivi su tvari koje mogu razviti brzu

kemijsku reakciju tijekom koje se razvija toplina i
velika koliina plinovitih produkata.
Eksplozivi mogu biti u vrstom stanju (TNTtrinitritoluen), tekui (Nitroglicerin) ili plinoviti
(mjeavina kisika i acetilena).
Dijele se u dvije kategorije:
z

Nii eksplozivi koji naglo sagorijevaju, ali ne

izazivaju eksploziju, prema tome razvijeni tlak nije
velik.
Vii eksplozivi koji imaju vrlo jaku kemijsku reakciju
i razvijaju jako visok tlak.

Features of Low and High Explosives

Property

Method of initiation

High Explosives

Primary HE-ignition,
spark, flame, or impact

Low Explosives

Ignition

Secondary HEdetonator, or
detonator and booster
combination
Conversion time+

Microseconds

Milliseconds

Pressure

up to about

up to about 40,000psi

4,000,000psi

+ Time required to convert a working amount of high explosive into high-pressure gaseous products

Prednosti oblikovanja eksplozijom

{
{
{
{
{

Postizanje finih toleranca

Izbjegavanje skupih zavarivanja
Mogunost kontrole kvalitete dobivenih kontura
Smanjenje trokova izrade alata
Jeftinija alternativa superplastinom oblikovanju

Materijali alata
{

Materijali koji se koriste za izradu kalupa kod

oblikovanja eksplozijom su: visokovrsti alatni elici,
plastike, beton.
Kalupi manje vrstoe koriste se za male proizvodne
serije i ako se ne zahtijevaju vrlo uske tolerance
izratka.
Za vee serije koriste se materijali vee vrstoe.

Materijali alata
Concrete=beton

Material of Die

Application Area

Kirksite (Al-Zn alloy)

Low pressure and few

parts

Fiberglass and Kirksite

Low pressure and few

parts

Fiberglass and Concrete

Low pressure and large

parts

Epoxy and Concrete

Low pressure and large

parts

Ductile Iron

High pressure and many

parts

Concrete

Medium pressure and large

parts

Prijenosni medij

Energija osloboena eksplozijom prenosi se do radnog

komada kroz medij (zrak, voda, ulje, elatinozne tvari,
tekue soli).
Voda je jedan od najboljih medija za oblikovanje
eksplozijom budui da je lako dostupna, jeftina i
poluuje izvrsne rezultate.
Odabir prijenosnog medija vri se s obzirom na veliinu
proizvedenog pritiska i dimenzije obratka.
Voda je povoljniji medij od zraka za prijenos visokih
pritisaka na radni komad.

Oblikovljivost
{

Oblikovljivost se definira kao sposobnost materijala da

se deformira odreenim postupkom oblikovanja iz svog
poetnog oblika u zahtijevani oblik bez pojave greke.
Tablica prikazuje usporedbu oblikovljivosti nekih
materijala koristei odarenu 1100 leguru aluminija
kao bazu.