Izvjesce Stanje Okolisa

Nakladnik
Primorsko-goranska upanija
Za nakladnika
upan Zlatko Komadina
Izvrni nakladnik
Glosa d.o.o. Rijeka
Za izvrnog nakladnika
Ksenija ulina
Izraiva Izvjea
Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia
Za izraivaa Izvjea
proelnica dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurkovi
Voditeljica izrade Izvjea
mr. sc. Jelena anik
Autori Izvjea
mr. sc. Jelena anik, Rajka Alfreider Horvat, Darko Hlavica, Vjekoslava Hrvatin Baki,
Hicela Margan, Biljana Stipeti-Kalini
Javna ustanova Priroda
mr. sc. Marko Randi
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije
doc. dr. sc. Ana Alebi-Jureti, Duanka uzela-Bila, mr. sc. eljko Linak, Denis Peut
APO d.o.o.
Indira Crnki, Andrea Rapi, Staa Zovko eramilac
Autori i izvori fotografija
Sinia Abramovi, elimir erneli, Tjeimir Mari, Miljenko Marohni, mr. sc. Marko Randi
Arhiva Primorsko-goranske upanije
Lektor
Josip galji
Grafiko ureenje
Jasminka Mari-Kazazi, Tempora, Rijeka
Tisak
AKD, Zagreb
PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA
IZVJEE
O STANJU OKOLIA
PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
za razdoblje 2006.-2009. godine
Rijeka, 2011.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Sveuiline knjinice Rijeka pod brojem 120902043
ISBN 978-953-7221-39-3
KAZALO
1. uvod............................................................................................................11
2. Osnovni podaci o Primorsko-goranskoj upaniji..................................13
2.1. Geografski poloaj i opis podruja upanije..................................................13
2.2. Teritorijalni ustroj upanije........................................................................16
2.3. Glavne gospodarske djelatnosti..................................................................16
2.3.1. Trgovina........................................................................................18
2.3.2. Preraivaka industrija....................................................................19
2.3.3. Promet i veze.................................................................................19
2.3.4. Turizam.........................................................................................19
2.4. Prometna povezanost i vani infrastrukturni objekti.......................................19
2.5. Klimatska obiljeja...................................................................................20
3. Ustroj Primorsko-goranske upanije....................................................23
3.1. Tijela upanije ........................................................................................23
3.1.1. upanijska skuptina......................................................................23
3.1.2. upan...........................................................................................23
3.1.3. Upravna tijela ...............................................................................24
3.2. upanijske javne ustanove i drutva............................................................25
3.2.1. Javna ustanova Priroda...................................................................25
3.2.2. Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana................................25
3.2.3. Ekoplus d.o.o.................................................................................25
3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o.
(REA KVARNER) .........................................................................25
4. INSTITUCIJE, SPECIJALIZIRANE USTANOVE I NEVLADINE UDRUGE KOJE SE NA
PODRUJU PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE BAVE ZATITOM OKOLIA ....... 27
5. Dokumenti zatite okolia Primorsko-goranske upanije .................33
5.1. Dokumenti upanijske razine.....................................................................33
5.2. Dokumenti na razini gradova i opina.........................................................34
6. STANJE OKOLIA ............................................................................................35
6.1. Zrak . .....................................................................................................35
6.1.1. Zakonski okvir................................................................................35
6.1.2. Praenje kakvoe zraka ..................................................................36
6.1.3. Stanje kakvoe zraka......................................................................40
6.1.3.1. upanijska (lokalna) mrea.................................................42
6.1.3.2. Monitoring DINA-Petrokemije d.d. Omialj...........................45
6.1.3.3. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju............. 46
6.1.3.4. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki............. 47
6.1.3.5. Monitoring Brodogradilita Viktor Lenac d.d.........................47

6.1.3.6. Monitoring odlagalita Vievac, Vikovo...............................48
6.1.4. Kategorizacija Primorsko-goranske upanije prema kakvoi zraka.........48
6.1.5. Ocjena postojeega imisijskog monitoringa Primorsko-goranske
upanije .....................................................................................51
6.1.6. Prikaz postojeeg stanja emisija u zrak.............................................. 52
6.1.6.1. Pojedinani stacionarni izvori..............................................52
6.1.6.2. Emisije iz kolektivnih (plonih) izvora...................................55
6.1.6.3. Ukupne emisije u zrak ......................................................55
6.1.7. Zakljuak .....................................................................................57
6.2. Vode.......................................................................................................57
6.2.1. Zakonski okvir................................................................................57
6.2.2. Osnovni podaci o kakvoi vode .......................................................58
6.2.2.1. Osnovni podaci o povrinskim vodama.................................58
6.2.2.2. Osnovni podaci o podzemnim vodama.................................60
6.2.3. Vodni resursi..................................................................................61
6.2.4. Kakvoa voda Primorsko-goranske upanije u razdoblju od 2006.
do 2009. godine..........................................................................62
6.2.4.1. Ocjena kakvoe vode vodotoka...........................................65
6.2.4.2. Ocjena kakvoe vode jezera i akumulacija............................65
6.2.4.3. Ocjena kakvoe vode za pie..............................................67
6.2.4.4. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za pie na podruju
Primorsko-goranske upanije..............................................68
6.2.5. Utjecaj oneienja na podzemne i povrinske vode ..........................69
6.2.6. Stanje u vodoopskrbi......................................................................71
6.2.7. Stanje u odvodnji...........................................................................72
6.2.8. Zakljuak......................................................................................72
6.3. More.......................................................................................................73
6.3.1. Zakonski okvir................................................................................74
6.3.2. Kakvoa mora................................................................................74
6.3.3. Plava zastava.................................................................................79
6.3.4. Jadranski projekt............................................................................79
6.3.5. Praenje donosa oneienja s kopna .............................................. 81
6.3.6. Izvori oneienja mora s kopna.......................................................83
6.3.7. Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u
Primorsko-goranskoj upaniji ..........................................................84
6.3.8. Vodeni balast.................................................................................85
6.3.9. Otoci . ..........................................................................................87
6.3.10. Zakljuak......................................................................................87
6.4. Tlo..........................................................................................................88
6.4.1. Zakonski okvir................................................................................88
6.4.2. Stanje tla u upaniji.......................................................................88
6.4.3. Zakljuak .....................................................................................90
7. KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEE ...............................................................91

7.1. Zakonski okvir..........................................................................................91
7.2. Stanje kulturnih dobara na podruju Primorsko-goranske upanije..................91
7.2.1. Projekt Putovima Frankopana . ........................................................92
7.2.2. Sanacija i obnova pojedinanih kulturno-povijesnih graevina . ........... 92
7.3. Zakljuak.................................................................................................93
8. OTPAD...........................................................................................................95
8.1. Zakonski okvir..........................................................................................95
8.1.1. Zakon o otpadu..............................................................................95
8.1.2. Strategija o gospodarenju otpadom................................................... 95
8.1.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015............... 97
8.1.4. Ostali propisi.................................................................................99
8.1.5. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije...................99
8.2. Gospodarenje otpadom............................................................................101
8.2.1. Gospodarenje komunalnim otpadom .............................................. 102
8.2.1.1. Prikupljanje komunalnog otpada.......................................102
8.2.1.2. Koliine i vrste komunalnog otpada...................................104
8.2.1.3. Odlagalita komunalnog otpada........................................106
8.2.2. Gospodarenje proizvodnim otpadom ..............................................106
8.2.2.1. Neopasni proizvodni otpad...............................................107
8.2.2.2. Opasni proizvodni otpad...................................................110
8.2.3. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada................................110
8.2.3.1. Ambalani otpad.............................................................111
8.2.3.2. Graevni otpad...............................................................113
8.2.3.3. Otpad koji sadri azbest...................................................115
8.2.3.4. Otpadne gume i vozila.....................................................116
8.2.3.5. Otpadne baterije i akumulatori..........................................117
8.2.3.6. Otpadna ulja...................................................................117
8.2.3.7. Otpadni elektrini i elektroniki ureaji i oprema.................118
8.2.3.8. Medicinski otpad.............................................................119
8.2.3.9. Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili...........................121
8.2.3.10. Ostale posebne kategorije otpada......................................121
8.3. Sanacija i zatvaranje odlagalita u upaniji................................................124
8.3.1. Sanacija odlagalita komunalnog otpada.........................................124
8.3.1.1. Odlagalite Vievac..........................................................124
8.3.1.2. Odlagalite Osojnica........................................................126
8.3.1.3. Odlagalite Peterkov laz ..................................................127
8.3.1.4. Odlagalite Treskavac......................................................127
8.3.1.5. Odlagalite Sovi laz........................................................128
8.3.1.6. Odlagalite Duplja ..........................................................129
8.3.1.7. Odlagalite Pri.............................................................130
8.3.1.8. Odlagalite Kalvarija .......................................................130

8.3.1.9. Odlagalite Cetin ............................................................131
8.3.1.10. Odlagalite Sorinj............................................................131
8.3.2. Sanacija divljih odlagalita ...........................................................133
8.3.3. Sanacija odlagalita proizvodnog otpada.........................................136
8.3.3.1. Odlagalite proizvodnog otpada INA d.d. Rafinerije
nafte na Urinju ..............................................................136
8.3.3.2. Privremeno odlagalite otpada u DINA-Petrokemiji d.d. . .....137
8.3.3.3. Odlagalite opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak)...............137
8.4. Dokumentacija o gospodarenju otpadom ..................................................138
8.5. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom . .....................................139
8.5.1. upanijski centar za gospodarenje otpadom Mariina......................139
8.5.1.1. Imovinsko-pravna priprema zemljita za izgradnju
CGO Mariina..............................................................139
8.5.1.2. Dokumentacija i dozvole za izgradnju CGO Mariina........139
8.5.1.3. Izgradnja CGO Mariina................................................139
8.5.1.4. Automatska mjerna postaja i infrastruktura.........................139
8.5.1.5. Organizacija financiranja izgradnje CGO Mariina.............140
8.5.1.6. Planirani nastavak realizacije CGO u
razdoblju 2010-2013. . ..................................................140
8.5.2. Pretovarne stanice, reciklana dvorita i eko-otoci............................141
8.6. Izobrazba i informiranje ..........................................................................141
8.7. Zakljuak . ............................................................................................141
9. BUKA..........................................................................................................143
9.1. Zakonski okvir........................................................................................143
9.2. Stanje u upaniji....................................................................................143
9.2.1. Karte buke...................................................................................143
9.2.2. Mjerenja razine buke.....................................................................144
9.3. Zakljuak...............................................................................................146
10. ONEIIVAI NA PODRUJU UPANIJE.......................................................147
11. PROCJENA UTJECAJA POJEDINANIH ZAHVATA NA OKOLI ..........................155
12. Upravljanje rizicima ..............................................................................157
13. ENERGETIKA................................................................................................161
13.1. Zakonski okvir ....................................................................................161
13.2. Strategija energetskog razvitka Primorsko-goranske upanije.....................161
13.3. Energetska bilanca Primorsko-goranske upanije ....................................162
13.4. Postojei strateki energetski kapaciteti .................................................163
13.5. Koritenje obnovljivih izvora energije i energetska uinkovitost . ................163
14. PROMET......................................................................................................167
14.1. Zakonski okvir.....................................................................................167
14.2. Cestovna mrea...................................................................................167
14.3. eljeznika mrea................................................................................168

14.4. Pomorski promet..................................................................................170
14.5. Zrani promet......................................................................................170
15. INSPEKCIJSKI nadzor.................................................................................171
15.1. Inspekcija zatite okolia.......................................................................171
15.2. Inspekcija zatite prirode......................................................................172
15.3. Vodopravna inspekcija..........................................................................172
15.4. Sanitarna inspekcija.............................................................................172
16. FINANCIRANJE ZATITE OKOLIA ................................................................173
16.1. Ulaganja Primorsko-goranske upanije....................................................174
16.2. Ulaganja jedinica lokalne samouprave s podruja Primorsko-goranske
upanije..............................................................................................175
16.3. Ulaganja Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.......................177
16.4. Ulaganja Hrvatskih voda.......................................................................178
17. PROJEKTI SUFINACIRANI SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE ............................183
18. Informacijski sUSTAVI primorsko-goranske UPANIJE
koji sadre podatke o zatiti okolia ..................................................187
18.1. Registar oneiavanja okolia (ROO).....................................................187
18.2. Izraene prostorne baze podataka u ISPU...............................................188
18.2.1. GIS baza Jadrana ......................................................................188
18.2.2. GIS baza upanije .....................................................................189
18.2.3. GIS baza prostornih planova ureenja opina i gradova...................189
18.2.4. GIS baza podataka o zatiti prostora u sastavu GIS baze
prostornih planova ureenja opina i gradova.................................190
19. ekoloka IZOBRAZBA . ..............................................................................191
20. ANALIZA OSTVARIVANJA PROGRAMA ZATITE OKOLIA U
PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI ZA RAZDOBLJE 2006.-2009. .................193
21. ZAKLJUAK ................................................................................................213
22. IZVORI PODATAKA .......................................................................................214
1. uvod
Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioloke i
krajobrazne raznolikosti, racionalno koritenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog ivota i temelj odrivog razvitka. Radi
osiguranja cjelovitog upravljanja zatitom okolia na nain da se ostvari odrivi razvitak, Zakonom o zatiti okolia (NN br. 110/07) odreena je obveza donoenja dokumenta odrivog razvitka i zatite okolia. To su:
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske,
Plan zatite okolia Republike Hrvatske,
Program zatite okolia,
Izvjee o stanju okolia.
Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske dugorono se usmjerava gospodarski
i socijalni razvitak te zatita okolia prema odrivom razvitku drave. Planom zatite
okolia odreuju se prioritetni ciljevi zatite okolia u dravi. Programom zatite okolia se, u skladu s regionalnim i lokalnim posebnostima i obiljejima podruja, poblie
razrauju mjere iz Plana za podruje na koje se Program donosi. Za potrebe praenja
ostvarivanja ciljeva navedenih dokumenata donose se etverogodinja izvjea o stanju okolia.
U skladu s lankom 52, stavka 3. Zakona o zatiti okolia, Izvjee o stanju okolia
koje se donosi za praenje ostvarivanja ciljeva upanijskog programa zatite okolia
sadri: podatke o stanju okolia u podruju za koje se izvjee donosi, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoli, ocjenu stanja, ocjenu uinkovitosti provedenih mjera, podatke o praenju stanja okolia i institucionalnom sustavu upravljanja okoliem
te koritenju financijskih sredstava za zatitu okolia, procjenu potrebe izrade novih ili
izmjena i dopuna postojeih dokumenata, te druge podatke od znaenja za zatitu
okolia.
Izvjee o stanju okolia na regionalnoj razini izrauje upravno tijelo nadleno za zatitu okolia, a donosi ga upanijska skuptina.
Program zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji donesen je za razdoblje
2006.-2009. godine. U skladu s tim treba donijeti Izvjee o zatiti okolia Primorskogoranske upanije za isto razdoblje.
Izvjee o stanju okolia Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2006.-2009. godine sadri podatke o donesenim dokumentima zatite okolia, podatke o stanju okolia
po sastavnicama okolia, izvjee o gospodarenju otpadom, o utjecaju energetike, prometa i buke na okoli, podatke o oneiivaima, o procjeni utjecaja pojedinanih zahvata na okoli, o upravljanju rizicima, provedenom nadzoru, te podatke o informacijskom sustavu zatite okolia i o projektima koji su sufinancirani sredstvima europskih
11
fondova. Prikazana je dinamika i visina financijskih sredstava koja su uloili Primorsko-goranska upanija, gradovi i opine iz vlastitog prorauna, zatim uloena i/ili odobrena sredstva Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, te uloena sredstva
Hrvatskih voda u projekte i aktivnosti zatite okolia. Izvjee sadri i analizu ostvarivanja Programa zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009.
godine.
Izvjee ne sadri podatke o prirodnoj batini jer je upanijska skuptina 17. lipnja
2010. godine na 13. sjednici donijela zakljuak kojim se prihvaa Izvjee o stanju prirode na podruju Primorsko-goranske upanije za razdoblje od 2005. do 2009. godine.
Pri izradi ovog Izvjea koriteni su dostupni podaci, programi, planovi i izvjea upanije, gradova i opina, komunalnih drutava, JU Zavoda za prostorno ureenje, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije i drugih institucija, te
podaci iz Registra oneienja okolia, Registra dozvola za gospodarenje otpadom,
Registra dokumenata odrivog razvoja i izvjea Agencije za zatitu okolia, te rezultati anketa i drugi podaci kojima raspolae Odsjek za zatitu okolia, komunalne poslove
i kulturno-povijesno naslijee Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia Primorsko-goranske upanije.
abranka
12
2. Osnovni podaci o
Primorsko-goranskoj upaniji
2.1. Geografski poloaj i opis podruja upanije
Primorsko-goranska upanija je smjetena na sjevernom dijelu Jadranskog mora. Nalazi se izmeu Istre, Like i sredinje Hrvatske i vano je sredite putova koji omoguuju prometno povezivanje Srednje Europe s Jadranom i prekomorskim zemljama te zemljama Zapadne Europe s balkanskim i istono mediteranskim zemljama. upanija se
nalazi u zapadnom dijelu teritorija Republike Hrvatske, na zapadu granii s Istarskom,
na istoku s Karlovakom, a na jugoistoku s Liko-senjskom upanijom (slika 1).
Slika 1.
Geografski poloaj
Primorsko-goranske upanije
Primorsko-goranska upanija jedna je od sedam primorskih upanija RH te, osim kopnenog dijela, obuhvaa i vei broj stalno naseljenih otoka, od kojih su najvei Krk
(406 km2), Cres (406 km2), Rab (91 km2) i Loinj (75 km2), a stalno su naseljeni jo
i Unije (17 km2), Ilovik (6 km2) i Susak (4 km2). Povrina teritorija upanije iznosi
3.582 km2, a povrina akvatorija, tj. obalnog mora 4.339 km2. Na podruju upanije
2001. godine, odnosno u doba najnovijega slubenog popisa stanovnitva, stalno je
boravilo 305.505 stanovnika. Primorsko-goranska upanija, s udjelom od 6,9%, peta
je po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. Srednja gustoa naseljenosti upanije
iznosila je 85,3 stanovnika/km2, to je vie od prosjene gustoe naseljenosti RH, koja
iznosi 78,4 stanovnika/km2.
13
Sjedite Primorsko-goranske upanije je Grad Rijeka s 144.043 stanovnika, koja je

upravno-administrativno, poslovno, gospodarsko, kulturno i sportsko sredite upanije. Rijeka je trei grad po veliini u Hrvatskoj (poslije Zagreba i Splita).
upanija se sastoji od tri fizionomski dobro izraene cjeline:
Gorski kotar, koji zauzima oko 37% teritorija upanije i obuhvaa gradove abar, Delnice i Vrbovsko te opine Brod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad;
Priobalje s neposrednim zaleem, koje zauzima oko 34% teritorija upanije i
obuhvaa gradove Bakar, Crikvenica, Kastav, Kraljevica, Novi Vinodolski, Opatija i Rijeka te opine avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Moenika Draga, Vikovo i Vinodolska;
Otoci, koji zauzimaju oko 29% teritorija upanije i obuhvaaju gradove Cres,
Krk, Mali Loinj i Rab te opine Baka, Dobrinj, Lopar, Malinska-Dubanica,
Omialj, Punat i Vrbnik.
Gorski kotar zauzima prostor visokoga planinskog reljefa. Najistaknutiji gorski masivi
ovog podruja su Risnjak (Veliki Risnjak, 1.528 m; Snjenik, 1.506 m; Obru,
1.376 m) i Velika Kapela (Bjelolasica, 1.534 m; Vievica, 1.428 m). Izmeu Risnjaka i Velike Kapele usjeeno je sedlo Delnikih vrata (742 m), koje je od iznimne prometne i strategijske vanosti. Nedaleko od Mrkoplja, u podruju Velike Kapele, nalazi
se najvie stalno naselje u RH Begovo Razdolje (1.060 m, 47 stanovnika). Ovaj je
prostor dio geotektonske cjeline vanjskih Dinarida. Dinarska orografska orijentiranost
(SZ-JI) karakteristina je za veinu gorskih struktura. U morfostrukturnom smislu to je
prostor borano-navlano-ljuskavih struktura, formiranih u karbonatnim stijenama (vapnenci s ulocima dolomita, djelomice i klastita) jure i krede, a u manjoj mjeri i paleogena. Nepropusnije stijene trijasa (glineni kriljavci, lapori, pjeenjaci i konglomerati)
utvrene su samo u podruju gornjeg Pokuplja (izmeu abra i Ravne Gore) te u dijelu masiva Risnjaka. Zbog navedenih litolokih obiljeja prevladava reljef uglavnom pokrivenog kra s mjestimino izraenim tipinim krkim oblicima (ponikve, krape, ponori, jame, ponornice i slino).
Najvea ponornica ovog prostora je Dobra, a glavni povrinski vodotok Kupa. Najveim dijelom svog toka kroz upaniju od Osilnice do Zdihova rijeka Kupa predstavlja i dravnu granicu Hrvatske i Slovenije.
Na podruju Gorskog kotara nalaze se dva manja, ali turistiki pa i energetski, zanimljiva jezera: Lokvarsko i Bajersko jezero.
Lokvarsko jezero
Prostor je znakovit po velikoj koliini oborina (vie od 2.000 mm

godinje, a u podruju Risnjaka i dijelova Velike Kapele i vie od
3.000 mm). Najvie oborina padne u jesenskim mjesecima (listopad, studeni), a najmanje ljeti (srpanj, kolovoz). Najvei dio prostora pokriven je smeim tlima na vapnencima i dolomitima, a
mjestimice je razvijena i vapnenako-dolomitna crnica te crvenica.
Kamenjar (litosol) takoer nije rijedak. Smea distrina kisela tla
utvrena su mjestimino (ire podruje Broda na Kupi i Lokava).
Najvei dio tzv. visokoga Gorskog kotara pokrivaju kontinentske
ume bukve i jele (Calamintho-Abieti-Fagetum; Luzulo-AbietiFagetum). Nii, sjeveroistoni dio prostora, tj. iri pojas izmeu
Broda na Kupi i Ogulina znatnim je dijelom pokriven kontinentskom bukovom umom (Lamio orvalae-Fagetum, Luzulo-Fage-
14
tum). Samo najvii dijelovi Risnjaka i Velike Kapele obrasli su klekovinom bora krivulja
(Lonicero-Pinetum mughi), subalpinskim bukovim umama i ikarom (Homogyno alpinae Fagetum) te umama smreke (Calamagrostio Picetum, Listero Picetum).
Obalno podruje Kvarnerskog zaljeva i zaobalnih flinih udolina prostire se od Plomina na zapadu do Sibinja Krmpotskog na istoku. To je uzak priobalni pojas; u zapadnom je dijelu omeen masivom Uke (Vojak, 1.401 m), na sjeveru (u irem podruju
Rijeke) priobalnim grebenima Grobnitine, a na istoku vinodolskom priobalnom uzvisinom (319 m).
Reljef zaobalja primorskih grebena dominantno je uvjetovan mlaim pokretima sputanja (Grobniko polje, Vinodol). U dijelovima ovog prostora prevladavaju slabopropusne naslage paleogenskog flia, koje u vinodolskoj udolini omoguavaju tradicionalnu poljodjelsko-vinogradarsku djelatnost. S iznimkom flinog pojasa Klana-Cernik-Vinodol, itav je ostali dio priobalja (ukljuujui i masiv Uke) graen od karbonatnih
stijena (vapnenci, dolomiti) kredne starosti. Vinodolska flina zona u svojem je sjeverozapadnom dijelu potonula i potopljena morem, tvorei danas morfoloki prepoznatljiv prostor Bakarskog zaljeva.
Najvei dio Kvarnerskog primorja, zajedno s otocima, godinje prima 1.000-1.500 mm
oborina i pokazuje obiljeja submediteranske klime. Neto je vlanije liburnijsko primorje
(u podnoju Uke), gdje srednja godinja koliina oborina iznosi 1.500-2.000 mm.
Najvie oborina padne u jesen (listopad, studeni), a najmanje ljeti (srpanj, kolovoz).
Znaajan modifikator klime, osobito istonog priobalja Kvarnera, je jak i hladan,
uglavnom mahovit vjetar (bura), koji pue iz sjeveroistonog kvadranta. Zbog relativno
velike dinamike reljefa, odnosno, nagnutosti padina, tla su ovdje velikim dijelom erodirana ili pak vrlo tanka. Kamenjar (litisol) je rairen, a znatne su vapnenako-dolomitne povrine pokrivene smeim tlom. Autohtoni vegetacijski pokrov obiljeen je prevladavajuim submediteranskim umama te ikarama hrasta medunca i crnograba
(Seslerio-Ostryetum carpinifoliae), odnosno, hrasta medunca i bjelograba (QuercoCarpinetum orientalis, Carici-Carpinetum orientalis).
Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko teite upanije: to je prostor rijeke
aglomeracije u kojemu ivi oko 200.000 ljudi (tj. oko 62% ukupnog stanovnitva upanije), djeluje nekoliko veih industrijskih i drugih gospodarski relevantnih objekata,
ali su znaajni tradicionalno turistiki lokaliteti (Crikvenica, Krk, Loinj, Opatija).
Prostor kvarnerskih otoka (najvei meu njima su Krk, Cres, Rab i Loinj) trea je
velika cjelina Primorsko-goranske upanije. Otoci su, kao i susjedno kopno, preteno
graeni od vapnenaca krede, dok se u udolinskim prostorima
(npr. pojas Malinska Baka na Krku, Supetarska Draga Barbat na Rabu, podruje Valuna na Cresu, Nerezina i Velog Loinja
na Loinju i dr.) nerijetko nalaze fline naslage. Orografska struktura otonih uzvienja obiljeena je dinarskim pravcem na unutranjim (Krk, Rab), a pravcem SSZ-JJI na zapadnim otocima
(Cres, djelomice Loinj). U junom dijelu Loinja strukture se
povijaju u dinarski smjer. Taj smjer prema jugoistoku zadravaju
sve otone cjeline poevi od Silbe, Oliba i Premude, preko
Molata do veih otoka Zadarskog arhipelaga i dalje na jugoistok.
Spomenuta dva niza velikih otoka Kvarnera gotovo u potpunosti
zatvaraju Rijeki zaljev. Ovaj je s puine dostupan preko tri prolaza: Velih vrata, izmeu Cresa i Istre, Srednjih vrata, izmeu Cresa
i Krka te uskog Vinodolskog kanala izmeu otoka Krka i Vinodola.
15
Obale svih etiriju velikih otoka obiluju zaljevima, zatonima i dragama pa im je obala
relativno dugaka, s visokim koeficijentom razvedenosti. Tako, duljina obale otoka
Krka iznosi 189,3 km, a koeficijent razvedenosti 2,64. Na Cresu su ove vrijednosti jo
vee: 247,7 km, odnosno, 3,48. Obala Raba dugaka je 103,2 km, ali mu je razvedenost vrlo velika te iznosi 3,06. Najrazvedeniji je otok Loinj s koeficijentom 3,66, a
duljinom obale 112,2 km.
Reljef kvarnerskih otoka tek mjestimino dosie visinu sredogorja (Gorice na Cresu,
648 m; Osorica na Loinju 589 m; Obzova na Krku, 568 m; Kamenjak na Rabu,
470 m), ali ipak predstavlja znaajan mikroklimatski modifikator. To posebno dolazi
do izraaja na otoku Rabu, gdje je kalifrontska, od bure zatiena jugozapadna obala, svojim mediteranskim obiljejima klime i bujnom vegetacijom posve drugaija od
ogoljelog, buri okrenutoga sjeveroistonog dijela otoka. Jedna od hidromorfolokih posebnosti kvarnerskog otoja je slatkovodno Vransko jezero na otoku Cresu.
Juna obala Krka i Raba te juni dio otoka Cresa i itav Loinj pokriveni su autohtonom mediteranskom zimzelenom makijom hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). To
su jedina podruja upanije s obiljejima prave mediteranske klime. Najvei dio otoka
Krka te sjeverni dio Cresa i Raba, poput priobalne zone, obrasli su submediteranskom
umom i ikarom hrasta medunca i crnograba, odnosno, bjelograba (Seslerio-Ostryetum carpinifoliae; Querco-Carpinetum orientalis, Orno-Carpinetum orientalis, Carici-Carpinetum orientalis).
Godinja koliina oborina na otocima Kvarnera kree se izmeu 800 i 1.200 mm.
2.2. Teritorijalni ustroj upanije

Sukladno dananjem upravno-teritorijalnom ustroju, podruje Primorsko-goranske upanije ini 14 gradova i 22 opine (tablica 1).
S obzirom na popis stanovnitva iz 1991. godine, kada je na podruju upanije ivjelo 323.130 stanovnika, broj stanovnika smanjio se za oko 5,5%. Demografsko teite
upanije nalazi se u podruju priobalja, gdje ivi oko tri etvrtine ukupno prisutnog
stanovnitva upanije. Podruje Gorskog kotara najrjee je naseljeno, sa samo 11%
stanovnitva upanije. Tu je zabiljeena i najmanja gustoa naseljenosti 26,9 stanovnika/ km2.
Prikazane razlike u demografskoj valorizaciji prostora prije svega ukazuju na specifine
vrijednosti svake od navedenih sredina, ali posredno i dugorono utjeui na neravnomjeran i neuravnoteen razvitak upanije u cjelini mogu predstavljati znaajan
gospodarski i ekoloki problem. On se oituje u pretjeranom pa i neizdrivom demografskom pritisku u jednom podruju (priobalju), a iseljavanju i drutveno-gospodarskom izumiranju drugih dijelova (Gorskog kotara i otoka) upanije.
2.3. Glavne gospodarske djelatnosti

Izvanredno povoljan geoprometni poloaj i raskrije vanih europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na to da se stanovnitvo Primorsko-goranske upanije ve od
davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.
Zato se ovo podruje, a posebno Rijeka kao upanijsko sredite, razvilo u pomorsko
sredite s razvijenom lukom, brodograevnom i turistikom djelatnou od znaenja
za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno umarsko i drvopreraivako podruje.
16
Tablica 1. Popis gradova i opina Primorsko-goranske upanije s osnovnim podacima

Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
Grad
Opina
Bakar
Cres
Crikvenica
abar
Delnice
Kastav
Kraljevica
Krk
Mali Loinj
Novi Vinodolski
Opatija
Rab
Rijeka
Vrbovsko
Baka
Brod Moravice
avle
Dobrinj
Fuine
Jelenje
Klana
Kostrena
Lokve
Lopar
Lovran
Malinska-Dubanica
Matulji
Moenika Draga
Mrkopalj
Omialj
Punat
Ravna Gora
Skrad
Vinodolska
Vikovo
Vrbnik
upanija Ukupno:
Broj naselja
Kopnena
povrina (km2)
Broj stanovnika*
Gustoa stanovnitva
(st./km2)
9
26
4
41
55
6
6
15
14
20
10
7
2
65
4
38
10
20
9
17
5
19
7
1
5
21
23
14
6
2
2
6
32
4
125
291
28
282
217
11
18
107
222
264
54
76
44
278
100
63
85
55
86
109
94
12
43
26
27
43
176
47
138
37
34
112
55
152
7.773
2.959
11.348
4.387
6.262
8.891
4.579
5.491
8.388
5.282
12.719
8.120
144.043
6.047
1.554
985
6.749
1.970
1.855
4.877
1.931
3.897
1.120
1.183
3.987
2.726
10.544
1.641
1.407
2.998
1.876
2.724
1.333
3.530
62,2
10,2
405,3
15,6
28,9
808,3
254,4
51,3
37,8
20,0
235,5
106,8
3.273,7
21,8
15,5
15,6
79,4
35,8
21,6
44,7
20,5
324,8
26,0
44,8
147,7
63,4
59,9
34,9
10,2
81,0
55,2
24,3
24,2
23,2
7
4
536
18
52
3581
8.907
1.245
305.328
494,8
23,9
85,3
* Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine
Prema ekonomsko-socijalnim obiljejima, Primorsko-goranska upanija je slina drugim upanijama na obali Jadrana. Slabije su sagraeni otoci, urbanizirano i gusto sagraeno obalno podruje, te nerazvijeno i reljefno izolirano zalee. Postojei gospodarski kapaciteti najveim su dijelom smjeteni u obalnom dijelu upanije. Na prostoru
rijekog prstena, evidentirano je ak oko 81% radnih mjesta cijele upanije, a u samom Gradu Rijeci 59% radnih mjesta upanije. Visoki trokovi industrijskog razvitka,
potreba velikih ulaganja u infrastrukturu i prometne terminale, te uvjetovanost industrijskog razvitka i urbanizacije, doveli su do koncentracije sadraja na vrlo uskom
obalnom podruju upanije. Turizam se s druge strane razvijao disperznije, ali samo
uz morsku obalu.
17
Primorsko-goranska upanija, uz Grad Zagreb i Istarsku upaniju, spada u kategoriju

ekonomski najrazvijenijih upanija u Republici Hrvatskoj, s BDP-om iznad prosjeka
Republike Hrvatske. U zadnjih pet godina, na podruju upanije, svi znaajni gospodarski trendovi su u porastu: povean je prosjean broj zaposlenih u gospodarstvu za
17,2% (najvei broj u uslunom sektoru), poveao se broj poduzetnika, ostvareni ukupni prihodi vei su za 62,2%.
upanija je ve desetljeima razvijala specifine grane industrijske proizvodnje, posebno one koje se temelje na dopremi robe ili sirovina. Dobre pretpostavke tome davale
su pogodnosti koje prua velika rijeka luka te ostali terminali u irem podruju Rijeke
(npr. luka za rasute terete u Bakarskom zaljevu i naftni terminal kod Omilja na Krku).
Industrijsko-energetski pojas nalazi se u irem gradskom podruju Rijeke (Kukuljanovo, Urinj, Melina, Mlaka, Matulji).
Udjel zaposlenih u svakoj od najznaajnijih djelatnosti u PG prikazano je na slici 2.
Razvidno je da je najvei broj zaposlenih u trgovini (23,80%), zatim slijede preraivaka industrija (23,50%), sektor prijevoza i skladitenja (10,80%), graevinarstva
(9,70%), sektor smjetaja i prehrane (9,30%), te sektor strunih, znanstvenih i tehnikih djelatnosti (6,20%). Postotak zaposlenih u ostalim sektorima iznosi 16,70.
Slika 2. Zaposleni u upaniji po djelatnostima u 2009. godini
Izvor: FINA, 2010.
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, gospodarski razvitak prostora

treba uskladiti s realnim ogranienjima njegove valorizacije, a u skladu sa zahtjevima
djelotvorne zatite prirodnog i povijesno-kulturnog naslijea, kojim prostor upanije ne
oskudijeva. Radi gospodarskog razvitka upanije, teite razvitka planira se staviti na
strateke djelatnosti kao to su: razvoj rijeke luke i transporta, brodogradnje, turizma,
industrije nafte i petrokemije, metalopreraivake i drvne industrije.
2.3.1. Trgovina
Djelatnost trgovine najrazvijenija je u priobalnom dijelu upanije, a posebno u Gradu
Rijeci koji je postao izrazito jako trgovako sredite. Goransko podruje karakterizira
neujednaena i nerazvijena trgovaka mrea te skromna ponuda. Trgovina na otocima
u znatnoj je mjeri u funkciji turizma i nedovoljno je razvijena.
18
2.3.2. Preraivaka industrija

Promatrano po mikroregijama upanije, u posljednje etiri godine vidljivo je zaostajanje preraivake industrije na svim podrujima osim u priobalju, s tim da je ono najmanje izraeno u Gradu Rijeci, a najizraenije na otocima, koji ni ranije nisu bili orijentirani na industriju. Brojni su pogoni preseljeni iz sredita Rijeke u nove proizvodne
i poslovne zone u okolici Rijeke, npr. u Industrijsku zonu Kukuljanovo, u poslovne
zone u Vikovu, Kastvu, Matuljima i Klani. U tim zonama djeluje i vei broj novih pogona sa suvremenim tehnologijama na naelu srednjeg i malog poduzetnitva.
Poveanje broja zaposlenih od 20% za etverogodinje razdoblje govori u prilog ubrzanom trendu razvitka preraivake djelatnosti u rijekom prstenu. Obrnuti proces na otocima, gdje smanjenje iznosi gotovo 25%, govori o daljnjoj tercijarizaciji upanijskih otoka (turizam, trgovina i promet) i svoenju preraivake djelatnosti u najnunije okvire.
Najvei predstavnici preraivake industrije su brodogradilita 3. maj, Kraljevica, Viktor Lenac te Finnvest i Dina-Petrokemija.
2.3.3. Promet i veze

Izvanredno povoljan geoprometni poloaj i raskrije vanih europskih kopnenih i morskih putova utjecao je na to da se stanovnitvo ovog podruja odavno opredijelilo za
pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more. Zato se ovo podruje, a
posebno Grad Rijeka kao upanijsko sredite, razvilo u jako pomorsko-prometno sredite s razvijenom lukom i pomorsko-prometnom djelatnou od velikog znaenja za
cijelu Hrvatsku. Ovo je potaklo razvitak drugih prometnih grana, kao to su cestovni,
eljezniki, zrani promet, PTT i telekomunikacije i cjevovodni prijenos. Navedeni razvitak potaknuo je i nastanak brojnih poduzea u podruju prateih i pomonih djelatnosti u prijevozu kao to su pomorske agencije, pediteri i druge agencije u prometu.
Najznaajnije tvrtke iz ove djelatnosti su: Jadrolinija, Loinjska plovidba, Luka Rijeka,
Autotrans, KD Autotrolej.
2.3.4. Turizam
Primorsko-goranska upanija jedna je od turistiki razvijenijih regija. Raspolae sa
166.000 smjetajnih jedinica; ukupno ima 79 hotela, 46 kampova i 12.000 obiteljskih domainstava koje pruaju usluge turistima.
Prema vrstama objekata, najvie noenja ostvaruje se u hotelima, i to 29%, a priblino toliko i u kampovima te u domainstvima. Vaan dio ukupne turistike ponude ini
i 19 luka nautikog turizma na Kvarneru, od kojih je osam suvremenih i dobro opremljenih marina, s gotovo 3.000 vezova u moru i 2.000 vezova na kopnu i mogunou iznajmljivanja brodica (od Iia, Opatije, Punta na otoku Krku, Cresa, Malog Loinja, do Supetarske Drage na otoku Rabu i Raba), godinje popunjenosti od 73% i vie
od 16.000 uplovljavanja u tranzitu.
2.4. Prometna povezanost i vani infrastrukturni objekti

Prometni sustavi ine meusobno povezane sve prometne grane spregnute u jedinstvenu funkciju pruanja transportnih usluga. ine ga prometni podsustavi cestovnoga, eljeznikoga, pomorskoga, zranoga, cjevovodnoga i telekomunikacijskog prometa. Logistiku podrku cjelovitoga prometnog sustava omoguuju luki, cestovni, eljezniki, zrani i cjevovodni terminali za putniki i teretni promet.
19
Prometna vrijednost Primorsko-goranske upanije jedna je od njezinih glavnih znaajki.

Uvjetovano je to vanou rijeke luke, a s tim u vezi, i kopnenih prometnica koje iz blie i dalje unutranjosti komuniciraju s tim lukim sreditem. Rijeka je ve desetljeima
jedna od znaajnijih mediteranskih luka, koja svoje prometne usluge obavlja i za zemlje
Srednje Europe. Rijeka luka je, uz transku, svojim poloajem svakako najpovoljnija s
gledita potreba srednjoeuropskog trita. Rijeka luka je najvea morska luka Hrvatske.
Tri su vane cestovne komunikacije na podruju upanije:
1. Autocesta Rijeka Zagreb, koja osim povezivanja Rijeke sa sreditima izvan
upanije, gospodarski i demografski pozitivno djeluje na razvitak okolnog podruja unutar upanije,
2. Jadranska turistika cesta, koja prolazi priobaljem upanije,
3. Prometnica Rijeka Rupa, koja upaniju povezuje s Trstom i Ljubljanom, odnosno
budua autocesta Rupa Rijeka Sv. Kuzam Novi Vinodoloski uta Lokva.
Za upaniju je od iznimne vanosti eljeznika pruga Zagreb Karlovac Rijeka, koja
predstavlja glavni oslonac razvitku rijeke luke. Ova pruga je zastarjela te je Vlada RH
najavila rjeenje tog problema, jer pruga svojim kapacitetom, tehniko-sigurnosnim
osobinama, ne zadovoljava potrebe putnikog prijevoza i gospodarstva upanije. Druga eljeznika komunikacija u upaniji, Rijeka Pivka Ljubljana ili Trst, povezuje
Rijeku sa Slovenijom i dalje Srednjom i Zapadnom Europom.
Rijeka zrakoplovna luka nalazi se nedaleko od Omilja, na sjeveru otoka Krka, i djelatna je prije svega u ljetnom dijelu godine. Manja zrakoplovna luka postoji kod Malog
Loinja.
Vaan infrastrukturni objekt upanije je Jadranski naftovod, koji povezuje terminal u
Omilju (gdje se nalaze prihvatni spremnici) s rafinerijom u Sisku te potom ide do
Lendave, Bosanskog Broda, Novog Sada i Paneva.
Na podruju upanije nalaze se tri vea proizvodna objekta Hrvatske elektroprivrede:
TE Rijeka, HE Vinodol i HE Rijeka. Glavno upanijsko vorite 400 kV-elektroenergetskog prijenosnog sustava je Melina kod Rijeke, otkud se pruaju tri kraka dalekovodne
mree: prema Tubrima kod Zagreba, Divai u Sloveniji i Konjskom kod Splita.
Termoelektrana Rijeka
2.5. Klimatska obiljeja

Najvaniji pokazatelji klimatskih karakteristika svakoga podruja su temperatura zraka, oborine, relativna vlanost zraka, naoblaka i vjetar. Budui da se Primorsko-goranska upanija sastoji od tri dobro izraene geografske cjeline: Gorskog kotara, priobalja
s neposrednim zaleem i otoka, tako se i klimatski imbenici mogu odvojeno definirati
za navedene prostore.
U tablici 2. prikazani su bitni pokazatelji klime za geografske cjeline upanije s podacima s etiri meteoroloke postaje:
1. Parg kraj abra goranska meteoroloka postaja,
2. Rijeka priobalna meteoroloka postaja,
3. Rab i Loinj otone meteoroloke postaje.
Iz tablice je vidljiva oita razlika u srednjim godinjim temperaturama izmeu goranskog dijela i priobalja, odnosno otoka. Meutim, treba takoer rei da su, osim u sred-
20
Tablica 2. Klimatski pokazatelji s 4 meteoroloke postaje na podruju upanije

Srednje godinje vrijednosti
Mjerna postaja
Parg (abar)
Temperatura
zraka, C
Tlak zraka, hpa
Godinje vrijednosti
Rel. vlaga
zraka,
%
Koliina
oborina,
Mm
Br. dana pod

snijegom
( 1 cm)
Vedri dani
Oblani
dani
8,5
915,3
78
1.765,8
75
22
168
Rijeka
16,1
99,4
62
1.647,1
59
117
Mali Loinj
16,3
1.007,6
67
938,2
59
51
Rab
16,5
1.011,8
63
972,0
71
77
NW
Izvor: Statistiki ljetopis RH, 2010. godine
njoj temperaturi, znaajne razlike i izmeu minimalnih i maksimalnih temperatura,

odnosno u amplitudi sezonske temperature izmeu priobalnih/otonih i goranskih/kontinentalnih krajeva. Amplituda za podruje priobalja i otoka openito je manja od podruja Gorskog kotara, to je pokazatelj kontinentalnosti nekog prostora. Razlog tome
je utjecaj mora, koje kao veliki akumulator topline smanjuje oscilacije temperature.
Primorsko-goransku upaniju karakterizira nagla promjena nadmorske visine prilikom
prijelaza iz priobalja prema unutranjosti, to za sobom povlai naglo smanjenje utjecaja mora na temperaturne prilike u kopnenoj unutranjosti upanije.
Uoljivo je da kopneni dio upanije (zajedno s priobaljem u ijem se zaleu nalaze visoke planine) ima znatno veu koliinu oborina od otoka, to je posljedica utjecaja reljefa i ope cirkulacije atmosfere. Razlika u zasienosti vodenom parom izmeu priobalnog i otonog dijela upanije u odnosu na unutranjost je posljedica velikih temperaturnih razlika.
U priobalnom dijelu upanije i na otoku Krku klima je uvjetovana utjecajem kontinentalnog zalea i Jadranskog mora, a karakteriziraju je blage i kine zime, topla i suna
ljeta. Srednja uestalost vjetrova za podruje od Rijeke do ulaska u Bakarski zaljev,
prikazana je u tablici 3.
Tablica 3. Srednja uestalost vjetra za podruje od Rijeke do Kraljevice

Tiina
NE
SE
SW
Broj dana
66
34
143
18
21
24
37
15
Udio u godini, %
18
39
10
Brzina vjetra, m/s
1,6
2,8
2,0
2,0
2,0
1,9
1,3
1,5
Od vjetrova na ovom podruju prevladavaju:

bura, smjer N ili NE, iji udari doseu brzine i do 40 m/s;
jugo, smjer SE, ija brzina dosee oko 9 m/s.
21
3. Ustroj Primorsko-goranske
upanije
Primorsko-goranska upanija jedinica je podrune (regionalne) samouprave svih njezinih graana s prebivalitem na podruju 14 gradova: Bakar, Cres, Crikvenica, abar,
Delnice, Kastav, Kraljevica, Krk, Mali Loinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab, Rijeka i
Vrbovsko, te 22 opine: Baka, Brod Moravice, avle, Dobrinj, Fuine, Jelenje, Klana,
Kostrena, Lokve, Lopar, Lovran, Malinska-Dubanica, Matulji, Moenika Draga,
Mrkopalj, Omialj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska opina, Vikovo i Vrbnik.
upanija je samostalna u odluivanju u poslovima od podrunog (regionalnog) znaenja, a posebice kada je rije o poslovima koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo,
prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvitak, promet, prometnu infrastrukturu i pomorsko dobro, odravanje javnih cesta, planiranje i razvitak mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje graevinskih i lokacijskih
dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ureenja za podruje upanije, a izvan podruja Grada Rijeke, kao i ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
upanija usklauje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernoga gospodarskoga i
drutvenog razvoja gradova i opina u sastavu upanije te upanije kao cjeline.
3.1. Tijela upanije

3.1.1. upanijska skuptina
upanijska skuptina predstavniko je tijelo graana Primorsko-goranske upanije i tijelo
podrune (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru svojega djelokruga te obavlja druge poslove u skladu sa Zakonom i Statutom upanije. Skuptina broji 41 lana.
Mandat lana Skuptine izabranog na redovitim izborima traje etiri godine. Skuptina
ima predsjednika i dva potpredsjednika, te 19 stalnih radnih tijela Odbora.
3.1.2. upan
upan je izvrno tijelo upanije. Bira se neposredno na izborima na mandat od etiri
godine na nain i u postupku koji je odreen posebnim zakonom. upan zastupa upaniju, obavlja nadzor nad zakonitou rada upravnih tijela i daje im upute za rad. upan
ima dva zamjenika koji se biraju neposredno na izborima istodobno sa upanom.
23
3.1.3. Upravna tijela

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga upanije kao i poslova dravne uprave prenijetih na upaniju ustrojavaju se upravna tijela. Upravnim tijelima upravljaju
proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje upan. Primorsko-goranska upanija ima 10 upravnih tijela. To su:
Kabinet upana
Ured upanije
Upravni odjel za proraun i financije
Upravni odjel za zdravstvenu zatitu i socijalnu skrb
Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport
Upravni odjel za upravljanje imovinom i ope poslove
Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze
Upravni odjel za turizam, poduzetnitvo i poljoprivredu
Ured unutarnje revizije
Slika 3. Ustroj PG kao jedinice podrune (regionalne) samouprave
24
3.2. upanijske javne ustanove i drutva

upanija je za potrebe obavljanja poslova zatite prirode, provedbe programa odrivog
razvitka otoka, uspostave novog sustava gospodarenja otpadom i razvitka projekta koritenja obnovljivih izvora energije osnovala (ili je suosniva) sljedeih javnih ustanova
i drutava:
Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana
Ekoplus d.o.o.
Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. (REA
KVARNER)
3.2.1. Javna ustanova Priroda

Javna ustanova Priroda je osnovana 2006. godine. Djelatnost Ustanove je zatita,
odravanje i promicanje zatienog podruja radi zatite i ouvanja izvornosti prirode,
osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih
dobara te nadziranje provoenja uvjeta i mjera zatite prirode na podruju kojim Ustanova upravlja.
3.2.2. Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana1

Ustanova Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana zapoela je s obavljanjem
svoje djelatnosti 1. travnja 2007. godine, a preuzela je sve obveze i poslove Centra za
mediteransku poljoprivredu Primorsko-goranske upanije. Centar ima za cilj provedbu
programa odrivog razvitka otoka, osmiljavanje i modeliranje trajnog procesa odrivog razvitka u otonim jedinicama lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na razvitak poljoprivrede, uporabu alternativnih izvora energije, te na odrivi turizam.
Godine 2010. pokrenut je

postupak zatvaranja Centra za
odrivi razvoj otoka sjevernog
Jadrana.
3.2.3. Ekoplus d.o.o.

Ekoplus d.o.o trgovako drutvo za gospodarenje otpadom osnovali su 2001. godine
Primorsko-goranska upanija, Grad Rijeka i KD istoa d.o.o. Rijeka, a 2006. godine
u vlasniku strukturu ula je i Opina Vikovo. Osnovni je zadatak Ekoplusa koncipiranje, priprema, izgradnja i upravljanje novim, integralnim sustavom gospodarenja otpadom na cijelom podruju upanije.
3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. (REA KVARNER)

Primorsko-goranska upanija osnovala je ovu Agenciju 2009. godine. Osnovna djelatnost joj je promicanje, priprema, provedba i razvoj programa, projekata i slinih aktivnosti na podruju energetske uinkovitosti i koritenju obnovljivih izvora energije.
25
4. INSTITUCIJE, SPECIJALIZIRANE
USTANOVE I NEVLADINE UDRUGE KOJE SE
NA PODRUJU PRIMORSKO-GORANSKE
UPANIJE BAVE ZATITOM OKOLIA
Na podruju Primorsko-goranske upanije zatitom okolia se u okviru djelokruga svojega rada bave tijela dravne uprave, regionalne (podrune) i lokalne samouprave,
specijalizirane ustanove, te nevladine udruge, iji se popis daje u sljedeim tabelarnim
prikazima.
Na upanijskoj razini poslove zatite okolia obavlja Odsjek za zatitu okolia, komunalne poslove i kulturno-povijesno naslijee Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu
okolia2. Odsjek obavlja poslove koji se odnose na provedbu Zakona o zatiti okolia,
Zakona o otpadu, Zakona o zatiti zraka i podzakonskih akata, zatim poslove u vezi s
izdavanjem dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, koncesija za postupanje s posebnim kategorijama otpada i koncesijama u podruju energetike. Ovaj
Odsjek utvruje i mjere zatite prirode, obavlja poslove u vezi s realizacijom projekata
iz podruja komunalnog i vodnog gospodarstva koje sufinancira upanija, te poslove u
vezi s obnovom i zatitom nepokretnih kulturnih dobara.
U tablici 4. prikazane su i ostale institucije i slube, te specijalizirane ustanove koje se
bave poslovima zatite okolia na podruju Primorsko-goranske upanije.
Navedene institucije, ovisno o svom djelokrugu rada, obavljaju razliite poslove u podruju zatite okolia praenje stanja, provedbe mjera zatite okolia, izobrazbu, inspekcijski nadzor.
Iz tabelarnog je prikaza razvidno da na podruju Primorsko-goranske upanije djeluju
inspekcijske slube koje provode nadzor u pet razliitih podruja zatiti okolia, zatiti prirode, zatiti od buke, zatiti voda i zatiti uma. Sve su one organizirane u tijelima dravne uprave Ministarstvu zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
Ministarstvu kulture, Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Poslovi zatite okolia na razini

upanije obavljali su sedo kraja
2007. godine u okviru
upanijskog zavoda za odrivi
razvoj i prostorno planiranje (koji
je bio ustrojen kao upravno tijelo
u okviru Primorsko-goranske
upanije) i u Slubi za prostorno
ureenje, zatitu okolia,
graditeljstvo i imovinsko-pravne
poslove Ureda dravne uprave.
Temeljem Zakona o prostornom
ureenju i gradnji (NN broj
76/07 i 38/09) upanijski zavod
se transformirao u Javnu
ustanovu Zavod za prostorno
ureenje Primorsko-goranske
upanije. Dana 1. sijenja 2008.
godine, poslovi zatite okolia iz
upanijskog zavoda za odrivi
razvoj i prostorno planiranje i iz
Slube za prostorno ureenje,
zatitu okolia, graditeljstvo i
imovinsko-pravne poslove
preneseni su u novoustrojeni
Upravni odjel za graditeljstvo i
zatitu okolia.
U tablici 5. prikazana je ekipiranost za obavljanje poslova zatite okolia na razini jedinica lokalne samouprave (gradova i opina). Samo u Gradu Rijeci postoje dvije osobe koje su zaduene za poslove zatite okolia (odnosno zatite prirode i okolia te
odrivi razvoj i zatitu okolia), dok u drugim gradovima i opinama poslove zatite
okolia obavljaju djelatnici kojima je to samo jedna od dunosti (najee u okviru komunalnih poslova).
27
Tablica 4. Institucije i specijalizirane ustanove s djelokrugom rada i kontakt osobama koje se na podruju
Primorsko-goranske upanije bave zatitom okolia
R. br.
1.
2.
3.
Naziv institucije
Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva
Uprava za inspekcijske poslove
Odjel inspekcijskog nadzora
Podruna jedinica u Rijeci
Ministarstvo zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva
Uprava za atmosferu i gospodarenje otpadom
Sektor za atmosferu, more i tlo
Odjel za zatitu mora
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Luka kapetanija Rijeka
4.
Ministarstvo unutarnjih poslova

Policijska uprava primorsko-goranska
5.
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i

vodnoga gospodarstva
Uprava gospodarenja vodama
Odjel dravne vodopravne inspekcije
Odsjek primorsko-istarskih slivova
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Uprava za sanitarnu inspekciju
Sluba upanijske sanitarne inspekcije
Odjel za Istru i Primorje
Odsjek za Primorsku-goransku upaniju
Ministarstvo kulture
Uprava za inspekcijske poslove zatite prirode
6.
7.
8.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorskogoranske upanije

Zdravstveno-ekoloki odjel
9.
Prirodoslovni muzej Rijeka
Djelokrug rada
- Inspekcijski poslovi zatite okolia
Kontakt osoba
arko Vogrinc, dipl. ing.
051/325-760
gradjevinska.inspekcija@
mzopu.hr
- Poslovi zatite mora i priobalja jadranskih upanija
Nevia Krui, dipl. ing. gra.

051/213-499
nevia.kruzic@mzopu.hr
- Odravanje reda u lukama i sprjeavanje oneienja

mora aktivnostima na pomorskom dobru
- Sprjeavanje oneienja mora s brodova i plovila
- Operativni centar kod iznenadnog oneienja mora
(detekcija, nadzor i praenje)
- Zamjenik zapovjednika OC-a
Kap. Darko Glaar

051/214-113
darko.glazar@pomorstvo.hr
- Dravna vodopravna inspekcija u skladu sa Zakonom

o vodama
- Inspekcijski poslovi iz podruja zatite od buke
Jasmin Brkljaa
051/430-429
j.brkljaca@mup.hr
Vlado Rogi, dipl. ing.
098/206757
vlado.rogic1@ri.t-com.hr
Stipo Karaula, dr. med.

051/354-122
stipo.karaula@mzss.hr
- Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zatiti

prirode i propisa donesenih temeljem njega
mr. sc. Ivanka Jeleni

051/311-302
ivanka.jelenic@min-kulture.hr
- Poslovi praenja kakvoe pojedinih sastavnica okolia mr. sc. eljko Linak
radi zatite zdravlja ljudi i zatite okolia
051/358-732
ekologija@zzjzpgz.hr
zeljko.linsak@zzjzpgz.hr
- Bioloka i geoloka istraivanja
Marin Kirini, dipl. ing.
- Obrazovno-kulturna djelatnost i popularizacija
051/553-670
prirodoslovlja
marin@prirodoslovni.com
- Izrada studija i prijedloga za zatitu prirode
- Odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma Robert Abramovi dipl. ing.
i umskog zemljita
051/829-700
delnice@hrsume.hr
10.
Hrvatske ume
Uprava uma Delnice
11.
Hrvatske ume
Uprava uma Senj
- Odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma Jurica Tomljanovi, dipl. ing.

i umskog zemljita
053/881-022
senj@hrsume.hr
12.
Hrvatske ume
Uprava uma Buzet
13.
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i

vodnoga gospodarstva
Uprava umarstva
Sektor umarske inspekcije
Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Podruni ured Rijeka
- Odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma Ivan Pentek, dipl. ing.

i umskog zemljita
052/695-150
buzet@hrsume.hr
- Inspekcijski poslovi iz podruja umarstva
Anelko Grospi, dipl. ing.
01/6002-973
andelko.grospic@mrrsvg.hr
14.
- Priprema, planiranje i rukovoenje operativnim

snagama te koordinacija sustava zatite i spaavanja
15.
- Zatita, upravljanje i promicanje zatienih prirodnih

vrijednosti na podruju upanije
16.
Javna ustanova Nacionalni park Risnjak
- Upravljanje Nacionalnim parkom Risnjak
17.
Javna ustanova Park prirode Uka
- Upravljanje Parkom prirode Uka, unutar ijih se

granica nalazi geomorfoloki spomenik Vela draga
28
Matko kalamera, dipl. oec.

051/352-440
091/1121053
matko.skalamera@duzs.hr
Sonja ii, dipl. oec.
051/352-400
sonja.sisic@ju-priroda.hr
Ivan Malnar, dipl. ing.
051/836-133
099/348-0638
ravnatelj@risnjak.hr
Suzi Petrii, dipl. oec.
051/293-753
spetricic@pp-ucka.hr
Tablica 5. Osobe zaduene za poslove zatite okolia u gradovima i opinama

Grad/
Opina
Osobe zaduene za poslove zatite

okolia u sklopu drugih poslova
Odsjek/Odjel pri
gradskoj/opinskoj upravi
Kontakt osoba
Gradovi
Bakar
3 (proelnik, voditelj odsjeka i

komunalni redar)
Odsjek za komunalni sustav,

urbanizam i ekologiju
Aranka Velkovski
tel. 051/455-755, fax 051/761-137
e-mail: grad-bakar@ri.t-com.hr
Cres
4 (voditelj, 2 referenta i komunalni

redar)
Odsjek za stambeno-komunalni sustav
Dubravka Fak
tel. 051/661-950, fax 051/571-331
e-mail: grad-cres@ri.t-com.hr
Crikvenica
7 (proelnik, struni suradnik,

Upravni odjel za komunalni sustav i
3 komunalna redara + 2 vjebenika) zatitu okolia
Ivan Petrinovi
tel. 051/455-400, fax 051/242-009
e-mail:ured-grada@grad-crikvenica.t-com.hr
abar
2 (predstojnik i komunalni redar)
Odjel komunalnih poslova
Franjo Volf
tel. 051/829-493
Saa Kova
tel. 051/829-490
e-mail: grad.cabar@ri.t-com.hr
Delnice
2 (voditelj, komunalni redar)
Odsjek za komunalni sustav,

strategijsko planiranje, razvoj i
izgradnju, promet, ekologiju i
gospodarenje imovinom grada
Davorka Grguri
tel. 051/812-055
e-mail: davorka@delnice.hr
Kastav
3 (voditelj, referent i komunalni

redar)
Jedinstveni upravni odjel
Cvetka epanovi
tel. i fax 051/691-452, 691-453
e-mail: grad-kastav@ri.t-com.hr
Kraljevica
1 (proelnica)
Vladimir Droi
tel. 051/282-460, fax 051/281-419
e-mail: gradska.uprava@kraljevica.hr
Krk
5 (proelnik, 3 referenta, komunalni

redar)
Upravni odjel za komunalni sustav
imi Skomeri
tel. 051/222-823, fax 051/221-126
e-mail:
djimi.skomersic@grad-krk.hr
Mali Loinj
1 (proelnik)
Upravni odjel za komunalni sustav,

urbanizam, prostorno planiranje
i zatitu okolia, Pododsjek za
urbanizam, prostorno planiranje i
zatitu okolia
Tanja Jovi
tel. 051/231-056, fax 051/232-307
e-mail: mario.hofman@mali-loinj.hr
Novi
Vinodolski
1 (proelnica)

zatitu okolia
Tanja Komadina
tel. 051/245-045, 091 245 9701; fax 051/244-409
e-mail: tanja-komadina@novi-vinodolski.hr
Opatija

zatitu okolia
Raul Degano
tel. 051/680-113; fax 051/701-313
e-mail: raul.degano@open.hr
Rab
Upravni odjel za razvoj, prostorno

planiranje i javne potrebe
Voislav Mari
tel. 051/ 777-466, fax 051/ 724-777
e-mail: rab-urbanizam@inet.hr
Rijeka
22 (2 osobe zaduene iskljuivo za

zatitu okolia*)
Direkcija za razvoj, urbanizam i

ekologiju
Ljubomir Stojni
tel. 051/209-442, fax 051/209-451
e-mail: ljubomir.stojnic@rijeka.hr
Vrbovsko
2 (voditelj, komunalni redar)
Odsjek za komunalni sustav i

gospodarstvo
Nevenko agar
tel. 051/875-148, fax 051/875-008
Baka
2 (voditelj i komunalni redar)

Odsjek za komunalni sustav, prostorno
ureenje, graditeljstvo i zatitu okolia
Neven Dori
tel. 051/856-809, fax 051/856-889
098/326-591
Miroslav tefani
tel/fax 051/811-822, 817-355
Opine
Brod
Moravice
avle
2 (referent i komunalni redar)
Jasna Cuculi
tel. 051/208-209, fax 051/208-311
e-mail: opcina.cavle@ri.t-com.hr
Dobrinj
1 (komunalni redar)
Igor Fugoi
tel. 051/848-344, fax 051/848-141
e-mail: opcina-dobrinj@ri.t-com.hr
29
Grad/
Opina
Osobe zaduene za poslove zatite

okolia u sklopu drugih poslova
Odsjek/Odjel pri
gradskoj/opinskoj upravi
Kontakt osoba
Fuine
1 (komunalni redar)
Mirela Majnari-Blaevi
tel. 051/829-503, fax 051/835-768
e-mail: komunalni.redar@opcina-fuzine.t-com.hr
Jelenje
2 (samostalni referent i komunalni

redar)
Borislav Kli
tel. 051/208-080, fax 051/208-090
e-mail: opcina-jelenje@ri.t-com.hr
Matija Laginja
tel. 051/808-205, fax 051/808-708
e-mail: opcinakl@globalnet.hr
Klana
Kostrena
4 (proelnik, voditelj, struni referent Upravni odjel za komunalne

i komunalni redar)
djelatnosti, gospodarstvo, odrivi
razvoj i prostorno planiranje,
Sluba prostornog i urbanistikog
planiranja, zatite i unapreenja
prirodnog okolia, upravljanja
imovinom
Milan Tiak
tel. 051/209-000, fax 051/289-400
e-mail: milan.ticak@kostrena.hr
Lokve
2 (koordinator za komunalne poslove Jedinstveni upravni odjel

i komunalni redar)
Nenad tanfel
tel. 051/831-336, fax 051/831-255
e-mail: opcina-lokve@ri.t-com.hr
Lovran
3 (2 referenta i komunalni redar)
Odsjek za stambeno-komunalni sustav
Branka Radi
tel. i fax 051/291-045
e-mail opcina.lovran@ri.htnet.hr
Lopar
Marina Protulipac-Tomii
tel. 051/775-593, fax 051/775-597
e-mail: tajnik@opcina.lopar.hr
MalinskaDubanica
Odjel za komunalni sustav
Bernard Cveli
tel. 051/750-500, fax 051/858-859
e-mail: info@malinska.hr
Odjel za komunalni sustav
Ronald Puhari
tel. i fax 051/274-114, 274-238
e-mail: opcina.matulji@ri.htnet.hr
Moenika 1 (proelnica)
Draga
Mirna de Karina
tel. 051/737-536, fax 051/737-210
e-mail: mosc-draga-opcina@ri.t-com.hr
Mrkopalj
1 (komunalni redar)
Marin Gaparac
tel. 051/833-131, fax 051/833-101
e-mail: pgz.opcina.mrkopalj@ri.t-com.hr
Omialj
3 (voditelj, struni referent i

komunalni redar)
Odsjek za komunalno gospodarstvo
Nataa Domiljanovi
tel. 051/661-970, fax 051/661-980
e-mail: komunalni.odsjek@omisalj.hr
Punat
2 (voditelj poslova prostornog

ureenja i komunalnog sustava te
komunalni redar)
Anton Orli
tel. 051/854-140, fax 051/854-840
e-mail: anton.orlic@opcina.punat.hr
Ravna Gora 2 (voditelj i komunalni referent/

redar)
Odsjek za komunalni sustav
Nedeljko Rui
tel. 051/ 829-455, fax 051/829-460
e-mail: opcina-ravna-gora@ri.tel.hr
Skrad
Igor Bukovac
tel. i fax 051/ 810-680
e-mail: opcina.skrad@ri.t-com.hr
Odsjek za komunalni sustav

Jedinstvenog upravnog odjela
Bernard Peko Lonar

tel. 051/248-006, fax 051/248-007
e-mail: pravna@vinodol.hr
Matulji
2 (voditelj i komunalni redar)
1 (referent za komunalne poslove)
Vinodolska
Vikovo
3 (proelnik, samostalni referent i

komunalni redar)
Upravni odjel za prostorno i

urbanistiko planiranje, ureenje
naselja, stanovanje i komunalne
djelatnosti
Vesna Milih-Lazovi
tel. 051/503-779 fax 051/257-521
e-mail: darko.vukovic@opcina-viskovo.hr
Vrbnik
1 (komunalni redar)
Domagoj Grkovi
tel/fax 051/857-099
e-mail: opcina-vrbnik@ri.t-com.hr
* samostalni suradnik za zatitu prirode i okolia i vodei suradnik za odrivi razvitak i zatitu okolia
Izvori: Internet stranice gradova i opina, direktni kontakti s gradovima te ispunjeni upitnik za Opinu Vrbnik
30
Na podruju Primorsko-goranske upanije djeluje velik broj udruga koje se bave zatitom okolia i zatitom prirode. Njihov je popis dan u sljedeoj tablici:
Tablica 6. Udruge koje se bave zatitom okolia i zatitom prirode
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
Naziv udruge
Centar za odriv razvoj Ekopark Pernat
Delniko ekoloko drutvo Hloja
Drutvo Crikveniana, Crikvenica
Drutvo Naa djeca
Drutvo za ekoloki prihvatljive projekte-Arelena
Drutvo za ouvanje i razvoj naselja Mrzla Vodica
Drutvo za poljepavanje Omilja
Drutvo za uljepavanje mjesta
Drutvo za zatitu kulturne batine i prirode Vinodola u Crikvenici
Drutvo za zatitu prirodne i kulturno povijesne batine Kastavtine, Klane i
okolice Mauran
Eko centar mladih uvara okolia drutva Naa djeca Rijeka
Eko Rijeka
Eko udruga mladih Raba Eko-um
Eko-centar Caput InsulaeBeli, istraivako-edukacijski centar za zatitu prirode
Ekoloka udruga Stribor
Ekoloko drutvo Crikvenica
Ekoloko drutvo Novi Vinodolski
Ekoloko drutvo mergo
Eko-udruga Sveti Gaudencije
Graanska udruga Smokvarijanska lista
Hrvatska ekoloka udruga Bravinac Vodice
In klub inovatora Rijeka
Otono ekoloko vijee
Plavi svijet Institut za istraivanje i zatitu mora
Plavo-zelena udruga
Ruta grupa za kvalitetniji ivot na otoku Cresu
Stan Crnika
Udruga Animalia
Udruga brodara Punat
Udruga Eko Kvarner
Udruga Jezero
Udruga Obala naih unuka
Udruga Pastrva Moravice
Udruga plavo zelenih Lido
Udruga Stari mlin Klanac
Udruga Vidov san za istu planetu
Udruga vlasnika kua i stanovnika naselja Grabar
Udruga Vrh
Udruga za ekologiju i gospodarski razvoj Jadranovo
Udruga za ekologiju, kulturu i umjetnost Ekos
Udruga za promidbu i ouvanje Gorskog kotara Plodovi gorja Gorskog kotara
Ravna Gora
Udruga za razvitak eko-turizma, ekoloke poljoprivrede i zatite okolia
Dunav Drina Jadran
Udruga za zatitu okolia i mora Trebene
Udruga za zatitu okolia i razvitak Grada Vrbovsko
Udruga za zatitu prirode i ivotinja Bolji svijet
Udruga za zatitu ivotinjskog svijeta u creskom ekolokom sustavu
Udruga za zdravi ivot i zdravu prirodu Trbuhovica abar
Udruga zatitara prirode Mareljska staza Marelji-Vikovo
Udruga Zdrav ivot Rijeka
Udruga Zlobin, eko prijatelj
Unije eko centar svijeta
Zeleno u plavom
Adresa
Lubenice 26, 51557 Cres
Supilova 32, 51300 Delnice
Petra Preradovia 1, 51260 Crikvenica
Zagrebaka 1, 51550 Mali Loinj
Medermunii 10, 51513 Omialj
Mrzla Vodica 11/A, 51316 Lokve
Put mora 2, 51513 Omialj
Odvojak Draga 1, 51512 Njivice
Petra Preradovia 1, 51260 Crikvenica
iroli 1, 51216 Vikovo
Jelaiev trg 1 , 51000 Rijeka
Primorje 39, 51222 Bakar
Palit 71, 51280 Rab
Beli 4, 51559 Beli
Blaa Polia 24, 51000 Rijeka
Petra Preradovia 1 51260 Crikvenica
Korzo hrvatskih branitelja 50/a, 51250 Novi Vinodolski
Viktora Cara Emina 3, 51410 Opatija
Creska 7, 51550 Mali Loinj
Bezjaki 6, Marinii, 51216 Vikovo
Rupina 6/A, Vodice 51557 Cres
Verdijeva 11/II, 51000 Rijeka
Vela placa 1/II , 51500 Krk
Katel 14, 51551 Veli Loinj
umogorska cesta 7, 51211 Matulji
Drevenik 28, 51557 Cres
Filozii 2, 51557 Cres
Drage Gervaisa 37, 51000 Rijeka
Obala bb, 51521 Punat
Primorska 10, 51512 Njivice
Kralja Tomislava 15, 51511 Malinska
Dubrovaka 4, 51000 Rijeka
Tii 5/A, Moravice, 51361 Vrbovsko
Rakovea 15, 51410 Opatija
Kralja Tomislava 33, 51361 Vrbovsko
avle 76, 51219 avle
Grabar 3, 51557 Cres
Vrh 33, 51500 Krk
I. G. Kovaia 1, 51264 Jadranovo
Susak 513, 51561 Susak
Kosa 5, 51314 Ravna Gora
Blaa Polia 2, 51000 Rijeka
Porozina, 51557 Cres
G. Kovaia, 51361 Vrbovsko
Trg kneza Branimira bb, Vodice 51557 Cres
Melin 14, 51557 Cres
Narodnog osloboenja 2, 51306 abar
Garii 3, Marelji, 51216 Vikovo
Verdieva 11, 51000 Rijeka
Zlobin 151, 51324 Zlobin
Unije 5, 51551 Unije
Obala marala Tita 7, 51551 Veli Loinj
Izvori: Internet stranica Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te podaci Upravnog odjela
za graditeljstvo i zatitu okolia.
Osim navedenih udruga, na podruju Primorsko-goranske upanije zatitom okolia

bave se i planinarska drutva koja uz svoju osnovnu djelatnost promiu zatitu okolia, zatitu prirode, te ouvanje bioloke raznolikosti.
31
5. Dokumenti zatite okolia

5.1. Dokumenti upanijske razine
Dokumenti iz podruja zatite okolia koji su doneseni na upanijskoj razini su sljedei:
Plan intervencija u zatiti okolia Primorsko-goranske upanije (SN 11/04,
16/04)
Strategija zatite okolia Primorsko-goranske upanije (SN 31/05)
Program zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009.
godine (SN 31/05)
Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije za razdoblje
2007.-2015. godine (SN 17/07, 50/08)
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za
razdoblje 2009.-2012. (SN 23/09)
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora u Primorsko-goranskoj upaniji (SN 26/09)
Plan intervencija u zatiti okolia Primorsko-goranske upanije donesen je u oujku
2004. godine temeljem dravnog Plana intervencija u zatiti okolia (NN 82/99,
86/99 i 12/01). Planom se utvruju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublaavanje i uklanjanje neposrednih posljedica tetnih za okoli, subjekti ostalih pojedinih mjera, odgovornost i ovlatenja u svezi s provedbom, te nain usuglaavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona.
Stupanjem na snagu Uredbe o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
(NN 114/08), 31. oujka 2009. godine stavljen je izvan snage dravni Plan intervencija u zatiti okolia pa i planovi doneseni na temelju toga.
Strategija zatite okolia Primorsko-goranske upanije donesena je u studenom 2005.
Sadri osnovne podatke o PG, polazita za utvrivanje stratekih ciljeva zatite okolia PG, utvrivanje prioriteta u zatiti okolia PG, pregled prostornih cjelina u kojima
je potrebno provesti sanaciju ugroenog okolia, politiku zatite okolia i strateke ciljeve zatite okolia PG te instrumente i sudionike provedbe. Strategijom se daju preporuke i nude rjeenja za ouvanje raspoloivih resursa. Pri tome je osnovna vodilja
bila poticanje razvitka, uz potivanje raspoloivih resursa.
Program zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009. donesen je u travnju 2005. godine. Sadri mjere za predvianje, sprjeavanje i ograniavanje oneienja okolia te smjernice i mjere za ouvanje i unaprjeenje zatite prirode i okolia, pregled subjekata koji su duni provesti pojedinu mjeru zatite okolia,
nain provedbe interventnih mjera u izvanrednim sluajevima oneiavanja okolia,
rokove i izvore financiranja za poduzimanje i provedbu pojedinih mjera, te procjenu
potrebnih sredstava za provedbu planiranih mjera.
33
Plan gospodarenja otpadom Primorsko goranske upanije za razdoblje 2007.-2015. donesen je u travnju 2007. godine. Sadri osnovne podatke o gospodarenju otpadom u
Primorsko-goranskoj upaniji, polazita i ciljeve gospodarenja otpadom. Posebno vaan
dio Plana ine mjere uspostave novoga sustava gospodarenja otpadom koji e iziskivati
velika financijska sredstva. Projekt je ve kandidiran za sredstva IPA predpristupnog fonda Europske Unije, a sufinacirao ga je Fond za energetsku uinkovitost i zatitu okolia.
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje
2009.-2012. donesen je u srpnju 2009. godine. Sadri obveze Primorsko-goranske upanije u zatiti zraka, prikaz postojeeg stanja emisija u zrak, ocjenu stanja kakvoe
zraka, kriterije za odreivanje ciljeva i prednosti, ciljeve zatite i poboljanja kakvoe
zraka, mjere za zatitu i poboljanje kakvoe zraka, pregled prostornih cjelina na kojima
treba provoditi mjere smanjenja oneienja zraka ili sanacijske mjere, obveze jedinica
lokalne samouprave, redoslijed, rokove i nositelje provedbe mjera, procjenu potrebnih
financijskih sredstava za provedbu programa i izvore financiranja, analizu trokova i koristi poboljanja kakvoe zraka te plan praenja provedbe programa. Planom je predvieno da se u prostornim cjelinama, u kojima je prekomjerno oneien zrak, trebaju
provoditi mjere smanjenja oneienja zraka ili sanacijske mjere.
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora u Primorsko-goranskoj upaniji donesen je u srpnju 2009. godine. Ovim planom se utvruju postupci i mjere za predvianje, sprjeavanje, ograniavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna oneienja mora i na izvanredne prirodne dogaaje u moru radi zatite morskog okolia,
zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Primjenjuje se kod iznenadnog oneienja
mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg od 2.000 m3, te za manji opseg i jainu izvanrednoga prirodnog dogaaja u moru. Plan se primjenjuje i na morske prostore, dno i podmorje koji obuhvaaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode i teritorijalno more u granicama Primorsko-goranske upanije.
5.2. Dokumenti na razini gradova i opina

Dokumenti iz podruja zatite okolia i gospodarenja otpadom koji su doneseni na razini jedinica lokalne samouprave su sljedei:
Planovi gospodarenja otpadom za sljedee gradove: Bakar, Delnice, Kastav, Krk,
Novi Vinodolski, Rab, i opine: Baka, avle, Dobrinj, Jelenje, Kostrena, Lopar,
Moenika Draga, Mrkopalj, Omialj, Punat, Skrad i Vinodolska;
Planovi/Programi sanacije divljih odlagalita (smetlita) za sljedee gradove:
Bakar, abar, Delnice, Kastav, Rab, Vrbovsko, i opine: Baka, Brod Moravice,
Jelenje, Kostrena, Lokve, Lopar, Moenika Draga, Mrkopalj, Omialj, Punat,
Ravna Gora, Vikovo;
Izvjee o stanju okolia Opine Omialj utvrivanje nultog stanja (2009. godine);
Plan intervencija u zatiti okolia gradova i opina: Baka, Jelenje, Kostrena, Krk,
Kraljevica, Lovran, Rab, Mrkopalj, Omialj, Opatija, Opina Vinodolska, Punat,
Skrad, Vrbnik;
Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora za Grad Kraljevicu i Opinu
Dobrinj;
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka Opine Kostrena za razdoblje
2009.-2012.;
Programi, strategije i akcijski planovi odrivog razvitka za gradove i opine: Bakar, Delnice, Kraljevica, avle, Klana, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Vikovo.
34
6. STANJE OKOLIA
6.1. Zrak
6.1.1. Zakonski okvir
Krovni zakon za podruje zatite zraka je Zakon o zatiti zraka (NN 178/04, 60/08)
koji odreuje mjere, nain organiziranja i provoenja zatite te poboljanja kakvoe
zraka kao opeg dobra koje ima osobitu zatitu drave. Pojedina pitanja u podruju
zatite zraka regulirana su s 24 podzakonska akta.
Zakonom o zatiti zraka na upanijskoj razini utvrene su sljedee obveze:
donoenje Programa zatite i poboljanja kakvoe zraka (za razdoblje od etiri
godine),
donoenje dvogodinjeg Izvjee o stanju kakvoe zraka,
uspostava lokalne mree za praenje kakvoe zraka na svom podruju,
odreivanje lokacija postaja u lokalnoj mrei i donoenje programa mjerenja
kakvoe zraka te osiguranje uvjeta njegove provedbe,
odreivanje podruja kakvoe zraka u ovisnosti o kategoriji kakvoe zraka na
osnovi podataka iz lokalne mree,
osiguranje sredstava za financiranje zatite i poboljanja kakvoe zraka u upanijskom proraunu.
lankom 9. Zakona o zdravstvenoj zatiti (NN 121/03, 85/06) definirano je da jedinica podrune (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadae i ciljeve
na podruju zdravstvene zatite tako da osigurava sredstva za provoenje mjera zdravstvene ekologije i to: ispitivanje namirnica i predmeta ope uporabe, ispitivanje vode
za pie, ispitivanje tetnih utjecaja oneienja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje komunalne buke i ispitivanje oneienja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji,
od interesa za jedinicu podrune (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera
iz lanka 5. stavka 3. Zakona.
Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008.
do 2011. godine (NN 61/08) je provedbeni dokument Strategije zatite zraka koja je
sastavni dio Strategije zatite okolia. Svrha Plana je definiranje i razrada ciljeva i
mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s
osnovnim ciljem zatite i trajnog poboljanja kakvoe zraka na podruju Republike
Hrvatske, posebice na podrujima gdje je kakvoa zraka tree i druge kategorije.
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2009.-2012. definirao je obveze Primorsko-goranske upanije i jedinica lokalne
samouprave u zatiti zraka. Sadri prikaz postojeeg stanja emisija u zrak, ocjenu stanja kakvoe zraka, te ciljeve i mjere za zatitu i poboljanje kakvoe zraka.
35
Ocjena kakvoe zraka na podruju Hrvatske izraena je na temelju hrvatskih propisa

te u skladu s naputcima i direktivama EU. Svrha ocjene bila je utvrditi stupanj oneienosti za sve oneiujue tvari za koje postoje:
podaci o emisijama oneiujuih tvari,
podaci mjerenja razina oneiujuih tvari u zraku, i/ili
podaci prorauna matematikim modelima,
te izraditi podloge za odreivanje podruja (zona) i naseljenih podruja (aglomeracija)
u RH s obzirom na prostornu razdiobu emisija oneiujuih tvari, zadane kriterije i
kategorije kakvoe zraka geografska obiljeja i klimatske uvjete koji su znaajni za
praenje kakvoe zraka.
Radi izrade ocjene kakvoe zraka, analizirani su podaci mjerenja na postajama dravne mree za praenje kakvoe zraka te podaci objavljeni u godinjim izvjeima s
mjernih postaja lokalnih mrea za praenje kakvoe zraka.
Analizom dobivenih podataka izraeno je i predloeno prostorno razgranienje Hrvatske u 7 podruja/zona i 6 naseljenih podruja/aglomeracija urbanih i industrijski razvijenih podruja.
Primorsko-goranska upanija (izuzimajui Grad Rijeku) je zajedno s Liko-senjskom
upanijom uvrtena u zonu HR 5.
Prostorni obuhvat podruja/zone HR 5 s obrazloenjem:
prema geografskim obiljejima pripada sredinjem planinskom podruju Hrvatske;
ima karakteristine klimatske uvjete koji ga izdvajaju od ostalog dijela Hrvatske;
podruje je maksimalnog optereenja suhim i oborinskim taloenjem sulfata i
nitrata te kiselim taloenjem iz lebdeih estica;
podruje je maksimalnog optereenja zbog daljinskog prijenosa oneiivaa
(zbog fizikih i klimatskih obiljeja);
nalazi se u neposrednoj blizini emisijskih arita (Transki zaljev, rijeko podruje, industrijska podruja BiH);
prema emisijama oneiujuih tvari, pripada podruju niskih i srednje visokih
emisijskih vrijednosti s obzirom na veinu parametara.
Analiza podataka pokazala je kako je oneienost zraka s obzirom na sumporov dioksid, duikove okside, lebdee estice, ugljikov monoksid, benzen i koncentraciju ozona
dovoljno niska u svim zonama, ukljuujui i HR 5. Meutim, unutar podruja/zona
identificirano je est naseljenijih podruja/aglomeracija (koja ukljuuju i industrijska
podruja) gdje je situacija puno sloenija. Ta su naselja (ukljuujui i grad Rijeku) veim dijelom u prvoj kategoriji kakvoe zraka, s mjestiminim povienim koncentracijama odreenih parametara, koja uzrokuju drugu ili pak treu kategoriju kakvoe zraka.
6.1.2. Praenje kakvoe zraka

Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko-goranske upanije osigurava se prikupljanjem i obradom podataka iz sljedeih segmenata monitoringa:
1. lokalne (upanijske) mree za praenje kakvoe zraka,
2. dravne mree za praenje kakvoe zraka,
3. mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata, to obuhvaa:
36
monitoring DINA-Petrokemije d.d. Omialj

monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka Urinj
monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka Mlaka
monitoring Brodogradilita Viktor Lenac d.d.
monitoring odlagalita Vievac.
U skladu s obvezama iz Zakona o zatiti zraka (NN 178/04, 60/08) u Primorsko-goranskoj upaniji uspostavljena je lokalna mrea za praenje kakvoe zraka. Poslove
praenja kakvoe zraka obavlja Odsjek za kontrolu zraka u sastavu Zdravstveno-ekolokog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije.
Program mjerenja kakvoe zraka obuhvaa praenje vremenske i prostorne raspodjele
oneiujuih tvari koje se emitiraju iz industrijskih i energetskih pogona, tehnolokih
procesa, kotlovnica, prijevoznih sredstava te difuznih izvora.
Lokalna (upanijska) mrea obuhvaa 13 mjernih postaja:
devet postaja na podruju grada Rijeke i Bakarskog zaljeva,
jedna postaja na zapadnom dijelu upanije Opatija,
jedna na otoku Cresu uz jezero Vrana,
dvije u Gorskom kotaru Delnice i Lividraga u blizini Gerova.
Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko-goranske upanije u 2008. i 2009.
godini provodilo se temeljem vie programa:
Automatska mjerna postaja

za ispitivanje kakvoe zraka
u Opatiji
u sastavu Provedbe programa zdravstvenih mjera zatite okolia u Primorskogoranskoj upaniji, na 13 mjernih postaja,
u sastavu Programa praenja utjecaja objekata DINA-Petrokemije d.d. Omialj
na okoli, na tri mjerne postaje,
ugovorom s INA Industrijom nafte d.d. Zagreb na etiri mjerne postaje na podruju Kostrene te na jednoj na podruju Mlake,
u Brodogradilitu Viktor Lenac o ispitivanju utjecaja rada Brodogradilita Viktor
Lenac d.d. na kakvou zraka, na dvije mjerne postaje,
na jednoj postaji na podruju odlagalita komunalnog otpada Vievac, Opina
Vikovo.
Mjerni ureaj za ispitivanje

kakvoe zraka u NZZJZ PG
Lokacije mjernih postaja dravne mree za trajno praenje kakvoe zraka odreene su
Uredbom o utvrivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe
zraka (NN 4/02), dok je nain mjerenja utvren Programom mjerenja kakvoe zraka u
dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe zraka (NN 43/02).
Dravna mrea za praenje kakvoe zraka jo je u uspostavljanju. Od predviene 22
postaje na dravnom teritoriju u razdoblju od 2003. do 2007. godine uspostavljeno je
osam automatskih mjernih postaja, od ega su dvije na podruju Grada Rijeke, mjerne postaje Rijeka-1 i Rijeka-2.
Mjerna postaja Rijeka-1 nalazi se u Rijeci na lokaciji Stari grad. Prvenstvena namjena
postaje je praenje razina oneienja koje je posljedica prometa, ali to ne iskljuuje
praenja iz ostalih izvora oneienja. Na mjernoj postaji Rijeka-1 mjeri se koncentracije sljedeih oneiujuih tvari: sumporov dioksid SO2, duikov dioksid NO2, ugljikov
monoksid CO, sumporovodik H2S, lebdee estice PM10, ukupne lebdee estice, BTX
(benzen, toluen, etilbenzen, o-p-m ksilen) te meteoroloki parametri (temperatura,
vlaga, smjer i brzina vjetra). Iz uzoraka PM10 kemijskom analizom u laboratoriju odreuje se sadraj tekih metala i poliaromatskih ugljikovodika.
37
Mjerna postaja Rijeka-2 nalazi se u Rijeci na lokaciji Suak. Prvenstvena namjena postaje je praenje razina oneienja u naseljima i industrijskim podrujima. Na mjernoj postaji Rijeka-2 mjeri se koncentracije sljedeih oneiujuih tvari: sumporov dioksid SO2, duikov dioksid NO2, ugljikov monoksid CO, lebdee estice PM10, prizemni ozon O3, UV-B zraenje te meteoroloki parametri (temperatura, vlaga, smjer i
brzina vjetra).
Na slici 4. prikazane su lokacije ostalih postaja za praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko-goranske upanije. U tablici 7. dan je popis lokacija mjernih postaja.
Tablica 7. Popis mjernih postaja na podruju Primorsko-goranske upanije
Mjerna postaja
ZAVOD I.
ZAVOD II.
MLAKA
ANDEKOVA
FIORELLO LA GUARDIA
DRAGA
KOSTRENA
BAKAR
KRASICA I.
KRALJEVICA
VOLOSKO
OPATIJA
JEZERO VRANA
OMIALJ
NJIVICE
PONIKVE
INENJERING
VRH MARTINICE II.
KRASICA II
PAVEKI
TROGIRSKA
VRH MARTINIICE I.
URKOVO
DELNICE
LIVIDRAGA
VIEVAC
Automatska mjerna postaja

za ispitivanje kakvoe zraka
u Kostreni
38
Lokacija
Kreimirova 52a, Rijeka
Kreimirova 38, Rijeka
I. Sunja 4, Rijeka
Franje andeka 10, Rijeka
Studentska 1, Rijeka
Brig 24, Draga
Glavani bb, Kostrena
Primorje 39, Bakar
Krasica bb, Krasica
Frankopanska 9, Kraljevica
Stube I. Zavidia 1, Volosko
Gorovo bb, Opatija
Jezero Vrana bb, Cres
O Omialj, Baje bb
Jezero Njivice, Krk
Jezero Ponikve, Krk
Urinj, Kostrena
Vrh, Kostrena
Krasica bb, Krasica
ojska, Kostrena
Trogirska bb, Rijeka
Vrh, Kostrena
urkovo, Kostrena
Supilova 32, Delnice
Lividraga
Vikovo
Slika 4. Lokacije automatskih (crveno) i klasinih (crno) postaja za praenje kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji
39
upanijski monitoring kojeg provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo je klasinog

tipa, osim etiri automatska analizatora za mjerenje SO2, NOx, ozona i lebdeih estica PM10, koji su instalirani u Kreimirovoj ulici (u zgradi Nastavnog zavoda za javno
zdravstvo, izuzev analizatora PM10 koji se nalazi u dvoritu Vatrogasne postrojbe) i
analizatora ozona u Opatiji kod dvorane Gorovo.
Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju je u potpunosti automatski, a
ine ga etiri mjerne postaje smjetene na lokacijama: Urinj, Vrh Martinice, Krasica
i Paveki. Automatska postaja monitoringa Rafinerije nafte na Urinju sastoji se od:
modula za mjerenje imisijskih koncentracija: SO2, NO2, O3, H2S, CO, PM10, BTX
(osim na Urinju, gdje se umjesto BTX prate formaldehid i etil-benzen),
modula za mjerenje meteorolokih parametara,
sedimentatora,
sustava za automatsku obradu podataka.
Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka Mlaka ini automatska postaja Turni
smjetena u neposrednoj blizini rafinerije, a sastoji se od automatskih analizatora za
praenje SO2, H2S, NOx i BTX-a te meteorolokih parametara.
Monitoring DINA-Petrokemije d.d. Omialj takoer je klasinog tipa i provodi se na tri
postaje (Omialj, Jezero kod Njivica i akumulacija Ponikve).
U okruenju Brodogradilita Viktor Lenac d.d. kakvoa zraka se prati na dvije mjerne
postaje Martinica i uvala urkovo. U Martinici se nalazi i automatski analizator
lebdeih estica PM10 koji daje trenutne, odnosno 1-satne koncentracije.
Automatska postaja imisijskog monitoringa na odlagalitu Vievac na Vikovu prati
devet razliitih parametara (SO2, NO2, O3, H2S, CO, PM10, benzen, toluen i ksilen) i
meteoroloke parametre.
Pregled mjerenih parametara po postajama i podatak o poetku mjerenja dan je u tablici 8.
6.1.3. Stanje kakvoe zraka

Zakon o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08) ima cilj ouvati zdravlje ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta, kulturne i materijalne vrijednosti kako bi se postigla najbolja mogua kakvoa zraka, sprjeavanje promjene klime i uspostavljanje i odravanje cjelovitosti sustava upravljanja kakvoom zraka na teritoriju drave.
Za upravljanje kakvoom zraka na nekom podruju potrebno je stalno pratiti koncentracije oneiujue tvari znakovitih za izvore oneienja zraka toga podruja i usporeivati izmjerene koncentracije s vrijednostima koje slue za ocjenu kakvoe zraka.
Sukladno lanku 18. Zakona o zatiti zraka (NN 174/04 i NN 60/08), prema razinama oneienosti, a s obzirom na propisane granine (GV), tolerantne (TV), ciljne i
dugorone vrijednosti za ozon, utvruju se sljedee kategorije kakvoe zraka:
prva kategorija kakvoe zraka ist ili neznatno oneien zrak: nisu prekoraene granine vrijednosti (GV) i dugoroni ciljevi za ozon;
druga kategorija kakvoe zraka umjereno oneien zrak: prekoraene su granine vrijednosti (GV) i dugoroni ciljevi za ozon, a nisu prekoraene tolerantne
vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon;
trea kategorija kakvoe zraka prekomjerno oneien zrak: prekoraene su
tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti za ozon.
40
Tablica 8. Pregled mjernih postaja i parametara koji se mjere

Monitoring
Parametar
SO2 i dim
talona tvar
NO2
Lokalni upanijski
NH3
H2S
PAU u PM10
dnevni uzorci oborina
lebdee estice PM10 i metali
DINA-Petrokemija d.d. Omialj
SO2 i dim
kloridi
ukupna talona tvar
dnevni uzorci oborina
lebdee estice PM10
INA d.d.
Rafinerija nafte Rijeka Urinj
INA d.d.
Rafinerija nafte Rijeka Mlaka
Brodogradilite
Viktor Lenac d.d.
Odlagalite Vievac
SO2
NO2
CO
O3
H2S
formaldehid
etil-benzen
benzen
toluen
p-ksilen
SO2
H2S
NOx
BTX
talona tvar*
Lokacija
andekova ul., Ul. F. la Guardia
Kreimirova ulica
Mlaka
Draga
Opatija (Volosko)
Kostrena, Bakar, Kraljevica
Krasica
Jezero Vrana (Cres)
Delnice
Kreimirova ulica
Bakar, Kraljevica
Kostrena (Urinj)
Jezero Vrana (Cres)
Delnice, Lividraga
Kreimirova ulica
Mlaka
Ul. F. La Guardia
Kraljevica
Kreimirova ulica
Mlaka
Kraljevica
Kostrena
Bakar
Mlaka
Kraljevica, Krasica
Kreimirova ulica
Kreimirova ulica
Cres
Delnice, Lividraga
Kreimirova ulica
Omialj, Jezero kod Njivica
akumulacija Ponikve
Jezero kod Njivica
akumulacija Ponikve
Urinj, Vrh Martinice, Krasica
Urinj
Urinj
Vrh Martinice, Krasica
Trogirska
Martinica, uvala urkovo
lebdee estice PM10 + metali (Fe, Zn, Cu, Martinica

Pb i Cd)
lebdee estice PM10 (automatski analizator) Martinica
SO2
H2S
NOx
CO
PM10
O3
benzen, toluen i ksilen
Vievac
Poetak mjerenja
1973.
1982.
2000.
1974.
1987.
1974.
1983.
1986.
1995.
1994.
1974.
1978.
1986.
1995.
1995.
1981.
2006.
1981.
1995.
1981.
1981.
1982.
1978.
1981.
1981.
2006. PM10
1982.-2005. UL (s prekidima)
1984.
1986.
1995.
2006. PM10
1982. UL (s prekidima)
1986.
1986.
1986.
1997.
1986.
1997.
2000.-2005. UL
2006. PM10
2000.
2000.
2000.
2000.
2000.
2000.
2000.
2000.
2000.
2000.
2002.
2002.
2002.
2002.
1996.,
prekid 2003.-2004.
1996.-2006. UL
2006. PM10
2000.-2006. UL
2006. PM10
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
2006.
odreuje se zbir topivog i netopivog dijela te sastav pH, ukupno netopivo, pepeo, izgorjelo, Pb, Cd, Fe, Cu, Zn,
ukupno topivo, sulfati, nitrati, kloridi, NH4, Ca.
PM10 vrste estice aerodinaminog promjera manjeg od 10 m, NH3 amonijak, UL ukupne lebdee estice, BTX benzen, toluen, ksilen, SO2 sumporov dioksid, CO ugljikov monoksid, NO2 duikov dioksid,
PAU policikliki aromatski ugljikovodici, O3 ozon, H2S vodikov sulfid, Fe eljezo, Zn cink, Cu bakar,
Pb olovo, Cd kadmij
41
pri emu je:

C koncentracija dobivena obradom podataka za godinu dana ispitivanja;
granina vrijednost (GV): granina razina oneienosti ispod koje, na temelju
znanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji mogui, rizik tetnih uinaka na
ljudsko zdravlje i/ili okoli u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoraiti;
tolerantna vrijednost (TV): granina vrijednost uveana za granicu tolerancije.
Tablica 9. Kategorije kakvoe zraka prema Zakonu o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08)
Kategorije kakvoe zraka
Obrazloenje
I. kategorija
ispod graninih vrijednosti
II. kategorija
izmeu graninih i tolerantnih vrijednosti
III. kategorija
iznad tolerantnih vrijednosti
Kategorija kakvoe zraka utvruje se za svaku oneiujuu tvar posebno, jedanput

godinje za proteklu kalendarsku godinu.
Temeljem lanka 29. Zakona o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08) podaci kakvoe zraka iz lokalne mree su javni i objavljuju se u slubenom glasilu ili na web stranicama
jedinice lokalne i podrune samouprave.
Kakvoa zraka na podruju Primorsko-goranske upanije prikazuje se u okviru pet (s
odlagalitem est) godinjih izvjea to se dostavljaju naruiteljima i jedinici lokalne
samouprave gdje je oneiiva lociran. Komplet svih pet (odnosno est) izvjea ini
cjelinu te se dostavlja upanijskom Upravnom odjelu nadlenom za zatitu okolia i
Agenciji za zatitu okolia u Zagrebu.
6.1.3.1. upanijska (lokalna) mrea

Poveano oneienje zraka na podruju upanije prisutno je uglavnom na podruju
Grada Rijeke. Oneienja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu prometa. Zbog
orografije terena i specifinosti obalnog strujanja zraka prisutan je utjecaj emisija i iz
visokih industrijskih izvora.
Rezultati praenja kakvoe zraka na podruju upanije pokazuju sljedee:
Sumporov dioksid
Srednje godinje koncentracije sumporova dioksida od 2006. godine na veini
postaja pokazuju trend pada. Izuzetak su Bakar i Krasica kod kojih je zadnjih
godina vidljiv porast prosjenih godinjih koncentracija SO2, emu je najvjerojatniji uzrok pojaana emisija iz INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju i Termoelektrane Rijeka.
Na veini je postaja kakvoa zraka bila I. kategorije s obzorom na sumporov dioksid, odnosno zrak je bio ist ili neznatno oneien tim polutantom. Iznimka
je lokacija Mlaka gdje je kakvoa zraka bila II. kategorije s obzirom na sumporov dioksid u razdoblju 2006.-2007. Ista kategorija zraka bila je i u andekovoj
ulici u 2006. godini, te na Krasici u 2008. godini. U 2009. godini zbog poveane koncentracije sumporova dioksida na lokacijama Urinj i Krasica zrak je bio
III. kategorije.
42
Crni dim
Prosjene godinje koncentracije crnog dima nie su u odnosu na prethodne godine ispitivanja na itavom podruju Primorsko-goranske upanije (2005. godine i
ranije). Na svim mjernim postajama srednje godinje koncentracije dima bile su
ispod godinje granine vrijednosti GV. Godine 2006. po prvi put, od poetka
mjerenja poetkom sedamdesetih, zadovoljene su granine vrijednosti za dim u
Ulici F. la Guardia, to je vjerojatno posljedica plinifikacije sredita grada.
Na slici 5. prikazane su trogodinje pomine vrijednosti sumporova dioksida i dima
(1-andekova ulica, 2-Ulica F. la Guardia, B-Bakar, T-Krasica).
Slika 5. Pomine vrijednosti sumporova dioksida i dima (1-andekova ulica, 2-Ulica F. la Guardia, B-Bakar, T-Krasica)
Sumporov dioksid
Dim
43
Ukupne talone tvari

Niti na jednom mjestu u promatranom razdoblju nisu registrirane koliine ukupne talone tvari iznad godinje granine vrijednosti. Isto se odnosi i na godinje koliine istaloenog olova i kadmija, koje su ispod odgovarajuih godinjih
graninih vrijednosti (100, odnosno 2 mg/m2dan).
Duikov dioksid
Od postaja gdje se koncentracije duikovog dioksida prate klasinom metodom,
u 2006. godini, godinja granina vrijednost zadovoljena je na Mlaki i u Kraljevici, dok je u Ulici F. la Guardia prosjena godinja koncentracija NO2 iznad godinje granine vrijednosti te je zrak II. kategorije, odnosno umjereno oneien
duikovim dioksidom.
Na postaji u Kreimirovoj ulici mjerenje NO2 provedeno je analizatorom. Prosjena godinja koncentracija ne prelazi godinju graninu vrijednost.
Umjereno oneien zrak, odnosno II. kategorija kakvoe zraka, evidentirana je
na podrujima Ul. F. La Guardia s obzirom na duikov dioksid 2008. godine, a
2009. godine dodatno i u Kreimirovoj ulici.
Ozon
Prema dobivenim rezultatima iz 2006. godine, prekoraenje graninih vrijednosti za ozon svrstava podruje Opatije i Kreimirove ulice u II. kategoriju kakvoe
zraka, odnosno zrak je umjereno oneien ozonom. Treba napomenuti da su
mjerenja ozona u Rijeci obavljena u sreditu grada s gustim prometom, gdje ispuni plinovi automobila dijelom uklanjaju ozon. Stoga su razumljive neto vie
koncentracije izmjerene u Opatiji od onih izmjerenih u Rijeci. Prekoraene koncentracije ozona zabiljeene su i na podruju Vievca te Martinice.
Tijekom 2008. godine, s obzirom na ozon, evidentirana je takoer II. kategorija
kakvoe zraka na lokacijama Kreimirova 52a Rijeka te Opatija. Na podruju
Vievca je, s obzirom na ozon u 2008. godini, bila III. kategorija kakvoe zraka,
odnosno prekomjerno oneien zrak. Potrebno je napomenuti kako prekomjerno oneienje odlagalita Vievac ozonom nije iskljuivo posljedica rada odlagalita, ve lokacije mjerenja na povienoj koti gdje se ozon akumulira donosom
iz Rijekog zaljeva i/ili daljinskim transportom.
U 2009. godini zabiljeeno je pogoranje kakvoe zraka u obliku oneienja
ozonom. Trea kategorija kakvoe zraka evidentirana je na tri lokacije: Kreimirova 52a Rijeka, Opatija i Vievac.
Amonijak
Na svim postajama srednje godinje koncentracije amonijaka u 2006. godini su
ispod godinjih graninih vrijednosti. Na postaji Mlaka zabiljeeno je pet dana
kada su koncentracije amonijaka prelazile dnevnu graninu vrijednost. U odnosu na prethodnu mjernu godinu u 2007. godini, zabiljeen je znaajan porast
koncentracije amonijaka na mjernoj postaji Mlaka.
S obzirom na koncentracije amonijaka izmjerene tijekom 2008. i 2009. godine,
podruje Primorsko-goranske upanije nalazi se u I. kategoriji kakvoe zraka.
Vodikov sulfid
Rezultati praenja prosjenih dnevnih koncentracije vodikova sulfida u 2006.
godini na svim postajama su ispod godinjih graninih vrijednosti.
44
Srednje godinje koncentracije vodikova sulfida u 2007. godini vie su u odnosu na prethodnu godinu na postajama Urinj, Trogirska ulica, Paveki, Krasica te
odlagalite Vievac.
Na podrujima Trogirska ulica, Vievac, Urinj i Paveki tijekom 2008. godine zrak
je bio prekomjerno oneien, odnosno III. kategorije s obzirom na vodikov sulfid.
Prekomjerno oneienje zraka, odnosno III. kategorija kakvoe zraka, 2009.
godine je zabiljeeno na dvije mjerne postaje, Trogirska ulica i Vievac.
Vano je napomenuti kako je prekomjerno oneienje vodikovim sulfidom posljedica
vrlo stroge tolerantne satne vrijednosti (TV=8,2 g m-3), na razini granice mirisa
(7 g m-3), dok npr. EPA Kalifornije ima graninu satnu vrijednost od 42 g m-3 donesenu radi zatite populacije protiv osjeaja simptoma glavobolje i/ili munine. Kako
se prekoraenje satne TV na Mlaki i Vievcu dogaa u vrijeme sezone loenja, ono je
najvjerojatnije posljedica izgaranja goriva s povienim sadrajem sumpora i/ili loeg
izgaranja u kotlovnicama.
Ukupne lebdee estice

Rezultati mjerenja ukupnih lebdeih estica (UL) u Kreimirovoj ulici u prvom
dijelu 2006. godine u razini su vrijednosti iz istog razdoblja u 2005. godini.
Zbog malog broja uzoraka lebdeih estica PM10 (od lipnja 2006. godine) i neujednaene raspodjele tijekom godine, nije mogua usporedba s graninim vrijednostima za PM10 i sadraja metala u njima.
Prosjena godinja koncentracija lebdeih estica PM10 nalazi se iznad godinje
granine vrijednosti. Dnevna granina vrijednost u 2006. godini prekoraena je
tijekom 106 dana, od ega je 18 dana prekoraena i dnevna tolerantna vrijednost. Prema dobivenim rezultatima, kakvoa zraka u okolini navedene postaje
je II. kategorije, odnosno zrak je umjereno oneien lebdeim esticama PM10.
Rezultati mjerenja za 2007. godinu pokazali su prekoraenje vrijednosti na postajama Vievac (koje je s obzirom na PM10 u III. kategoriji) te na Vrhu Martinice (II. kategorija).
Tijekom 2008. godine na lokacijama Inenjering-Urinj i Vievac evidentirana je
II. kategorija kakvoe zraka.
U 2009. godini zabiljeeno je poboljanje na lokaciji Urinj, dok je Vievac s obzirom na lebdee estice u III. kategoriji kakvoe zraka.
Policikliki aromatski ugljikovodici

Zbog malog broja uzoraka, odnosno zbog prelaska na mjerenje PM10 sredinom
2006. godine, nije mogua usporedba koncentracije benzo(a)pirena (BaP) s
graninom vrijednosti. Ako se usporedi sadraj policiklikih aromatskih ugljikovodika (PAU) u UL s istovjetnim razdobljem prethodne godine, i dalje se biljei
pad koncentracija te grupe spojeva. Udio koncentracija pojedinih PAU u PM10 i
UL iznosi 10-30%, no zbog neuobiajeno tople zime, ovaj se rezultat mora
uzeti s rezervom.
6.1.3.2. Monitoring DINA-Petrokemije d.d. Omialj

Prema rezultatima mjerenja, u razdoblju 2006.-2009. godine na svim mjernim postajama na podruju mogueg djelovanja DINA-Petrokemije d.d. Omialj kvaliteta zraka
bila je I. kategorije.
Koncentracije sumporova dioksida i dima bile su niske. Dobivene godinje vrijednosti
zadovoljavaju granine vrijednosti koje su definirane Uredbom o graninim vrijednosti-
45
ma oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05), odnosno vrijednosti koje je Svjetska zdravstvena organizacija predloila u interesu zatite zdravlja stanovnitva i vegetacije.
Koncentracije klorida u zraku takoer su daleko ispod graninih vrijednosti i nalaze se
u okviru vrijednosti koje se evidentiraju tijekom cjelokupnog razdoblja neprekidnog
praenja kakvoe zraka na otoku Krku od 1986. godine.
Koliine oneiujuih tvari koje su istaloene po jedinici povrine u jedinici vremena
(talona tvar) takoer su niske i zadovoljavaju granine vrijednosti kakvoe zraka.
Analiza oborina ukazuje da je 29% dnevnih uzoraka kinice na Jezeru te 24% uzoraka na Ponikvama po definiciji kiselo, tj. ima pH <5,6 i predstavlja smanjenje udjela
kiselih oborina na ovom podruju. Sastav oborina, a time i njihova kiselost, uglavnom
su posljedica donosa oneiujuih tvari daljinskim transportom, uz manji udio utjecaja emisija oneiivaa iz lokalnih izvora.
Na temelju rezultata ispitivanja kakvoe zraka u razdoblju 2006.-2009., s obzirom na
promatrane oneiujue tvari, podruje mogueg utjecaja DINA-Petrokemije d.d.
Omialj svrstava se prema stupnju oneienosti zraka u I. kategoriju kakvoe zraka.
6.1.3.3. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Urinju

Obradom i analizom podataka o imisijskom monitoringu Rafinerije nafte Rijeka na
Urinju u razdoblju 2006.-2009, podruje mogueg utjecaja moe se klasificirati kao:
Koncentracije vodikova sulfida svrstavaju u prekomjerano oneieno podruje,
odnosno u III. kategoriju zraka podruje Urinja i Paveka u 2007. i 2008. godini,
te podruje Krasice u 2007. godini. Klasifikaciji u III. kategoriju zraka svakako
pridonosi novom Uredbom propisana vrlo striktna granina vrijednost na razini
granice mirisa (7 g/m3) te njoj vrlo bliska tolerantna vrijednost (8,6 10 g/m3).
Treba napomenuti da zbog nepouzdanog rada analizatora podaci nekih godina i
lokacija nisu mogli biti analizirani.
U Urinju je 2006. godine zrak bio prekomjerno oneien, odnosno imao je III.
kategoriju i u odnosu na lebdee estice PM10. U naredne tri godine kvaliteta zraka
s obzirom na PM10 se poboljala te prema rezultatima mjerenja bila II. kategorije.
Na podruju mogueg djelovanja INA d.d. Rafinerije na Urinju u nekoliko je
navrata evidentirano umjereno oneienje ozonom (II. kategorija), i to 2007.
godine na Vrhu Martinice i u Urinju.
Zbog prekoraenja dnevnih i satnih graninih vrijednosti, u Pavekima je 2006.
godine dobivena II. kategorija, odnosno zrak je bio umjereno oneien sumporovim dioksidom. Narednih se godina stanje poboljalo te je kvaliteta zraka s
obzirom na taj parametar 2007. i 2008. bila I. kategorije, ali 2009. zbog
prekoraenja sumporova dioksida na lokacijama Urinj i Krasica zrak je bio III.
kategorije.
Koncentracije duikova dioksida zadovoljavale su granine vrijednosti kroz
itavo razdoblje, te je zrak na svim postajama I. kategorije, tj. ist ili neznatno
oneien.
Premda je monitoring oko pogona rafinerije na Urinju vrlo opsean, ne daje rezultate koji
se od njega oekuju. Vrlo kompliciran sustav angairanja servisa i kupnje potronog materijala ima kao posljedicu velika razdoblja kada nema podataka ili su nepouzdani. Glavni je problem vodikov sulfid, odnosno njegove vrlo stroge granine i tolerantne vrijednosti
bazirane na granici mirisa, koje se vrlo lako prijeu. Zbog izostanak kontrole rada analizatora referentnom metodom, rezultati mjerenja benzena nisu pouzdani i nisu obraivani.
46
6.1.3.4. Monitoring INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki

Rezultati praenja oneienja zraka na postaji u Trogirskoj ulici, koja je instalirana za
potrebe praenja utjecaja Ininih rafinerijskih postrojenja, pokazuju sljedee:
Kroz itavo promatrano razdoblje zrak je bio III. kategorije, odnosno prekomjerno oneien vodikovim sulfidom i to zbog velikog broja prekoraenja satnih tolerantnih vrijednosti. Prekomjerno oneienje vodikovim sulfidom nastavljeno
je i nakon zatvaranja pogona rafinerije (u listopadu 2008. prestala je proizvodnja bitumena, baznih ulja, parafina i loivih ulja; nastavili su s radom blending
namjeavanje motornih i industrijskih ulja, obrada otpadnih voda i energana).
Najvjerojatniji uzrok tome je koritenje loivog ulja s visokim sadrajem sumpora u malim kotlovnicama. No, upitna je i vrlo stroga granina GV i tolerantna
vrijednost TV za ovaj parametar, bazirana na granici mirisa.
U 2006. godini, zbog prekoraenja satnih tolerantnih vrijednosti za sumpor dioksid, podruje Trogirske ulice imalo je III. kategoriju. Paljivim voenjem procesa proizvodnje ve je u 2007. godini postignuta I. kategorija zraka s obzirom
za ovaj parametar, a krajem iste godine pogon Mlaka je preao na plin ime je
problem SO2 bio definitivno rijeen.
Izmjerene koncentracije duikova dioksida zadovoljavale su graninu vrijednost
GV, te je zrak bio I. kategorije s obzirom na taj parametar.
Izmjereni rezultati benzena nisu bili dovoljno pouzdani pa nisu koriteni za kategorizaciju kakvoe zraka.
6.1.3.5. Monitoring Brodogradilita Viktor Lenac d.d.

Rezultati praenja kakvoe zraka u okolini Brodogradilita Viktor Lenac d.d. ukazuju
na sljedee:
Brodogradilite Viktor Lenac

u Kostreni
47
Prosjene koncentracije ukupnih lebdeih estica i lebdeih estica PM10

dobivene diskontinuiranim mjerenjima u razini su vrijednosti koje se mjere na
podruju upanije. U 2006. godini, zbog premalog broja podataka, odnosno
neravnomjerne raspodjele tijekom mjerne godine, nije bilo mogue provesti klasifikaciju zraka obzirom na PM10. Rezultati mjerenja za 2007. godinu na
podruju Martinice pokazali su prekoraenje doputenih koncentracija za
PM10 to Martinicu uvrtava u II. kategoriju kakvoe zraka.
Unato navedenoj manjkavosti podataka za 2006. godinu, vidljivo je da su
srednje koncentracije olova i kadmija u lebdeim esticama viestruko nie od
graninih vrijednosti za ove metale. Prosjene koncentracije ispitivanih metala
na obje postaje vie su od odgovarajuih koncentracija u Rijeci, to ukazuje na
brodogradilite kao izvor.
Koliine ukupne talone tvari i istaloenih metala olova i kadmija ispod su godinje granine vrijednosti na obje postaje. Koliine istaloenog olova i kadmija ipak su poveane u odnosu na postaje izvan utjecaja brodograevne industrije.
6.1.3.6. Monitoring odlagalita Vievac, Vikovo

U 2006. godini rad automatske postaje na odlagalitu Vievac bio je jo u eksperimentalnoj fazi. Tek je 2007. godine ova postaja ukljuena u lokalnu mreu za praenje kakvoe zraka. Rezultati praenja oneienja zraka na podruju odlagalita Vievac su sljedei:
Zbog velikog broja prekoraenja dnevne granine vrijednosti (35, tolerira se 7),
odnosno zbog velikog broja dana s izmjerenim prekoraenjem 8-satnih pominih
prosjeka (60 dana, a tolerira se 25), podruje odlagalita Vievac je prekomjerno oneieno ozonom, odnosno zrak je na tom podruju III. kategorije. Treba
naglasiti da odlagalite nije iskljuiv izvor ovako visokih koncentracija ozona,
ve su one karakteristine za podruja neto udaljenija od izvora prekursora
ozona (ugljikovodici ili duikovi oksidi) u industrijskom ili urbanom podruju.
Izmjerene vrijednosti lebdeih estica PM10 prelaze godinju graninu vrijednost; stoga je podruje odlagalita prekomjerno oneieno lebdeim esticama
PM10.
Rezultati mjerenja za 2007, 2008. i 2009. godinu pokazuju prekoraenje doputenih vrijednosti za koncentracije H2S, to je razlog III. kategorije kakvoe
zraka na podruju Vievca i u pogledu tog parametra.
Prema dobivenim rezultatima, proizvodi izgaranja goriva: sumporov dioksid, duikov dioksid, ugljikov monoksid i benzen zadovoljavaju granine vrijednosti.
Tvari neugodnog mirisa na odlagalitu, amonijak i vodikov sulfid, takoer zadovoljavaju granine vrijednosti.
Budui da ne postoje zdravstvene norme za metan, izmjerene se vrijednosti nemaju s ime usporeivati. Povremeni skokovi dnevnih i satnih koncentracija dokazuju povremeno izbijanje tog plina iz odlagalita.
6.1.4. Kategorizacija Primorsko-goranske upanije prema kakvoi zraka

Kategorizacija podruja Primorsko-goranske upanije prema kakvoi zraka u razdoblju
od 2006. do 2009. godine dana je u tablicama 10 13.
48
Tablica 10. Kategorije kakvoe zraka prema stupnju oneienosti zraka, 2006. godina
I. kategorija
C<GV
Nedovoljno podataka
II. kategorija
GV>C<TV
III. kategorija
C>TV
Vrh Martinice
Draga
Mlaka (SO2)
Urinj (PM10)
Martinica (PM10)
Bakar
andekova (SO2)
Trogirska ul. (H2S, SO2)
Krasica
Kreimirova (O3, PM10)
Odlagalite Vievac (O3)
Kraljevica
F. la Guardia (NO2)
Kostrena Glavani
Opatija Gorovo (O3)
Opatija Volosko
Paveki (SO2, benzen)
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
Omialj
Jezero, Njivice
Akumulacija Ponikve
Uvala urkovo
Napomena: U zagradi su navedeni parametri koji svrstavaju to podruje u odreenu kategoriju zraka
I. kategorija
C<GV
Nedovoljno podataka
andekova ul.
II. kategorija
GV>C<TV
Mlaka (SO2, NH3)
III. kategorija
C>TV
Trogirska ul.(H2S)
Draga
Kreimirova (O3, PM10)
Urinj (H2S)
Bakar
F. la Guardia (NO2)
Paveki (H2S)
Krasica
Opatija Gorovo (O3)
Krasica (H2S)
Kraljevica
Vrh Martinice I (PM10)
Odlagalite Vievac (H2S,PM10, O3)
Kostrena Glavani
Vrh Martinice II (O3)
Opatija Volosko
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
Omialj
Jezero, Njivice
Akumulacija Ponikve
Uvala urkovo
Rezultati mjerenja kakvoe zraka s mjernih postaja na podruju Primorsko-goranske

upanije pokazali su da je u 2006. godini kakvoa zraka bila III. kategorije na podruju Urinja (zbog prekomjernog oneienja zraka PM10), Trogirske ulice (zbog prekomjernog oneienja zraka SO2 i H2S) te odlagalitu Vievac (zbog prekomjernog oneienja zraka ozonom).
U 2007. godini zabiljeena su tri podruja vie u III. kategoriji kakvoe zraka i to
Urinj, Paveki i Krasica, zbog prekomjernog oneienja zraka sumporovim vodikom. U
2007. godini, III. kategoriji kakvoe zraka na podruju odlagalita Vievac uz ozon
pridonose H2S i PM10.
49
I. kategorija
C<GV
Nedovoljno podataka
II. kategorija
GV>C<TV
III. kategorija
C>TV
Draga
Urinj (SO2, PM10)
Urinj (H2S)
Bakar
Odlagalite Vievac (PM10)
Trogirska ul. (H2S)
Zavod i Zavod II.
Kreimirova 52a (O3)
Vievac (O3, H2S)

Paveki (H2S)
Kraljevica
F. la Guardia (NO2)
Kostrena Glavani
Opatija Gorovo (O3)
Opatija Volosko
Krasica(SO2)
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
Omialj
Jezero, Njivice
Akumulacija Ponikve
Uvala urkovo
Mlaka
andekova
Vrh Martinice I. i II.
I. kategorija
C<GV
Nedovoljno podataka
II. kategorija
GV>C<TV
III. kategorija
C>TV
Draga
Kreimirova 52a (NO2)
Urinj (SO2)
Bakar
F. la Guardia (NO2)
Trogirska ul. (H2S)
Zavod i Zavod II.
Vievac (O3, H2S) PM10)
Kraljevica
Krasica(SO2)
Kostrena Glavani
Kreimirova 52a (O3)
Opatija Volosko
Opatija Gorovo (O3)
Delnice
Lividraga
Jezero Vrana, Cres
Paveki
Jezero, Njivice, Omialj
Akumulacija Ponikve
Uvala urkovo
Mlaka
andekova
Vrh Martinice I. i II.
Na podruju Mlake su 2006. godine izmjerene prekoraene koncentracije SO2 zbog

ega je kakvoa zraka II. kategorije, to je mjerenjima 2007. godine potvreno, uz
napomenu da je kakvoa zraka tada bila nezadovoljavajua i u pogledu amonijaka.
Prema rezultatima mjerenja, u 2008. i 2009. godini podruje Mlake je svrstano u
I. kategoriju kakvoe zraka.
50
Poboljanje kakvoe zraka zabiljeeno je i u andekovoj ulici, koja je 2006. godine

bila u II. kategoriji zbog prekomjernog oneienja zraka sa SO2, dok su u 2007,
2008. i 2009. godini izmjerene koncentracije bile ispod graninih to navedenu lokaciju uvrtava u I. kategoriju kakvoe zraka.
Iz rezultata mjerenja moe se zakljuiti da je kakvoa zraka na veem dijelu upanije
bila I. kvalitete, odnosno zrak je ist ili neznatno oneien. Poveano oneienje zraka, kao i prethodnih godina prisutno je na podruju sredita grada Rijeke i u okolini
industrijskih pogona. Oneienja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu niskih
industrijskih izvora i kotlovnica, te prometa.
6.1.5. Ocjena postojeega imisijskog monitoringa Primorsko-goranske upanije

Od prvih mjerenja oneienja zraka zapoetih 1974. godine, mrea postaja za praenje kakvoe zraka postupno se irila te je danas podruje Primorsko-goranske upanije
dobro pokriveno s 13 mjernih postaja: devet na podruju Rijeke i Bakarskog zaljeva,
po jedna na podruju Opatije i na otoku Cresu (od sredine 80-ih), te dvije u Gorskom
kotaru (Delnice, Lividraga od sredine 90-ih godina).
Sredinom 2000. godine na podruju upanije uspostavljena je prva automatska mrea za praenje kakvoe zraka na podruju Republike Hrvatske koja je obuhvaala dvije mjerne postaje. Mrea se do 2007. godine proirila na 11 automatskih mjernih postaja u sklopu mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata.
Od 2003. godine podaci o mjerenju oneienja zraka prikazuju se na web stranici
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije (www.zzjzpgz.hr).
Na ovaj se nain razvila cjelovita i kvalitetna mrea kojom se prati stanje u okruenju
izvora oneienja zraka na ugroenim podrujima, ali i na odabranim podrujima s I.
kategorijom kakvoe zraka, koja predstavljaju vrijedne lokacije za praenje stanja
atmosfere na podruju upanije.
Osim lokalne mree, 2006. godine uspostavljene su i dvije postaje za trajno praenje
kakvoe zraka u dravnoj mrei na podruju grada Rijeke i to Rijeka-1 na lokaciji Stari
grad s prvenstvenom namjenom praenja razina oneienja od prometa te Rijeka-2
na lokaciji Veica s namjerom praenja oneienja u naseljima i industrijskim podrujima.
Ocjena postojeega lokalnoga imisijskog monitoringa Primorsko-goranske upanije pokazuje:
ostvarena je dobra pokrivenost podruja upanije,
potrebni su napori usmjereni na daljnji razvitak postojeeg sustava.
Mjerenja kakvoe zraka klasinim mjernim postajama i dalje su znaajno zastupljena
u lokalnoj mrei Primorsko-goranske upanije. upanijska (podruna) mrea stoga zahtijeva stalni razvitak, to prvenstveno podrazumijeva modernizaciju imisijskog monitoringa. Klasine postaje treba postupno zamjenjivati automatskim ureajima, ali valja
istaknuti da e dio mjerenja i dalje biti vezan iskljuivo za laboratorijske metode.
Dosad su se ta mjerenja uglavnom financirala iz upanijskog prorauna, no novi Zakon o zatiti zraka (l. 25. NN 178/04, 60/08) predvia aktivnije sudjelovanje i jedinica lokalne samouprave u financiranju te mree.
51
6.1.6. Prikaz postojeeg stanja emisija u zrak

Za prikaz emisija u ovom Izvjeu obraeni su podaci za tokaste i plone izvore unutar Primorsko-goranske upanije. Tokaste izvore ine industrijska i energetska postrojenja, dok su grupom plonih izvora obuhvaena domainstva, promet i uslune djelatnosti.
6.1.6.1. Pojedinani stacionarni izvori

Za izraun emisija tokastih izvora koriteni su podaci katastra (od 2008. registra)
emisija u zrak u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje od etiri godine, od 2006.
do 2009. godine, a prikazani su u tablicama 14 21.
Tablica 14. Emisije u zrak iz pojedinanih izvora; 2006. godina

SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka Urinj
7.148
1.553
138
1.538.063
334
HEP Zagreb, pogon TE Rijeka
6.672
1.335
615.158
182
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka Mlaka
1.768
202
29,8
17,5
185
28,6
0,46
14.996
93
145
228
26.528
17,8
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
Naziv poduzea

Ostali pojedinani izvori
Tablica 15. Emisije u zrak iz toplana KD Energo Rijeka; 2006. godina

Kotlovnica/toplana
Gornja Veica
Vojak
Donja Veica V-44
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
73,6
13,5
8.597
1,43
42
6,3
4.932
1,05
5,1
0,77
594
Kozala
26,6
4,49
3.090
0,49
kurinje
25,5
4.067
0,3
3.367
0,06
PO-48
0,02
2,78
PO-18
0,7
Podmurvice
5,5
0,01
1.020
1,24
0,02
988
0,01
2.991
Zamet
25,8
4,2
Malonji
7,19
1,76
Srdoi
17,8
2,67
0,02
1,16
0
0,4
1.202
2.077
0,37
985
0,01
0,04
122
0,07
123
0,02
30
0,11
204
Splitska
0,01
36
Pod Koludricu
0,21
0,01
409
0,08
169
134
Krnjevo
I. Marinkovia
Teslina
Ciottina
Istravino
0,68
Rijeki neboder
0,57
Riva 10
0,11
Ukupno
232
52
39,4
0,09
35.137
3,71

Naziv poduzea
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
7.464,700
1.376,290
190,81
948.011,600
60,647
13.304,000
2.009,000
41,15
901.759,000
181,340
1.216,370
222,950
82,726
119.270,600
13,092
219,258
18,629
0,094
14.358,475
5,162

SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
68,6
10,7
0,47
7958
2,4
Vojak
40
0,04
4723
2,1
Donja Veica V-44
5,2
0,8
606
Kotlovnica/toplana
Gornja Veica
Kozala
3057
0,76
1,3
0,01
2925
0,03
1,3
PO-48
4,23
2,4
3630
0,15
PO-18
0,05
0,83
0,007
1229
Podmurvice
0,7
0,017
149
24,5
2843
kurinje
Zamet
Malonji
0,06
1,45
990
Srdoi
16,3
2,3
1904
0,98
Krnjevo
1,25
0,9
1085
0,02
0,03
92
Teslina
0,4
0,07
0,005
126
Ciottina
0,017
27
I. Marinkovia
Istravino
0,63
0,1
0,003
190
Splitska
0,007
0,0002
11
Bazen Kantrida
0,37
0,011
709
Riva 10
0,1
0,0018
123
0,58
0,08
0,00003
168
191,3
36,454
0,56503
32545
6,44
estice
[t/god]
Rijeki neboder
Ukupno

SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
7.102,000
1.185,040
105,200
829.600,000
63,48
9.975,530
1.662,770
48,260
741.816,000
153,08
49,800
85,600
16,700
77.800,000
2,94
194,188
28,467
1,725
15.862,589
4,673
Naziv poduzea

53

Kotlovnica/toplana
Gornja Veica
Vojak
Donja Veica V-44
Kozala
kurinje
PO-48
PO-18
Podmurvice
Zamet
Malonji
Srdoi
Krnjevo
I. Marinkovia
Teslina
Ciottina
Istravino
Splitska
Bazen Kantrida
Riva 10
Ukupno
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
58,940
41,920
5,430
21,480
13,230
19,592
17,200
0,420
0,420
178,632
1,923
2,382
0,763
1,059
0,755
2,853
0,254
0,552
3,250
0,104
2,132
0,693
11,900
0,064
0,009
0,060
0,004
0,286
0,041
29,084
0,468
0,065
0,369
0,004
0,184
0,077
0,010
0,015
0,006
0,038
0,004
0,005
0,001
0,008
0,015
1,269
7.183,909
4.868,379
626,534
2.762,076
2.511,698
6.783,643
694,094
1.354,206
2.938,559
344,221
1.996,757
1.294,051
97,187
150,456
27,484
221,583
28,015
816,994
114,335
34814,181

Naziv poduzea
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
8.077,202
11.288,430
16,026
190,613
1.187,573
1.500,620
18,350
28,736
176,349
23,090
5,590
1,742
1.012.447,50
765.231,00
18.625,45
13.348,73
70,858
225,880
0,590
4,512

Kotlovnica/toplana
Gornja Veica
Vojak
Donja Veica V-44
Kozala
kurinje
PO-48
PO-18
Podmurvice
Zamet
Malonji
Srdoi
Krnjevo
I. Marinkovia
Teslina
Ciottina
Istravino
Splitska
Bazen Kantrida
Rijeki neboder
Riva 10
Ukupno
54
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
3,43
81,58
5,34
2,06
5,20
0,02
0,28
24,08
0,14
0,32
0,44
0,51
123,40
1,809
15,806
0,676
1,175
0,822
1,835
0,240
0,296
3,093
0,179
0,816
0,938
0,015
0,066
0,009
0,075
0,384
0,051
0,042
28,327
0,092
0,344
0,183
0,005
0,069
0,124
0,010
0,005
0,006
0,001
0,038
0,004
0,005
0,001
0,010
0,002
0,004
0,903
5.520,829
9.112,648
617,105
2.398,495
2.456,432
3.225,191
655,854
778,323
2.796,149
920,809
1.520,460
1.059,188
94,358
154,039
27,440
223,462
989,613
150,239
114,770
32815,404
6.1.6.2. Emisije iz kolektivnih (plonih) izvora

Osnova za izraun emisija plonih izvora bili su podaci o prometu i registriranim vozilima (Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska) te procjena emisija iz neindustrijskih loita. Pod tim pojmom podrazumijevaju se mala loita
u kojima izgara gorivo za dobivanje toplinske energije, poput malih loita u maloj privredi, ustanovama, kuanstvima, poljoprivredi i umarstvu i akvakulturi te proizvodnja
toplinske i elektrine energije za vlastite potrebe. Neindustrijska loita obuhvaaju
domainstva (stambeni prostor) i usluge (poslovni prostor) iz prethodnog Izvjea o
stanju okolia (2002. godina). Procjena emisija iz kolektivnih izvora za 2006. godinu
prikazana je u tablici 22.
Tablica 22. Emisije u zrak iz plonih (kolektivnih) stacionarnih i mobilnih izvora; 2006. godina
Ploni/kolektivni izvori
Neindustrijsko izgaranje*
Cestovni promet
Ukupno
*
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
380
294
674
268
5.641
5.909
8.440
4.868
13.803
547.027
547.027
295
199
494
U prethodnom Izvjeu o stanju okolia (2002) navedeno kao Domainstva (stambeni prostor) i Usluge (poslovni prostor)
Napomena: Za izraun emisija koritena procjena emisija u okoli (Ekonerg, 2006)
6.1.6.3. Ukupne emisije u zrak

U tablici 23. prikazana je procjena ukupnih emisija u zrak na podruju Primorsko-goranske upanije u 2006. godini, a u tablici 24. za 2009. godinu.
Tablica 23. Ukupne emisije u zrak; 2006. godina
Naziv poduzea
HEP Zagreb, TE Rijeka
KD Energo
Kolektivni izvori
Ukupno
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
6.672
7.148
1.768
185
232
93
674
16.772
1.335
1.553
202
28,6
39,4
145
5.909
9.212
138
29,8
0,46
0,09
228
13.803
14.199
615.158
1.538.063
0,10
14.996
35.137
26.528
547.027
2.776.909
182
334
17,5
0
3,71
17,8
494
1.049
SOx
[t/god]
NOx
[t/god]
CO
[t/god]
CO2
[t/god]
estice
[t/god]
11.288
8.077
16
190
123
93
674
20.461
1.500
1.187
183
28
28
145
5.909
8.980
23
176
5,6
1,7
0,9
228
13.803
14.238,2
765.231
1.012.447
18.625
13.348
32.815
26.528
547.027
2.416.021
225
70
0,59
4,5
17,8
494
811,9
Tablica 24. Ukupne emisije u zrak; 2009. godina

Naziv poduzea
HEP Zagreb, TE Rijeka
KD Energo
Kolektivni izvori*
Ukupno
U trenutku pisanja ovog Izvjea podaci iz plonih izvora za vremensko razdoblje od 2007. do 2009. godine
nisu bili dostupni pa oni stoga nisu niti obraeni. S obzirom na podatke iz Stastikog ljetopisa o registriranim cestovnim motornim vozilma za 2008. (162.182) i 2009. godinu (161.456) po kojima se vidi da se broj registriranih vozila nije znatno poveao; moe se pretpostaviti da su omjeri emisija podjednaki kao i prethodnih godina.
55
Ukupna emisija SOx na podruju upanije u 2006. godini iznosila je 16.772 tone te
predstavlja smanjenje emisije ovog oneiivaa od 12,8% u odnosu na 2001. godinu
(19.249 tona). Doprinos pojedinanih izvora iznosi oko 93% u ukupnoj emisiji SOx.
Ukupna emisija SOx na podruju upanije u 2009. godini iznosila je 20.461 tonu te
predstavlja poveanje emisije ovog oneiivaa u odnosu na 2006. godinu (16.772
tone). Iz tablice se moe vidjeti da je doprinos pojedinanih izvora oko 90% u ukupnoj
emisiji SOx.
Doprinos kolektivnih stacionarnih izvora (stambeni i poslovni prostor) i cestovnog prometa znatno manje pridonosi u ukupnoj koliini emisije SOx. Na slici 6. prikazane su
emisije SO2 na podruju upanije.
Najvee pojedinane doprinose emisiji SOx u 2009. godini daju Termoelektrana Rijeka
i Rafinerija nafte Rijeka Urinj.
Slika 6. Emisije SO2 na podruju Primorsko-goranske upanije, 2009. godina
Ukupna emisija NOx u 2006. godini iznosila je 9.212 tone, to je poveanje od 1,9%
u odnosu na 2001. godinu (9.043 tona). Priblino 61,4% od navedenog otpada na
cestovni promet, 34% otpada na pojedinane izvore, te oko 4,5% na kolektivne stacionarne izvore. Za 2009. godinu se moe primijetiti kako se ukupna emisija NOx kree
oko priblino istih vrijednosti te iznosi 8.980 tona. Na slici 7. prikazane su emisije
NOx na podruju upanije.
Slika 7. Emisije NOx na podruju Primorsko-goranske upanije, 2009. godina
56
Ukupna emisija estica u 2006. godini iznosi 1.049 tona, to je u razini vrijednosti iz
2001. godine (1.082 tone). Najvei doprinos u ukupnoj emisiji estica daje INA d.d.
Rafinerija nafte Rijeka Urinj i to s 32%, to predstavlja poveanje udjela za 9% u
odnosu na prethodni katastar emisija. Znaajniji doprinos emisiji estica ima i neindustrijsko izgaranje s oko 28% u ukupnoj emisiji. Treba napomenuti da nedostaju podaci
o emisiji estica iz Brodogradilita Viktor Lenac te Luke Rijeka.
Prema podacima (uz napomenu da podaci takoer nisu bili potpuni) za 2009. godinu,
ukupna emisija estica se u 2009. godini smanjila za oko 20% te iznosi 811 tona.
Katastar emisija za CO i CO2 nije potpun jer nedostaju podaci za neke industrijske
izvore. Prema dostupnim podacima, ukupna emisija CO u 2006. godini iznosila je
14.199 tona. Najvei doprinos emisiji daje promet (97,2%).
Ukupna emisija CO2 u 2009. godini iznosi 2.416.021 tonu to je smanjenje emisija u
odnosu na 2006. godinu za 13%.
6.1.7. Zakljuak
Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko-goranske upanije osigurava se prikupljanjem i obradom podataka iz lokalne (upanijske) mree za praenje kakvoe zraka, dravne mree i mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata.
Pokrivenost podruja upanije mjernim postajama za praenje kakvoe zraka je zadovoljavajua, ali sustav praenja treba stalno unaprjeivati.
Prema rezultatima praenja kakvoe zraka, u razdoblju 2006.-2009, kakvoa zraka je
na veem dijelu upanije bila I. kategorije. Naruena kakvoa zraka je na podruju
sredita Grada Rijeke, Urinja, Krasice, u okruenju odlagalita Vievac, te u Opatiji
(zbog povienih koncentracija ozona). Oneienja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu niskih industrijskih izvora i kotlovnica, te prometa.
Rezultati praenja emisija oneiujuih tvari u zrak pokazuju poveanje SO2 u 2009.
godini, u odnosu na 2006. godinu za oko 20%. Najvee pojedinane doprinose u
emisiji SO2 daju Termoelektrana Rijeka i Rafinerija nafte na Urinju i to priblino 95%.
U ukupnim emisijama NOx najvei doprinos (oko 61%) emisija je iz prometa.
6.2. Vode
Temeljni propis u podruju voda je Zakon o vodama (NN 153/09) kojim se ureuju
pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje kakvoom i koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za
potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro. Zakon o vodama temelji se na osnovnom naelu
da su vode ope dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti u niijem vlasnitvu i imaju osobitu zatitu drave.
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) izraena je za 30-godinje razdoblje. Kao
dugoroni planski dokument Strategija daje strateka opredjeljenja i smjernice razvitka
vodnoga gospodarstva polazei od zateenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogunosti, meunarodnih obveza te potreba za ouvanjem i una-
57
prjeenjem ekolokog stanja voda i o vodi ovisnih ekosustava. Usklaena je s relevantnim direktivama EU i predstavlja osnovnu podlogu za postupne izmjene i dopune Zakona o vodama i pripadajuih podzakonskih akata. Temeljni cilj Strategije je postizanje cjelovitog i usklaenog vodnog reima na dravnom teritoriju i na svakom od etiri
vodna podruja.
Temeljem prijanjeg Zakona o vodama doneseni su brojni provedbeni propisi od kojih
su vaniji: Dravni plan za zatitu voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN
77/98, 137/08), Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08), Pravilnik o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (NN 55/02), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 86/10), te
Dravni plan obrane od poplava (NN 8/97). Navedeni provedbeni propisi su vaei do
donoenja novih, temeljem Zakona iz prosinca 2009. godine. Temeljem novog Zakona
doneseni su Odluka o popisu voda I. reda, Odluka o granicama vodnih podruja (NN
79/10), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 86/10), Pravilnik o graninim
vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10), Uredba o standardu kakvoe voda
(NN 89/10), Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i sektora (NN
97/10), Odluka o odreivanju osjetljivih podruja (NN 81/10) i drugi.
Pojedinane odredbe o vodama nalaze se i u zakonima kojima se ureuju ostala pravna podruja, a osobito Zakon o zatiti okolia (NN 110/07), Zakon o zatiti prirode
(NN 70/05) te Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04,
38/09, 79/09) koji sadri odredbe o komunalnim djelatnostima opskrbe pitkom vodom i odvodnje i proiavanja otpadnih voda.
Kakvoa vode na izvoritima prati se prema Planu monitoringa vode izvorita namijenjenih javnoj vodoopskrbi u Republici Hrvatskoj, kojeg svake godine na temelju l.13.
Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08) i na prijedlog Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo donosi Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Pravne osobe koje upravljaju vodoopskrbnim objektima dune su potpisati Ugovor s upanijskim
ZZJZ o ispitivanju vode i platiti trokove provedbe monitoringa izvorita.
Osim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08) koji definira opseg ispitivanja, uestalost i broj uzoraka po vodoopskrbnim sustavima, nadzor zdravstvene ispravnosti vode za pie definiran je i Zakonom o vodama (NN 153/09) i Zakonom o hrani (NN46/07).
Napominje se, a budui da se ovo Izvjee izrauje za razdoblje od 2006. do 2009.
godine, poziva se na propise koji su bili na snazi do 2009. godine, a navode se i propisi koji su stupili na snagu nakon 2009. godine. Npr. Zakon o vodama (NN 153/09)
stupio je na snagu 1. sijenja 2010. godine, Odluka o popisu voda I. reda (NN 79/10)
25. lipnja 2010. godine, a Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i
sektora (NN 97/10) 19. kolovoza 2010. godine.
6.2.2. Osnovni podaci o kakvoi vode

6.2.2.1. Osnovni podaci o povrinskim vodama
Sukladno novom Zakonu o vodama (NN 153/09), povrinske vode se dijele na vode I.
reda i vode II. reda. Odlukom o popisu voda I. reda (NN 79/10) utvren je popis voda
I. reda koji ukljuuje meudravne vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale te
bujine vode vee snage. Ostale povrinske vode su vode II. reda. Sukladno Odluci o
popisu voda I. reda povrinske vode I. reda Primorsko-goranske upanije su: Kupa,
Dobra, Rjeina, abranka, tunel Lovranka Lianka, akumulacije Jezero kod Njivi-
58
ca, Lokvarka, Lepenica, Ponikve, Bajer, Tribalj i Valii. Ostale vode spadaju u vode II.
reda. Osnovnu hidrografsku mreu Primorsko-goranske upanije ine vode I. reda.
Veina vodotoka, izuzev abranke, Dobre i Kupe su povremene vodne pojave bujinog
karaktera. Iznimka je Dubraina kojoj glavninu protoka daju vode slivnog podruja visokoga goranskog kra, a koriste se u energetskom smislu u sustavu HE Tribalj. Vode
Rjeine koriste se u HE sustavu Rijeka.
Otoci Cres i Krk imaju vee stalne povrinske vodne pojave, koje su ujedno i glavni
izvori vode za pie tih otoka.
Na otoku Krku, osim dvaju jezera Jezero i Ponikve, nalazi se i najvei otoni povrinski vodotok-bujica Suha riina u Baki.
Od povrinskih voda za vodoopskrbu koristi se i voda iz akumulacije Gusi polje u Lici
za vodovod Hrvatsko primorje juni ogranak, koji opskrbljuje vodom otok Rab.
Vransko jezero predstavlja posebno vrijedan prirodni resurs vode za pie s volumenom
od 220 milijuna m3. To je prirodna nakupina vrlo kvalitetne vode. Voda je uvijek fizikalno-kemijski i bakterioloki ispravna.
Voda akumulacije Gusi polje svojim karakteristikama spada u II. vrstu voda u prirodi
koje se nakon procesa proiavanja mogu koristiti za pie.
Veina vodovoda u preradi koristi samo proces dezinfekcije vode. Iznimak su vodovodi
Ponikve na Krku, vodovod Hrvatsko primorje juni ogranak i vodovod Delnice, te vodovod Fuine koji imaju ugraene ureaje za proiavanje.
Vransko jezero na Cresu
59
6.2.2.2. Osnovni podaci o podzemnim vodama

Prema odredbama Zakona o vodama, RH je radi upravljanja rijenim slivovima podijeljena na dva vodna podruja: vodno podruje rijeke Dunav i jadransko vodno podruje. Vodna podruja dijele se na podruja podslivova, podruja malih slivova i sektore.
Do stupanja na snagu novog propisa, na snazi je Odluka o utvrivanju slivnih podruja
(NN 20/96, 98/98 i 5/99) donesena temeljem starog Zakona o vodama.
Primorsko-goranska upanija dijelom pripada Jadranskom, a dijelom Crnomorskom
slivu. Slivu Jadranskog mora pripada Hrvatsko primorje (od uvale Plomin do Senja),
podruje sjeveroistono od iarije do razvodnice prema Transkom zaljevu i planinsko podruje Gorskog kotara do razvodnice s Crnomorskim slivom te otoci. Slivu Crnog
mora pripada dio Gorskog kotara do granice sa Slovenijom.
Karakteristike Jadranskog sliva vezane su gotovo iskljuivo uz razvoj kra. Temeljne
znaajke krkih slivova su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim podrujima
vrlo bogatim oborinama te kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora. Okravanje i podzemni tokovi
daleko su dublji od dananjih razina mora, zahvaljujui niim razinama mora u kvartarnom razdoblju.
Na podruju Primorsko-goranske upanije izdvojeni su sljedei slivovi:
sliv izvora u Gradu Rijeci,
sliv opatijskog podruja,
sliv izvora u Bakarskom zaljevu,
sliv Novljanske rnovnice,
slivovi otoka,
sliv rijeke Kupe.
Sliv izvora u Gradu Rijeci je najvea i najvrednija drenana cjelina na ovom podruju.
Zona istjecanja sliva je iroko obalno podruje od Preluke do Kostrene s glavnim koncentracijama istjecanja u kanjonu Rjeine (Zvir) i u uvali Martinice. Najvei dio sliva
sagraen je od okrenih karbonatnih stijena, a vodonepropusne naslage flia u
Vinodolskoj dolini ili imaju hidrogeoloku funkciju barijere ili samo usmjeruju podzemne vode u duboko krko podzemlje, dok vode izviru u priobalju. Posebno znaajno
mjesto u slivu ima izvor Rjeine i sjeverozapadni dio Grobnikog polja koji predstavljaju zone povremenog istjecanja. Izvori u Gradu Rijeci (Zvir I, Zvir II, Martinica i drugi)
su zone stalnog istjecanja sliva.
Sliv opatijskog podruja obuhvaa sjeveroistoni dio iarije, podruje Krasa i Kastavtine i istonu padinu Uke. Na krkom dijelu sliva nema povrinskih tokova osim
uz rub podruja sagraenog od vodonepropusnih flinih naslaga, gdje povrinski tokovi poniru i krkim podzemljem otjeu prema obali mora na potezu od Preluke do Ike.
U vrijeme kinih razdoblja istjeu ogromne koliine vode, meutim, u sunim razdobljima te koliine se bitno smanjuju i istjecanje se koncentrira na nekoliko lokacija
(najznaajnija je Kristal-Admiral). Kaptirani izvori na podruju Uke vezani su za navlaku vapnenaca na vodonepropusne naslage flia.
Sliv izvora u Bakarskom zaljevu zauzima prostor s jugoistone strane sliva izvora u
gradu Rijeci, a formira se u karbonatnom masivu padine prema Gorskom kotaru. Prosjene godinje oborine od 2.500 mm daju veliku koliinu podzemne vode koja izvire
na kontaktu karbonatnog masiva i flike barijere smjetene uz sjeverozapadnu obalu
zaljeva. Od tri kaptirana izvora (Perilo, Dobra i Dobrica) ukljuenih u vodopskrbu dva
su pod utjecajem mora, posebno izraenim tijekom ljetnih sunih razdoblja.
60
Sliv izvora Novljanske rnovnice ima izduenu zonu izviranja u obalnom podruju,
vie ili manje otvorenu prema utjecaju mora. Prostire se od Li polja kod Fuina do
ponornih zona rijeke Gacke i Like. Li polje predstavlja razvodnicu koja dijeli vodu s
jedne strane prema Bakarskom zaljevu, a s druge strane prema izvoritu Novljanske
rnovnice. Izvorite je smjeteno u dubokoj uvali na obali mora, a negativni utjecaj
mora je saniran injekcijskom zavjesom.
Slivovi otoka takoer pripadaju Jadranskom slivu i imaju grau slinu kao i obalno
podruje. Najvei dio otoka sagraen je od karbonatnih krednih i eocenskih naslaga,
zatim tercijarnih brea i kvartarnih sedimenata. Na otocima su slatkovodni sustavi
ogranienog kapaciteta (osim Vranskog jezera na otoku Cresu).
Na otoku Krku je geoloka situacija kompleksnija jer je to granino podruje dinarske i
jadranske karbonatne platforme. Vodne pojave (Jezero kod Njivica i Ponikve) smjetene su u sredinjem dijelu otoka s jugozapadne strane flike sinklinale, koja od SI prema JZ dijeli otok na dvije meusobno nepovezane hidrogeoloke cjeline. Na podruju
Bake znaajan je zahvat podzemne vode u flikim naslagama (bueni bunari).
Otok Cres ima tipinu ljuskavu geoloku strukturu koja pripada jadranskoj karbonatnoj
platformi (okrene karbonatne stijene). Unutar jedne takve strukture uzduno je formirana depresija Vranskog jezera ispunjena u cijelosti slatkom vodom. Detaljna hidrogeoloka istraivanja upozoravaju na otvorenost najdubljeg dijela jezera prema morskoj
sredini.
Na otoku Rabu u geolokoj grai prevladava flika zona, koja presijeca otok na dva
dijela. Crpilita su izvedena u tom, generalno gledajui vodonepropusnom podruju.
Naime, bunarima su nabuene znaajne rezerve podzemnih voda u rastroenim pjeenjacima unutar vodonepropusnog kompleksa, meutim, dosta ogranienog prihranjivanja.
Najvei dio sliva rijeke Kupe nalazi se u Hrvatskoj. Osnovne karakteristike sliva su
vrlo komplicirana geoloka graa u kojoj prevladavaju okreni karbonatni vodonosnici.
Tokovi podzemnih voda teku ispod navuenih vodonepropusnih kompleksa naslaga,
to dokazuje izviranje izvora Kupice i Zelenog Vira. Kupa i njezin pritok abranka
predstavljaju bazu istjecanja s pojavama vrlo jakih krkih izvora na desnoj obali rijeke,
jer se u zaleu na teritoriju Hrvatske nalazi prostrani sliv s brojnim veim i manjim
krkim poljima u kojima poniru povrinski tokovi (na podruju Lokava, Mrkoplja, Kupjaka, Ravne Gore, Delnica).
6.2.3. Vodni resursi

Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na podruju Primorsko-goranske upanije su podzemne vode (90%). Zahvaene koliine vode zadovoljavaju u vrijeme povoljnih hidrolokih prilika, dok se u ljetnim mjesecima stanje pogorava na podruju Gorskog kotara i na otoku Krku. U vodoopskrbne sustave ukljuena su 82 izvorita razliite minimalne izdanoti (od 0 do 1.500 l/s), a ukupna maksimalna mogunost zahvaanja kree se oko 6.800 l/sec vode, to ovisi o hidrolokim prilikama. Ova raspoloiva koliina bitno je manja u vrijeme kada presui izvor Rjeine ili kada u priobalnim
zahvatima doe do ljetnog zaslanjenja (Perilo) pa je u sunom razdoblju mogue zahvatiti samo oko 3.165 l/sec vode.
U tablici 25. je prikazano je postojee stanje vodoopskrbnog sustava upanije.
61
Tablica 25. Vodoopskrbni sustavi na podruju Primorsko-goranske upanije

Komunalno poduzee
Podruje opskrbe /
Broj stanovnika prikljuenih na vodovod
Izvorita vode za pie
Vodovod i kanalizacija,
Rijeka
Gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Bakar, opine

Klana, Vikovo, avle, Kostrena / 190.000
Izvori Zvir, Rjeina,

Perilo, Dobra i Dobrica u Bakarskom zaljevu
i bunari u Martinici
Komunalac, Opatija
Grad Opatija
Izvori na Uki i u tunelu Uka, sustav Rijeka i
Opine Matulji, Lovran i Moenika Draga / 28.500 Ilirska Bistrica
Vodovod rnovnica,
Novi Vinodolski
Gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski,

Opina Vinodolska / 20.300
Izvori u Novljanskoj rnovnici i bunari u Triblju
Ponikve, Krk
Grad Krk, opine Omialj, Malinska-Dubanica,

Punat, Vrbnik, Dobrinj i Baka / 17.100
rijeki izvori za Omialj, izvor Vela Fontana, bunari

u Baanskoj kotlini, izvori Ogreni i Paprati
Vodovod i istoa, Cres
Gradovi Cres i Mali Loinj / 11.000
Jezero Vrana na otoku Cresu
Vrelo, Rab
Otok Rab / 9.000
Dotok s kopna (Hrmotine)

Izvori i bunari na Rabu
Komunalac, Delnice
Opine Delnice, Fuine, Mrkopalj, Lokve, Ravna

Gora, Skrad i Brod Moravice / 15.040
Izvori Kupica, Mrzlica, Mihievo, Gloevac,

Vrelo Lianke, Suica, Frankopan i brojni drugi
mali izvori (ukupno 23 izvora)
Komunalac, Vrbovsko
Vrbovsko, Stara Suica, Severin na Kupi, Lukovdol,

Bosiljevo, Gomirje, Ljuboina / 3.480
Ribnjak, Javorova Kosa, Drakovac i Topli potok
abranka, abar
abar, Gerovo, Tre, Prezid, Zamost, Plece,

Mandli, Donji agari / 7.150
Izvor abranke, Tropeti, Pakleni jarak, Suica,

ikovci, Kamenje, Trbuhovica, Mlaka i brojni drugi
mali izvori (ukupno 17 izvora)
Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia Primorsko-goranske upanije, 2010.
6.2.4. Kakvoa voda Primorsko-goranske upanije u razdoblju od 2006. do 2009. godine

Hrvatske vode sustavno i kompleksno prate kakvou vode izvora i povrinskih voda u
Primorsko-goranskoj upaniji od 80-ih godina, putem ovlatenog laboratorija Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije.
Tijekom godina monitoring voda doivljavao je brojne promjene vezano za uestalost
ispitivanja pojedinih parametara, odnosno opsega samih analiza. Od 1996. godine
redovito se izrauju i objavljuju godinji izvjetaji s ocjenom kakvoe vode.
Uredbom o klasifikaciji voda (NN 77/98), vode se prema namjeni i stupnju istoe
rasporeuju u pet vrsta i grafiki prikazuju u bojama. Grafiko prikazivanje bojama izmijenjeno je Uredbom o izmjenama i dopunama uredbe o klasifikaciji voda (NN
137/08) te je sada podjela i grafiki prikaz sljedei: za I. vrstu plavo, za II. vrstu zeleno, za III. vrstu uto, za IV. vrstu naranasto i za V. vrstu crveno.
Klasifikacija voda provodi se usporedbom izmjerenih vrijednosti s doputenim graninim vrijednostima pojedinih skupina pokazatelja koji obiljeavaju izvore i uzronike
oneienja voda. Sukladno izmjenama Uredbe, pokazatelji za klasifikaciju voda su fizikalno-kemijski pokazatelji, pokazatelji reima kisika, hranjive tvari i bioloki pokazatelji.
62
Slika 8. Geografski poloaj mjernih postaja za kakvou vode na podruju Primorsko-goranske upanije
Hrvatske vode
VGO Rijeka
ure porera 3
51000 Rijeka
63
Na podruju Primorsko-goranske upanije Hrvatske vode ispituju kakvou vode na 27

mjernih postaja (slika 8):
U Gradu Rijeci i okolici ispituju se izvori Rjeina, Zvir I, bunar B2 u Martinici,
Dobrica i rnovnica.
U Gorskom kotaru ispituje se izvorini dio abranke i Kupe te izvorita Kupica i
Ribnjak.
Kakvoa vode prati se na vodotocima Rjeina, Dobra, Kupa, abranka i Mala
Belica.
Ispituje se povrinski i pridneni sloj Jezera kraj Njivica, akumulacija Ponikve, Bajer
i Lokvarka, Vranskog jezera na otoku Cresu i povrinski sloj akumulacije Tribalj.
Svi izvori na podruju Primorsko-goranske upanije su tipina krka vrela podzemnih
voda. To su vode povoljnih fizikalno kemijskih svojstava. pH je uvijek blago alkalan, a
parametri alkalitet i elektrina vodljivost ne odstupaju od viegodinjih vrijednosti.
Vode izvora su dobro zasiene kisikom s vrlo niskom biolokom i kemijskom potronjom kisika.
Openito se moe rei kako je glavni uzrok naruene kakvoe podzemnih voda Primorsko-goranske upanije, bakterioloka oneienost. S druge strane, podzemne vode na
podruju upanije u kemijskom su pogledu bile vrlo dobre kakvoe te nisu bile optereene specifinim organskim oneiujuim tvarima. Koncentracije mineralnih ulja, fenola i anionskih detergenata u svim ispitivanim vodama zadovoljavale su kriterije za I.
vrstu voda. Sintetske organske tvari: lakohlapljivi halogenirani ugljikovodici, poliklorirani bifenili i organoklorni pesticidi nisu bili prisutni, odnosno njihove koncentracije
bile su ispod granica detekcije primijenjenih analitikih metoda.
U krkim vodonosnicima, koje nalazimo na ovom prostoru, promjene kakvoe vode u
upaniji su najizraenije, a oneienja voda najvea za jakih kia, kada je vrlo brz i
neposredan kontakt izmeu sliva i izvora. Oneiavanje voda je dinamiki proces koji
ovisi o vrsti i veliini izvora oneiavanja i njihovom smjetaju u prostoru te o hidrolokim prilikama u slivu.
Podzemne vode sliva glavnog grebena Uke, bunari u flikim zonama na podruju
Bake na otoku Krku i na podruju otoka Raba te izvor Mala Belica u Gorskom kotaru
su vode visoke istoe, odnosno po svim pokazateljima bile su I. vrste.
Vode izvora Rjeine, izvora Zvir I, izvora u Bakarskom zaljevu i uvali Novljanska rnovnica te izvora Kupe u Gorskom kotaru, uglavnom su imale sve karakteristike vrlo
istih podzemnih voda (vode I. vrste). Ipak, u nekim hidrolokim
prilikama (jake kie nakon sunih razdoblja) javljala su se bakterioloka oneienja karakteristina za II. vrstu voda.
Tribalj
Izvori sliva u Gradu Rijeci (bunari u Martinici), u Gorskom kotaru (izvor abranke, izvor Kupice, izvor Lianke i Ribnjak) su u kemijskom pogledu bili dobre kakvoe, ali je mikrobioloko oneienje fekalnog podrijetla bilo neprekidno prisutno te dostizalo visoke vrijednosti za jakih kia. Po bakteriolokom zagaenju svrstane su u II/III. vrstu voda.
Zagaenje stijena iznad bunara 4 izvorita Zvir II. naftnim derivatom je drastian primjer dugotrajnih negativnih posljedica zagaenja podzemnih voda. Saniranje ovog izvora traje ve punih
20 godina.
64
Podzemne vode nisu bile oneiene ni tekim metalima. Koncentracije bakra, cinka,
kadmija, kroma, olova i ive su u svim vodama izvora i bunara ispod granice detekcije
primijenjene analitike metode. eljezo i mangan bili su prisutni takoer u vrlo niskim
koncentracijama, ispod MDK za I. vrstu. Iznimak je voda izvora Vela Fontana u kojoj
se javljaju poveane koncentracije mangana u odreenim razdobljima godine (ljeto i
jesen) zbog utjecaja povrinskih voda akumulacije Ponikve na podzemnu vodu.
6.2.4.1. Ocjena kakvoe vode vodotoka

Skupina pokazatelja koja je najvie odstupala od planirane vrste vode su mikrobioloki
pokazatelji. Mjerenja u razdoblju od 2006. do 2008. godine pokazuju sljedee:
Vodotok Rjeina ispituje se na dvije postaje: kod Drastina i na uu. Obje postaje nalaze se u urbaniziranom podruju s nerijeenim ili djelomino rijeenim sustavom odvodnje otpadnih voda. Posljedica navedenog je oneienje vodotoka
mikrobiolokim pokazateljima. Mjerodavne vrijednosti koliformnih i fekalnih
bakterija odgovarale su III. i IV. vrsti vode.
Vodotok Kupa ispituje se na dvije mjerne postaje: Kupa Kupari i Kupa nakon
utoka Kupice. Broj fekalnih koliforma na ovim postajama varira od II. do III. vrste. Ovo je posljedica utjecaja otpadnih voda okolnih naselja, kao i ispiranja tla
u vrijeme jaih oborina.
Vodotok abranka na postaji iza abra svrstava se u IV. vrstu voda zbog broja
fekalnih koliforma dok se prema uu broj bakterija smanjuje na vrijednost koja
je u III. vrsti voda.
Vodotok Dobra je III. i IV. vrste voda, s odstupanjima vrijednosti ukupnih i fekalnih koliforma.
U vodotoku Rjeine koncentracije klorida, sulfata, magnezija i kalcija te posljedino i
vrijednosti elektrine vodljivosti variraju tijekom godine, ovisno o plimi i oseki te vodostaju Rjeine. U 2008. godini koncentracije metala praene su na mjernoj postaji
Rjeina ue. Mjerodavne vrijednosti koncentracija ukupnog bakra, cinka, kadmija,
kroma i nikla kretale su se unutar raspona za I. vrstu voda, mjerodavne vrijednosti
koncentracija olova i ive odgovarale su II. vrsti vode za olovo, odnosno IV. vrsti za
ivu, a te vrijednosti su ujedno i granice detekcije primijenjenih analitikih metoda. U
istoj godini ukupni teki metali ispitivani su u Kupi i abranki. Mjerodavne vrijednosti
koncentracija metala nalazile su se u rasponima za I. i II. vrstu voda te tako odgovarale planiranoj vrsti.
Vodosprema na otoku Krku
6.2.4.2. Ocjena kakvoe vode jezera i akumulacija

Gotovo se sva jezera i akumulacije na podruju upanije koriste
za vodoopskrbu ili su potencijalni resursi vode za pie pa je kakvoa ovih povrinskih voda od posebnog znaenja. Bioloka
produktivnost jezera jedan je od osnovnih imbenika koji utjee
na kakvou vode. Ona je primarno odreena sadrajem fosfornih
i duikovih spojeva. Prema stupnju trofije (intenzitetu primarne
produkcije) vode jezera i akumulacija mogu biti: oligotrofne (I.
vrsta), mezotrofne (II. vrsta), umjereno eutrofne (III. vrsta) i eutrofne (IV. vrsta).
Na svim postajama jezera i akumulacija mjerodavne vrijednosti
pH bile su unutar raspona definiranog za I. vrstu vode.
65
Mjerodavne vrijednosti elektrine vodljivosti odgovarale su I. ili II. planiranoj vrsti na

svim postajama, osim 2008. godine u akumulaciji Ponikve-povrina, gdje su odgovarale III. vrsti i 2009. godine u jezeru kraj Njivica gdje su odgovarale II. vrsti.
U jezerima i akumulacijama, uz iznimku pridnenog sloja Jezera kod Njivica i jezera
Tribalj, mjerodavne vrijednosti pokazatelja reima kisika, zadovoljavale su propisane I.
ili II. vrstu vode. U pridnenom sloju Jezera mjerodavne vrijednosti koncentracija otopljenog kisika odgovarale su IV. vrsti, a zasienja kisikom III. vrsti vode, osim u 2009.
godini kada su po tim pokazateljima bile u II. vrsti voda. Najnie koncentracije otopljenog kisika, kao i zasienje kisikom, izmjerene su ljetnom razdoblju. Razlog tome
su intenzivni procesi razgradnje organske tvari u ljetnim mjesecima koji nastupaju nakon izraene primarne produkcije i uslojavanja vodenog stupca.
Akumulacije Ponikve, Tribalj, Bajer i Jezero su relativno plitke stajaice ija kakvoa
vode varira tijekom godine. Zbog male dubine i visokih temperatura u ljetnom i ranojesenskom razdoblju odvijaju se intenzivni procesi fotofinteze i razgradnje organske tvari
koji u povrinskom sloju dovode do hipersaturacija sa zasienjima kisikom i vie od
130%, dok se u pridnenom sloju javlja hipoksija. Tako je jezero Njivice u pridnenom
sloju III. vrste zbog povienih vrijednosti amonijaka i niske koncentracije kisika, a poviene su vrijednosti metala eljeza i mangana. Akumulacija Bajer u pridnenom sloju
vode je III. vrste zbog povienih vrijednosti ukupnog fosfora u 2007. godini.
Ocjena kakvoe voda jezera i akumulacija prema hranjivim tvarima uglavnom je odgovarala planiranoj vrsti voda. Mjerodavnim vrijednostima duikovih i fosfornih spojeva,
u 2008. godini na dvije mjerne postaje nije odgovarala planiranoj II. vrsti voda. Vrijednosti ukupnog fosfora u akumulacije Tribalj odgovarale su III. vrsti, s maksimalnim
vrijednostima od 0,08 mgP/L, a u pridnenom sloju jezera kraj Njivica mjerodavne vrijednosti amonija odgovarale su IV. vrsti i ukupnog fosfora III. vrsti. Maksimalne vrijednosti amonija od 0,0709 mg N/L izmjerene su u ljetnim mjesecima, kada su koncentracije kisika bile najnie. Voda akumulacije Lokvarka u 2007. i 2009. godini u II. je
vrsti voda po ukupnom fosforu.
Od bioloke skupine pokazatelja ispituje se P-B indeks saprobnosti, koji se dobiva
analiziranjem zajednica fitoplanktona. Vode Lokvarskog jezera, Bajera i Jezera kod
Njivica u 2006. i 2007. godini pripadale su I. vrsti voda, jer je broj vrsta fitoplanktonskih zajednica bio malen. Vode jezera Ponikve i Triblja pripadale su II. vrsti voda jer su
bile bogatije vrstama koje ukazuju na povean stupanj trofije jezera, poput zelenih
algi. U 2008. godini vode Vranskog jezera, Bajera i Jezera kod Njivica pripadale su I.
vrsti voda, a II. vrsta utvrena je za jezero Tribalj i akumulaciju Ponikve. Fitoplanktonske zajednice jezera Vrana ini vrlo mali broj vrsta, koje su indikatori istih voda. Prema koncentracijama klorofila mjerenima
tijekom proljea i ljeta 2008. godine, voda Vranskog jezera i jezera kod Njivica je bila oligotrofna, dok je voda jezera Bajer i
akumulacije Ponikve bila mezotrofna. Jezero Tribalj svrstava se
u eutrofne vode prema istom parametru. Vrlo visoka koncentracija klorofila utvrena je u jezeru Tribalj u svibnju 2008. godine
kada je u jezeru bio prisutan vrlo veliki broj jedinki fitoplanktona. U 2009. godini, vode Vranskog jezera te akumulacija Lokvarke i Bajer pripadale su I. vrsti voda, dok su vode Jezera Njivice, Ponikve i Triblja pripadale II. vrsti voda.
Kupica
Mjerodavne vrijednosti praenih mikrobiolokih pokazatelja na

gotovo svim mjernim postajama jezera i akumulacija zadovoljavale su II. vrstu voda.
66
Vrijednosti metala bakra, cinka, kadmija, kroma, nikla, olova i ive su u I. odnosno
II. vrsti ili ispod granice detekcije metoda ispitivanja.
Prema mjerodavnim vrijednostima mineralnih ulja, kakvoa vode akumulacija bila je
I. vrste.
6.2.4.3. Ocjena kakvoe vode za pie

Opskrba stanovnitva zdravstveno ispravnom vodom za pie je sloen zadatak koji ovisi o mnogo imbenika. To su prvenstveno kakvoa i istoa vode u prirodi zahvaene
za vodoopskrbu (vode izvora, bunara, jezera, vodotoka), nain proiavanja vode te
sanitarno-tehniki i higijenski uvjeti vodoopskrbnih objekata.
Dobra i zdravstveno ispravna voda za pie je voda dobrih organoleptikih osobina (bez
boje, mutei i mirisa), bez prisutnosti tvari u koncentracijama koje bi tetno mogle
djelovati na ljudski organizam (kemijski ispravna voda) i bez uzronika bolesti koje se
prenose vodom za pie (mikrobioloki ispravna voda).
Vodoopskrba Primorsko-goranske upanije organizirana je u 9 vodoopskrbnih sustava
kojima upravljaju komunalna poduzea:
Vodovod Rijeka koristi vode izvora Rjeina, Zvir, bunara u Martinici i izvora
Dobrica, Perilo i Dobre u Bakarskom zaljevu.
Komunalac Opatija koristi izvore sa slivnog podruja Uke i vodu iz vodoopskrbnog sustava Rijeke.
Vodovod rnovnica za crikveniko-vinodolsko podruje koristi izvore u Novljanskoj rnovnici i bunare u Triblju.
Ponikve Krk koristi vodu izvora Vrutak, Vele Fontane, bunare u Baanskoj
dolini i od ljeta 2008. iz rijekog sustava.
Vodovod Cres i Loinj koristi vodu iz Vranskog jezera na otoku Cresu.
Vrelo Rab koristi vodu iz Like i neto vlastitih izvora i bunara.
Komunalac Delnice koristi vodu izvora Kupice, Lianke i niz malih izvora za
lokalne vodovode.
Komunalac Vrbovsko koristi vodu izvora Ribnjak, Javorova kosa, Topli potok i
Drakovac.
abranka abar koristi vodu izvora abranke i niz malih izvora za lokalne vodovode.
Postotak prikljuenosti na sustav javne vodoopskrbe je visok i
iznosi 95%, to je znatno iznad prosjeka cijele drave (75%).
Glavni vodeni resursi u upaniji su podzemne vode (90%) vrlo
promjenjive izdanosti. U vodoopskrbne svrhe ukljueno je
79 izvora s ukupnom minimalnom izdanou oko 4.170 l/s
vode.
Sirove vode izvorita zahvaenih za vodoopskrbu ispituju se po
programu nacionalnog monitoringa povrinskih i podzemnih
voda kojeg su nositelji Hrvatske vode ili po programima interne
kontrole komunalnih drutava koja upravljaju vodovodima.
67
6.2.4.4. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za pie na podruju Primorsko-goranske upanije

Kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za pie na podruju Primorsko-goranske upanije za potrebe Ministarstva zdravstva provodi Odsjek za kontrolu voda za pie i voda
u prirodi Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije. Odsjek
jednom godinje donosi Program ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode za pie. Program ispitivanja usklaen je s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koji
definira opseg ispitivanja, uestalost i broj uzoraka po vodoopskrbnim sustavima,
maksimalno doputene koncentracije za ispitivane pokazatelje (MDK). Usklaen je i s
karakteristikama pojedinih vodoopskrbnih sustava. Program, u dogovoru s Uredom dravne uprave Odjel sanitarne inspekcije, obuhvaa samo preraenu vodu na mjestima potronje. Uzorci vode uzimaju se, ili na javnim, izljevima ili u javnim objektima,
poput kola, vrtia ili ugostiteljskih objekata.
Uz osnovne pokazatelje kakvoe vode, u preraenoj vodi odreuje se i sadraj nusproizvoda kloriranja vode koji nastaju nakon dezinfekcije vode klornim preparatima. Ovisno o vrsti kloriranja, to mogu biti trihalometani (THM) kad se voda klorira plinovitim
ili tekuim klorom ili kloriti i klorati koji nastaju uporabom klordioksida kao dezinfekcijskog sredstva.
U vodovodu Delnice kontrolira se sadraj aluminija iji se spojevi koriste u postupku
proiavanja vode izvora Kupice.
U uzorcima vodovoda Ponikve kontrolira se sadraj mangana i eljeza. Naime, izvorite Vela Fontana ima prirodno povieni sadraj ovih metala koji se uklanjaju postupkom aeracije, a kontrola uinkovitosti uklanjanja eljeza i mangana obavlja se u uzorcima na mrei.
Zdravstvena ispravnost vode za pie u razdoblju 2006.-2009, u vodovodima Rijeka,
Opatija, rnovnica, Cres-Loinj, Rab i Ponikve na Krku bila je dobra. Broj neispravnih
uzoraka bio je nizak, uvijek ispod 5%, a uzrok neispravnosti uglavnom je bio povieni
broj kolonija koji nema uinka na zdravlje ljudi. Poveani broj neispravnih uzoraka u
vodovodu Rijeka uzrokovan je zamuenjem rijekih izvora u jesen 2008. i 2009. godine. Mutnoe se javljaju uglavnom u jesen nakon prvih jaih kia i u naelu traju
kratko. U tim se sluajevima uestalije uzimaju kontrolni uzorci, a kao mjera predostronosti preporua se pojaano kloriranje vode kako bi se osigurala bakterioloka
ispravnost vode. Svi ostali uzorci bili su ispravni. U vodovodu Ponikve su samo pojedinano i neznatno kloriti prelazili propisanu vrijednost iz Pravilnika. Ovaj je vodovod
dobio odobrenje od Ministarstva zdravstva za neto viu MDK za klorite kako bi se
postigla ispravna dezinfekcija.
Zdravstvena ispravnost vode za pie vodovoda na podruju Delnica u promatranom se
razdoblju poboljala u smislu bakterioloke analize. Samo pojedinano, vrlo rijetko i u
neznatnom broju dokazano je bakterioloko oneienje a u veini uzoraka uzrok neispravnosti bili su kemijski parametri: niski pH, neto povieni rezidualni klor i povremeno mutnoa.
Nezadovoljavajua zdravstvena ispravnost vode za pie bila je u vodovodima na podruju Vrbovskog i abra. Neispravnost vode uzrokovana je neodgovarajuom i nekontinuiranom dezinfekcijom vode, pa klora ili ima previe ili ga uope nema to ima za posljedicu
bakterioloku neispravnost vode za pie uzrokovanu fekalnim oneienjem.
Iz prikazane slike 9. vidljiv je trend smanjenja broja neispravnih uzoraka u promatranom razdoblju. Blagi porast neispravnih uzoraka u 2009. godini, u odnosu na 2008,
uzrokovan je pojavom zamuenja izvorita rijekog vodovoda i poveanim brojem ispi-
68
Slika 9. Zdravstvena
ispravnost vode za pie u
za razdoblje 2006.-2009.
prikazana postocima
neispravnih uzoraka
tivanih uzoraka za vrijeme trajanja zamuenja. Treba naglasiti da su za cijelo vrijeme

poveane mutnoe svi ispitivani uzorci bili bakterioloki ispravni.
6.2.5. Utjecaj oneienja na podzemne i povrinske vode

Potencijalno oneienje podzemnih voda u primorsko-goranskom i otonom podruju
posebno je izraeno radi krke strukture terena slivnog podruja. S obzirom na hidrogeoloku situaciju terena, u slivu pojedinih izvora ili grupe izvora izdvajaju se prostori,
koji su s aspekta ugroenosti podzemnih voda, iznimno osjetljivi. Ti prostori zahtijevaju posebnu brigu o koritenju te zatitu voda od oneienja.
U ovu kategoriju spadaju vodoopskrbni rezervati koji su glavno podruje prihranjivanja
izvora i dubokih podzemnih retencija vode od stratekog znaenja za sadanje i budue zahvate, vode za pie te podruja koja obuhvaaju zalea izvorita, s neposrednim
dotokom vode prema izvoru, ukljuujui i podruja poznatog ili mogueg prihranjivanja izvorita podzemnih voda.
Problematika oneienja vodotoka uglavnom je zastupljena u okviru problematike
oneienja izvorita iz kojih se stvaraju povrinski tokovi. Dodatni problem je to su
vodotoci Gorskog kotara i Primorja, iako rasporeeni u vode visoke kakvoe (I. ili II.
vrste), istodobno i prijemnici otpadnih voda. Meutim, proiavanjem otpadnih voda
te kontroliranim isputanjem u vodotoke, njihova se kakvoa moe relativno jednostavno ouvati ili vratiti propisanoj namjeni, za razliku od mnogo kompleksnije zatite
podzemnih voda.
U daljnjem tekstu slijedi prikaz izvora oneienja smjetenih u osjetljivom podruju
podzemnih i povrinskih voda Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i otoka.
Gorski kotar
Na podruju Gorskog kotara naselja bez sagraene kanalizacije ili s parcijalnim rjeenjima odvodnje (Delnice, Ravna Gora, Tre) glavni su izvori oneienja podzemnih
voda. Zaputeni kanalizacijski sustav u Tru, parcijalno izvedeni kolektori u Ravnoj
Gori, izravni ispusti otpadnih voda u naseljima LokveHomer u vodotok koji zavrava
69
u ponoru, te nerijeena odvodnja otpadnih voda naselja Jablan u neposrednoj priljevnoj zoni izvora Ribnjak, kljuni su problemi oneienja okosnice vodoopskrbe ovog
kraja: izvora abranke, Kupice i izvora Ribnjak.
Slivnim podrujem izvora abranke, Kupice i Ribnjaka prolaze i magistralni infrastrukturni objekti: autocesta, dravne i upanijske ceste, naftovod i plinovod. Izvorite abranke jako je ugroeno dravnom cestom koja presijeca njegovo neposredno zalee.
Slivnim podrujem izvora Kupice prolazi brza cesta sa sagraenim kontroliranim sustavom odvodnje ije je odravanje upitno. Dravnim i upanijskim cestama u slivu
prevoze se opasni tereti pa je prisutan i veliki rizik od incidentnih zagaenja. Naftovod
prolazi slivom izvora Kupice u duini od 25 km te neposredno iznad izvora Ribnjak, a
kao to je poznato posljedice izlijevanja nafte iz ovog cjevovoda mogu biti vrlo teke za
izvore. Trasa nedavno sagraenog plinovoda posebno je na svojim strmim dijelovima,
koji se nalaze u vrlo osjetljivim podrujima izvora Kupice i Ribnjaka (II. zona zatite),
izloena erozijskim procesima jer nisu tijekom i neposredno nakon izgradnje provedene predviene protuerozijske mjere.
Karakteristika vodoopskrbe Gorskog kotara je i koritenje mnogih, oko 40-ak izvora male
izdanosti (od 0,1 do nekoliko l/s) za lokalnu vodoopskrbu. Slivne povrine ovih izvora
su male i uglavnom iste. Istie se ugroenost izvora Trbuhovice (vodoopskrba Prezida) i
izvora Drakovac (vodoopskrba Gomirja) naseljima Kozji Vrh, odnosno Musulini.
Slivovi potencijalnih izvorita: izvorita Kupe, Male Belice, Velike Belice, Studenog
vrela i izvora Kamanik preteno su prekriveni umom i vrlo slabo urbanizirani. Unutar
slivova ovih izvorita postoji samo nekoliko problematinih mjesta. Za izvorite Kupe
to su naselje Crni Lug i odlagalite komunalnog otpada Peterkov laz, za izvore Velika i
Mala Belica naselje Lokve i dio Delnica te odlagalite komunalnog otpada Sovi laz.
Za Studeno vrelo to su pak ponori Suikog potoka uz naselje Staru Suicu.
Najvei problem u slivu akumulacije Lokvarka je prolazak stare dravne ceste, na kojoj je jo uvijek intenzivan promet i prijevoz opasnih tvari. Sliv planirane akumulacije
Kri potok je nenaseljen, a njegovim rubnim podrujem prolazi upanijska cesta.
Tvornica Drvenjaa u Fuinama jedini je znaajniji industrijski zagaiva u Gorskom
kotaru. Djelomino proiene otpadne vode isputaju se u lagune u starom koritu rijeke Lianke i dalje u ponornu zonu Potkoa i Potkobiljaka u Li polju iz koje je dokazana podzemna veza s izvorima u Novljanskoj rnovnici.
Priobalno podruje
Rijeko urbanizirano podruje od kurinja do Veice, gdje se svi problemi zagaivanja
s povrine terena posredno ili neposredno prenose na vode, spada meu osnovne nositelje oneienja u slivu izvora u Rijeci. Dio sagraene kanalizacije ovog dijela grada
je u tronom stanju (zidani kanali ili oteena, propusna kanalizacija).Tu su i brojna
spremita goriva te gusta mrea gradskih prometnica s prateim oneienjima od
naftnih derivata, od kojih dobar dio njih zavrava u podzemlju. Intenzivna raspucanost
i okrenost omoguava da se sve vode koje se infiltriraju na viim dijelovima sliva ove
urbanizirane zone pojave na izvoru Zvir i na bunarima u Martinici.
Prigradska naselja na Grobnitini (Grobnik, Draice, Potkilavac i Jelenje) i naselja najblieg zalea Grada Rijeke (Draga, Paac, Svilno, Orehovica), u kojima prevladava stambena izgradnja, bez industrije i druge znaajne djelatnosti, izravno ugroavaju kvalitetu voda
rijekih vodocrpilita, zbog nerijeene odvodnje otpadnih voda. Naroito postoji opasnost
od svih zagaenja koja se javljaju na podruju Grobnikog polja jer je to retencijski prostor podzemnih voda kapitalnih izvora vode za pie priobalnog podruja upanije.
70
U vodozatitnom podruju Bakarskih izvora (II.-III. zona zatite) smjetena je industrijska zona Kukuljanovo. U zoni je postupno graena raznovrsna industrija s velikim
skladitima i servisima. Od poetka se znalo za osjetljivost ovog podruja te su u svim
industrijskim objektima provedene vrlo stroge mjere zatite. Za cijelu zonu sagraen je
zajedniki odvodni sustav s privremenim sredinjim ureajem za proiavanje i ispustom putem upojnog bunara u tunelu prema Kostreni i kolektor oborinske vode u Bakarski zaljev.
Nadomak Grada Rijeke nalazi se odlagalite komunalnog otpada Vievac i odlagalite
opasnoga tekueg otpada (kiseli gudron, katran, otpadna mineralna ulja) tzv. crna
jama Sovjak. I Vievac i Sovjak smjeteni su u dvije prirodne, vrlo duboke krke ponikve. Ponikva Sovjak se koristila za deponiranje tekuega opasnog otpada do 1986.
godine i procijenjeno je da je u nju odloeno oko 260.000 m3 otpada. Sanacija oba
odlagalita je u tijeku. Ukoliko se jama Sovjak ne sanira, postoji bojazan da e doi do
procjeivanja sadraja u podzemlje koje moe izazvati zagaenje vode izvora u zapadnom dijelu grada (izvor Cerovica) sulfonatima, policiklikim aromatskim ugljikovodicima i tekim metalima.
U ostalom priobalnom podruju treba naglasiti problem dionice Jadranske magistrale
koja prolazi kroz neposredno zalee glavnog vodozahvata crikvenikog podruja Novljanske rnovnice. Zbog velike frekvencije prometa, naroito u turistikoj zoni, poveana je opasnost zagaenja ovog izvorita. Odlagalite otpada crikvenikog podruja Duplja, koji se nalazi u slivu izvora Novaljnske rnovnice, mora se to prije sanirati.
Opatijski izvori vodoopskrbe, smjeteni u visokoj zoni, imaju preteito nesagraeno
slivno podruje.
Otoci
Izvore vode za pie otoka Krka, Raba, Cresa i Loinja uglavnom ugroavaju lokalna
oneienja iz sliva, naroito s glavnih otonih prometnica te ekstenzivna poljoprivreda i stoarstvo. Zbog razvijenog turizma i posebno industrije na Krku, otoci Rab i Krk
dobivaju dio vode s kopna, to ukazuje da se zatita voda mora provoditi i na vrlo
udaljenom podruju od korisnika vode.
U slivu postojeih crpilita na otoku Rabu nema izrazitijih oneiivaa.
Na otoku Krku izdvojena su tri slivna podruja vodozahvata i to: sliv jezera Njivice,
sliv akumulacije Ponikve i sliv podruja Dobrinj Vrbnik Baka. Opasnost od oneienja u ovim slivovima uglavnom potjee od lokalnih prometnica i manjih naselja u
slivu bez kanalizacije.
Izgradnjom glavne otone prometnice otoka Cresa s kontroliranim sustavom odvodnje
rijeen je veliki problem ugroenosti jezera Vrana, jedinog izvora vodoopskrbe na otocima Cresu i Loinju, oborinskim vodama s ceste i opasnosti zbog zagaenja jezera
prometnim incidentom.
6.2.6. Stanje u vodoopskrbi

Na osnovi prikupljenih podataka, moe se zakljuiti da je stanje u vodoopskrbi zadovoljavajue. Naime, u gotovo svim opinama i gradovima, prikljuenost domainstava
na vodoopskrbni sustav je vie od 90%. Iako je pokrivenost vodoopskrbom relativno
dobra, ona ne govori o stanju infrastrukture. Ovdje postoje problemi kao to su: premali presjeci cijevi, starost cijevi, gubitak u mrei, nedovoljan broj hidranata, i sl. Meutim, ulaganja u ovaj segment su velika i konstantna i treba oekivati da e se nedostaci postupno ukloniti.
71
6.2.7. Stanje u odvodnji

U funkciji zatite voda od oneienja od posebnog je znaenja odvodnja otpadnih
voda i stanje izgraenosti sustava javne odvodnje. Vidljivo je da su ulaganja u izgradnju vodoopskrbnih sustava znaajna, rezultat ega je dobra i kvalitetna opskrba vodama. Nasuprot tome, izgradnja odvodnog sustava nije pratila rast vodoopskrbe. Tako
danas prema rezultatima upitnika moemo rei da veina opina i gradova odvodnju
rjeava putem sabirnih jama. Odvodnja je najbolje rijeena na podruju Grada Rijeke,
Grada Malog Loinja, te opina Lopar, Kostrena i Baka. Sustav obrade otpadnih voda
prije isputanja u prirodni prijemnik ima otprilike polovica opina i gradova i to uglavnom samo mehaniki. Bioloka obrada otpadnih voda samo je djelomino rijeena, i
to u nekim naseljima u gradovima Rijeci, Fuinama, abru i Delnicama.
Veina opina i gradova kao najvei problem u zatiti okolia, prepoznala je upravo
odvodnju otpadnih voda, u smislu dotrajalih sustava ili nepostojeeg sustava odvodnje
te potrebu izgradnje ili dogradnje proiivaa otpadnih voda. Za veliki broj opina
koje su u fazi ili projektiranja ili izgradnje sustava odvodnje, ograniavajui imbenik
predstavljaju financijska sredstva.
6.2.8. Zakljuak
Temeljne znaajke slivova na podruju upanije uvjetovane su krkom strukturom terena na kojem se nalaze. Karakteristini su po prostranim zonama prikupljanja vode u
planinskim podrujima, kompleksnim uvjetima izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora, slabo razvijenom nadzemnom
i bogatom podzemnom hidrografijom. Podzemni tokovi su brzi, dreniraju velike prostore pa se oneienja iz slivova brzo pojavljuju na izvorima.
Veina vodotoka, izuzev Rjeine, abranke, Dobre i Kupe su vodne pojave bujinog
karaktera. Po fizikalno kemijskim pokazateljima razvrstane su u I. ili II. vrstu vode. S
obzirom na mikrobioloke pokazatelje Rjeina je III. i IV. vrste, Kupa (Kupari i nakon
utoka Kupice) je II. i III. vrste, abranka (iza abra) III. vrste, a Dobra III. i IV. vrste.
Podzemne vode su glavni resurs vode za pie i njihova kakvoa je vrlo dobra. U kemijskom pogledu to su iste vode. Bakterioloko zagaenje javlja se u vodi mnogih izvora, uzrokovano je nerijeenom odvodnjom otpadnih voda naselja, a najintenzivnije je
za vrijeme jakih kia.
Gotovo sve akumulacije su sadanja ili potencijalna izvorita vodoopskrbe. Kao vode
za pie koriste se: Vransko jezero (za opskrbu otoka Cresa i Malog Loinja), Jezero kod
Njivica (za opskrbu otoka Krka), te vode akumulacije Gusi polje u Lici (za opskrbu
otoka Raba). Vransko jezero predstavlja posebno vrijedan prirodni resurs kvalitetne
vode za pie. Vode Jezera kod Njivica zahvaene su procesima eutrofikacije i za vodoopskrbu se koriste nakon sloenih postupaka proiavanja.
Stanje u vodoopskrbi je zadovoljavajue. Prikljuenost domainstava na vodoopskrbni
sustav, u svim gradovima i opinama je vie od 90%. Zdravstvena ispravnost vode za
pie u vodovodima Rijeka, Opatija, rnovnica, Cres Loinj, Rab i Ponikve na Krku je
dobra. Broj neispravnih uzoraka je nizak, a uzrok neispravnosti uglavnom je bakterioloko oneienje. U vodovodu Rijeka povremeno se javlja mutnoa uglavnom u jesen
nakon prvih jaih kia i u pravilu traje kratko. Nezadovoljavajua zdravstvena ispravnost vode za pie bila je u vodovodima na podruju Vrbovskog i abra. Neispravnost
vode uzrokovana je neodgovarajuom i nekontinuiranom dezinfekcijom vode, pa klora
72
ili ima previe ili ga uope nema, to ima za posljedicu bakterioloku neispravnost
vode za pie uzrokovanu fekalnim oneienjem.
Slivovi podzemnih voda su s aspekta ugroenosti od oneienja najosjetljivije podruje upanije. Glavni izvori oneienja su naselja bez sagraenih kanalizacijskih sustava, a kao potencijalni izvori su brojni spremnici goriva, prometnice, Jadranski naftovod i nesanirana odlagalita otpada. Posebno su opasne zbog mogueg incidentnog
zagaenja prometnice koje prolaze iznad bunara u Martinici i Jadranska magistrala
u dijelu koji prolazi iznad Novljanske rnovnice.
6.3. More
Morski dio Primorsko-goranske upanije zauzima oko 55% ukupne povrine, a ine ga
Kvarnerski zaljev (vei dio) s Velebitskim i Vinodolskim kanalom, Rijeki zaljev, Kvarneri i Kvarner. Morski dio upanije s obalnim podrujem ima izrazitu geografsku i bioloku raznolikost, a pod izravnim je utjecajem antropogenih djelatnosti, a osobito
utjecaja s kopna (industrijska postrojenja, otpadne vode naselja i turistikih objekata,
luke i luke nautikog turizma, promet na obali), te izravnih djelatnosti na moru (morski promet ljudi i roba, turistike djelatnosti, ribolov i marikultura, polaganje podvodnih kablova, crpljenje plina i drugo). Obalni dio upanije obuhvaa podruje od Brsea do Klenovice te uokviruje kvarnerske otoke Cres, Loinj, Unije, Susak, Krk, Rab i
brojne manje otoke.
73

Temeljni propis o gospodarenju morem je Pomorski zakonik (NN 108/04, 76/07 i
146/08) koji, izmeu ostalog, odreuje morski i podmorski prostor RH, sigurnost plovidbe, zatitu i ouvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okolia. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06 i 38/09) ureuje pravni status pomorskog dobra, utvrivanje njegovih granica, upravljanje i zatitu pomorskog
dobra, upotrebu i koritenje, razvrstavanje morskih luka i drugo. Odlukom o proirenju
jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (NN 157/03, 77/04, 138/06,
31/08) uspostavlja se zatieni ekoloko-ribolovni pojas (ZERP), ali je njegova primjena u odnosu na zemlje EU odgoena do iznalaenja zajednikog dogovora. Pravilnikom o zatiti morskog okolia u zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu RH (NN
47/08) propisuju se mjere zatite okolia kojih se moraju pridravati svi pomorski
objekti koji plove ili se nalaze u ZERP-u.
Za zatitu mora vaan je provedbeni propis Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u RH (NN 92/08) kojim se utvruju mjere i postupci za predvianje, sprjeavanje, ograniavanje, reagiranje na iznenadna oneienja mora i izvanredne prirodne
dogaaje u moru radi zatite morskog okolia, subjekti koji su duni provoditi mjere i
njihova ovlatenja te nain provoenja mjera. Na podruju Primorsko-goranske upanije
do 15. srpnja 2009. primjenjivao se Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora
u Primorsko-goranskoj upaniji iz 1999. godine koji je donijet temeljem Plana intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Republici Hrvatskoj iz 1997. godine. Kako je
na dravnoj razini donijet novi Plan intervencija 31. srpnja 2008. godine, kojim se stari
Plan intervencija stavlja izvan snage, tako se na upanijskoj razini ukazala obveza donijeti novi Plan intervencija koji bi bio usklaen s novim i suvremenim rjeenjima po pitanju intervencija i postupaka u sluaju oneienja mora i izvanrednih prirodnih dogaanja u moru. Novi Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Primorsko-goranskoj upaniji upanijska skuptina usvojila je 15. srpnja 2009. (SN 26/09).
Uredbom o kakvoi mora za kupanje (NN 73/08) te Uredbom o standardima kakvoe
mora na morskim plaama (NN 33/06) propisuju se standardi kakvoe mora za kupanje na morskoj plai s graninim vrijednostima mikrobiolokih i drugih pokazatelja.
Od meunarodnih ugovora koje je Hrvatska prihvatila za zatitu mora najvanije su:
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneienja (Barcelonska konvencija,
NN-MU 12/93), izmijenjena Konvencija o sprjeavanju oneienja morskog okolia i
obalnih podruja u Sredozemlju (NN MU 17/98), Konvencija o sprjeavanju oneienja mora s brodova (NN MU 1/02) te protokoli koji proizlaze iz njih.
Hrvatska, kao jedna od lanica Mediteranskog akcijskog plana (MAP), sudjeluje u Stratekom akcijskom programu (SAP) za smanjivanje unosa oneienja s kopna u more i
pripremi Protokola o integralnom upravljanju obalnim podrujem. Taj protokol uvelike
korespondira s Uredbom o ureenju i zatiti zatienoga obalnog podruja (NN 128/04).
6.3.2. Kakvoa mora

Prema podacima iz Izvjea o stanju okolia RH, kakvoa mora u Hrvatskoj je dobro
sauvana, zdravstvena kakvoa mora na plaama i kupalitima je veim dijelom visoka do zadovoljavajua. Priobalno more oneiuje dotok hranjivih tvari (primarno s
kopna) iz tokastih izvora (ispusti kolektora, pojedinani oneiivai), rasprenih
izvora (oneienje iz zraka, prometa, ispiranje tvari s poljoprivrednih povrina, manji
ispusti i drugo) te unos vodotocima (npr. Rjeina). Prema dosadanjim istraivanjima,
74
more na podruju Primorsko-goranske upanije je manje oneieno optereenjima s

kopna u odnosu na Istru ili Dalmaciju.
Problem u zatiti mora i obalnog pojasa predstavlja uzurpacija pomorskog dobra (nasipavanje obale i plaa, izgradnja dokova, pristana te openito izgradnja u obalnom
pojasu) koja je donekle ublaena ugradnjom odredbi iz Uredbe o ZOP-u3 u prostorno
plansku dokumentaciju upanije, gradova i opina. Znatne intervencije u obalnom podruju primarno su uzrok promjena priobalnih ivotnih zajednica, pri emu su najosjetljivije tzv. livade morskih cvjetnica na pjeskovitim podlogama zaljeva i uvala (npr.
vrste Posidonia oceanica). Ove su naseobine vano stanite brojnih morskih ivotinjskih organizama, a dodatno su ugroene rastom agresivnih ksenobiotskih vrsta (npr.
Caulerpa taxifolia kod Malinske i u Barbatskom kanalu i dr.), a na nekim lokacijama i
oneienjima s kopna. Kao jedno od podruja koje treba posebno pratiti i sanirati
navodi se Bakarski zaljev, u kojemu od 2001. do 2006. godine nisu uoene znatnije
promjene u odnosu na stupanj eutrofikacije niti poveanje prozirnosti vode. Tropska
invazivna crvena alga, Womersleyella setacea pronaena je u blizini rta Otro kod
Kraljevice. Ta vrsta naseljava podruja s izraenijom sedimentacijom i moe izazvati
negativne promjene na autohtonim zajednicama algi.
Uredba o ZOP Uredba o

ureenju i zatiti zatienog
obalnog podruja mora
(NN 120/04)
Kakvoa morske vode na plaama i kupalitima prati se u Primorsko-goranskoj upaniji neprekidno od 1986. godine. Uzorkovanje i ispitivanje provodi Nastavni zavod za
javno zdravstvo Primorsko goranske upanije, Odsjek za kontrolu voda za pie i voda u
prirodi sa sjeditem u Rijeci. Kontrola morske vode na kupalitima i plaama u razdoblju 2006.-2008. godine obavljala se u skladu s Uredbom o standardima kakvoe
mora na morskim plaama (NN 33/96), dok je u 2009. godini stupila na snagu nova
Uredba o kakvoi mora za kupanje (NN 73/08) koja je usklaena s europskom direktivom za vode za kupanje. Uredba odreuje vremensko razdoblje ispitivanja, uestalost ispitivanja (najmanje svakih 15 dana u razdoblju ispitivanja), opseg ispitivanja i
kriterije za ocjenu kakvoe mora na plaama.
Ispitivanje kakvoe mora na plaama obuhvaa ispitivanje osnovnih fizikalno-kemijskih i mikrobiolokih parametara koji se openito smatraju najznaajnijim pokazateljima oneienja mora sanitarno-fekalnim otpadnim vodama te upuuju na potencijalni
rizik od zaraznih bolesti njezinim koritenjem za rekreaciju ili proizvodnju hrane.
Ciljevi praenja kakvoe mora su:
zatita zdravlja kupaa i zdravstveno prosvjeivanje javnosti,
gospodarenje plaama radi ouvanja njihovih prirodnih prednosti i odrivog koritenja,
utvrivanje izvora oneienja, odreivanje prioriteta i praenje izgradnje kanalizacijskih sustava te praenje funkcioniranja postojeih sustava,
objavljivanje rezultata radi turistike promidbe Republike Hrvatske.
Za koordinaciju programa praenja i ocjene kakvoe mora za kupanje, objedinjavanje,
valorizaciju podataka te informiranje javnosti zadueno je Ministarstvo zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva. Sukladno lanku 7. Uredbe o kakvoi mora za kupanje (NN 73/08), predstavniko tijelo upanije je obvezno donijeti odluku kojom se
provodi praenje kakvoe mora za kupanje, izrada kartografskog prikaza i izrada profila za kupanje. U skladu s tim Odluka o odreivanju morskih plaa na podruju Primorsko-goranske upanije, na kojima se provodi praenje kakvoe mora za kupanje
(SN 24/10), donesena je u lipnju 2010. godine.
Za odreivanje ocjene kakvoe mora koriste se standardi prikazani u tablici 26.
75
Tablica 26. Standardi za ocjenu kakvoe mora nakon svakog ispitivanja

Kakvoa mora
Pokazatelj
Metoda ispitivanja
izvrsna
dobra
zadovoljavajua
crijevni enterokoki
(bik*/100 mL)
< 60
61100
101200
HRN EN ISO 7899-1 ili

HRN EN ISO 7899-2
Escherichia colli
(bik*/100 mL)
< 100
101200
201300
HRN EN ISO 9308-1 ili

HRN EN ISO 9308-3
bik broj izraslih kolonija
Kakvoa mora na podruju Primorsko-goranske upanije u razdoblju 2006. do 2009.

godine ispitivana je na sljedeim lokalitetima:
obalni pojas od Moenike Drage do Voloskog na 34 postaje,
obalni pojas od Preluke do Uvale Scott na 34 postaje,
obalni pojas od Jadranova do Sibinja na 38 postaja,
otok Krk (podruje Omilja, Njivica, Malinske, Krka, Punta, Bake i Dobrinja)
na 50 52 postaje,
otok Rab (podruje Sv. Eufemije, Barbata, Banjola, Suhe Punte, Lopara, Kampora) na 26 postaja,
otok Cres (podruje Cresa, uvale Martinice i Slatina) na 20 postaja,
otok Loinj (podruje Osora, Nerezina, Malog Loinja i Velog Loinja) na 31 32
postaje.
Na sljedeoj slici prikazana je kakvoa mora na plaama u Primorsko-goranskoj upaniji u razdoblju 2006.-2009. godine kroz postotak plaa koje su udovoljavale kriterije
iz Uredbi.
Slika 10. Kakvoa

mora na plaama u
razdoblju
2006.-2009.
kroz postotak
neispravnih lokacija
76
U itavom tom razdoblju postotak neispravnih plaa bio je ispod 10% s trendom smanjenja postotka. Neznatni rast postotka u 2008. godini posljedica je kvarova na sustavima odvodnje otpadnih voda u Loparu i Velom Loinju. Nakon sanacije kvara na obje
je lokacije more ponovno bilo isto. U 2009. godini sve ispitivane lokacije (plae ili
kupalita) odgovarale su kriterijima iz nove Uredbe, odnosno niti jedna nije ocjenjena
nezadovoljavajuom.
Rezultati ispitivanja kakvoe mora na plaama u Primorsko-goranskoj upaniji su prikazani u tablici 27.
Tablica 27. Rezultati ispitivanja kakvoe mora na plaama u Primorsko-goranskoj upaniji
Godina
2006.
2007.
2008.
2009.
Broj lokacija ispitivanja

Ukupan broj uzetih uzoraka
Br. uzoraka koji prelaze granine vrijednosti iz Uredbi (NN 33/96 i
NN 73/08)
Postotak uzoraka koji prelaze vrijednosti iz Uredbi
232
2.382
233
2.402
236
2.427
236
2.364
10
19
22
0,42%
0,83%
1,42
U 2006. godini ukupno su pregledana 2.382 uzorka na 232 lokacije. Od ukupno

osam lokacija koje u 2006. godini nisu udovoljavale uvjetima iz Uredbe o standardima kakvoe mora na morskim plaama, na sedam toaka (tri na podruju Opatije, a
etiri na podruju Rijeke) more je ocijenjeno kao umjereno oneieno, dok je lokacija
plae na Peinama ispred hotela Park ocijenjena kao jae zagaeno more i stoga je
postavljeno upozorenje o zabrani kupanja.
U 2007. ukupno su pregledana 2.402 uzorka na 233 lokacije. Rezultati su pokazali
da je znatno smanjen broj plaa povremeno nepodobnih za kupanje, te su sve i na
obali i na otocima (uz dva izuzetka na obali) imale visoku ili zadovoljavajuu kakvou
vode za kupanje. Te su godine i dalje prisutni problemi s bakteriolokim oneienjem
i zabrana kupanja ispred biveg hotela Park. Druga lokacija koja nije u potpunosti zadovoljila sve uvjete za kupanje je plaa Fortica u Kraljevici zbog kratkih ispusta otpadnih voda u more (bez obrade).
U 2008. ukupno su pregledana 2.427 uzorka na 236 lokacija, od ega je na 231
plai more udovoljilo kriterije iz Uredbe. U postocima to iznosi visokih 97,9%. Umjereno oneieno more bilo je na 5 lokacija: dijelu kupalita Kantrida, na podruju Lopara tri lokacije i u Velom Loinju kod usisa mora za bazen hotela Punta. Podruje
Kantride nije kompletno prikljueno na sustav javne odvodnje dok su oneienja na
podruju Lopara i Velog Loinja bila posljedica kvara na sustavima odvodnje i obrade
otpadnih voda.
U 2009. godini ukupno su pregledana 2.364 uzorka na 236 lokacije, od ega je na
222 toke uzorkovanja zavrna ocjena kakvoe mora bila izvrsna, to predstavlja
94,07% ukupnih rezultata. Na 11 lokacija uzorkovanja zavrna ocjena kakvoe mora
bila je dobra (4,66%) dok je na tri lokacije zavrna ocjena kakvoe mora bila zadovoljavajua (1,27%).
Zavrne ocjene kakvoe mora na podruju zapadnog dijela Rijeke (Kantrida-nogometno igralite, Kantrida-istok i Kantrida-rekreacijski centar 3. maj) ukazuju i dalje na pojaan rizik od fekalnog zagaenja, tj. da dio fekalnih voda i dalje zavrava u tom dijelu
mora, a ne u kanalizacijskom sustavu.
77
Na slici 11. prikazana je karta Primorsko-goranske upanije s rezultatima ispitivanja

kakvoe mora u 2009. godini.
Slika 11. Rezultati ispitivanja kakvoe mora za 2009. godinu u Primorsko-goranskoj upaniji
Na slici 12. dan je zbirni prikaz ocjene kakvoe mora u 2009. godini na podruju Primorsko-goranske upanije.
Slika 12. Ocjene kakvoe mora u 2009. godini
Legenda:
Ocjene kakvoe mora
izvrsno
dobro
zadovoljavajue
78
Prema mikrobiolokim parametrima koji se prate u uzorcima mora moe se zakljuiti

da je glavni izvor oneienja mora na plaama neodgovarajua odvodnja fekalnih otpadnih voda. Upravo je izgradnja komunalnih sustava odvodnje otpadnih voda pridonijela znatnom poboljanju kakvoe mora u odnosu na razdoblje prije 2005. godine.
Primjer predstavlja kakvoa morske vode na podruju Kantride (Rijeka), koja se neprekidno poboljava nakon izgradnje glavnog kolektora i prikljuivanja sve veeg broja
objekata u zapadnom dijelu grada Rijeke na sustav odvodnje. Etapnim dograivanjem
sustava odvodnje i spajanjem svih objekata na sustav kanalizacije stanje bi se trebalo
i dalje poboljavati.
Kakvoa mora za kupanje definirana temeljem rezultata mjerenja redovito se objavljuje na internetskim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije i Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.
6.3.3. Plava zastava

Plava zastava je meunarodni ekoloki program zatite okolia mora i priobalja, a
pokrenula ga je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli (Foundation for Environmental Education). Prvenstveni cilj projekta je odrivo upravljanje i gospodarenje
morem i obalnim pojasom. Plava zastava dodjeljuje se plaama i marinama na jednu sezonu, koje su zadovoljile strogo definirane kriterije iz podruja: odgoja i obrazovanja za okoli, informiranja javnosti, kakvoe vode, upravljanja okoliem te sigurnosti i usluga. Hrvatska je u projekt ukljuena od 1998. godine. Dodjelu Plavih zastava u Hrvatskoj koordinira udruga Lijepa naa, koja naroito hvali uspjehe Primorsko-goranske upanije u zadovoljavanju uvjeta za dodjelu Plave zastave za plae i
kupalita jer se njihov broj u upaniji svake godine poveava. U tablici 28. dan je
prikaz plaa i marina Primorsko-goranske upanije nagraenih Plavom zastavom od
2006. do 2009. godine.
6.3.4. Jadranski projekt

Projekt zatite od oneienja voda u priobalnom podruju, ili skraeno Jadranski projekt, viegodinji je projekt koji je pokrenula Vlada RH te Hrvatske vode, a provodi ga
novosnovana tvrtka Hrvatske vode Jadranski projekt uz aktivno sudjelovanje lokalnih
jedinica samouprave u suradnji s odgovarajuim vladinim agencijama. U realizaciju
projekta od samog je poetka ukljuena i Meunarodna banka za obnovu i razvoj koja
je odobrila zajam Republici Hrvatskoj za financiranje unaprjeenja sustava prikupljanja, transporta i proiavanja komunalnih otpadnih voda naselja du jadranske obale
i otoka.
Radovi se odnose na obnovu i proirenje kanalizacijske mree (glavni kolektori, tuneli,
podmorski cjevovodi i crpne stanice), obnovu i proirenje postojeih postrojenja za
proiavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta. Svi radovi su tehniki racionalni,
socijalno i ekonomski opravdani te prihvatljivi sa stajalita zatite okolia.
U sklopu Jadranskog projekta provodi se i monitoring mora jer je za realizaciju projekta osobito vano uspostavljanje sustavnog praenja rezultata provedenih aktivnosti.
Pripreme za provedbu projekta zapoele su 2000. godine, prva provedbena faza (od
planirane tri u razdoblju od desetak godina) krenula je 2005. godine.
79
Tablica 28. Plae i marine Primorsko-goranske upanije nagraene Plavom zastavom od 2006. do 2009. godine
Opina/Grad
Plaa/marina
Godina
2006.
2007.
2008.
2009.
Plaa Peharovo Lovran
Plaa Kvarner Lovran
Plaa Slatina Opatija
Plaa Lido Opatija
Plaa Tomaevac Opatija
ACI Marina Opatija Iii
Kostrena
Plaa Sveanj
Opatija
Plaa Iii
Omialj
Plaa Pesja Omialj
Plaa Jadran Omialj
Njivice
Plaa Jadran Njivice
MalinskaDubanica
Plaa Rupa
Krk
Plaa Porporela Jeevac Krk
Plaa Draica Krk
Plaa Dunat
Plaa Camping Jeevac Krk
Plaa autokampa FKK Politin Krk
Marina Punat
Plaa naturistikog kampa Konobe
Plaa Punta Debij
Baka
Vela plaa Baka
Cres
Plaa kampa Kovaine
Plaa Kampa Slatina Martinica
ACI Marina Cres
Plaa Veli al Sunana uvala Mali Loinj
Plaa Poljana
Plaa Punta Veli Loinj
Plaa Rajska plaa rnika Lopar
Plaa Suha Punta Karolina Rab
Plaa Omorika Dramalj
Plaa Gradsko kupalite Crikvenica
Plaa Balustrada Crikvenica
Plaa hotela Varadin Selce
Plaa Rokan Selce
Plaa Poli mora Selce
Glavna gradska plaa Lianj Novi Vinodolski
Iii
Punat
Mali Loinj
Rab
Crikvenica
Selce
Novi
Vinodolski
80
U prvoj fazi u Primorsko-goranskoj upaniji provode se dva velika potprojekta izgradnje infrastrukture:
1. Liburnijska rivijera sustavno rjeavanje sanitarne kanalizacije na podruju
Matulja, Opatije, Lovrana i Moenike Drage, ime se sprjeava posredan ili
neposredan dotok otpadnih voda u priobalno podruje. Istodobno se grade i
oborinska kanalizacija i vodovodni sustav;
2. Rijeka izgradnja sustava javne odvodnje na prostoru rijekog prstena ukljuujui i Grobnik ime se sprjeava posredan ili neposredan dotok otpadnih
voda u podzemlje i povrinske vode, te tite osjetljiva podruja vodozatitnih
zona izvorita Zvir, izvora u Bakarskom zaljevu bunara u Martinici, vodotoka
Rjeine i mora u Rijekom zaljevu.
Ukupna vrijednost druge faze Projekta, koji je pokrenula Vlada Republike Hrvatske i
Hrvatskih voda,iznosi 120 milijuna eura. Od toga za nastavak aktivnosti na izgradnji
sustava odvodnje otpadnih voda na podruju Kvarnera namijenjeno je ukupno 153
milijuna kuna. Druga faza izgradnje dijelova oba sustava odvodnje otpadnih voda trajat e do 2014. godine.
U sklopu nastavka ostvarenja Jadranskog projekta, potprojektu Rijeka Grobnik namijenjeno je 75 milijuna kuna.
Potpisivanjem Ugovora o podzajmovima te Ugovora o poddarovnici, ukupne vrijednosti 90 milijuna kuna, gradovi Cres i Rab uli su u drugu fazu Jadranskog projekta. U
Gradu Cresu predvia se izgradnja prva etapa ureaja za proiavanje otpadnih voda
visokog stupnja proiavanja (proireno bioloko proiavanje). U Gradu Rabu gradit e se gravitacijski kolektori, crpne stanice te pripadajui tlani cjevovodi, ureaj za
proiavanje I. stupnja proiavanja te podmorski ispust. Uz izgradnju kanalizacijskih objekata, novana sredstva bit e koritena i za institucionalno jaanje komunalnih poduzea kako bi se unaprijedilo njihovo poslovanje te po potrebi za nabavu opreme za ienje kolektora i pranjenje septikih jama te druge isplative mjere.
6.3.5. Praenje donosa oneienja s kopna

Praenje donosa oneienja s kopna u more provodi se jo od 1994. godine u okviru
Programa praenja oneienja Jadrana s kopna (LBA program4). Na temelju provedbe ovoga Programa, utvreno je da 50% ukupnog unosa organskih tvari, ukupnog duika i ukupnog fosfora u Kvarnerski zaljev dospijeva iz sredinjeg ispusta otpadnih
voda kanalizacijskog sustava Rijeke na Delti. LBA programom je potvreno da su rafinerije nafte Urinj i Mlaka najvei izvor zagaenja mora ugljikovodicima, unato visokom stupnju proiavanja na vlastitim ureajima za proiavanje.
Land Based Sources and

Activities Protocol je dio plana
djelovanja MAP Mediteranean
Action Plan, kojim se provodi
Barcelonska konvencija o zatiti
Sredozemnog mora.
U sljedeoj tablici (29) navedene su mjerne postaje komunalnih i industrijskih ispusta

otpadnih voda u okviru tzv. LBA monitoring programa Primorsko-goranske upanije
(ref: Nac. monitoring program RH: Izvjee za 2008. godinu).
81
Tablica 29. Mjerne postaje praenja kakvoe otpadnih voda u more u Primorsko-goranskoj upaniji (2008. godina)
Oznaka
postaje
Lokacija
Naziv postaje
Uestalost
Nain uzorkovanja
6
6
12
6
4
4
4
4
4
12
4
12
4
Kompozitni
(vie objed. uzoraka)
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
trenutni
12+12
trenutni
trenutni
12
trenutni
trenutni
12
trenutni
Ispusti komunalnih otpadnih voda

RI3-U
Rijeka
UPOV Delta prethodni stupanj
RI7-U
OP2-U
CR1-U
CR2-U
CR3-U
CL1-U
CL2-U
KR3-U
KR4-U
KR5-U
KR6-U
RA1-U
Kraljevica
Opatija Lovran
Crikvenica
Novi Vinodolski
Selce
Cres
Mali Loinj
Krk
Punat
Malinska
Baka
Rab Banjol Palit
Ispust Carevo
UPOV Punta Kolova prvi stupanj
CS Trajekt (Dubraina) bez proiavanja
CS Riina bez proiavanja
CS Slaven bez proiavanja
UPOV Kimen bez proiavanja
UPOV Kijac prethodni stupanj
SC Porat bez proiavanja
UPOV Punat prethodni stupanj
Ispust Kijac bez proiavanja
UPOV Zarok prethodni
CS Petrac bez proiavanja
Ispusti industrijskih otpadnih voda
RI2-I
Rijeka
RI5-I
Kostrena
RI6-1
Kostrena
KR1-I
Omialj
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Mlaki

(dekantator i ureaj Krofta)
Termoelektrana Rijeka (otpadne vode od
regeneracije ionskih izmjenjivaa i pranja kotla)
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Urinju
Proizvodnja goriva i aromata (centralni UPOV)
DINA-Petrokemija d.d. (centralni UPOV)
Rjeina
Ue
Vodotoci
Legenda:
UPOV ureaj za proiavanje otpadnih voda
CS crpna stanica
Na temelju ispitivanja provedenih na podruju Primorsko-goranske upanije u 2008.

godini, dobiveni su podaci o koliini i kakvoi otpadnih voda koje se isputaju u more
iz najznaajnijih komunalnih kanalizacijskih sustava i industrijskih pogona.
Otpadne vode komunalnih kanalizacijskih sustava uglavnom se proiavaju samo postupcima preliminarne obrade.
Iz provedenih ispitivanja uoena je velika varijacija koliine i kakvoe otpadnih voda
koje se komunalnim kanalizacijskim sustavima isputaju u more. Uzroci ovim varijacijama su:
mjeoviti kanalizacijski sustavi,
prodor mora u kanalizacijski sustav,
velike fluktuacije optereenja kanalizacijskog sustava na turistikim podrujima.
Sve otpadne vode industrijskih pogona isputaju se u recipijent nakon proiavanja
na razliitim ureajima za obradu otpadnih voda. Rezultati ispitivanja industrijskih otpadnih voda nisu pokazali znatne promjene u kakvoi u odnosu na prethodno promatrano razdoblje, izuzev otpadnih voda rafinerije Urinj. U 2008. godini dolo je do poboljanja kvalitete u odnosu na prethodne godine ispitivanja kao posljedica tehnolokih poboljanja na ureaju za proiavanje. Uoeno je smanjenje ukupnog godinjeg
tereta fenolima s 13,6 tona u 2007. godini na 2,65 tona u 2008. godini. U trenutku
pisanja ovog Izvjea, podaci za 2009. godinu nisu bili dostupni te nisu niti obraeni.
82
6.3.6. Izvori oneienja mora s kopna

Izvori oneienja mora s kopna u Primorsko-goranskoj upaniji su industrijska postrojenja (INA d.d. Rafinerija nafte na Urinju i Mlaki, brodogradilita V. Lenac, 3. maj i
Kraljevica) zatim mala remontna brodogradilita i marine (otpadne vode, oneienja
iz zraka), stara optereenja: Koksar Bakar, te Luka Rijeka i druge vee luke teretne,
putnike, nautikog turizma, benzinske crpke i spremnici goriva i ulja uz obalu kao i
fekalne otpadne vode iz stambenih i turistikih objekata. Osim navedenog, more se
moe oneistiti i s ploveih objekata i to otpadom, otpadnim vodama, gorivom i balastnim vodama s brodova i tankera. Koritenje mora u turistike i rekreacijske svrhe ima
posebne zahtjeve za kvalitetu mora, ali takoer moe imati negativan utjecaj (mogua
oneienja zbog bacanja otpada, sadraja kemijskih zahoda i sl. u more, unitavanja
i uznemiravanja ivotinjskog svijeta u moru).
Na lokaciji bive koksare u Bakru, neposredno uz bivu kemijsku sekciju, evidentirano
je oneienje podmorja, odnosno morskog sedimenta. Do oneienja sedimenta
dolo je zbog istjecanja katrana iz procesne opreme bive koksare za vrijeme njezina
rada. Katran je prvo oneistio kopneni dio, te potom posljedino, zbog migriranja,
morsko dno. Morski sediment, neposredno uz bivu koksaru, prekriven je katranskim
slojem visine do 20 cm. Zbog izrazite sedimentacije u Bakarskom zaljevu, sloj katrana
prekriven je novoistaloenim muljem visine do 5 cm, tako da katran nije u izravnom
kontaktu s morem. Provedenim mjerenjima koncentracija PAH-ova i ulja neposredno
uz obalu, nisu evidentirana znaajnija poveanja koncentracija opasnih tvari. Potkraj
2007. godine potpisan je ugovor o sanaciji oneienog tla na prostoru koksare. Sanacija je provoena na nain da su se potencijalno oneiena zemlja i temelji na lokaciji iskapali, uzorkovali i analizirali u ovlatenom laboratoriju. Oneieni dio tla je
solidificiran kako bi se sprijeilo daljnje istjecanje katrana u more i takav vraen na
lokaciju. Tekui zaostaci naftnih derivata su ispumpani i zbrinuti kao opasni otpad.
Sanacija kopnenog dijela koksare zavrena je u kolovozu 2009. godine. Preostalo je
ispitati doseg oneienja morskog sedimenta na prostoru ispred bive koksare u Bakru te izraditi prijedlog sanacije oneienog morskog sedimenta.
S lokacije INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka u Urinju, rafinerijske otpadne tehnoloke
vode sustavom kanalizacije dolaze na postrojenje za obradu otpadnih voda te se nakon obrade isputaju u more. Tijekom 2006. i 2007. zbog problema s radom postrojenja za obradu otpadnih voda zabiljeene su poveane koncentracije oneiujuih
tvari u otpadnim vodama. U 2008. stabiliziran je rad postrojenja te znatno poboljana
kakvoa otpadnih voda koja je u granicama parametara propisanih Vodopravnom dozvolom.
Radovi u sklopu projekta sanacije kanalizacije u Rafineriji (ispitivanje, ienje i sanacija) veim su djelom realizirani u 2007, a nastavljeni su i u 2008. i 2009. godini.
Obuhvatili su: ienje kanalizacijskih cijevi i okna, vizualni pregled (CCTV inspekcija)
kanalizacijskih cjevovoda, sanaciju kanalizacijskih cjevovoda CIPP metodom (bez
iskopavanja, uvlaenjem i otvrdnjavanjem linera) cjevovoda glavnih kolektora K-12 i
K-13 te spojnih i sabirnih cjevovoda i sanaciju kanalizacijskih ahti. Ispitivanjem na
vodotijesnost utvrena je propusnost ispitanih dionica kolektora K-12 i K-13. Za kolektore K-12 i K-13 postupak sanacije je dovren poetkom 2010. godine.
Na lokaciji Petrolejske luke INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na Mlaki evidentirano je
oneienje podzemlja i mora nastalo kao posljedica curenja ugljikovodika, te je
2003. godine izraen Idejni projekt sanacije kojim su predviene pasivne, aktivne i
preventivne mjere sanacije radi zaustavljanja curenja ugljikovodika u more. Provedba
83
mjera propisanih Idejnim projektom neprekidno se provodi. Temeljem obveza iz vodopravne dozvole u tijeku je ispitivanje dijela kanalizacijskog sustava koji je ostao u
funkciju nakon obustave veeg dijela procesnih postrojenja na lokaciji Mlaka.
DINA-Petrokemija Omialj na otoku Krku pod stalnim je nadzorom ovlatenih institucija vezano uz praenje kakvoe mora, zraka i vode jezera te emisije u zrak, otpadne vode i buku. Prema dvadesetgodinjim ispitivanjima Nastavnog zavoda za
javno zdravstvo PG, otpadne vode koje se nakon proiavanja isputaju iz pogona
DINA-e su nisko optereene, a analiza priobalnog mora nije pokazala razlike u vrijednostima ispitivanih pokazatelja na promatranim lokacijama: 100 m od DINA-e,
uvali Sepen i na Punti uf. Tijekom itavog razdoblja ispitivanja temperatura mora,
mutnoa, pH, kloridi i niskomolekularni klorirani ugljikovodici kretali su se u istom
rasponu na svim lokacijama. Sadraj metala (olovo, kadmij i iva) u morskom sedimentu na lokacijama rt Knez i uvala Sepen je priblino isti i nizak (ispod srednjih
vrijednosti za Mediteran). Nema trenda poveanja koncentracija olova, kadmija i
ive u morskim sedimentima na ispitivanim postajama. Provedena su i ispitivanja
moguega genitoksinog djelovanja otpadnih voda DINA-e koja su pokazala da u
sedimentu uvale Sepen nisu prisutne mutagene tvari, a u jetrima riba ulovljenih na
tom podruju nema poveanja mutagenog potencijala. Za potrebe praenja utjecaja
odvodnje rashladne i otpadne vode pogona DINA-e provodi se biomonitoring u akvatoriju uvale Sepen i rta Knez. Naeni organizmi uglavnom pripadaju vrstama irokoga ekolokog rasprostranjenja ili vrstama tolerantnim na razne granulacije sedimenta. ivotne zajednice ovog podruja znaajne su i za druga priobalna podruja sjevernog Jadrana i Kvarnera. Na rtu Knez zajednice su mnogo raznovrsnije i nije uoen utjecaj zamuljivanja. U uvali Sepen ve je godinama uoen utjecaj pojaane sedimentacije i tu se nalaze mnoge vrste i zajednice karakteristine za poremeene
sredine. Meutim, moe se uoiti postupno poveanje bioraznolikosti, a brzo se obnavljaju zajednice na veoj udaljenosti od obale. Hidrografski uvjeti sredine u itavom su akvatoriju stabilni i vrlo izjednaeni.
Znaajan potencijalni izvor oneienja mora predstavljaju brodogradilita, osobito dokovi u moru zbog uporabe sredstava za obradu metalnih i drugih povrina (ukljuujui
i ona protiv obrataja), bruenja, pjeskarenja, ispiranja, ienja i drugih aktivnosti.
6.3.7. Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora u Primorsko-goranskoj upaniji

Zakonska osnova za donoenje Plana intervencija kod iznenadnih oneienja mora u
Primorsko-goranskoj upaniji (u daljnjem tekst: Plan intervencija) je Plan intervencija
kod iznenadnog oneienja mora (NN 92/08) (u daljnjem tekstu: Dravni Plan intervencija). Temeljem obveza iz Dravnog Plana intervencija, upanijska skuptina je
15. srpnja 2009. godine donijela Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora
u Primorsko-goranskoj upaniji (SN 26/09). Planom intervencija, su utvrene mjere
koje se poduzimaju radi smanjenja teta u okoliu izazvanih iznenadnim oneienjem
mora u Primorsko-goranskoj upaniji, subjekti koji su duni provoditi mjere i njihova
ovlatenja, struktura ustroja te nain provedbe mjera.
Odlukom upana od 14. studenog 2008. godine imenovani su lanovi i zamjenici lanova upanijskoga operativnog centra Primorsko-goranske upanije. OC je odgovoran
za provedbu postupaka i mjera predvianja, sprjeavanja, ograniavanja, spremnosti i
reagiranja po upanijskom planu intervencija kod iznenadnog oneienja mora, kao i
za operativno sudjelovanje u provedbi Dravnog Plana intervencija i Subregionalnog
plana intervencija kod iznenadnog oneienja mora.
84
6.3.8. Vodeni balast

Vodeni balast je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja stabilnosti, uzdunog i
poprenog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajueg objekta. Ocjenjuje se da
danas oko 80.000 brodova godinje prenese oko 12 milijardi tona vodenog balasta s
oko 4.500 razliitih vrsta organizama i 3.000 planktonskih vrsta. Samo jedan kubini
metar balastnih voda moe sadravati od 3.000. do 10.000 morskih organizama, a
prema nekim procjenama dnevno se balastnim vodama prevozi gotovo 3.000 razliitih oblika ivota u razliitim stadijima razvoja.
Prijenos organizama putem vodenog balasta je rastua prijetnja morskom okoliu, odrivosti razliitih ekosustava i posljedino itavom nizu gospodarskih grana u priobalnim podrujima. No balast je esencijalni dio sigurnosti plovidbe broda, nuan za osiguranje stabiliteta broda.
Najvie vodenog balasta krcaju brodovi za rasuti teret, tankeri, brodovi za prijevoz tekueg plina. Dakle bez balastnih voda nezamislivo je suvremeno brodarstvo i pomorski promet.
Naela i postupci upravljanja i nadzora vodenog balasta na plutajuim i plovnim
objektima, dok borave i plove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i
zatienom ekoloko-ribolovnom pojasu (ZERP) Republike Hrvatske ureeni su Pravilnikom o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07). Primjenjuje se od 1. rujna 2007. godine na sve trgovake brodove (osim na brodove u nacionalnoj plovidbi)
neovisno o njihovoj dravnoj pripadnosti, kao i druge plutajue i plovne objekte graene da mogu ukrcati vodeni balast, a koji uplovljavaju u luke RH ili plove teritorijalnim
morem. Svaki brod koji je konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji uplovljava u
luke RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim bala-
85
stom. Svi tankeri od 150 BT ili vei, te svi drugi brodovi od 300 BT ili vei, koji dolaze iz inozemstva, moraju nadlenoj lukoj kapetaniji prijaviti koliine i podrijetlo vodenog balasta na brodu. Radi provjere sastava vodenog balasta, inspektor moe zatraiti
od ovlatene ustanove, odnosno od ovlatenog laboratorija, uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta koji se namjerava ispustiti u more.
Zabranjeno je isputanje u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i ZERP-u
vodenog balasta s plovnih i plutajuih objekata ako sadri mikroorganizme navedene
u Prilogu 1. koji je sastavni dio navedenog Pravilnika.
U tablicama 30, 31, i 32. prikazani su podaci o dolasku brodova, brodova s vodenim
balastom, dovezenom i iskrcanom koliinom vodenog balasta na podruju Luke kapetanije Rijeka za razdoblje od 2005. do 2009. godine.
Tablica 30. Dolasci brodova, brodovi s vodenim balastom i iskrcanim vodenim balastom za 2005.-2009.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Broj dolazaka
5.975
7.253
7.309
6.320
6.104
Brodovi s vodenim balastom
3.314
4.797
4.927
4.813
4.680
Iskrcali vodeni balast
1.268
2.037
2.122
1.836
1.774
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Tablica 31. Ukupno prijavljeni kapaciteti, dovezeno i iskrcano vodenog balasta (MT) za 2005.-2009.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Kapacitet
11.743.235
14.657.909
16.473.386
17.873.030
15.597.049
Dovezeno
4.318.184
5.001.122
5.483.674
5.717.389
5.522.263
Iskrcano
1.834.024
2.487.645
2.584.069
2.444.038
2.482.383
Tablica 32. Podaci o brodovima koji su prijavili i iskrcali vodeni balast, ukupno dovezenoi iskrcano vodenog balasta
za 2005.-2009.
2005.
Broj brodova koji je prijavio vodeni balast
Ukupni kapacitet vodenog balasta, m
Broj prijava brodova koji je iskrcao vodeni

balast
Ukupno dovezeno vodenog balasta
1.049
432
Nema podataka
2007.
2008.
2009.
983
1.115
1.091
1.062
6.785.860
7.645.691
7.988.078
7.284.286
983
1.115
1.091
1.037
2.444.931
2.333.753
2.393.180
488
426
374
341
1.063.003
1.032.292
964.231
1.159.450
Nema podataka Nema podataka
Broj brodova koji je iskrcao vodeni balast

Ukupno iskrcanog vodenog balasta, m
1.049
Nema podataka
2006.
Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u 2009. godini prijavljeno je oko 2,5 milijuna tona balastnih voda koje su iskrcane u hrvatskim lukama. Od
te koliine, na lokacijama Luke uprave Rijeka iskrcano je 1.159.450 m3 balastnih
voda. U prethodnom razdoblju (2006-2008. godine) koliine balastnih voda iznosile
su oko milijun kubnih metara.
86
6.3.9. Otoci
Otoci su od posebnog znaenja za Hrvatsku, kao hrvatsko prirodno bogatstvo, te su
nekretnine na otocima osobitoga nacionalnoga, povijesnoga, gospodarskoga i ekolokog znaenja. Zbog toga su naela njihovog razvitka i opstanak ivota na otocima
odreeni Nacionalnim programom razvitka otoka i Zakonom o otocima (NN 34/99,
149/99, 32/02, 33/06). Nacionalnim programom predvien je odrivi razvitak otoka
u skladnom suglasju ovjeka i prirode u kojemu e koritenje prirodnih bogatstava biti
samo do one razine da ih ne ugroava i ne iskorijeni.
Meu ostalim, Zakon propisuje donoenje Dravnog programa zatite i koritenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora i programa odrivog
razvitka otoka pojedinih otonih skupina. Dravni program donijela je Vlada RH 30.
kolovoza 2007. godine. Programe za pojedine otone skupine donosi hrvatska Vlada,
ali uz prethodnu suglasnost upanije, obalno-otonih gradova i opina te nadlenih
ministarstava. Iako su za otone skupine na podruju Primorsko-goranske upanije
doneseni programi odrivog razvitka, nema podataka o njihovoj provedbi. Kao savjetodavno tijelo nadlenom ministarstvu pri provedbi mjera i aktivnosti odrivog razvitka
otoka, 2004. godine osnovano je Otono vijee. Projekt Integralno upravljanje obalnim podrujem za Hrvatsku sa specijalnim naglaskom na marikulturu i riblje resurse
provodi Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva. Ukljuuje upravljanje morskim okoliem i obalnim podrujima. U 2005. godini zavrio je pilot projekt
ADRICOSM u okviru Jadransko-Jonske inicijative Integralno upravljanje obalnim podrujima i rijenim slivovima na Jadranu.
6.3.10. Zakljuak
More na podruju upanije je zbog jo uvijek visoke kvalitete morske vode (osobito uz
otoke), bioraznolikosti i vrijednosti krajolika jedna od navrjednijih sastavnica okolia
upanije.
Kakvoa mora na plaama, na gotovo svim lokacijama ispitivanja (222 od 236 ispitivanih lokacija u 2009) je izvrsna. Na 11 lokacija kakvoa mora je bila dobra, a na tri
lokacije zavrna ocjena kakvoe mora je bila zadovoljavajua. Prema mikrobiolokim
parametrima koji se prate, glavni izvor oneienja mora je neodgovarajua odvodnja
komunalnih otpadnih voda. Meutim, rezultati praenja pokazuju da izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda postupno pridonosi poboljanju kakvoe mora.
Zahvaljujui kakvoi mora i zadovoljavanju drugih strogih kriterija, 2009. godine 28
plaa i tri marine na podruju upanije imaju Plavu zastavu.
Glavni izvori oneienja mora s kopna su komunalne otpadne vode, industrijska postrojenja (INA d.d. Rafinerija nafte na Urinju i INA d.d. Rafinerija nafte na Mlaki, brodogradilita V. Lenac, 3. maj i Kraljevica), zatim slijede Luka Rijeka, mala remontna
brodogradilita i marine, te benzinske crpke i spremnici goriva uz obalu. More se moe
oneistiti i s ploveih objekata otpadom, otpadnim vodama i gorivom. Koritenje mora
u turistike i rekreacijske svrhe ima posebne zahtjeve za kvalitetu mora, ali takoer
moe imati negativan utjecaj na kakvou mora.
Izvor oneienja mora je i curenje oneienja s lokacije bive koksare u Bakru te
procjeivanje oneienih voda iz podzemlja rafinerija nafte na Urinju i Mlaki.
Poseban problem predstavlja vodeni balast. Prijenos organizama vodenim balastom je
rastua prijetnja morskom okoliu, odrivosti ekosustava i posljedino brojnim gospo-
87
darskim granama u priobalnim podrujima. Najvie vodenog balasta isputaju brodovi

za rasuti teret, tankeri i brodovi za prijevoz tekueg plina. Od ukupne koliine iskrcanog vodenog balasta u hrvatskim lukama, 50% se iskrca na podruju Luke Rijeka.
6.4. Tlo
Hrvatska jo nema temeljni zakon, niti strategiju kojom se titi tlo. Uporaba i zatita
tla kao sastavnice okolia i poljoprivrednog zemljita regulirana je Zakonom o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08 i 21/10), Zakonom o prostornom ureenju i gradnji
(NN 76/07 i 38/09), te propisima o cestovnom i umskom zemljitu. Elementi zatite
tla propisani su i Zakonom o vodama, te Zakonom o rudarstvu. Dodatno za zatitu zemljita iznimno su vani: Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01, 14/01, 79/07), te Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja (NN 32/10). Ovim Pravilnikom se odreuje koje se tvari smatraju
tetnim za poljoprivredno zemljite i njihove doputene koliine u tlu, mjere za sprjeavanje oneienja tla i kontrola oneienja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zatiti od kemijske i bioloke degradacije i odri u stanju koje ga ini povoljnim stanitem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.
6.4.2. Stanje tla u upaniji

Primorsko-goransku upaniju ine tri osnovna subregionalna podruja, od kojih je svako
graeno od vie manjih morfogenetskih, pedolokih, hidrografskih, klimatskih i vegetacijskih zona i nije geografski homogeno. Priobalno podruje je preteito vapnenake grae, mezozojske starosti, u kojoj se izdvajaju dolomitne zone, osobito u priobalju Rijekog zaljeva (oko Kastva). Otonu cjelinu ine Cres i Loinj, graeni od krednih vapnenaca i dolomita, otok Krk s tri zasebne reljefne cjeline (na sjevernom i junom dijelu su
vapnenake zaravni, dok se u sredinjem dijelu izmjenjuju vapnenaki i dolomitni reljefi,
s bogatijim tlima pogodnim za poljoprivredu), te otok Rab s etiri paralelne zone u kojima
se izmjenjuju vapnenci i nepropusni fli. Osnovnu podlogu goranskog podruja ine karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita.
U Primorsko-goranskoj upaniji inventarizacijom je utvreno 57 razliitih kombinacija
tala (kartiranih jedinica), s 18 tipova (i 58 podtipova) tala, od kojih 15 tipova pripada
automorfnom odijelu, dva tipa hidromorfnom odijelu, dok jedan tip tla odjelu halomorfnih tala.
Postanak automorfnih tala odreuje vlaenje oborinama bez dopunskog vlaenja, a cijeenje vode kroz masu tla je slobodno i nema dueg zadravanja prekomjerne vode u
profilu tla. Hidromorfna tla karakterizira prekomjerno vlaenje u itavom tlu ili dijelu
profila, te su sve pore tla ispunjene vodom koja stagnira ili se sporo kree i akumulira
(saturira). Halomorfna tla obuhvaaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem
nepovoljnih stranih voda.
U priobalnom i otonom podruju upanije prevladavaju crvenice, smea tla i litosoli,
a u Gorskom kotaru kombinacije smeeg tla na vapnencima, crnice i lesiviranog tla.
Na mjestima gdje je geoloka podloga dolomitna troina ili fluvioglacijalni nanos dominiraju rendzine, dok palezojske naslage najee zauzimaju distrino smea i podzolasta tla. Na cijelom podruju upanije, na naplavinama u rijenim i potonim dolinama i zavalama nalaze se aluvijalna i koluvijalna tla.
88
Najvrednija tla nalaze se na fliu u podruju doline Rjeine i na prostoru koji se protee od Klane do Vinodola te plodnim dijelovima otoka Krka i Raba. Kvalitetno poljoprivredno zemljite s oranicama, vrtovima, vinogradima i vonjacima zauzima 15.036 ha
ili svega 4,2% ukupne povrine upanije. Livade zauzimaju 30.582 ha ili 8,5%, a
panjaci 94.664 ha ili 26,4% ukupnog teritorija upanije. Uz nepovoljnu strukturu
poljoprivrednog zemljita u kojoj su najvie zastupljeni panjaci (uz napomenu da su
to u najveoj mjeri stjenoviti, krti primorski panjaci s plitkim tlima i oskudnom vegetacijom), upanija sa svega 0,15 ha obradivoga poljoprivrednog zemljita po stanovniku ne raspolae zemljinim resursima dovoljnim za prehranu vlastitog stanovnitva.
Osim toga, evidentan je trend smanjenja poljoprivrednih povrina, te porasta umskog
i neplodnog zemljita (zbog smanjenja napasanja stoke i preputanja panjaka ikari i
umskoj vegetaciji). Smanjivanje i naputanje poljoprivredne proizvodnje dovodi do
smanjenja prirodne raznolikosti. Danas se intenzivno obrauju jedino vee poljoprivredne povrine na podruju Vinodolske doline, Baanske doline, Vrbnikog polja i
otoka Raba, te manje povrine uz okunice.
U upaniji se ne provode sustavna ispitivanja oneienja i oteenja tla i poljoprivrednog zemljita. Posljednje opsenije ispitivanje oneienja tla u Primorsko-goranskoj upaniji provedeno je 1995. godine kada je na 15 lokacija5 ispitivan sadraj tekih metala u tlu. Ta su ispitivanja opirno opisana u prethodnom Izvjeu o stanju
okolia upanije i ovdje se nee ponavljati. Rezultati ukazuju na povean sadraj kadmija, bakra i olova u svim analiziranim tipovima tala i lokacijama, dok je tlo podruja
Rijeke oneieno olovom (naene su 2-5 puta vie koncentracije od najvie doputenih vrijednosti). Koliine olova poviene su i u umskim tlima NP Risnjak, a novija
istraivanja na tom podruju pokazala su da u kiselim tlima antropogeno olovo prodire
najmanje do dubine od 65 cm. Pojedinana su ispitivanja provedena iskljuivo za namjenu odreenih projekata (npr. sanacija lokacije koksare u Bakru, sanacija odlagalita i smetlita, praenje oneienja ugljikovodicima u Rafineriji i slino).
U okviru posebnog projekta na podruju Gorskog kotara kontrolirano je zakiseljavanje
tla kao posljedica kiselih kia, uzrokovanih prekograninim transportom oneiujuih
tvari zrakom. Zabiljeena su znatna optereena umskog tla zakiseljavanjem.
Ispitivanja tla na teke metale

provedena su na dvije lokacije
vojnog skladita Luice kod
Delnica, vinogradu u
Moenicama, parkovima Mlaka i
Donja Veica u Rijeci, Crno,
sjeverno od Bakra, poljoprivrednom tlu uz cestu Meja Gaj, uz
eljezniku prugu u Sipin dolcu,
bivem vinogradu u Bakarcu, na
tri lokacije u krugu i okolici bive
koksare u Bakru, krugu INA d.d.
Rafinerije nafte Rijeka u Urinu,
okolici postrojenja DINA u
Omilju i masliniku u Puntu.
Na lokaciji INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka u Urinju jo je 1993. godine utvreno
oneienje tla i podzemnih voda ugljikovodicima. Sanacija tog oneienja provodi se
neprekidno od tada, a osim mjera sanacije podzemnih voda crpljenjem ugljikovodika,
ukljuuje i eliminaciju zagaenja iz oneienog stijenskog kompleksa lokacije Rafinerije.
Lokacija INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Mlaki takoer je u podzemlju oneiena
razliitim frakcijama ugljikovodika, to je utvreno 1994. godine, a potvreno istranim radovima 2002. godine. Od prvotnih 36 buotina, u dijelu je naen gusti ljepljivi
bitumen ili ugljikovodici, dok je dio sadravao istu vodu (ponegdje poviene temperature). Prema Idejnom projektu sanacije zagaenja iz 2003. godine, sanacija je ukljuivala ienje buotina, a predvieno je i snimanje i ienje kanalizacije na lokaciji
kao mogueg izvora oneienja. INA d.d. Rafinerija nafte na Mlaki prestala je s radom u listopadu 2008. godine. Obzirom na ugljikovodike naene u dijelu buotina
2002. godine vjerojatno je da cijela lokacija i danas oneiena i zahtjeva nastavak
sanacije tla i podzemnih voda.
Na lokaciji bive koksare u Bakru u vie navrata provedena su ispitivanja tla radi utvrivanja stanja. Razgradnja procesne opreme i veine objekata koksare trajala je od
1994. do 2001. godine, dok je dimnjak bive koksare sruen 2005. godine. Radi
89
utvrivanja stanja i razine oneienosti tla na prostoru bive koksare u Bakru izraeno
je 18 buotina dubine do 12 metara i 2 raskopa, te je uzeto 20 uzoraka potencijalno
oneienog zemljita. Na prostoru kemijske sekcije provedena su i hidrodinamika ispitivanja razine fluida u sagraenim buotinama. Rezultati kemijsko-fizikalnih analiza fluida iz buotina, zemljita, te rezultati hidrodinamikih ispitivanja fluida navedeni su u Izvjeu o stanju okolia bive koksare u Bakru s prijedlogom sanacije. Tada provedenim
istraivanjima utvreno je da je biva kemijska sekcija bila glavno izvorite oneienja,
te da je iz toga podruja dolo do irenja oneienja u druga podruja, pa ak i u more.
Glavno utvreno oneienje bilo je oneienje katranom, odnosno policiklikim aromatskim ugljikovodicima, dok su sporedna arita bila oneienja uljima i naftalenom.
Primijeeno je da se katran u povrinskim i podzemnim slojevima nalazi na naslagama
kamena, ljunka i pijeska, te pod utjecajem raznih imbenika migrira u dublje slojeve.
Sanacija oneienog tla trajala je od 2007. do 2009. godine.
6.4.3. Zakljuak
Glavni izvori oneienja tla u upaniji su stara industrijska postrojenja, nesanirane
lokacije odlagalita otpada i divljih odlagalita, naputenih kamenoloma i ljunara, te
izvori oneienja zraka. Gubitku i oteenju tala pridonose prenamjena poljoprivrednog zemljita u graevinsko, eksploatacija kamena, te procesi erozije tla. Stoga, mjerama zatite prioritetno treba planirati sanaciju zemljita u okruenju industrijskih postrojenja, sanaciju odlagalita otpada, naputenih kamenoloma i ljunara te zatitu
poljoprivrednog tla od prenamjene kao i zatitu tla od erozije ukljuujui mjere zatite
od bujinih voda.
90
7. KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEE
Nepokretna kulturna dobra kao najvrjedniji dio kulturno-povijesne batine usko su povezana s prirodnim naslijeem s kojim zajedno ine nerazdvojivi dio ovjekova okolia. U tom smislu javlja se uz graditeljsko naslijee i pojam povijesnog okolia, koji takoer ima svoj puni smisao, pogotovo ako ga se promatra u okviru irega, ekolokog
aspekta kulturnih vrijednosti na odreenom podruju.
Primorsko-goranska upanija odlikuje se vrijednom i raznolikom kulturno-povijesnom
batinom. Graditeljsko naslijee kao dio te batine oznaava nepokretna kulturna dobra nastala ljudskom rukom od prapovijesti do suvremenih graditeljskih ostvarenja.
7.1. Zakonski okvir

Zatita nepokretnih kulturnih dobara ureena je Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 ispravak, 87/09 i 88/10). Osim vrsta kulturnih dobara, naina uspostavljanja zatite nad kulturnim dobrom, obveza i prava
vlasnika kulturnih dobara, te mjera zatite i ouvanja kulturnih dobara, Zakonom je
regulirana i odgovornost za zatitu i ouvanje kulturnih dobara kao i odgovornost za
odreivanje mjera zatite i nadzor nad njihovom provedbom.
Uspostavljanje zatite nad kulturnim dobrom provodi se upisom u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu, Ministarstvo kulture RH, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Rijeci, prati stanje kulturno-povijesne
batine na podruju Primorsko-goranske upanije i radi na reviziji Registra kulturnih
dobara. Trenutno je u Registru upisano 417 kulturnih dobara s podruja Primorskogoranske upanije, a pod preventivnom zatitom nalazi se jo 15 dobara.
Zakonom je odreeno da upanije mogu dobra koja nisu upisana u Registar kulturnih
dobara proglasiti zatienim. U Primorsko-goranskoj upaniji nema ovako zatienih
objekata.
7.2. Stanje kulturnih dobara na podruju Primorsko-goranske upanije

Primorsko-goranska upanija godinama neprekidno vodi brigu o kulturnim dobrima na
svom podruju te prua pomo gradovima i opinama u obnovi pojedinanih dobara
kao i vrijednih kulturno-povijesnih cjelina. U obnovu i sanaciju kulturnih dobara ulau
se znatna sredstva Ministarstva kulture, upanije i jedinica lokalne samouprave, udruga i vlasnika kulturnih dobara. Velik broj kulturnih dobara nalazi se u nekoj od faza
obnove, bilo da se radi o istraivanju, valorizaciji, pripremi dokumentacije, sanaciji ili
rekonstrukciji.
Osim ulaganja u graevinsku sanaciju kulturnih dobara, upanija pokuava kulturno
povijesnu batinu ukljuiti u suvremen ivot i uvaavati je kao znaajan gospodarski i
91
razvojni potencijal. Najznaajniji programi revitalizacije usmjereni su na primjerenu

namjenu i koritenje, kojim e se kulturna dobra moi redovito i samostalno odravati
te sluiti iroj drutvenoj zajednici.
Sanacija, obnova i revitalizacija kulturnih dobara, osobito onih upisanih u Registar
kulturnih dobara RH, vrlo je sloen, zahtjevan i skup proces koji podlijee strogim
uvjetima konzervatorske slube vezano za odreivanje namjene, uporabe materijala i
naina izvoenja radova. Kako bi se objedinila financijska sredstva te sustavno i dugorono vodila briga oko zatite, obnove i revitalizacije kulturnih dobara napravljen je
Program sanacije i revitalizacije kulturnih dobara za razdoblje 2005.-2008. godine.
Program se sastoji iz dvije samostalne cjeline:
Putovima Frankopana revitalizacija frankopanskih katela
Sanacija i obnova pojedinanih kulturno-povijesnih graevina.
7.2.1. Projekt Putovima Frankopana

Ovim je projektom planirana obnova i revitalizacija deset frankopanskih katela Vinodola, a osmiljen je za etverogodinje razdoblje 2005.-2008. Ovim projektom obuhvaeni su: katel u Bakru i ostaci katela u Hreljinu, grad Zrinskih i katel Nova Kraljevica u Kraljevici, kula i katel u Novom Vinodolskom te ostaci katela u Ledenicama, katel Grobnik u Opini avle, katel u Driveniku, kula u Bribiru i ostaci kule u
Grianama. Ministarstvo kulture RH podralo je projekt, a provoenje projekta pratilo
je i nadziralo struno tijelo u kojem su bili predstavnici Ministarstva kulture Uprave
za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u Rijeci. Iako je uspjeno okonan
2008. godine, Projekt je ocijenjen iznimno vanim za ouvanje kulturne batine, te se
planira nastavak i proirenje Projekta koji e imati poveznice s gospodarskim razvojem
i bit e poticaj razvoju poduzetnitva i turizma na tom podruju.
Tijekom 2009. godine uz potporu Ministarstva turizma, postavljene su informativne
ploe kojima su obiljeeni Projektom obuhvaeni kateli, te je izdana broura koja ih
tematski objedinjuje u smisleni turistiki itinerer. Nastavljena je sanacija katela u Driveniku, te pripremljena sanacija kula Dvorca Nova Kraljevica. Planira se izrada novog
Programa sanacije koji e obuhvatiti sve frankopanske katele na podruju upanije
kao i priprema ovog projekta za kandidiranje prema fondovima Europske Unije.
7.2.2. Sanacija i obnova pojedinanih kulturno-povijesnih graevina
Katel u Bakru
Provodi se neprekidno pruanjem financijske potpore jedinicama

lokalne samouprave, vjerskim zajednicama i udrugama koje skrbe o kulturnim dobrima. Osnovni kriteriji za izradu prijedloga te
odobravanje financijskih sredstava za sufinanciranje aktivnosti i
projekata bili su: stanje kulturnog dobra, hitnost intervencije,
status kulturnog dobra (registriran, preventivno zatien, evidentiran), miljenje konzervatora, vlasnitvo te projektna dokumentacija (trokovnik, faze realizacije). Ova zajednika suradnja na
obnovi pojedinanih dobara pokazala se dobra i djelotvorna jer
je u proteklom razdoblju obnovljen veliki broj sakralnih, fortifikacijskih i civilnih graevina te potpomognuta arheoloka istraivanja.
92
U razdoblju od 2006. do 2009. godine upanija je ukupno uloila 6.050.000 kuna.

Pregled uloenih sredstva po godinama dan je sljedeoj tablici.
Tablica 33. Pregled uloenih sredstava po godinama
Godina
Objekti
Uloena sredstva (kn)
2006.
arheoloki lokaliteti Ad turres (Crikvenica), Poje (Omialj), Cickini (Malinska-Dubanica),

Corintia (Baka); antiki limes (abar); gradske zidine Raba, Osora, Kastva i Krka;
spomenik Juliju Kloviu; obiteljska knjinica Vitezi; urbanistika jezgra Moenica;
spomen muzej u Lipi; gradska kula u Cresu; kompleks Kraj Mira (Punat); Kortil Tonun
(Lovran); upni dvor Lubenice; Povijesna staza M. Draga Trebia Perun; To u
Belom; Mlin za masline; Tora; kateli Fortiina u Omilju, Gradina u Klani i Zrinski u
Brodu na Kupi; kalvarija u Lokvama i sakralni objekti
2.250.000
2007.
urbane jezgre Dobrinj i Moenice; gradske zidine Kastav, Krk, Vrbnik i Osor; stupa za
sukno i mlin za ito (Baka); Kalvarija u Lokvama; arheoloki lokaliteti Mirine-Fulfinum,
Kotor-Goda i Katelina; Katel Gradina u Klani; kameni upornjaci u predjelu Fajeri;
zgrada Raki u Delnicama; kule u Cresu, Turanj (Brod Moravice); loinjske cisterne
i bunari; stari to u Puntu; zvjezdarnica Manora; gromae u Milohniima; liburnijski
limes (abar); podzemne utvrde na Pulcu; mitoloka staza M. Draga Trebie Perun;
muzej u Trebiu; orgulje krke katedrale; knjinica kapucinskog samostana; upna kua
Kriie i sakralni objekti
2.300.000
2008.
kue Kolarica (Brod Moravice) i Raki (Delnice); Dvorac Zrinski u abru; stari to u
Puntu; gradski bedemi Krk i Rab; Palaa Kvarner; Katel Gradina u Klani; upni dvor u
Lubenicama; Muzej u Trebiu i sakralni objekti
1.000.000
2009.
kua Raki (Delnice); Katel Gradina u Klani i Utvrda Gradec u Garici; gradski bedemi
Kastav; Palaa Kvarner; Muzej u Trebiu; pekarska zbirka u Kastvu; secesijsko dizalo u
Rijeci i sakralni objekti
500.000
Ukupno
6.050.000
7.3. Zakljuak
Unato svim nastojanjima i dosadanjim financijskim ulaganjima ipak nisu osigurani
uvjeti za ouvanje mnogih povijesnih gradia neponovljive ambijentalne vrijednosti.
Situacija u kojoj se danas nalaze povijesne graditeljske cjeline, urbane i ruralne, duboko je povezana s razvojem suvremenog ivota uope. Neprimjerene intervencije u prostoru, promjena strukture stanovnitva, kao i nepovoljna demografska kretanja, samo
su neki od razloga njihovog propadanja. Dok su mnoga naselja gotovo naputena i koriste se za sezonsko stanovanje tijekom ljetnih mjeseci (Beli, Lubenice), druga su se
nekontrolirano, ak i planski poveavala bez pretjerane brige za
povijesno naslijee, ouvanje kompozicije, prirodu i okoli, poljoprivredno tlo i slino (Mali Loinj, Cres, Omialj, Malinska).
Katel u Driveniku
Poseban problem zatite ini ouvanje povijesnih ruralnih i etno

cjelina na otocima i kultiviranog krajobraza u njihovom okruenju. U posljednje vrijeme primjetna je ubrzana degradacija naslijeenoga ruralnoga primorskoga i otonog krajobraza za koji su
prepoznatljive terase, suhozidi i gromae.
Stoarske ekonomije (stanovi), evidentirane su u velikom broju,
prvenstveno na otoku Cresu (Tramuntana, Punta Kria). Stanovi
su naputeni, tako da o njihovom postojanju svjedoe samo
razvaline, koje svjedoe o razvijenosti otone stoarske privrede
kroz stoljea.
93
Mnoga arheoloka nalazita su vremenom unitena izgradnjom naselja, raznoenjem

graevinskog materijala ili izgradnjom graevina, putova i infrastrukturnih koridora i
na njihovim lokalitetima. Hidro-arheoloka nalazita izloena su neprekidnom devastiranju i pljaki te se u posljednje vrijeme radi intenzivnije na njihovoj zatiti.
Primorsko-goranska upanija stalno poduzima mjere zatite i ouvanja kulturnih dobara, ulae struni i materijalni napor kako bi se kulturna dobra valorizirala i stvorili
uvjeti da primjerenom namjenom i koritenjem slue potrebama pojedinaca i opem
interesu. Glavni ciljevi su:
zatita i ouvanje kulturnih dobara za budue narataje,
revitalizacija i upravljanje kulturnim dobrima uz primjerenu namjenu i koritenje.
Da bi se navedeni ciljevi ostvarili, potrebno je:
sustavno istraivati, struno obraivati i promovirati kulturna dobra Primorskogoranske upanije;
unaprjeivati baze podataka, informacije i znanja o batini podruja;
pokretati postupke registracije za preventivno zatiena kulturna dobra;
provoditi zatitu povijesnih cjelina kroz planove prostornog ureenja;
raditi na izobrazbi profesionalaca, politiara i lokalnog stanovnitva i u to ukljuiti sve relevantne sektore i nevladine organizacije;
suraivati unutar upanije, s drugim upanijama i prekogranino;
izraditi programe revitalizacije urbanih i ruralnih povijesnih cjelina koji e pridonijeti primjerenom koritenju kulturnih dobara radi gospodarskog razvitka upanije (posebice turizma);
nastaviti s zapoetim i pokretati nove radove na ureenju i privoenju primjerenoj namjeni kulturnih dobara;
revitalizirati tradicionalna stoarska i poljoprivredna gospodarstva (stanove) na
otocima za prihvatljiv razvitka ekolokoga, kulturnoga i seoskog turizma.
U provedbi zacrtanih ciljeva bitna je stalna koordinacija i partnerstvo. Nuno je u programe i izvedbene aktivnosti ukljuiti sve: gradove i opine, konzervatorsku slubu,
turistike zajednice, regionalne razvojne agencije, udruge, poduzetnike i druge zainteresirane.
94
8. OTPAD
8.1. Zakonski okvir
Osnove gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj propisane su Zakonom o otpadu, (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Strategijom gospodarenja otpadom RH
(NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007-2015. godine
(NN 85/07).
8.1.1. Zakon o otpadu

Zakonom o otpadu ureuje se nain gospodarenja otpadom: naela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadlenosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, trokovi, informacijski sustav, uvjeti za graevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, nain obavljanja djelatnosti, prekogranini promet otpadom, koncesije i nadzor
nad gospodarenjem otpadom. Sukladno Zakonu o otpadu, upanije su odgovorne za
gospodarenje sa svim vrstama otpada osim opasnog otpada i termike obrade otpada.
Odgovornosti u procesu unaprjeivanja sustava gospodarenja otpadom opisane su u
Strategiji gospodarenja otpadom u RH i Zakonu o otpadu.
8.1.2. Strategija o gospodarenju otpadom

Temeljem Zakona o otpadu, Hrvatski Sabor donio je 2005. godine Strategiju gospodarenja otpadom koja izmeu ostalog daje: naela, ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere gospodarenja opasnim otpadom te smjernice za oporabu i zbrinjavanje
otpada. Utemeljena je na opim naelima EU u podruju gospodarenja otpadom te
predstavlja okvir dravne politike za uspostavu odrivog gospodarenja otpadom u RH
do 2025. godine.
Strateki ciljevi gospodarenja otpadom u RH iz Strategije su: 1) Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje koliina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odloiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; 2) Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom (stvaranje uvjeta za uinkovito funkcioniranje sustava);
3) Smanjivanje rizika od otpada; 4) Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; 5) Edukacija
upravnih struktura, strunjaka i javnosti za rjeavanje problema gospodarenje otpadom.
Strategijom su definirani i kvantitativni ciljevi gospodarenja otpadom vezano uz koliine otpada koji treba oporabiti, obraditi i odloiti, rokovi za izgradnju centara za gospodarenje otpadom i sanaciju postojeeg odlagalita te kvote oporabe i recikliranja za
neke posebne kategorije otpada. U ovome se dokumentu prenose najvaniji ciljevi (tablice 34 36).
95
Tablica 34. Kvantitativni ciljevi za koliine otpada iz Strategije gospodarenja otpadom RH

Udio (%) / godina
Ciljevi
2005.
2010.
2015.
2020.
2025.
80
85
90
95
99
Koliina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada
12
18
25
Koliina obraenoga komunalnog otpada
10
20
25
30
Koliina odloenoga komunalnog otpada
95
80
68
58
45
Koliina odloenoga biorazgradivog komunalnog otpada od koliine

proizvedene 1995.
95
85
75
55
35
2020.
2025.
Stanovnitvo obuhvaeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada
Tablica 35. Kvantitativni ciljevi za odlagalita otpada iz Strategije gospodarenja otpadom RH

Godina
Ciljevi
2005.
2010.
2015.
Regionalni centri za gospodarenje otpadom (broj formiranih centara)
1-2
2-3
upanijski centri za gospodarenje otpadom (broj formiranih centara)
3-7
7-10
10-14
14-21
187
100
50
30
14-21
65
75
85
100
Slubena odlagalita (broj aktivnih odlagalita)

Udio saniranih odlagalita (% od broja ustanovljenog za 2000. godinu)
Tablica 36. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada iz Strategije gospodarenja otpadom RH
Otpad
Ambalani otpad
Otpadna vozila
EE-otpad 4 kg/stan/god
Otpadne gume vozila
Otpadna ulja
Graevinski (graevni) otpad
Postupak s otpadom
Oporaba*
Recikliranje**
Oporaba
Recikliranje
Oporaba
Recikliranje
Oporaba
Recikliranje
Oporaba
Recikliranje
Oporaba
Kvote po godinama (%)

2010.
2015.
50 60
25 45
70 80
60 70
90
-
65
55 60
85
80
70 80
50 80
90
70
-
80
2025.
95
85
* Oporaba je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe, te ukljuuje bilo koju od operacija iz
Aneksa IIB Direktive o otpadu, 75/442/EEC.
** Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.
96
8.1.3. Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007.-2015.

Vlada RH 2007. godine usvaja Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje
2007-2015. godine, kao glavni provedbeni dokument Strategije gospodarenja otpadom na dravnoj razini. Plan sadri: 1) vrste, koliine i podrijetlo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje, 2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
3) mreu lokacija graevina i ureaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, 4) ope tehnike zahtjeve za graevine i ureaje za gospodarenje otpadom, i 5) procjenu i mogue izvore sredstava potrebnih za provoenje ciljeva u gospodarenju otpadom. Svrha je uspostava okvira unutar kojega e Hrvatska morati smanjiti koliinu i opasna svojstva otpada koji proizvodi te naina odrivog gospodarenja otpadom koji je proizveden.
Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoenja glavnih ciljeva Strategije gospodarenja otpadom postavljene u RH za razdoblje do 2025. godine i to:
1) uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
2) sanacija i zatvaranje postojeih odlagalita,
3) sanacija crnih toaka, lokacija u okoliu visoko optereenih otpadom,
4) razvoj i uspostava regionalnih i upanijskih centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konanog zbrinjavanja ili odlaganja, i
5) uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
Prema vremenskom planu uspostave sustava, upanije su trebale donijeti upanijske
planove gospodarenja otpadom do 2007. godine; uspostava centara predviena je do
kraja 2011. godine. Nadzor i godinje izvjetavanje o Provedbi dravnog plana provodi Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i zatite okolia.
Provedbom Plana treba ostvariti:
uspostavu sustava gospodarenja otpadom u svakoj upaniji po regionalnom/ upanijskom konceptu;
Odlagalite Vievac
poveanje udjela odvojeno prikupljanog otpada;

recikliranje i ponovnu oporabu otpada;
prethodnu obradu otpada prije konanog odlaganja;
smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu;
izdvajanje goriva iz otpada;
smanjenje koliina otpada koje se odlau na odlagalitima;
smanjivanje tetnih utjecaja otpada na okoli;
samoodrivo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.
Dravnim Planom su definirani i/ili procijenjeni kvantitativni ciljevi vezano uz:
obuhvat stanovnitva Hrvatske sustavom organiziranog skupljanja otpada,
poveanje primarnog odvajanja (primarne reciklae) iz komunalnog otpada,
smanjenje koliine biorazgradivog otpada u otpadu koji se odlae na odlagalita
radi smanjenja volumena otpada i emisija plinova u okoli.
Ciljevi su prikazani u sljedeim tablicama (tablice 37-39). Treba napomenuti da su rokovi za provedbu ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom u RH krai od rokova postavljenih Strategijom gospodarenja otpadom u RH iz 2005. godine (vidi tablice 34. i 35).
97
Tablica 37. Projekcija porasta udjela stanovnitva obuhvaenog sustavom organiziranog skupljanja
Plansko razdoblje (godine)
Udio stanovnitva obuhvaenog sustavom organiziranog skupljanja
2007.-2010.
90%
2011.-2015.
95%
2016.-2020.
98%
Tablica 38. Procjena poveanja udjela odvajanja otpada iz komunalnog otpada (primarna reciklaa)
PGO RH
2007-2015.
Vrsta otpada
2004. godina (stanje)

Odvajanje iz
komunalnog otpada
%
2015. godina (predvianja)
Nain gospodarenja
Odvajanje iz
komunalnog otpada
opis
Nain gospodarenja
opis
Biootpad
0,01
182 Organizirano skupljanje
Papir i karton
3,66
48.000 RD, organizirano skupljanje
117.000
Primjena posebnih propisa,

organizirano skupljanje, RD
Staklo
0,99
117.000

organizirano skupljanje
Metal
0,02
300 Organizirano skupljanje
Plastika + PET
0,19
Ostalo
0,03
422 RD, organizirano skupljanje
Ukupno
4,92
Preostalo
95,08
Sveukupno
100
64.452
1.245.548 Organizirano skupljanje
1.310.000
59.000 Organizirano skupljanje
39.000

organizirano skupljanje
23
451.000
77
1.502.000 Organizirano skupljanje
100
1.953.000
Izvor: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015.godine (NN 85/07)
Tablica 39. Ciljevi smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada prema Planu gospodarenja otpadom RH
Ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada
prema PGO RH 2007-2015.
Koliina odloenog biorazgradivog komunalnog otpada od koliine proizvedene
1997. godine
98
Rokovi za provedbu cilja

do 2012.
do 2015.
do 2020.
75%
50%
35%
8.1.4. Ostali propisi

Temeljem Zakona o otpadu, doneseno je 35 podzakonskih propisa kojima se omoguuje provedba odredbi iz Zakona te ciljeva i mjera iz Strategije i Plana. Najvaniji su:
Pravilnik o gospodarenju otpadom, Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o nainima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada, te pravilnici o
postupanju s pojedinim kategorijama otpada.
8.1.5. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije

Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2007.-2015.
godine (dalje Plan) donesen je u travnju 2007. godine, temeljem lanka 10. Zakona o
otpadu. Plan je donesen za razdoblje od osam godina, a izmjenama i dopunama iz
2008. godine (SN 50/08) usklaen je s naknadno donesenim dravnim Planom gospodarenja otpadom.
upanijskim se Planom u uvodnom dijelu obrazlau obveze izrade te cilj i svrha izrade
Plana gospodarenja otpadom, propisani elementi Plana, razdoblje i postupak donoenja. Potom su opisani osnovni podaci o upaniji u kontekstu gospodarenja otpadom,
detaljno obrazloena polazita i ciljevi gospodarenja otpadom te uspostava novog sustava gospodarenja otpadom. U okviru Polazita, Plan obrazlae obveze upanije i jedinica lokalne samouprave koje proizlaze iz vaeih propisa i stupanj njihova ostvarenja do trenutka donoenja Plana.
upanija jedinica podrune (regionalne) samouprave duna je:
donijeti upanijski plan gospodarenja otpadom, usklaen sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH, Strategijom odrivog razvoja RH i vaeim Planom zatite okolia RH te Programom zatite okolia upanije uz suradnju gradova i opina na svom podruju;
dokumentima prostornog ureenja utvrditi lokacije graevina i postrojenja za
gospodarenje otpadom;
osigurati provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termiku obradu
otpada koje propisuje Vlada RH;
koordinirati provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada;
osigurati sredstva za gradnju graevina i postrojenja za gospodarenje otpadom
(osim opasnog otpada);
donositi odluke o koncesijama za gospodarenje posebnim kategorijama otpada
(ako nisu dodijeljene na dravnoj razini) i komunalnim otpadom kada se obavljaju za podruje vie jedinica lokalne samouprave i/ili vie upanija;
uspostaviti upanijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podrku
jedinica lokalne samouprave;
sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje odlagalita sukladno Planu gospodarenja otpadom;
prikupljati i dostavljati podatke o otpadu sukladno propisima;
provoditi sustavnu edukaciju i informiranje.
99
Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) dune su:

dokumentima prostornog ureenja utvrditi lokacije za graevine i postrojenja za
gospodarenje otpadom;
donijeti plan gospodarenja otpadom, usklaen s dravnim i upanijskim planom
gospodarenja otpadom i upanijskim programom zatite okolia;
organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje komunalnog otpada u skladu sa
standardima i planom gospodarenja otpadom opine/grada;
poticati sustavnu izobrazbu i informirati proizvoae, lokalne organizacije i stanovnitvo;
omoguiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada: postaviti odgovarajue spremnike i osigurati gradnju reciklanih dvorita za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom;
osigurati gradnju reciklanog dvorita za graevinski (graevni) otpad;
organizirati prijevoz otpada do centra za gospodarenje otpadom, ukljuivo i uspostavu i voenje rada pretovarnih stanica (tehnoloki i organizacijski usklaenih na razini upanije);
sanirati divlja odlagalita (smetlita) na svom podruju te osigurati uklanjanje i
zbrinjavanje/oporabu otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoli na njihovom podruju;
narediti osobama koje odlau otpad protivno odluci o komunalnom redu i/ili (na
vlastitoj ili tuoj nekretnini) putem komunalnog redara da taj otpad odloe na
propisan nain o vlastitom troku.
Planom je opisano postojee stanje postupanja s komunalnim, opasnim i neopasnim
otpadom, te posebnim kategorijama i tokovima otpada.
Ciljevi gospodarenja otpadom u Planu postavljeni su temeljem prioriteta i ciljeva iz
Strategije zatite okolia RH i Nacionalnog plana djelovanja za okoli, Strategije zatite okolia Primorsko-goranske upanije, prostorno-planske dokumentacije Primorskogoranske upanije i Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. godine. Osnovni zahtjev bio je uskladiti postupanje s otpadom na podruju upanije s
odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim propisima temeljem ovoga Zakona, Nacionalne strategije i Nacionalnog plana gospodarenja s otpadom te Prostornog plana
PG, to podrazumijeva:
uspostavu usvojenog sustava gospodarenja otpadom na podruju upanije;
postupno zatvaranje i sanaciju postojeih slubenih odlagalita otpada;
sprjeavanje nenadziranog postupanja s otpadom;
saniranje neureenih odlagalita i otpadom oneienog tla;
razvijanje i utvrivanje programa izobrazbe o otpadu.
Konkretni ciljevi i aktivnosti ukljuuju:
uspostaviti sustav za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada;
izgraditi elemente sustava gospodarenja otpadom: sredinju zonu (CGO) s potrebnim graevinama, transfer-stanice i reciklana dvorita;
sanirati postojea odlagalita (posebno: Vievac, Duplje, Cetin i Peterkov laz te
odlagalite opasnog otpada Sovjak);
100
sanirati povrine na kojima se odlagao otpad unutar INA d.d. Rafinerije nafte na
Urinju i DINA-Petrokemije u Omilju na otoku Krku;
ostvariti Plan sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije;
osigurati sredstva za financiranje za provedbu mjera iz Plana gospodarenja otpadom upanije;
osmisliti i provesti program izobrazbe gospodarenja otpadom.
Koncepcija novog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim otpadom utvrena
je projektnom dokumentacijom izraenom za potrebe upanijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) i studijom Tehnoloki i ekonomski koncept uspostave cjelovitog
sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u Primorskogoranskoj upaniji te Izmjenama i dopunama koncepta CGO Mariina. Glavne dijelove sustava ine: CGO Mariina, pretovarne stanice, mrea reciklanih dvorita i
eko otoka te sustav prijevoza otpada. Novi sustav temelji se na koliinama komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada koje su za upaniju procijenjene u okviru Plana
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2015. godine.
Predviene tehnologije u CGO Mariina ukljuuju prihvat komunalnog i neopasnog
otpada, prihvat i reciklau/obradu izdvojeno prikupljenih tokova otpada, mehanikobioloku obradu otpada uz izdvajanje iskoristive komponente za materijalnu ili energetsku oporabu (proizvodnja goriva iz otpada: GIO ili RDF), odlaganje neiskoristive
komponente otpada te proizvodnju energije iz metanogene frakcije otpada (tzv. biostabilat). Izdvojene korisne vrste otpada, odnosno sekundarnih sirovina, predavat e se
ovlatenim skupljaima. Izgradnja CGO je planirana u vie faza.
Planirano je pet lokacija pretovarnih stanica: na podruju Delnica, Novog Vinodolskog, Krka, Cresa i Raba, iji e kapaciteti ovisiti o koliini otpada koja nastaje na podruju koje gravitira pretovarnoj stanici, moguoj dinamici prijevoza otpada te broju i
uinkovitosti reciklanih dvorita i eko otoka.
U Planu je predvieno 17 reciklanih dvorita (12 na podruju Priobalja, dva u Gorskom kotaru te tri na Kvarnerskim otocima), iji e se broj postepeno poveavati.
Sustav prijevoza podrazumijeva prijevoz od mjesta skupljanja do CGO za podruja u
krugu oko zone Mariina, prijevoza od mjesta skupljanja do pretovarnih stanica, te
prijevoz od pretovarnih stanica do CGO.
Odlagalite Treskavac
8.2. Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i
mjera usmjerenih na: 1) sprjeavanje nastanka otpada,
smanjivanje koliine otpada i/ili njegovoga tetnog utjecaja na okoli, 2) obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3) skrb
za odlagalita koja su zatvorena.
Otpad se kategorizira prema mjestu nastanka i prema
svojstvima. Tako, s obzirom na mjesto nastanka, moe
biti komunalni i proizvodni, a prema svojstvima opasni,
neopasni i inertni.
101
Pod komunalnim otpadom podrazumijeva se otpad iz kuanstva i/ili uslune djelatnosti, ako je prema svojstvima slian otpadu iz kuanstva.
Proizvodni (tehnoloki, industrijski) otpad je onaj koji nastaje u proizvodnom procesu
industrije, obrta i drugih procesa, a prema sastavu i svojstvima razlikuje se od komunalnog otpada. Opasni otpad je svaki otpad koji je prema sastavu i svojstvima odreen kao opasan, a neopasni je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada.
Inertni otpad je onaj koji ne podlijee znaajnim fizikim, kemijskim i/ili biolokim
promjenama; nije topljiv, zapaljiv, ne reagira fizikalno niti kemijski, niti je biorazgradiv.
S tvarima s kojima dolazi u doticaj ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi,
ivotinja, biljnog svijeta ili na poveanje emisija u okoli.
Posebne kategorije otpada su: ambalaa i ambalani otpad, graevinski (graevni) otpad, otpadni elektrini i elektroniki ureaj i oprema, otpadna vozila, otpadne gume,
otpadne baterije i akumulatori, medicinski otpad, otpad od istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina, otpadna ulja, poliklorirani bifenili (PCB)/poliklorirani terfenili
(PCT). Gospodarenje posebnim kategorijama otpada propisano je dodatnim podzakonskim aktima temeljem Zakona o otpadu.
8.2.1. Gospodarenje komunalnim otpadom

Komunalni otpad jest otpad iz kuanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslune djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu slian otpadu iz kuanstava. Pri opisu gospodarenja
komunalnim otpadom u praksi se najee razlikuju sljedei tokovi:
mijeani komunalni otpad koji se prikuplja putem kontejnera, baja i kanti na
javnim povrinama, zgradama i obiteljskim kuama,
glomazni komunalni otpad,
otpad od ienja ulica,
otpad iz vrtova, parkova i kuanstava (biootpad i zeleni otpad),
otpadni muljevi (septike jame, kanalizacija),
ostali odvojeno prikupljeni ili naknadno izdvojeni sastojci komunalnog otpada
koji mogu biti neopasni (npr. papir, staklo, plastika, tekstil, drvo i slino) ili opasni s kojima se gospodari odvojeno sukladno posebnim propisima i dozvolama
(npr. baterije ili fluorescentne cijevi).
8.2.1.1. Prikupljanje komunalnog otpada

Komunalni otpad u gradovima i opinama na podruju
Primorsko-goranske upanije uglavnom sakupljaju komunalna drutva i odlau na odlagalita komunalnog
otpada. Grad abar nema posebno komunalno drutvo,
ve se prikupljanje i odvoz otpada organizira u okviru
Odsjeka za komunalni sustav, prostorno ureenje i gospodarstvo Grada abra. U sljedeoj tablici dan je popis
komunalnih drutava i tvrtki koje imaju vaeu dozvolu
za prikupljanje komunalnog otpada na podruju upanije (tablica 40).
102
Tablica 40. Komunalna drutva i tvrtke koje imaju dozvolu za prikupljanje komunalnog
otpada
Komunalno drutvo/ tvrtke
Sjedite
Gradovi i opine iz kojih se prikuplja otpad
KD istoa d.o.o.
Rijeka, Dolac 14
Rijeka, Bakar, avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Kastav, Kraljevica,

Vikovo
Komunalac d.o.o.
Opatija, Stubite Lipovica 2
Opatija, Lovran, Matulji, Moenika Draga
GKTD Ivanj d.o.o.
Novi Vinodolski,
Trg. I. Maurania 1
Novi Vinodolski, Opina Vinodolska
GKTD Murvica d.o.o.
Crikvenica, S. Radia 1/II
Crikvenica
Ponikve d.o.o.
Krk, Vranska 14
Krk, Punat, Baka, Dobrinj, Malinska-Dubanica, Omialj, Vrbnik
Vodovod i istoa Cres

Mali Loinj d.o.o.
Cres, Pekera 2
Cres i Mali Loinj
Vrelo d.o.o.
Rab, Palit 68
Rab
Komunalac d.o.o.
Delnice, Supilova 173
Delnice, Brod Moravice, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad
Komunalac d.o.o.
Vrbovsko, eljeznika 1a
Vrbovsko
Lopar Vrutak d.o.o.
Lopar, Lopar bb
Lopar (od 2008. godine)
Ecooperativa d.o.o.
Jurdani, Juii 30
cijelo podruje upanije
Eko otok d.o.o.
Iii, Perinii 19
IND-EKO d.o.o.
Rijeka, Korzo 40/2
Metis d.d. Kukuljanovo
krljevo, Kukuljanovo 414
Rijekatank d.o.o.
Rijeka, Strohalova 2
Izvori: Registar dozvola za gospodarenje otpadom AZO i podaci iz komunalnih drutava
Osim navedenih drutava i tvrtki, na podruju Delnica prikupljanje i prijevoz otpada s

javnih povrina i gospodarskih subjekata provode i obrt Jurani, te Neven i Marin
d.o.o. Delnice, a na podruju Fuina KTD Fuine.
Komunalna drutva na podruju upanije redovito obnavljaju potrebnu opremu i veina imaju planove nabavke novih i zamjene dotrajalih spremnika te formiranja novih ili
obnavljanja postojeih lokacija za odvojeno prikupljanje otpada. Samo tri komunalna
drutva za sada nemaju organizirane eko-otoke, odnosno lokacije i/ili spremnike za
odvojeno prikupljanje pojedinih sastojaka komunalnog otpada (tablica 41). Jedinice
lokalne samouprave u kojima te drutva prikupljaju komunalni otpad ili nemaju organizirano odvojeno prikupljanje (osim godinjeg prikupljanja glomaznog otpada i ambalae koja se predaje u trgovinama uz naknadu), ili su same postavile spremnike za
odvojeno prikupljanje o vlastitom troku, a te vrste otpada prikupljaju ovlatene druge
tvrtke.
Pokrivenost kuanstava odvozom komunalnog otpada na podruju Primorsko-goranske upanije je zadovoljavajua i u 2009. godini veinom iznosi 98-100%. Izuzetak je
Grad abar koji zbog nedostupnosti udaljenijih zaselaka (naroito zimi) pokriva oko
70% kuanstava na svom podruju.
103
Tablica 41. Podaci o opremi komunalnih drutava namijenjenoj skupljanju otpada (2009)
Komunalno drutvo /
upravni odjel
Vozila
Kontejneri i posude
Eko-otoci / lokacije za odvojeno

skupljanje otpada
istoa d.o.o. Rijeka
128
150 baja, 7.600 kontejnera, 100 zvona

(za staklo), 100 kontejnera za papir,
28 press kontejnera, 20 roll kontejnera,
3 kompleta posuda za djeja igralita
200 eko-otoka
800 eko-otoka zapremine 2 m3
Komunalac d.o.o. Opatija
15
34 baje i 2.897 kontejnera
45 eko otoka
Ivanj d.o.o.
Novi Vinodolski
11
147 posuda, 20 kontejnera, 1 press

kontejner, 164 koarice i vre, 12 posuda
45 lokacija za odvojeno skupljanje

otpada (eko-otoci sa spremnicima za
papir i karton, metalnu, plastinu i
staklenu ambalau)
Murvica d.o.o.
Crikvenica
2 press kontejnera i 15 posuda te 10 zvona Korisni otpad se skuplja direktnim

za skupljanje staklene ambalae
preuzimanjem od kuanstava i
ustanova
Ponikve d.o.o. Krk
24
5.750 posuda za odvojeno skupljanje,

16 press kontejnera, te 90 otvorenih
kontejnera za glomazni otpad
1.400 lokacija za odvojeno skupljanje

otpada

Mali Loinj d.o.o.
26
1.115 kontejnera i posuda
21 posuda za selektivno prikupljanje

otpada.
Eko otoci jo nisu formirani
Vrelo d.o.o. Rab
8 i 2 vozila
za pranje
kontejnera
Lopar Vrutak d.o.o.
2 kamiona +
3 za prijevoz
kontejnera
Komunalac d.o.o.
Delnice
(+ obrt Jurani i
KTD Fuine)
Komunalac d.o.o. Vrbovsko
2 zatvorena
kamiona i
1 za odvoz
kontejnera
Upravni odjel za komunalne

djelatnosti Grada abra
1 vozilo
vlasnitvo
koncesionara
obrta Muhvi
Nema reciklanog dvorita. Grad Rab

203 posude za skupljanje komunalnog
otpada i 86 posuda za skupljanje primarnog je postavio kontejnere za prikupljanje
ambalanog otpada (plastika, limenke,
ambalanog otpada
staklo, papir).
opremanje komunalnog drutva i nabavka
posuda je u tijeku
(osnovano je 2008. godine)
Postoji plan postavljanja spremnika

i eko otoka, a njegova provedba je u
tijeku.
275 kontejnera i 4.995 posuda za

skupljanje komunalnog otpada
Spremnike za odvojeno prikupljanje

papira, staklene i PET ambalae,
postavile su na svom podruju JLS. Na
podruju Delnica: 9 eko-otoka.
1.200 kanti (od 120 l),

1.100 kontejnera (1.100 l),
kontejneri za odvoz smea: 15 od 7m3 i
25 od 5m3
Nema podataka o odvojenom

prikupljanju
40 kontejnera
5 kontejnera za staklo
Izvor: Ankete Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia PG, studeni 2009. i srpanj 2010.
8.2.1.2. Koliine i vrste komunalnog otpada

Koliina prikupljenog komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj upaniji od 2006. do
2009. godine je u postupnom porastu (tablica 42), s izuzetkom 2007. godine kad je
prijavljena koliina otpada bila neto manja nego u 2006. godini. Najvei je porast
uoljiv 2009. godine kada je prijavljeno oko 20% vie komunalnog otpada u odnosu
na 2008. godinu.
104
Tablica 42. Prikupljene koliine komunalnog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Komunalno drutvo /
upravni odjel/ obrt / tvrtka
Koliina sakupljenog komunalnog otpada (t)

2006.
2007.
2008.
2009.
istoa d.o.o. Rijeka
43.233
43.376
44.500
39.543
14.643
29.054
15.606
15.564
6.669
6.261
6.070
GKTD Ivanj d.o.o. Novi Vinodolski

GKTD Murvica d.o.o. Crikvenica
14.391
7.223
7.092
7.776
15.057
13.648
14.436
13.680
4.500
4.675
20.137
20.764
12.685
15.636
10.269
9.256
Komunalac d.o.o. Delnice (s obrtom Jurani te

Neven i Marin d.o.o. Delnice) i KTD Fuine
5.600
6.591
8.415
7.006
1.250
1.300
1.250
2.500
Odsjek za komunalni sustav, prostorno ureenje i

gospodarstvo Grada abra (s obrtom Muhvi)
1.854
1.807
1.808
1.800
113.213
129.979
129.774
123.959
Ponikve d.o.o. Krk

Vodovod i istoa Cres Mali Loinj d.o.o.
Vrelo d.o.o. Rab i Lopar Vrutak d.o.o.
Ukupno za Primorsko-goransku upaniju (t)

Izvori: ROO (KEO)
KD istoa d.o.o. Rijeka koja otpad prikuplja iz Grada Rijeke i okolnog prstena, u cijelom je razdoblju prikupila najvee koliine otpada i to 30-38% ukupno sakupljenih
koliina komunalnog otpada u upaniji u razdoblju 2006. do 2009. godine (slika 13).
Ostali sakupljai koji prikupljaju vee koliine komunalnog otpada su: Komunalac
d.o.o. Opatija, GKTD Ivanj Novi Vinodolski (s GKTD Murvica Crikvenica), Ponikve
d.o.o. Krk, Vodovod i istoa Cres Mali Loinj i Vrelo Rab (s tvrtkom Lopar Vrutak)
koji pojedinano prosjeno prikupljaju 7-15% ukupne godinje koliine komunalnog
otpada. Izuzeci tog pravila su znatno manje prijavljene koliine komunalnog otpada s
podruja otoka Cresa i Loinja u 2006. i 2007. godini u odnosu na 2008. i 2009.
godinu, zatim dvostruko vee koliine otpada koje su prikupila komunalna drutva na
otoku Rabu u 2009. godini. Takoer treba spomenuti i prikupljene koliine Komunalca iz Opatije u 2007. godini koje su dvostruko vee od prosjenih koliina iz ostalih
godina u promatranom razdoblju.
Vrijednosti navedene u prethodnoj tablici i slici 13. su ukupne koliine komunalnog
otpada iz grupe 20 koje su komunalna drutva prikupila u pojedinim godinama promatranog razdoblja.6 Ne ukljuuju odvojeno prikupljenu ambalau i ambalani otpad
iz grupe 15 koji je obraen u sklopu poglavlja o posebnim kategorijama otpada.
Od ukupno prikupljenih koliina komunalnog otpada, najvei udio je mijeani komunalni otpad i iznosi od 100.000 do 120.000 tona, tj. 76-88% ukupnog komunalnog
otpada. Od ostalih vrsta otpada treba spomenuti glomazni otpad koji se prikuplja odvojeno u svim jedinicama lokalne samouprave na podruju cijele upanije, a njegov
udio je u porastu (od 5% u 2006. godini do 12,5% u 2009. godini). Koliine odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada takoer su u laganom porastu te u 2009. godini ine oko 3% ukupnog komunalnog otpada. Ovom porastu primarno pridonosi odvojeno prikupljanje ove vrste otpada na otoku Krku (Ponikve d.o.o. Krk) i podruju na
kojemu djeluje Komunalac d.o.o. Opatija.
Podjela otpada sukladno

Katalogu iz Uredbe o
kategorijama, vrstama i
klasifikaciji otpada s katalogom
otpada i listom opasnog otpada
(NN 50/05, 39/09). Grupu 20
ine vrste komunalnog otpada iz
kuanstava i slini otpad iz
industrijskih i zanatskih pogona i
iz ustanova, ukljuujui odvojeno
prikupljene sastojke.
105
Slika 13. Koliine komunalnog otpada u razdoblju 2006.-2009. godine (tone)
8.2.1.3. Odlagalita komunalnog otpada

Na podruju upanije komunalni se otpad dovozi i odlae na 10 komunalnih odlagalita, ukupne korisne povrine za odlaganje iznose oko 309.300 etvornih metara. Sva
navedena odlagalita su aktivna. Prema podacima iz komunalnih drutva i zapisnika
inspekcijskih nadzora, procjenjuje se da je do 2010. godine na ta odlagalita odloeno oko 7,6 milijuna m3 komunalnog i neopasnog otpada (tablica 43).
Usporeujui podatke iz Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije
uoljivo je da se povrine pojedinih odlagalita znatno razlikuju u odnosu na nalaze
inspekcijskih nadzora iz travnja 2010. i podatke dobivene anketiranjem tvrtki odgovornih za odlagalita u srpnju 2010. godine. Treba napomenuti da su sva odlagalita
u postupku ili pripremi sanacije te se zatvoreni dijelovi vie ne koriste, ve su otvorene
nove ureene plohe i/ili kazete na koje se otpad odlae do uspostave upanijskog centra za gospodarenje otpadom. Sveukupno je ukupna korisna povrina krajem 2009.
godine bila 18% vea u odnosu na kraj 2005. godine. Takoer postoje znatne razlike
u koliinama odloenog otpada krajem 2005. i 2009. godine, koje su proizale iz injenice da su na odlagalitima nainjene nove geodetske izmjere ili procjene odloenih
koliina otpada. Nove procjene mogueg vijeka odlagalita ukazuju da na 50% odlagalita, bez dodatnih proirenja povrine i/ili kote do koje se otpad moe odlagati,
nema dovoljno kapaciteta za odlaganje do oekivanog poetka rada CGO 2013. godine (tablica 43). Sanacija odlagalita opisana je u zasebnom potpoglavlju.
8.2.2. Gospodarenje proizvodnim otpadom

Proizvodni otpad nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima,
a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se
ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog
proizvoaa. Ovisno o sastavu, podrijetlu i svojstvima moe biti: opasan, neopasan ili
inertan. Prikupljaju ga ovlateni sakupljai, tj. tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje
106
Tablica 43. Odlagalita komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj upaniji

Odlagalite i komunalno drutvo
koje njime upravlja
Gradovi i opine
iz kojih se odvozi otpad
Ukupna povrina
(m2)
Ukupno odloene
koliine (m3)
Mogui vijek
odlagalita
2009.
2009.
od 1/2010.
75.000
1.850.000
2 godine
36.500
450.000
1,5 godina
40.000
595.000
0,5 godina
10 godina
(do 2020)
Sorinj
KD istoa d.o.o.
Rijeka
Komunalac d.o.o.
Opatija
Vrelo d.o.o. Rab
Rijeka, Bakar, avle, Jelenje, Klana,

Kostrena, Kastav, Kraljevica, Vikovo
Opatija, Lovran, Matulji, Moenika
Draga
Rab i Lopar
Treskavac
Ponikve d.o.o. Krk
svi gradovi i opine na otoku Krku
42.000
3.460.000
Kalvarija
Vodovod i istoa
Cres Mali Loinj
d.o.o.
Mali Loinj
37.000
700.000
Cres
20.000
160.000
Komunalac d.o.o.
Delnice
Grad abar, Odsjek
za komunalni sustav,
prostorno ureenje i
gospodarstvo
Komunalac d.o.o.
Vrbovsko
Ivanj d.o.o.
Novi Vinodolski
Delnice, Brod Moravice, Fuine,

Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad
13.000
70.000
abar
13.500
35.000
5 godina
(do 2015)
4.500
51.270
2 godine
(do 2012)
33.300
270.000
309.300
7.641.270
Vievac
Osojnica
Pri
Sovi laz
Peterkov
laz
Cetin
Duplja
Ukupno:
Vrbovsko
Crikvenica, Novi Vinodolski, Opina
Vinodolska
Izvor: Ankete Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia PG i nalazi inspekcije iz travnja 2010.
s otpadom, a u sluaju posebnih kategorija predaju ga ovlatenim oporabiteljima ili

obraivaima, odnosno u izvoz ukoliko zbrinjavanje nije mogue u Hrvatskoj.
Prema podacima Agencije za zatitu okolia, 112 tvrtki, poduzea i obrta na podruju
Primorsko-goranske upanije izradilo je Planove gospodarenja otpadom i dostavilo ih
u AZO, sukladno obvezama iz Zakona o otpadu i Pravilnika o gospodarenju otpadom.
Neki od prijavljenih pravnih subjekata imaju vie organizacijskih jedinica na razliitim
lokacijama na kojima nastaje i/ili se privremeno skladiti proizvodni otpad.
8.2.2.1. Neopasni proizvodni otpad

Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada, utvrenih u
Dijelu III. Liste opasnog otpada Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s
katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09). Inertni otpad je onaj
koji ne podlijee znaajnim fizikalnim kemijskim i/ili biolokim promjenama.
Ovlatene tvrtke
Prema podacima iz Registra dozvola za gospodarenje otpadom Agencije za zatitu
okolia i podacima o izdanim rjeenjima za gospodarenje otpadom u upaniji, na podruju Primorsko-goranske upanije, za poslove gospodarenja neopasnim otpadom u
2010. godini registrirano je 29 tvrtki koje ujedno imaju i sjedite i/ili podrunicu u
upaniji (tablica 44). Broj ovlatenih tvrtki za gospodarenje neopasnim otpadom u
upaniji u stalnom je porastu: od 15 tvrtki 2005. godine u 2008. godini porastao je
na 24, a sredinom 2010. godine na 29 tvrtki i komunalnih drutava.
107
3 godine
(do 2013)
4 godine
(do 2014)
5 godina
(do 2015)
2-2,5 godine
Tablica 44. Pravni subjekti ovlateni za gospodarenje neopasnim otpadom na podruju upanije
Naziv tvrtke
Adresa
Rjeenje (dozvola) izdano za:

skupljanje, prijevoz, privremeno skladitenje, obrada i
oporaba neopasnog otpada
skupljanje, prijevoz, privremeno skladitenje i obrada
neopasnog otpada
Datum
rjeenja
Rok isteka
rjeenja
Adrias d.o.o.
Vinodolska 20, Crikvenica
Arcus prerada d.o.o.
Ruieva 27, Rijeka
Biofish-Dragoslavi
Nikola
Kalvarija bb, Mali Loinj
istoa d.o.o.
Dolac 14, Rijeka
Dezinsekcija d.o.o.
Brajina 13, Rijeka
Ecooperativa d.o.o.
Juii 30, Jurdani
Eko-otok d.o.o.
Perinii 19, Veprinac
Europametali d.o.o.
Kukuljanovo bb, krljevo
GKTD Ivanj Novi

Vinodolski d.o.o.
Trg Ivana Maurania 1,

Novi Vinodolski
Trg Stjepana Radia 1/II,
Crikvenica

odlaganje neopasnog i inertnog otpada
skupljanje neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada
skupljanje, prijevoz i privremeno skladitenje neopasnog
otpada
(rastavljanje, rezanje i drobljenje) neopasnog otpada
skupljanje i obrada (rezanje i preanje) neopasnog
proizvodnog i komunalnog otpada (metalni otpad i
obojeni metali)
INA d.d. lokacija

Urinj
Kostrena, Urinj bb
prijevoz i odlaganje neopasnog otpada
19. 7. 2010.
19. 7. 2011.
IND-EKO d.o.o.
Korzo 40/2, Rijeka

(filtracija, frakcioniranje i uguivanje) neopasnog otpada
25. 5. 2009.
5 god.
Izgradnja d.o.o.
Ulica kralja Zvonimira 45,

Crikvenica
obrada i oporaba neopasnog otpada
23. 6. 2008.
5 god.
19. 12. 2008.
5 god.
7. 10. 2009.
5 god.
28. 11. 2007.
5 god.
GKTD Murvica d.o.o.
Jadran Metal d.o.o. za

Radna zona Kukuljanovo
preradu sekundarnih
29/R
sirovina
K.M.D. Babi d.o.o.
Kemis Termoclean
d.o.o.
Komunalac d.o.o.
Delnice
Komunalac d.o.o.
Opatija
Komunalac d.o.o.
Vrbovsko
Lopar-Vrutak d.o.o.
Metis d.d.
Metis d.d.
Mi-plast d.o.o.
Pert d.o.o. Ilok
Podrunica Rijeka
Ponikve d.o.o.
prijevoz, privremeno skladitenje, obrada, oporaba i

reciklaa neopasnog otpada
skupljanje, prijevoz i privremeno skladitenje neopasnog
Sudiak 3, Zagreb
otpada
Supilova ulica 173, Delnice
Stubite Lipovica 2, Opatija
skupljanje, prijevoz i odlaganje neopasnog i inertnog
eljeznika 1a, Vrbovsko
otpada
Lopar bb, Lopar
odlaganje neopasnog otpada
skupljanje i prijevoz, privremeno skladitenje i obrada
I. Marinkovia 2, Rijeka
neopasnog otpada
Industrijska zona,
skupljanje i obrada neopasnog proizvodnog, ambalanog
Kukuljanovo bb, krljevo
i komunalnog otpada
prijevoz, privremeno skladitenje i oporaba neopasnog
Industrijska 54, Rijeka
otpada
etalite XIII divizije 2,
skupljanje neopasnog komunalnog otpada (otpadno
Rijeka
jestivo ulje)
Vranska 14, Krk
Kruna 10, Rijeka
Sekundar d.o.o. Rijeka Jurdani, Permani bb

Pekera 2, Cres
Mali Loinj d.o.o.
Vrelo d.o.o. Rab

Blaii 25a, Vikovo
Poega Ivan SSS

skupljanje sekundarnih Bjaniov 19, Omialj
sirovina
Rijekatank d.o.o.
skupljanje neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada
Palit 68, Rab
neopasni tehnoloki otpad (metalni otpad, obojeni metali

i plastika)
(filtracija, koagulacija, flokulacija i solidifikacija)
neopasnog otpada
neopasnog otpada
Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia PG, srpanj 2010.
108
24. 9. 2007.
5 god.
11. 5. 2010.
5 god.
31. 11. 2005.
5 god.
17. 12. 2009.
31. 12. 2009.
17. 7. 2006.
17. 7. 2008.
24. 5. 2010
28. 12. 2009.
5 god.
17. 7. 2013.
28. 12. 2014.
30. 5. 2007.
5 god.
26. 2. 2009.
31. 12. 2011.
4. 3. 2009.
31. 12. 2011.
4. 3. 2010.
4. 3. 2011.
5. 3. 2010.
5. 3. 2011.
17. 12. 2009.

14. 7. 2010.
17. 12. 2010.

17. 3. 2011.
27. 11. 2007.
5 god.
22. 9. 2008.
5 god.
2. 10. 2007.
5 god.
13. 4. 2007.
5 god.
5. 3. 2010.
5. 3. 2011.
20. 4. 2005.
5 god.
3. 6. 2009.
5 god.
11. 5. 2010.
5 god.
14. 5. 2010.
privremena na
1 god.
17. 3. 2010.
17. 3. 2011.
Koliine i vrste neopasnoga proizvodnog otpada

Godinje koliine proizvedenog neopasnog otpada u upaniji u razdoblju od 2005. do
2009. godine iznose od 43.000 do 62.000 tona (podaci iz ROO/KEO).
Koliine otpada predane sakupljaima, kao i na obradu ne odgovaraju u potpunosti
proizvedenim koliinama jer proizvedeni otpad nije nuno obraen iste godine kada je
i proizveden.
Prema podacima iz ROO, u Primorsko-goranskoj upaniji u 2009. godini proizvedeno
je ukupno oko 46.500 tona, to se moe usporediti s koliinama proizvedenim 2006.
godine (tablica 45). Od prijavljenoga neopasnog otpada, najvee koliine su iz sljedeih grupa: 1) otpad od mehanikog oblikovanja te fizikalne i mehanike povrinske
obrade metala i plastike; 2) graevinski otpad i otpad od ruenja objekata te 3) otpad
od prerade drveta i proizvodnje drvenih ploa i namjetaja, celuloze, papira i kartona.
Otpad iz te tri grupe ini vie od 50% ukupno proizvedenoga neopasnog otpada u upaniji u obje promatrane godine.
Tablica 45. Koliine proizvodnog otpada u upaniji 2006. i 2009. godine po grupama
Naziv grupe otpada iz Kataloga
Proizvedeni otpad u
2006. godini (t)
Neopasni
Otpad koji nastaje kod istraivanja, kopanja, obogaivanja i

daljnjeg obraivanja ruda i od iskopavanja i drobljenja kamenja
Otpad iz poljodjelske, vrtlarske, lovake, ribarske i primarne
proizvodnje vodenih kultura, pripremanja hrane i prerade
Otpad od prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, celuloze,
ploa i namjetaja
Otpad iz koarske, krznarske i tekstilne industrije
Otpad od prerade nafte, proiavanja prirodnog plina i pirolitike
obrade ugljena
Otpad iz anorganskih kemijskih procesa
Otpad iz organskih kemijskih procesa
Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza,
ljepila, sredstava za brtvljenje i tiskarskih boja
Otpad iz fotografske industrije
Anorganski otpad iz termikih procesa
Anorganski otpad koji sadri metale, od obrade i zatite metala;
hidrometalurgija obojenih metala
Otpad od mehanikog oblikovanja te fizikalne i mehanike
povrinske obrade metala i plastike
Otpadna ulja i otpad od tekuih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz
poglavlja 05, 12 i 19)
Otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapala (osim 07 i 08)
Ambalaa; apsorbensi, materijali za upijanje, filtarski materijali i
zatitna odjea koja nije specificirana na drugi nain
Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
Graevinski otpad i otpad od ruenja objekata
Otpad koji nastaje kod zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih
istraivanja
Otpad iz ureaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i
pripremu pitke vode
Komunalni i slini otpad iz industrijskih i zanatskih pogona,
ukljuujui odvojeno prikupljene frakcije
Ukupno (t)
Opasni
Proizvedeni otpad u
2009. godini (t)
Neopasni
Opasni
46,2
0,0
0,6
0,0
771,2
0,0
724,6
0,0
11.731,7
2,2
9.391,9
0,0
7,7
0,0
0,0
0,0
847,0
3.537,0
0,0
507,1
15,4
21,8
0,1
0,5
0,0
44,6
1,5
0,8
16,3
137,8
1,0
25,2
1,9
1.438,0
10,7
130,7
0,5
1.983,0
2,4
229,2
75,5
3,6
70,0
0,1
7.193,4
18,0
13.206,4
35,4
0,0
3.238,0
0,0
7.292,6
0,0
2,0
0,0
1,3
4.699,1
100,3
4.887,6
98,2
390,3
12.363,9
2.991,2
547,2
2.318,6
11.504,1
3.863,3
418,8
46,2
16,5
14,0
5,5
1.342,1
4,4
1.461,3
7,5
1.855,9
6,5
827,2
8,1
42.863,5
10.746,8
46.435,4
12.497,0
Izvor: KEO/ROO
109
U strukturi proizvodnog otpada najzastupljeniji su metali i metalne strugotine, drveni

otpiljci i strugotine, otpad od pjeskarenja te ambalaa i gume.
Najvei pojedinani proizvoai neopasnog proizvodnog otpada u upaniji prema koliini su brodogradilita (Viktor Lenac, 3. maj, Kraljevica), zatim Ravnogorska pilana, tvrtka
Calligaris d.o.o., INA d.d., a u 2009. i Disuplin Porto Re d.o.o. i Auto Uki d.o.o.
Dravni Plan gospodarenja otpadom predvidio je da e u upaniji u razdoblju od
2010. do 2030. godine za odlaganje preostati ukupno oko 1.160.000 tona neopasnog otpada (tj. prosjeno oko 58.000 t/godinje). Pretpostavljeno je da e se samo
15% ukupno proizvedenoga neopasnog otpada odlagati, dok e se vei dio oporabiti
ili obraditi na drugi nain.
8.2.2.2. Opasni proizvodni otpad

Opasni otpad je po sastavu i svojstvima listom otpada Katalogom, odreen kao otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadraljivost, tetnost, toksinost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost,
mutagenost, tvari i pripravci koji isputaju toksine ili vrlo toksine plinove u kontaktu
s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji
nain isputati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksine tvari.
Ovlatene tvrtke
U 2009. godini vaeu dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom (skupljanje, prijevoz,
skladitenje) koju izdaje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva,
na podruju Primorsko-goranske upanije je prema podacima Agencije za zatitu okolia
imalo sedam tvrtki i jedan obrt, a samo tri od navedenih tvrtki imale su i dozvolu za
oporabu i/ili obradu opasnog otpada (tablica 46). Broj ovlatenih skupljaa i obraivaa
opasnog otpada nije se znatno poveao od 2006. godine kada je dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom imalo est tvrtki koje se tim poslom bave godinama.
Koliine i vrste opasnog otpada

U Primorsko-goranskoj upaniji u razdoblju od 2005. do 2009. godine proizvoai
opasnog otpada su prosjeno godinje prijavili oko 12.000 opasnog otpada. Koliine
otpada predane sakupljaima, kao i na obradu ne odgovaraju u potpunosti proizvedenim koliinama jer proizvedeni otpad nije nuno obraen iste godine kada je i proizveden.
Usporeujui sastav opasnog otpada prema prijavama u KEO 2006. godine, odnosno
ROO 2009. godine, uoljivo je da najvie otpada ine otpadna ulja i otpad od tekuih
goriva te otpad koji sadri ulja, otpadne baterije i odbaene ureaje i opremu, a u
2006. godini i otpad od prerade nafte.
8.2.3. Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada

Posebne kategorije otpada su one ije je gospodarenje propisano posebnim propisima,
a to su prvenstveno: ambalaa i ambalani otpad, graevni (graevinski) otpad, otpad
koji sadri azbest, otpadne gume, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori, otpadna ulja, otpadni elektrini i elektroniki ureaji i oprema (EE otpad), medicinski
otpad, poliklorirani bifenili (PCB), otpad od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina i otpad iz industrije titanovog dioksida. Ovoj listi treba dodati balastne vode i otpad s brodova te animalni otpad (ivotinjski nusproizvodi).
110
Tablica 46. Pravni subjekti ovlateni za gospodarenje opasnim otpadom na podruju upanije
Tvrtka
Sjedite tvrtke
Dozvola izdana za
Datum izdavanja
Dezinsekcija
d.o.o.
Rijeka,
Brajina 13
skupljanje i prijevoz te privremeno skladitenje opasnog otpada

vozilima, plovilima i na lokaciji Veli Vrh, Pulac bb u Rijeci
Ecooperativa
d.o.o.
Jurdani,
Juii 30
29. 8. 2007.
skupljanje opasnog otpada i privremeno skladitenje sakupljenog
15. 10. 2007. i
opasnog otpada u objektu/graevini na lokaciji Pazin, Kurelia ime
26. 2. 2009. (dopune)
20/4
Eko-kem d.o.o.
Rijeka,
Luine 7/D
skupljanje i prijevoz opasnog otpada koritenjem vlastitih ureaja i

poslovnog prostora
27. 3. 2007.
INA-Industrija
nafte d.d.
Rijeka,
M. Baraa 26
skupljanje opasnog otpada od proizvoaa koje ukljuuje interventne

sanacije okolia oneienog opasnim tvarima / otpadom,
privremeno skladitenje i zbrinjavanje / oporabu u svojim objektima i
ureajima na lokaciji Urinj bb, Kostrena
23. 3. 2007.
IND-EKO d.o.o.
Rijeka,
Korzo 40/2
skupljanje opasnog otpada, privremeno skladitenje i zbrinjavanja /

oporabu u svojim objektima i ureajima na lokaciji Urinj bb
18. 7. 2006.
Metis d.d.
krljevo,
Industrijska zona
Kukuljanovo 414
za skupljanje i prijevoz te privremeno skladitenje za slijedee

lokacije: sjedite tvrtke krljevo Industrijska zona, Kukuljanovo
bb; Podrunica Rijeka.
Obrt Frigomatic
I. G. Kovaia 20, za obavljanje djelatnosti skupljanja opasnog otpada i privremenog

Punat
skladitenja skupljenog opasnog otpada elektrini i elektroniki
otpad
Rijekatank d.o.o. Rijeka,

Kruna 10
27. 3. 2007.
8. 1. 2009. (dopuna)
12. 4. 2007.
4. 10. 2008. (dopuna)
7. 12. 2007.
18. 12. 2007.
skupljanje opasnog otpada od proizvoaa otpada koja ukljuuje

interventne sanacije okolia oneienog opasnim tvarima /
otpadom, privremeno skladitenje skupljanog opasnog otpada i
obradu opasnog otpada u svojim objektima i mobilnim ureajima
na lokaciji Martinkovac bb u Rijeci, Srdoi i privremeno
skladitenje na lokaciji Veli Vrh, Pulac bb Rijeka, u zakupljenom
dijelu skladita vlasnitvo tvrtke Dezinsekcija d.o.o. iz Rijeke.
Izvor: Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia PG, srpanj 2010.
8.2.3.1. Ambalani otpad

Ambalani otpad je ambalaa preostala nakon to se proizvod raspakira, a obuhvaa
sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji slue dranju drugog
proizvoda radi njegove zatite, rukovanja, promidbe i prodaje. Gospodarenje ambalaom i ambalanim otpadom propisano je Pravilnikom o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10).
Viekratna uporaba ambalae jedan je od najuinkovitijih doprinosa smanjivanju nastajanja otpada. Reciklaom ambalanog otpada rastereuju se odlagalita, smanjuju
emisije i tede prirodne sirovine. Smjernice za zbrinjavanje ambalanog otpada su
sljedee: smanjivanje nastanka ambalanog otpada, promjena dizajna radi smanjenja
ambalae, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih naina oporabe, strogo
ogranienje i prestanak konanog odlaganja ambalanog otpada, uvoenje naknada
za proizvoae i uvoznike radi organiziranja sustava prikupljanja, obraivanja i zbrinjavanja ambalanog otpada.
Temeljem Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) iz 2007. godine upanijsko
poglavarstvo je bilo nadleno za donoenje odluka o dodjeli koncesije za gospodarenje
posebnim kategorijama otpada. upanijsko poglavarstvo Primorsko-goranske upanije
je provelo javni natjeaj, te u prosincu 2007. donijelo odluke o dodjeli koncesije za
obavljanje djelatnosti skupljanja ambalanog otpada na podruju Primorsko-goranske
111
upanije za deset koncesijskih podruja: 1) podruje gradova Rijeka, Bakar, Kastav,

Kraljevica i opina avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Vikovo; 2) podruje Grada Opatije
i opina Lovran, Matulji, Moenika Draga; 3) podruje Grada Novi Vinodolski i Opine Vinodolske; 4) podruje Grada Crikvenice; 5) podruje gradova Cresa i Malog Loinja; 6) podruje Grada Krka i opina Baka, Dobrinj, Malinska-Dubanica, Omialj,
Punat i Vrbnik; 7) podruje Grada Raba i Opine Lopar, 8) podruje Grada Vrbovskog,
9) podruje Grada abra i 10) podruje Grada Delnica i opina Fuine, Ravna Gora,
Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice.
Meutim, temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 87/09) iz
srpnja 2009. godine, upanija vie nije odreena kao davatelj koncesije za djelatnosti
gospodarenja posebnim kategorijama otpada, ve je to Ministarstvo zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva, koje moe ovlastiti upaniju za davanje koncesije.
Tvrtke koje prikupljaju ambalani otpad na podruju upanije, nemaju nuno i sjedite u upaniji. Ovlateni skupljai koncesionari za ambalani otpad, za podruje
Primorsko-goranske upanije su: Unijapapir d.d. Zagreb, Metis d.d. Rijeka, Jadran
Metal d.d. Pula, Sirovina Odlagalite d.o.o. Zadar, Eko-Flor Plus d.o.o. Jastrebarsko
(sve vrste ambalae) te PAN Papirna industrija d.o.o. Zagreb (samo papirna i kartonska ambalaa).
Ambalani otpad prikuplja se organizirano od graana u veim trgovinama i/ili trgovakim centrima gradova i opina u upaniji. Ambalani otpad nastaje praktino u
svim proizvodnim i uslunim djelatnostima. Veina jedinica lokalne samouprave ima
postavljene posebne spremnike i/ili eko-otoke za prikupljanje ambalanog otpada (vidi
podatke iz tablice 41). Te spremnike organizirano prazne komunalna drutva i tvrtke
koje posjeduju dozvolu i koncesiju za gospodarenje s ambalanim otpadom, te su za
taj posao sklopile ugovor s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost.
Komunalna drutva su u 2009. godini prikupila 5.016,50 tona ambalanog otpada
(papirna i kartonska ambalaa, plastina i metalna ambalaa i ambalano staklo).
(Vidi tablicu 47; u tablici su prikazani podaci i o koliinama ostalih vrsta odvojeno
skupljenog otpada).
Skupljai koji imaju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom u upaniji prijavili
su u ROO za 2009. godinu ukupno oko 14.450 tona prikupljene ambalae i papira.
Usporeujui navedene vrijednosti za 2009. godinu s podacima iz prijanjih godina
vidljiv je neprekidni porast prikupljenih koliina ambalae, vjerojatno kao posljedica
primjene novog sustava vrednovanja ambalanog otpada (koncesije, nadoknade). Zanimljivo je da prijavljene proizvedene koliine nemaju kontinuirani rast, tako da se vrijednosti za 2009. mogu usporediti s koliinama iz 2006. godine, dok su proizvedene
koliine iz 2007. i 2008. godine 30 do 35% vie (tablica 48).
112
Tablica 47. Vrste i koliine odvojeno prikupljenih sastojaka otpada podaci komunalnih
drutava u 2009. godini
Koliina u 2009. godini (t)
Vrsta otpada
Vodovod
i istoa Komunalac Komunalac
Delnice
Opatija
Cres
Mali Loinj
Ukupno
(t)
istoa
Rijeka
Ponikve,
Krk
Vrelo, Ivanj, Novi

Rab
Vinodolski
1.628,02
1.476,92
246,76
0,47
13,38
3.365,55
3,9
561,51
74,1
0,69
116,19
756,39
Metalna ambalaa (Al i Fe

doze)
39,33
4,6
0,08
19,05
63,06
Ambalano staklo
409,67
94,84
0,73
326,27
831,51
Papir i karton (ambalaa)

Plastina ambalaa (PET, PVC
folije i ostalo)
Glomazni otpad
983,35
22,12
2.157,13
3.162,60
Zeleni (biorazgradivi) otpad
351,96
268,92
620,88
1.578,30
1.578,30
21,22
57,5
118,78
58,88
69,25
325,63
Bio otpad (iz kuhinja i sl.)

eljezo i elik
Mijeani metali i limovi
49,56
49,56
9,92
16,08
0,7
20
4,32
51,02
55,32
55,32
210
50,5
48,28
25,61
334,39
1.873,06
5.525,12
539,08
24,09
674,25
20,00
Istroene (otpadne) gume

Istroena vozila (automobilske
olupine)
EE otpad
Ukupno po tvrtki (t)
2.538,61 11.194,21
Tablica 48. Usporedba koliina i vrsta ambalanog otpada u razdoblju od 2006. do

2009. godine
Ambalani otpad
Proizvedeni otpad
Sakupljeni otpad
Godine
neopasni (t)
opasni (t)
neopasni (t)
opasni (t)
2006.
2007.
2008.
4.695,6
7.489,3
7.141,1
4.887,0
85,3
2.107,3
256,9
77,3
2.807,7
7.011,7
14.452,0
267,3
79,2
Izvor: za 2006. i 2007. Izvjea AZO iz KEO/ROO, za 2008. i 2009. podaci upanije iz ROO
8.2.3.2. Graevni otpad

Graevni otpad je nastao prilikom gradnje graevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odravanja postojeih graevina, te od iskopanog materijala, koji se ne moe bez prethodne oporabe koristiti za graenje graevine zbog kojeg graenja je nastao. Graevni
se otpad dijeli na nekoliko podgrupa: a) beton, cigle, ploice i materijali na bazi gipsa;
b) drvo, staklo i plastika; c) mjeavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadre
katran; d) metali (ukljuujui njihove legure); e) zemlja (ukljuujui iskopanu zemlju s
oneienih lokacija), kamenje i iskop od rada bagera; f) graevinski materijal na bazi
gipsa; g) ostali graevinski otpad i otpad od ruenja objekata. Prosjeno najvei dio
graevinskog otpada ini materijal iskopa (75%), ukljuujui i iskopanu zemlju s oneienih lokacija, a ostalo je otpad od ruenja i graenja (15-25%) te asfalt, katran i
beton (5-10%). Graevni je otpad najveim dijelom inertan: otpad od keramike, ruenja zgrada, buka, gips, razbijeni beton, eljezo, elik, kovine, drvo, plastika, papir i
dr. ine prosjeno oko 95% ukupne mase graevnog otpada. U opasne vrste graev-
113
2009.
nog otpada ubrajaju se: asfaltno vezivo, otpad koji sadri azbest, otpad koji sadri ili
je oneien PCB-om i/ili drugim opasnim tvarima.
U Strategiji gospodarenja otpadom RH zadan je cilj da se do 2015. godine mora oporabiti 80% koliina proizvedenoga graevinskog otpada.
Na podruju upanije, lokacija za gospodarenje graevnim otpadom nalazit e se u
sklopu CGO, to je planirano prostorno-planskom dokumentacijom. Graevni otpad e
se oporabiti te koristiti kao sekundarna sirovina od zainteresiranih korisnika, a manja
koliina neuporabivog otpada e se koristiti za dnevno prekrivanje otpada na lokaciji.
Jedinice lokalne samouprave veinom jo nisu odredile lokacije reciklanih dvorita za
graevni otpad te je u tijeku priprema za izmjenu prostorno planske dokumentacije
gradova i opina kako bi se omoguilo lociranje i izgradnja graevina za gospodarenje
graevnim otpadom. Graevni otpad s podruja Grada Novog Vinodolskog do izgradnje CGO Mariina deponira se na odlagalitu graevinskog otpada Karga, na kojemu se privremeno skladite i drugi odvojeno prikupljeni sastojci otpada (gume, stari
namjetaj i drugi glomazni otpad). Na podruju opine Lokve ureeno je odlagalite
graevnog otpada temberger, a na podruju opine Omialj reciklano dvorite za
otpadni graevni materijal. Lokacije neureenih i divljih odlagalita graevnog otpada
na podruju upanije se sustavno saniraju. Izmeu ostalih, prema podacima jedinica
lokalne samouprave sanirane su: Gu u Novom Vinodolskom, pet odlagalita na podruju Grada Cresa, odlagalita kod lovakog doma u Puntu, vie odlagalita na podruju Grada Rijeke, Draina, Mestinjak, Vajavina i odlagalita uz naselje Garica u
Opini Vrbnik, Zakam i upele u Opini Baka i druge.
Na podruju upanije, dozvolu za gospodarenje s neopasnim mijeanim graevinskim
otpadom posjeduje 9 tvrtki i komunalnih drutava: Adrias d.o.o. Crikvenica, Ecooperativa d.o.o. Jurdani, Eko otok d.o.o. Iii, IND-EKO d.o.o. Rijeka, Izgradnja d.o.o. Crikvenica, Jadran-Metal d.d. Podrunica Kukuljanovo Bakar, KD istoa d.o.o. Rijeka, Rijekatank d.o.o. Rijeka, Sekundar d.o.o. Jurdani, a za gospodarenje metalima 16 tvrtki.
Proizvedene koliine neopasnoga graevinskog otpada ne razlikuju se bitno tijekom
promatranog razdoblja 2006.-2009. godine te prosjeno iznose oko 11.500 tona, s
iznimkom 2007. godine kad je prijavljeno tek 25% tog iznosa (tablica 49). Koliine
opasnog otpada mogu se usporediti za 2006. i 2009. godinu (547, odnosno
419 tona), ali su u 2007. i 2008. godini znatno manje. Prikupljene koliine graevnog otpada u 2006. i 2009. godini su oko 2,2, puta vie od prijavljenih vrijednosti,
dok u 2008. godini priblino odgovaraju proizvedenoj koliini.
Tablica 49. Koliine graevnog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine

Graevni otpad
Proizvedeni otpad
Sakupljeni otpad
Godine
neopasni (t)
opasni (t)
neopasni (t)
opasni (t)
2006.
2007.
2008.
2009.
12.363,9
2.679,2
10.848,3
11.512,0
547,2
3,0
26,4
418,8
29.050,7
10.505,5
25.084,7
6,0
26,4
326,0
Izvor: podaci AZO i Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia Primorsko-goranske upanije
Napomena: Za 2007. godinu u AZO nisu obraeni podaci o prikupljenim i obraenim koliinama otpada po vrstama otpada za upanije jer se radilo o
prijelaznoj godini KEO/ROO.
114
Na podruju upanije je u 2009. godini proizvedeno oko 11.930 tona graevnog otpada (graevinski otpad i otpad od ruenja objekata), od ega su 75,5% metali, 3,5%
opasni otpad, a 21% neopasni mijeani graevinski otpad i izolacijski materijali. U
2009. godini prikupljeno je ukupno 25.410 tona graevnog otpada, od ega su 95%
metali, 1,4% opasni otpad, a ostatak ostali graevni otpad.
8.2.3.3. Otpad koji sadri azbest

Gospodarenje otpadom koji sadri azbest propisano je posebnim propisima i naputcima. Sukladno Pravilniku o nainima i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri
azbest (NN 42/07), otpadni azbest je svaka tvar ili predmet koji sadri azbest i azbestna vlakna, azbestna praina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili
tvari, materijala i proizvoda koji sadre azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili
mora odbaciti. Takav se otpad moe podijeliti na: a) vrsto vezani azbestni otpad
graevinski otpad koji sadri azbest i preteito anorganske tvari (npr. azbestno cementni proizvodi kao to su fasadne i krovne ploe, cijevi za vodoopskrbu i odvodnju, zatim azbest koji je nanesen na tkanine ili karton metodama otvrdnjavanja i sl.); b) vrsto vezani azbestni otpad graevinski otpad koji sadri preteito organske tvari nastao u postupcima prerade azbesta (kao to su materijali oneieni azbestom, npr.
podne obloge koje sadre azbest, zatim spojni kitovi, brtvene mase); c) slabo vezani
azbestni otpad izolacijski materijali koji sadre azbest (kao to su trake i odjea za
zatitu od visokih temperatura, vatrootporne ploe, estice praine iz filtera, lake graevinske ploe i sl.).
Otpad u kojima su azbestna vlakna vrsto vezana moe se odlagati u posebno pripremljene kazete na odlagalitima komunalnog otpada uz zadovoljavanje uvjeta propisanih Naputkom o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08). Azbest je opasan za zdravlje samo kada se azbestna vlakna nalaze u zraku koji se udie te je zato
bacanje, struganje, buenje, razbijanje, lomljenje ili drugo obraivanje azbestnog otpada opasno za zdravlje ljudi.
Sukladno Odluci Vlade RH, svaka upanija trebala bi imati najmanje jednu plohu za
zbrinjavanje otpada koji sadri azbest. Za tu je namjenu Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost osigurao 50 milijuna kuna. U Primorsko-goranskoj upaniji za
sada niti jedno odlagalite nema ureenu kazetu za prihvat i trajno odlaganje graevnog otpada koji sadri azbest.
Prema podacima iz Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, na podruju
upanije registrirano je pet tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenje s otpadom koji
sadri azbest: Dezinsekcija d.o.o. Rijeka, Ecooperativa d.o.o. Matulji, IND-EKO d.o.o.
Rijeka, Metis d.o.o. krljevo Rijeka i Rijekatank d.o.o. Rijeka.
Koliine proizvedenog otpada koji sadri azbest u upaniji u 2006. i 2007. godini
iznosile su 14,4 do 14,9 tona, pri emu se preteno radilo o metalnoj ambalai koja
sadri azbest. Meutim, nakon toga biljei se porast koliine proizvedenog otpada s
azbestom, naroito izolacijskih i graevinskih materijala koji sadre azbest, te je u
2008. godini proizvedeno oko 25 tona, a u 2009. godini 72 tone. Od ukupno proizvedenih koliina otpada koji sadri azbest, u 2009. godini 53% je izolacijski materijal, 44% graevinski materijal, a ostalo stara oprema.
Sakupljai su u 2009. godini prijavili ukupno 313 tona otpada s azbestom, od ega je
91% graevinski otpad koji sadri azbest. Radi se o graevinskom otpadu koji sadri
vrsto vezani azbest koji se moe odloiti u za to posebno pripremljene kazete na odlagalitima komunalnog otpada.
115
8.2.3.4. Otpadne gume i vozila

Gospodarenje otpadnim gumama propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim
gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09). Pravilnikom je predviena materijalna i energetska oporaba istroenih guma, s time da se materijalnom reciklaom (oporabom)
mora obuhvatiti najmanje 70% koliine otpadnih guma (utvrene na temelju uvezenih
novih guma u prethodnoj godini).
Na podruju upanije dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadnim gumama posjeduje 16 komunalnih drutava i tvrtki. U Hrvatskoj je ovlaten 21 koncesionar
skuplja otpadnih guma (od kojih su Metis d.d. i Rijekatank d.o.o. na podruju upanije) te etiri koncesionara obraivaa otpadnih guma (niti jedan sa sjeditem na
podruju upanije).
U 2009. godinu u ROO obveznici proizvoai otpada su prijavili 2.153 tona otpadnih
guma (od ega je 92% prijavila jedna tvrtka). Za 2009. godinu skupljai su prijavili oko
420 tona prikupljenih otpadnih guma, od ega su komunalna drutva na podruju 30
gradova i opina u upaniji prikupila 51 tonu (tablica 47). Najvie je prikupljeno na otoku Krku (oko 16 tona) i irem podruju Delnica (oko 20 tona). Ako se ta koliina usporedi s podacima za 2007. godinu (264 tone) uoljiv je znatan porast prikupljenih koliina otpadnih guma. Koliine su se u dvije godine poveale ak osam puta, to je vjerojatno posljedica primjene Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama.
Gospodarenje otpadnim vozilima propisuje Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09). Pravilnikom se odreuju mjere zatite okolia za
uspostavu sustava skupljanja otpadnih vozila radi ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblika oporabe otpadnih vozila te njihovih dijelova kako bi se smanjilo odlaganje
otpada i poboljala uinkovitost zatite okolia svih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice subjekata koji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila. Pravilnik postavlja rokove i kvote oporabe i recikliranja otpadnih vozila (tablica 50), koje su u usporedbi s okvirnim rokovima iz Strategije gospodarenja otpadom znatno krai.
Tablica 50. Kvote oporabe i recikliranja otpadnih vozila prema Pravilniku i Strategiji
Kvota
(% od prosjene mase sakupljenoga
otpadnog vozila tijekom godine)
Postupak
Ponovna uporaba i
oporaba
Ponovna uporaba i
recikliranje
Rok za postizanje zadane kvote (godine)

Pravilnik o gospodarenju
otpadnim vozilima
Strategija gospodarenja
otpadom
85%
80%
2009.
2015.
95%
85%
2015.
2025.
U Primorsko-goranskoj upaniji dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadnim vozilima posjeduje 12 komunalnih drutava i tvrtki, a za otpadna vozila koja sadre opasne tvari tri tvrtke (IND-EKO d.o.o, Rijekatank d.o.o. i Metis d.d.). U Hrvatskoj je ovlateno 16 koncesionara skupljaa otpadnih vozila (od kojih se samo Metis
d.d. Rijeka nalazi na podruju upanije) te dva koncesionara obraivaa otpadnih
vozila (CE-ZA-R, Zagreb i Sirovina Odlagalite, Zadar).
U 2009. godini na podruju upanije proizvedeno je 323 tone, a skupljeno je oko
1.400 tona otpadnih vozila, od ega su 73% vozila koja nisu rastavljena i sadre opasne komponente. Povremeno organizirano prikupljanje odbaenih automobilskih olupi-
116
na organizira se u veini jedinica lokalne samouprave. Za 2009. godinu samo je jedna

komunalna tvrtka dostavila podatke o prikupljenim otpadnim vozilima (Vodovod i istoa Cres Mali Loinj) u koliini od 55,3 tone (tablica 47). Prijavljene koliine otpadnih vozila su u stalnom laganom porastu u odnosu na prethodne godine. Tako je u
2007. godini u ROO za podruje prijavljeno 210 tona otpadnih vozila koja ne sadre
opasne tvari.
8.2.3.5. Otpadne baterije i akumulatori

Sustav gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima propisan je Pravilnikom o
gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09).
Cilj je uspostavljanje sustava skupljanja, obrade i visoke razine recikliranja te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i
akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izraeni. Rokovi za postizanje tih ciljeva su: a) najmanje 25 % stope skupljanja do 26. rujna 2012. godine i b) najmanje 45 % stope skupljanja do 26. rujna 2016. godine.
Tvrtke ovlatene za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima sa sjeditem
u upaniji su Dezinsekcija Rijeka, Ecooperativa d.o.o. Jurdani, IND-EKO d.o.o. Rijeka,
Metis kriljevo i Rijekatank Rijeka.
U Hrvatskoj je dodijeljeno 11 koncesija za ovlatene koncesionare skupljae otpadnih baterija i akumulatora (od kojih jedino Metis d.d. ima sjedite u upaniji) i tri koncesionara oporabitelja otpadnih baterija (CIAK i Munja Zagreb te Fir Krievci).
U 2009. godini u upaniji je proizvedeno i prijavljeno u ROO oko 786 tona baterija i
akumulatora (92% od te koliine prijavila je jedna tvrtka), a prikupljeno 352 tone
akumulatora i baterija. Najveim se dijelom radi o olovnim akumulatorima (opasni otpad). Usporeujui s dostupnim podacima za 2007. godinu kada je iznosila oko 94,5
tone, moe se zakljuiti da se znatno poveala koliina proizvedenih otpadnih baterija
i akumulatora.
8.2.3.6. Otpadna ulja

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (124/06, 121/08, 31/09, 156/09) propisuje nain gospodarenja otpadnim uljima, naknade, obveznike plaanja naknadi, nain izrauna i rokove te sustav koncesionara.
Otpadna se ulja dijele na otpadna maziva i otpadna jestiva ulja. Otpadna maziva ulja
su: mineralna i sintetika maziva, industrijska, izolacijska i/ili termika ulja koja vie
nisu za uporabu, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjakih kutija, mineralna i sintetika maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulika ulja. Otpadna jestiva ulja nastaju obavljanjem ugostiteljske i turistike djelatnosti. Otpadna se ulja mogu materijalno ili termiki oporabiti, pri emu materijalna oporaba ima prednost.
Od tvrtki koje su ovlatene za gospodarenje opasnim otpadom u Primorsko-goranskoj
upaniji, dozvolu za gospodarenje otpadnim uljima ima ukupno sedam tvrtki: Dezinsekcija Rijeka, Ecooperativa Jurdani, INA-Industrija nafte d.d. Rijeka, IND-EKO Rijeka, Metis Rijeka, Eko-kem Rijeka i Rijekatank Rijeka (tablica 46).
Fond je dodijelio 21 koncesiju za ovlatene skupljae otpadnih mazivih ulja na podruju cijele Hrvatske, te 10 koncesija za ovlatene skupljae otpadnih jestivih ulja na
podruju cijele Hrvatske.
117
Za ovlatene oporabitelje otpadnih mazivih ulja dodijeljeno je 11 koncesija (10 za termiku te jedna za materijalnu oporabu), a za oporabu otpadnih jestivih ulja tri koncesije (dvije sa svrhom proizvodnje biogoriva).
Koncesionari za otpadna ulja sa sjeditem u Primorsko-goranskoj upaniji su sljedei:
Dezinsekcija d.o.o. Rijeka koncesionar skuplja otpadnih mazivih ulja,
Metis d.o.o. krljevo koncesionar skuplja otpadnih mazivih ulja,
IND-EKO d.o.o. Rijeka koncesionar skuplja otpadnih mazivih i otpadnih jestivih ulja, te koncesionar oporabitelj (termika oporaba otpadnih mazivih ulja),
Ecooperativa d.o.o. Matulji koncesionar skuplja otpadnih jestivih ulja,
Rijekatank d.o.o. Rijeka koncesionar skuplja otpadnih jestivih ulja,
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Mlaki koncesionar oporabitelj (termika
oporaba otpadnih mazivih ulja).
Prema podacima iz ROO u 2009. godini je ukupno proizvedeno oko 7.300 tona, a
prikupljeno oko 7.270 tona otpadnih mazivih ulja iz grupe 13 (otpadna ulja i otpad
od tekuih goriva). Otpadnih jestivih ulja u 2009. godini je prema prijavama u ROO
proizvedeno 24 tone, a prikupljeno 87 tona. Iz tablice 51. razvidno je da je koliina
proizvedenog opasnog otpada otpadnih mazivih ulja, u 2009. godini vea za vie od
50% u odnosu na 2006. godinu.
Tablica 51. Proizvedene i prikupljene koliine otpadnih ulja u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Otpadna ulja
Proizvedeni otpad
Sakupljeni otpad
Godine
opasni otpadna maziva (t)
neopasni jestiva ulja (t)
opasni otpadna maziva (t)
neopasni jestiva ulja (t)
2006.
2007.
2008.
2009.
3.238,04
2.694,92
3.479,20
7.292,60
101,76
35,10
23,85
5.744,89
1398,10
7.246,70
0,00
87,27
Izvori: Podaci iz Izvjea APO, te KEO i ROO
8.2.3.7. Otpadni elektrini i elektroniki ureaji i oprema

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom
(NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09) propisuje prikupljanje, oporabu, koncesije i financiranje gospodarenja elektronikim otpadom u Hrvatskoj te daje osnovnu podjelu
otpadne elektrine i elektronike opreme i ureaja (EE otpad) u 10 kategorija:
1. Veliki kuanski ureaji (tzv. bijela tehnika: hladnjaci, ledenice, elektrini tednjaci, strojevi za pranje itd.).
2. Mali kuanski ureaji (usisivai, strojevi za ivanje, tosteri, glaala, fen za
kosu itd.).
3. Oprema informatike tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije (raunala, pisai itd.).
4. Oprema iroke potronje (radioaparati, TV, videokamere, HI-FI itd.).
5. Rasvjetna oprema (sva rasvjetna tijela, sve arulje osim arulja sa arnom niti).
6. Elektrini i elektroniki alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata), (builice, pile, alati za zavarivanje, kosilice itd.).
7. Igrake, oprema za razonodu i portska oprema (video igrice, el. igrake itd.).
118
8. Medicinski ureaji (osim implantiranih ureaja), (ureaji za dijalizu, analizatori itd.).

9. Instrumenti za nadzor i upravljanje (detektori dima, regulatori grijanja itd.).
10. Samoposluni aparati (za tople napitke, za izdavanje novca itd.).
Za gospodarenje opasnim EE otpadom u Primorsko-goranskoj upaniji ovlatene su
tvrtke IND-EKO Rijeka, Metis d.d. Rijeka, Frigomatic Punat, Ecooperativa Jurdani i
Rijekatank Rijeka, a neopasnim EE otpadom Eko Otok d.o.o. Iii, istoa Rijeka, Komunalac Opatija, Ponikve Krk, Vodovod i istoa Cres Mali Loinj d.o.o. te IND-EKO,
Metis, Ecooperativa Jurdani i Rijekatank.
Koncesije za skupljanje elektronikog otpada imaju Flora VTC, Virovitica (svih 10 kategorija EE otpada za cijelu Hrvatsku), Metis d.d. Rijeka (prva kategorija EE otpada za
Primorsko-goransku, Istarsku i Luko-senjsku upaniju) te CE-ZA-R, Zagreb (prva kategorija EE otpada za Zagreb te Zagrebaku i Krapinsko-zagorsku upaniju).
Ovlateni koncesionari obraivai EE otpada za cijelu Hrvatsku su tvrtke CE-ZA-R (za
1. kategoriju EE otpada) i Spectra Media, Zagreb (za ostalih devet kategorija EE otpada).
Graani mogu EE otpad bez naknade donijeti u sabirne centre ili njihov odvoz dogovoriti
telefonom. Na podruju upanije uspostavljeni su slijedei sabirni centri za EE otpad:
obrt Frigomatic, Punat za svih 10 kategorija EE otpada,
obrt Mladen Frkovi za svih 10 kategorija EE otpada,
Metis d.d. Podrunica Rijeka, M. Baraa 50 za 1. kategoriju EE otpada,
Metis d.d. Podrunica Rijeka, Kukuljanovo 414 za 1. kategoriju EE otpada.
U 2009. godini skupljai su prikupili 995,22 tone EE otpada, od ega je 33% prijavljeno kao opasni otpad. Od navedene koliine otpadnih elektrinih i elektronikih ureaja i opreme, komunalne tvrtke prikupile su 334,4 tona neopasnog EE otpada. Proizvoai su u ROO prijaviti 77 tona EE otpada (ukljuivo i sve stare ureaje i opremu
koja sadri opasne tvari).
Prema podacima AZO, u 2008. godini u upaniji je prikupljeno ukupno 653 tone EE
otpada, od ega gotovo 50% ine veliki kuanski aparati (1. kategorija EE otpada, tzv.
bijela tehnika).
Zanimljivo je napomenuti da je u KEO/ROO prijavljena 10-ak puta manja proizvodnja
otpadnih baterija u odnosu na prikupljene koliine i kree se od 65-77 tona (podaci
za razdoblje 2007.-2009. godine).
8.2.3.8. Medicinski otpad

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) ureuje gospodarenje
medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pruanja zatite zdravlja ljudi i ivotinja te
iz srodnih istraivakih djelatnosti. Medicinski otpad moe biti neopasan (slian komunalnom) i opasan. Opasan medicinski otpad ini oko 14% ukupne koliine medicinskog otpada i dijeli se na nekoliko grupa (tablica 52). Najvei proizvoai medicinskog otpada su zdravstvene ustanove (bolnice, poliklinike, domovi zdravlja) i vei laboratoriji (npr. JGL), a manji lijenike, stomatoloke i veterinarske ordinacije, domovi
za starije i nemone, ljekarne i manji laboratoriji. Podaci o medicinskom otpadu koji
nastaje u zdravstvenoj zatiti ivotinja su najveim dijelom izvan sustava praenja, tj.
niti jedna veterinarska ambulanta i apoteka nisu prijavile otpad iz grupe 18 (Otpad
119
koji nastaje prilikom pruanja zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili iz srodnih istraivakih djelatnosti).
Prema Pravilniku, djelatnost skupljanja, obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja medicinskog
otpada obavlja se na temelju koncesije koju dodjeljuje Ministarstvo nadleno za poslove zatite okolia. Koncesijskim ugovorom definira se mrea proizvoaa medicinskog
otpada s teritorijalnom podjelom kao podlogom za raspisivanje javnog natjeaja za
dodjelu koncesije. Naknada i trajanje koncesije ovisi o: ponuenoj tehnologiji obrade,
oporabe i/ili zbrinjavanja, lokaciji ureaja u odnosu na proizvoaa medicinskog otpada i posebnim uvjetima iz javnog natjeaja. Ovlatenik koncesije duan je dva puta
godinje dostaviti Agenciji za zatitu okolia izvjee o vrstama i koliinama obraenog, oporabljenog i/ili zbrinutoga medicinskog otpada s popisom svih proizvoaa medicinskog otpada s kojima ima sklopljen ugovor.
Tablica 52. Vrste opasnog medicinskog otpada

Kljuni brojevi
Udio u ukupnoj koliini opasnoga

medicinskog otpada
Infektivni otpad
18 01 03, 18 02 02
80%
Kemijski otpad koji sadri opasne tvari
18 01 06, 18 02 05
2%
Otri predmeti
18 01 01, 18 02 01
8%
Citotoksici i citostatici
18 01 08, 18 02 07
2%
18 01 02
5%
18 01 10*, 18 01 09, 18 02 08
3%
Vrsta opasnoga medicinskog otpada
Patoloki otpad
Ostali opasan otpad ukljuivo farmaceutski i amalgamski
iz stomatologije
Izvori: PGO RH 2007-2015. (NN 85/07) i Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada (NN 50/05, 39/09)
Ovlatenici za gospodarenje pojedinim kategorijama opasnoga medicinskog otpada su

tvrtke iz tablice 46. (osim Obrta Frigomatic). Do 2010. godine na razini Hrvatske nisu
dodijeljene koncesije za gospodarenje medicinskim otpadom.
Tijekom 2009. godine u upaniji skupljai su prikupili oko 125 tona medicinskog otpada, od ega je 101,7 tona opasni otpad. Taj je otpad predan ovlatenim obraivaima ili je izvezen. Podaci o proizvedenim koliinama medicinskog otpada, prema prijavama u KEO/ROO dosta variraju. Najvee su koliine prijavljene u 2006. godini (ukupno oko 53 tone), dok je proizvodnja od 2007. do 2009. godine znatno manja, te
postupno raste od oko 10 tona u 2007. do 19,5 u 2009. godini (tablica 53).
Tablica 53. Koliine medicinskog otpada u razdoblju od 2006. do 2009. godine

Medicinski otpad
Godine
Proizvedeni otpad
Sakupljeni otpad
120
2006.
2007.
2008.
2009.
opasni (t)
16,5
8,9
2,2
5,5
neopasni (t)
46,2
1,2
11,1
14,0
opasni (t)
12,9
2,2
101,7
neopasni (t)
0,0
11,1
23,8
8.2.3.9. Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili

Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima ili polikloriranim terfenilima (NN
105/08) propisano je gospodarenje s PCB-ima, otpadnom opremom, ureajima te
ostalim otpadom koji sadri PCB.
PCB su: poliklorirani bifenili, poliklorirani terfenili, monometiltetraklorodifenilmetan,
monometildiklorodifenilmetan, monometildibromodifenilmetan i svaka mjeavina koja
sadri navedene tvari u ukupnoj koliini veoj od 0,005% ukupne mase. Oprema koja
sadri PCB je svaka oprema i ureaj koji sadre ili su sadravali PCB, kao to su transformatori, kondenzatori, spremnici koji sadre rezidualne tvari i slino.
Sukladno Pravilniku, svi posjednici ureaja s PCB-om/PCT-om trebali su izraditi Plan
dekontaminacije i/ili oporabe i/ili zbrinjavanja s podacima o koliini i sadraju PCB-a
te opremi i ureajima koji sadre PCB, postupcima za sprjeavanje tetnog utjecaja na
okoli, zamjene sadraja i dekontaminacije te oporabe i/ili zbrinjavanja PCB-a.
Na podruju upanije za gospodarenje otpadom koji sadri ili je oneien PCB-om
ovlatene su sljedee tvrtke: Rijekatank, obrt Frigomatic, Metis, IND-EKO i Dezinsekcija.
Obzirom da je zabranjeno dopunjavanje ureaja s PCB-ima, otpad s PCB-om najee
nastaje nakon stavljanja izvan funkcije starih ureaja (transformatori, kondenzatori)
koji sadre PCB. U 2009. godini je u upaniji proizvedeno 3,7 tona ove vrste otpada,
a u 2007. godini 1,43 tone. Ostale vrste otpada, koji sadri ili je oneien PCB-om
(ulja, oprema i graevni otpad oneieni PCB-om), nisu prijavljivane u promatranom
razdoblju.
8.2.3.10. Ostale posebne kategorije otpada

Osim navedenih posebnih kategorija otpada, ije je gospodarenje propisano provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona o otpadu, treba spomenuti sljedee kategorije:
nusproizvodi ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi,
otpad s brodova.
Postupanje s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla (animalni otpad)

Postupanje s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi propisano je Pravilnikom o nusproizvodima ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09), a donesen je temeljem Zakona o veterinarstvu (NN 41/07 i 155/08) i
Zakona o hrani (NN 46/07 i 155/07). Pravilnik propisuje veterinarsko-zdravstvene
uvjete za skupljanje, prijevoz, skladitenje, postupanje, preradu i uporabu ili uklanjanje nusproizvoda ivotinjskog podrijetla, radi sprjeavanja da navedeni proizvodi dovedu u opasnost zdravlje ivotinja ili ljudi, kao njihovo stavljanje na trite pod posebno
propisanim uvjetima.
Nusproizvodi ivotinjskog podrijetla su cijeli trupovi i leine ivotinja ili dijelovi ivotinja ili drugi proizvodi ivotinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, ukljuujui jajne stanice, embrije i sjeme. Prema stupnju rizinosti, svrstavaju se u tri kategorije K1, K2 i K3 s time da su nusproizvodi kategorije K1 najriziniji (potencijalno
zaraeni i drugi rizini ili kontaminirani materijali) i moraju se spaliti u posebnim
objektima koji zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07). Dio nuproizvoda K2 i K3 mogu se iskoristiti za proizvodnju bioplina, odnosno energije.
121
Otpad ivotinjskog podrijetla nastaje tijekom klaonike obrade, prerade ili uzgoja ivotinja u klaonicama i objektima za preradu mesa, riba, jaja i mlijeka, skladitima, trnicama, ribarnicama, prodavaonicama mesa, ugostiteljstvu i objektima javne prehrane,
objektima za uzgoj i dranje ivotinja itd. Postupanje s nusproizvodima ivotinjskog podrijetla na propisani nain iznimno je znaajno radi sprjeavanja i suzbijanja pojave zaraznih i nametnikih bolesti ljudi i ivotinja. Mjerama veterinarske zatite okolia sprjeava se oneiavanje tla, vode, mora i zraka zbog nekontroliranog odlaganja otpada ivotinjskog podrijetla te omoguava da se njegova vrijedna svojstva preradom iskoriste.
Mjere ukljuuju i formiranje sabirnih mjesta za nusproizvode (tj. animalni otpad) s rashladnim spremnicima, kako bi se sprijeilo/usporilo kvarenje otpada i irenje infekcija.
Na podruju upanije ovlateni sakupljai podgrupa otpada 02 01 (otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, vodenih kultura, umarstva lova i ribolova) i 02 02 (otpad od pripremanja ribe i mesa i drugih namirnica ivotinjskog podrijetla) su Ecooperativa d.o.o.
Jurdani, Rijekatank d.o.o. Rijeka i IND-EKO d.o.o. Rijeka, KD istoa d.o.o. Rijeka i
Metis d.d. Podrunica Kukuljanovo, ali dozvole ne ukljuuju i kljuni broj 02 02 02
(otpadno ivotinjsko tkivo). Niti jedan od kljunih brojeva za animalni otpad nije svrstan u opasni otpad, iako sukladno spomenutoj kategorizaciji nusproizvoda ivotinjskog podrijetla mogu biti rizini za okoli i zdravlje ljudi.
Uvjeti, registracija i odobravanje subjekata koji posluju s nusproizvodima ivotinjskog
podrijetla koji nisu za prehranu ljudi definirani su posebnim propisima. Nositelj javnih
ovlasti iz podruja veterinarstva na podruju upanije je Veterinarska stanica Rijeka
koja na epizootiolokim jedinicama organizirano skuplja, prevozi i skladiti nusproizvode ivotinjskog podrijetla. Prosjeno mjeseno prikuplja vie od 180tona nusproizvoda ivotinjskog podrijetla iz vie od 180 objekata s podruja Primorsko-goranske,
Karlovake, Liko-senjske i Istarske upanije. Skupljanje se obavlja specijalnim kamionima razliitih nosivosti, a nusproizvodi se odlau u kontejnere koji se odvoze u rashladne komore do otpreme na toplinsku preradu.
Ovlatena tvrtka i koncesionar za ovu kategoriju otpada je Agroproteinka iz Zagreba
temeljem Odluke Vlade RH o dodjeli koncesije za obavljanje poslova skupljanja i toplinske prerade nusproizvoda ivotinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi
(NN 127/07).
Za 2009. godinu otpad ivotinjskog podrijetla (otpadno ivotinjsko tkivo) u ROO prijavila su dva proizvoaa otpada (trgovine) u ukupnoj koliini od 18,5 tona. Nije bilo
prijava iz klaonica, mesnica ili ribarnica niti ugostiteljskih objekata. Taj je podatak usporediv s koliinama za prethodne godine koje se kreu od 10 do 15 tona. Skupljai
su u 2009. godini prijavili ukupno 422 tone otpada ivotinjskog podrijetla koji nije za
daljnju potronju ili preradu.
Otpad s brodova
Pojam otpad s brodova obuhvaa brodski akumulirani otpad i ostatke brodskog tereta.
Brodski akumulirani otpad je sav otpad, ukljuujui fekalne vode i druge ostatke koji
nisu ostaci brodskog tereta, a koji su nastali za vrijeme putovanja broda. Ostaci brodskog tereta znae ostatke bilo koje vrste brodskog tereta u brodskim skladitima ili tankovima koji su nastali nakon iskrcajnih operacija, ienja ili pranja brodskih skladita,
palube ili tankova, ukljuujui viak i prosuti teret tijekom ukrcajno/iskrcajnih operacija.
U skladu s odredbama Pomorskog zakonika (NN 181/ 04), Uredbe o uvjetima kojima
moraju udovoljavati luke (NN 110/04), Direktive 2000/59EC Europskog parlamenta i
Vijea o lukim ureajima za prihvat otpada i ostataka tereta s brodova i meunarodne
122
Konvencije za sprjeavanje oneienja s brodova MARPOL 73/78, luke otvorene za

javni promet i luke posebne namjene moraju udovoljavati propisanim uvjetima za zatitu
mora od oneienja. Zbog toga luke moraju imati prihvatna postrojenja za prihvat tekueg i krutog otpada i ostataka tereta te na oglasnoj ploi objavljen plan lokacija tih postrojenja s opisom vrste otpada i ostataka tereta s brodova koji se mogu prihvatiti, uputom o nainu upotrebe prihvatnih postrojenja, listom ponuenih operatera i usluga, opisom postupka za iskrcaj, te postupka za izvjetavanje. Luke, odnosno gospodarski subjekt koji upravljaju lukama dune su izraditi Planove gospodarenja otpadom s brodova
na podruju pod upravljanjem luke uprave kojima se propisuje prihvat i rukovanje brodskim akumuliranim otpadom i ostacima brodskog tereta. Obveznici su Luke uprave,
brodogradilita, marine, pravni subjekti luka posebne namjene (npr. INA, DINA) te druge tvrtke i obrti za obavljanje lukih djelatnosti. Prema dostupnim podacima, na podruju upanije nisu svi obveznici izradili planove za prihvat u rukovanje otpadom s brodova. Od otpada koji nastaje na brodovima, jedino se za vodeni balast i ulja s dna plovila
mogu dati odvojeni podaci o proizvedenim, odnosno prikupljenim koliinama. Sve druge
vrste otpada s brodova identine su otpadu koji nastaje i u drugim djelatnostima na kopnu (npr. komunalni, otpadna ulja, otpadna ambalaa i drugo) te prema dostupnim podacima nije mogue dati zasebne koliine tog otpada brodova.
Na podruju pod upravljanjem Luke uprave Rijeka se sukladno obvezama iz MARPOL
Konvencije prikuplja i predaje na zbrinjavanje otpad s brodova i to zauljene vode, otpadna plastika, plutajui otpad, usitnjeni materijali, zauljeni kruti otpad, otpad od hrane i
pepeo iz loita. Kategorizacija zaprimljenog otpada je prema Aneksima I. i V. MARPOL
Konvencije, a koliine za razdoblje 2006-2009. godine su prikazane u tablici 54.
Tablica 54. Zaprimljeni otpad s brodova na podruju Luke uprave Rijeka usporedba godine
Kategorije otpada prema MARPOL Konvenciji
Koliine (m3)
2006.
2007.
2008.
2009.
Aneks I.
Zauljene vode s brodova
811,1
531,1
840,0
493,4
Aneks V. Kategorija 1
Plastika
490,6
402,8
305,0
365,0
Plutajue daske, vrpce i ambalani materijal
309,9
342,0
327,0
421,0
Usitnjeni papir, staklo, meta, glina i sl.
404,8
363,2
367,0
386,0
Zauljene krpe i radna odjea
97,2
103,1
89,0
62,0
Otpatci od hrane
204,5
212,5
109,0
90,0
Pepeo iz pei za spaljivanje
Ukupno (m3)
6,8
14,9
6,0
7,0
2.324,9
1.969,6
2.043,0
1.824,4
Osim navedenog, prema prijavi u ROO, u 2009. godini je na podruju upanije proizvedeno 126,7 tona ulja s dna plovila koja su predana ovlatenim skupljaima i zbrinuta kod ovlatenih obraivaa. Prijavljene koliine ove vrste otpada su u porastu. U
2007. godini prijavljena je 61,4 tona.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zavren je projekt Studije o lukim prihvatnim ureajima za otpad. To je studija izvedivosti koja obuhvaa odgovarajua tehnika, tehnoloka, organizacijska i financijska pitanja uspostave uinkovitog sustava za
prihvat otpada s brodova du hrvatske obale. Mjerama koje proizlaze iz studije planira
se poveanje uinkovitosti postojeih kapaciteta za rukovanje krutim i tekuim otpadom
s brodova. Studija takoer postavlja minimalne tehnike standarde za sve luke prihvatne ureaje za razliite razine optereenja okolia, koji nastaju pomorskim prijevozom.
123
Utvrene su brojne mjere unaprjeenja sustava zbrinjavanja otpada s brodova, te se

stvaraju uvjeti za uinkovito gospodarenje otpadom, zatitu mora od oneienja i zatitu okolia openito. Studijom se predlae da se u svim hrvatskim lukama otvorenim za
javni promet, uvede sustav naplate prihvata i odvoza otpada s plovila. Ta naknada bi
bila odreena i odreivalo bi je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a ovisila bi o
tipu i veliini plovila. Naknada bi bila obavezna za sva plovila koja ulaze u luke, bez obzira imaju li otpada za zbrinjavanje i odvoz, ili ne, ime bi se destimuliralo besplatno
bacanje otpada u more. Za naplatu pristojbi odgovorne bi bile luke uprave, a odvoz bi
bio u nadlenosti za to specijaliziranih poduzea. Preporuke o ustroju novog sustava lukih prihvatnih ureaja za otpad bit e usvojeni u prijedlogu Zakona o pomorskom dobru
i lukama, koji je u procesu donoenja, a potom i u podzakonskim aktima.
8.3. Sanacija i zatvaranje odlagalita u upaniji

8.3.1. Sanacija odlagalita komunalnog otpada
Na podruju upanije nalazi se deset odlagalita komunalnog otpada: Vievac (za odlaganje otpada s podruja Rijeke i okruenja), Osojnica (opatijsko podruje), Duplja
(za crikveniko-vinodolsko podruje), Pri (za otok Cres), Kalvarija (za otok Loinj),
Treskavac (za otok Krk), Sorinj (za otok Rab), Cetin (za podruje Vrbovskog), Peterkov
laz (za podruje abra) i Sovi laz (za podruje Delnica).
8.3.1.1. Odlagalite Vievac

Odlagalite neopasnog otpada Vievac je najvee odlagalite u upaniji. Namijenjeno
je odlaganju neopasnog otpada s podruja gradova Rijeke, Bakra, Kastva i Kraljevice
te opina avle, Jelenje, Klane, Kostrene, i Vikova. Nalazi se na podruju Opine Vikovo, u naselju Marinii. Udaljeno je oko 10 km od Grada Rijeke. Najblia se kua
nalazi na 50 m od odlagalita.
Odlagalite je ograeno, ima ureen protupoarni pojas, ugraene bunare za pasivno otplinjavanje, raspolae hidrantima i protupoarnom opremom. Vodi se dnevnik
rada odlagalita i oevidnici o odloenim koliinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Odlagalite je
pod stalnim nadzorom. Uz odlagalite je postavljena monitoring postaja za praenje
kakvoe zraka i buke koja je povezana s centralnim sustavom Nastavnog zavoda za
javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije. Na navedenoj stanici prate se sljedei
parametri kakvoe zraka: metan, ugljini dioksid, vodikov sulfid, ozon, sumporov dioksid, duikov dioksid, amonijak, lebdee estice, benzen, toluen, ksilen te meteoroloki
parametri.
Temeljem rjeenja Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva provodi se monitoring-analiza uzoraka procjednih voda i analiza kakvoe voda na okolnim
izvorima (Pod Jelun, Mlaka i Cerovica) i vode akumulirane u jezercu Kapitovac.
Na istonom dijelu odlagalita sagraeni su betonski boksovi za selekcionirani otpad
iz eko-otoka (karton, metali, staklo, EE otpad, gume i vieslojna ambalaa). U natkrivenom boksu smjetena je prea kojom se provodi baliranje kartonske i vieslojne
ambalae, a koja se potom predaje ovlatenim skupljaima. Odvojeno se skuplja i krupni metalni otpad koji se predaje ovlatenom skupljau.
Za sanaciju odlagalita proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoli,
izraeno je idejno rjeenje i glavni projekt sanacije te pribavljena lokacijska i graevin-
124
Slika 14. Odlagalita komunalnog otpada na podruju Primorsko-goranske upanije
PoSToJeA oDLAGALITA oTPADA

U PRIMoRSKo-GoRANSKoJ UPANIJI
postojea odlagalita otpada
granice gradova i opina
Izrada: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje, sijeanj, 2007.
125
ska dozvola. Ishodovana je dopuna navedene lokacijske dozvole kojom se omoguilo

poveanje kapaciteta odlagalita.
Sanacija odlagalita Vievac je u tijeku, a poetak je omoguen sklapanjem ugovora s
Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (21. 7. 2004. godine). Radovi na
sanaciji planirani su u etiri faze. U okviru I. i II. faze (2004/2005. godina) postavljena je postaja za monitoring zraka te su ureeni protupoarni pojas i postavljena ograda oko lokacije. Trea faza je zavrena 2006. godine, kada je postavljena prekrivka
preko odloenog otpada na prvom polju odlagalita (povrina od 3.500 m2), izgraen
oborinski kanal, a povrina je zatravljena.
U sklopu IV. faze 2007. godine zapoeti su radovi na sustavu odvodnje sljedeih polja
odlagalita. U okviru ove faze predvieni su i svi ostali radovi na sanaciji: potpuna
prekrivka odlagalita, instaliranje sustava za otplinjavanje i obradu plinova, te dovretak kompletnog sustava odvodnje oborinskih i obrade procjednih voda.
Godine 2007. izraene su dopune postojee dokumentacije za sanaciju odlagalita te
Elaborat geodetske izmjere kojima se daje rjeenje za poveanje postojeeg kapaciteta
za oko 250.000 m3. U 2008. godini ishoena je dopuna lokacijske dozvole, te je nakon
toga izraen i potvren Glavni projekt sanacije komunalnog odlagalita Vievac (2009.
godine). Tijekom 2009. godine nastavljeni su radovi na sanaciji s proirenjem kapaciteta u granicama zahvata prema lokacijskoj dozvoli. Kao dio IV. faze na jugozapadnom dijelu odlagalita sagraen je novi prostor za odlaganje s temeljnim brtvenim slojem.
Na lokaciji je takoer ureeno privremeno skladite vrijednog otpada sa sortirnicom i
ureajem za njegovo preanje i baliranje te je instalirala 50-tonska kolna vaga.
Predviena uporaba odlagalita je do otvaranja Centralne zone gospodarenja otpadom
Mariina. S obzirom da su zadnje geodetske izmjere iz sijenja 2010. godine pokazale da je preostalo samo oko 130.000 m3 slobodnoga odlagalinog prostora, i obzirom
na dinamiku izgradnje CGO Mariina, ugovorena je izrada Elaborata o mogunostima poveanja odlagalinog prostora s ekonomskom analizom moguih rjeenja. Nastavak rada i sanacije odlagalita prilagodit e se zakljucima navedenog elaborata
kako bi se omoguilo odlaganje otpada do konane uspostave sustava gospodarenja
otpadom u upaniji.
8.3.1.2. Odlagalite Osojnica

Odlagalite neopasnog otpada Osojnica nalazi se na podruju Opine Matulji. Od najblieg je naselja udaljeno oko 1.000 m, a od Opatije oko 7 km. Namijenjeno je odlaganju otpada s podruja Grada Opatije i opina Lovran, Matulji i Moenika Draga.
Odlagalite je ograeno, ima ureen protupoarni pojas, ugraene bunare za pasivno otplinjavanje, raspolae protupoarnom opremom i protupoarnim vozilom. Vodi se
dnevnik rada odlagalita i oevidnici o odloenim koliinama otpada. Otpad se sabija i
svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Pod stalnim je video nadzorom i nadzorom uvarske slube. Odlagalite je okrueno umom.
Sagraena su i tri betonska odvojka za odvojeno skupljanje guma, stakla i PET-a, a
postoji i spremnik za izdvajanje i skupljanje otpadnih akumulatora te za izdvajanje otpadnoga elektrinog i elektronikog otpada. Organizirano je odvojeno prikupljanje papira i kartona te krupnoga metalnog otpada koje prea i odvozi ovlatena tvrtka.
Provodi se mjerenje meteorolokih parametara na automatskoj postaji na lokaciji te
emisija odlagalinog plina etiri puta godinje.
126
U tijeku je dovretak dokumentacije za sanaciju odlagalita, a potpisan je i sporazum

jedinica lokalne samouprave koje koriste ovo odlagalite o sufinanciranju programa
sanacije. Izraeni su: Idejno rjeenje zatvaranja odlagalita Osojnica, novi Idejni projekt sanacije odlagalita i SUO za sanaciju i zatvaranje odlagalita (nositelj Komunalac
Opatija). Proveden je postupak procjene utjecaja na okoli zatvaranja i sanacije odlagalita Osojnica, te je dobiveno rjeenje nadlenog Ministarstva (MZOPUG) o prihvatljivosti namjeravanog zahvata. Predan je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Predvieno je proirenje kapaciteta odlagalita i upotreba do 2015. godine, te je u tu
svrhu IGH d.d. PC Rijeka izradio Elaborat procjene potrebnog prostora za odlaganje.
Sadanje se odlagalite u suprotnom moe koristiti do otvaranja upanijskog centra, a
nakon toga e se morati zatvoriti.
8.3.1.3. Odlagalite Peterkov laz

Odlagalite neopasnog otpada se nalazi na podruju Grada abra, a udaljeno je 7 km
od naselja Gerovo. Odlagalite se nalazi u umskom okruenju. Ograeno je i ima ureen protupoarni pojas (ograda je sanirana 2010. godine). Nema prikljuke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupoarne zatite na odlagalitu se nalazi jedna
cisterna s vodom i nekoliko aparata za gaenje poara. Odlagalite nije pod stalnim
nadzorom. Sabijanje i prekrivanje provodi se periodino po potrebi (osim u zimskim
mjesecima zbog snijega). Vodi se oevidnik na propisanim obrascima i dnevnik odlagalita.
Na Peterkov laz dovozi se komunalni otpad prikupljen na podruju Grada abra. S
odlaganjem se zapoelo donoenjem odluke Skuptine Opine abar iz 1990. godine.
Prikuplja se samo mijeani komunalni otpad, kojeg prevozi autoprijevozniki obrt Josipa Muhvia.
Do 2010. godine na odlagalite otpada odloeno je oko 35.000 m3 komunalnog otpada. Ukupni raspoloivi kapacitet odlagalita je 50.000 m3.
S obzirom na injenicu da se godinje prosjeno odlae oko 3.000 m3, prema novim
procjenama odlagalite e se moi koristiti do 2015. godine. Za planiranu sanaciju i zatvaranje odlagalita napravljen je izvedbeni graevinski projekt, proveden postupak procjene utjecaja na okoli i ishoena lokacijska dozvola koja je produena za dvije godine.
Za potvrdu projekta i dalje ostaje otvoreno pitanje rjeenja vlasnikih odnosa s RH.
U 2009. godini je za planiranje, sabijanje otpada i navoz materijala za redovitu sanaciju utroeno 32.696 kuna, dok se za 2010. godinu predvia
troak od oko 70.000 kuna.
Treskavac
8.3.1.4. Odlagalite Treskavac

Odlagalite neopasnog otpada Treskavac se nalazi na podruju
Opine Vrbnik. Udaljeno je 2,5 km od najblieg naselja. Odlagalite Treskavac namijenjeno je odlaganju otpada s otoka Krka:
Grada Krka i opina Baka, Dobrinj, Malinska-Dubanica, Omialj, Punat i Vrbnik.
Odlagalite se sastoji od starog dijela (u pripremi sanacije) i novog dijela na koji se trenutno odlae otpad. Odlagalite je ograeno, ima ureen protupoarni pojas, ugraene bunare za pasivno otplinjavanje, raspolae protupoarnom opremom. Vodi se
127
dnevnik rada odlagalita i oevidnici o odloenim koliinama otpada. Otpad se sabija i

svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Redovito
se prati sastav odlagalinog plina. Odlagalite je pod stalnim nadzorom.
Podaci o koliinama dovezenog otpada sustavno se prate od poetka 2006. godine
kada je postavljena vaga. Od 2006. do kraja 2009. godine. odvojeno je prikupljeno
18.418 tona otpada (dovezeno u reciklano dvorite i obraeno), dok je 56.684 tone
odloeno na odlagalite. U sustav odvojenog prikupljanja otpada na Krku do 2009.
uloeno je 25 milijuna kuna.
Za sanaciju odlagalita proveden je postupak procjene utjecaja sanacije na okoli i
pribavljena je lokacijska dozvola. Izraen je glavni projekt za izgradnju transfer stanice
i sanaciju odlagalita Treskavac, dovrena je imovinsko-pravna priprema i predan zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta. Studijom o utjecaju na okoli za sanaciju
starog dijela odlagalita Treskavac na otoku Krku planirano je ureenje novoga odlagalinog prostora koji bi se koristio do ukljuivanja u centralni upanijski sustav gospodarenja otpadom. Studijom je planirana i izgradnja reciklanog dvorita i transfer stanice na istoj lokaciji.
U sklopu sanacije izgraena je nova ploha s temeljnim brtvenim slojem, a ovisno o
primarnom odvajanju otpada u domainstvima, procjenjuje se da e volumen odlagalita biti dovoljan do 2020. godine.
Do 2009. godine na lokaciji je sagraeno reciklano dvorite sa sortirnicom i kompostanom za prihvat odvojeno prikupljenog otpada, a preostali mijeani komunalni otpad
se odlae na prethodno pripremljenu podlogu s temeljnim brtvenim slojem i bazenom
za procjedne vode.
Tijekom 2009. godine nije bilo financijskih ulaganja jer je u tijeku ishoenje potrebne
dokumentacije kako bi se zavrila sanacija starog dijela odlagalita koje se vie ne koristi. Oekuje se da e to biti tijekom 2011. godine.
Ponikve d.o.o. Krk osim mijeanog komunalnog otpada, odvojeno prikupljaju i glomazni otpad, otpadnu ambalau, karton i papir, bio i zeleni otpad, elektroniki otpad, otpadno eljezo i gume. Sustav odvojenog prikupljanja otpada funkcionira od 1. 7. 2005.
godine. U 2009. godini odvojeno je prikupljeno 30,3% otpada (tablica 47).
8.3.1.5. Odlagalite Sovi laz

Odlagalite neopasnog otpada se nalazi na podruju Delnica, a od grada je udaljeno
oko 1,5 km. Namijenjeno je odlaganju komunalnog otpada s podruja Grada Delnica i
opina Brod Moravice, Lokve, Fuine, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad.
Odlagalite zauzima povrinu od 12.000 m2, ograeno je, ima ureen protupoarni
pojas i ugraene bunare za pasivno otplinjavanje. Organizirana je uvarska sluba
(7-19 sati). Nema prikljuke na komunalnu infrastrukturu. Za potrebe protupoarne
zatite na odlagalitu se nalazi jedna cisterna s vodom i nekoliko aparata za gaenje
poara. Pod stalnim je nadzorom uvarske slube. Na odlagalitu se vodi oevidnik i
dnevnik odlagalita.
Do 2009. godine je prema geodetskoj snimci odloeno oko 55.200 m3 otpada, a procjenjuje se da je do 2010. godine odloeno oko 65.000 m3 otpada (u sabijenom stanju).
Kapacitet odlagalita prema projektu je iznosio oko 120.000 m3. Procijenjeno je da se
moe odloiti jo oko 55.000 m3 sabijenog otpada i da je vijek odlagalita pet godina.
128
Odlagalite Sovi laz sanirat e se uz pomo sredstava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Grad Delnice je potpisao ugovor o sanaciji odlagalita s Fondom.
Za potrebe sanacije provedeno je sljedee: istrani radovi za potrebe izrade Idejnog
projekta sanacije odlagalita komunalnog otpada Sovi laz, Delnice; Idejno rjeenje:
Novelacija idejnog rjeenja projekta sanacije odlagalita komunalnog otpada Sovi
laz Delnice; Studija utjecaja na okoli ciljanog sadraja sanacije odlagalita Sovi laz
Delnice i Glavni projekt Sanacija odlagalita komunalnog otpada Sovi laz Delnice.
U postupku je novelacija Glavnog projekta-Sanacija odlagalita komunalnog otpada
Sovi laz Delnice. U tijeku je sreivanje imovinsko-pravnih odnosa za otkup zemljita
na kojemu e se provesti sanacija od privatnih vlasnitva i Hrvatskih uma.
Za potrebe izrade projektne dokumentacije za sanaciju odlagalita Sovi laz u 2009.
godini utroeno je 28.347,46 kuna.
Za odvojeno prikupljanje staklene ambalae, papira i PET ambalae jedinice lokalne
samouprave postavile su kontejnere po naseljima, ali nema tonih podataka o prikupljenim koliinama, osim za gume kojih je tijekom 2009. prikupljeno oko 20 tona.
Ostale vrste otpada se za sada ne sakupljaju odvojeno.
8.3.1.6. Odlagalite Duplja

Odlagalite komunalnog otpada Duplja nalazi se u zaleu Novog Vinodolskog, 7 kilometara od grada i 700 metara od najblieg naselja. Namijenjeno je odlaganju komunalnog otpada iz gradova Novi Vinodolski i Crikvenica i Opine Vinodolske.
Odlagalite Duplja je prirodna kraka vrtaa. Do sanacije, otpad se odlagao izbacivanjem iz vozila s najvie kote preko metalne rampe, pri emu je dolazilo do samozapaljenja otpada i stalnog izgaranja. Ova praksa predstavljala je poseban problem lokacije
u III. zoni vodozatite izvorita rnovnica.
Prema predvienoj tehnologiji sanacije, sagraena je privremena kazeta na koju je tijekom dvije godine, dok je trajala sanacija (od svibnja 2005. do lipnja 2007. godine),
odloeno 32.787 tona otpada. Od tada se otpad odlae na novo pripremljenoj kazeti uz
sabijanje i prekrivanje pokrovnim materijalom. Do 2010. godine na novu je kazetu odloeno 35.292 tone otpada. Ukupna procijenjena koliina odloenog otpada (ukljuivi i
razdoblje prije sanacije) iznosi oko 270.000 tona mijeanoga komunalnog otpada.
Osim spomenutih kazeta, u sklopu sanacije ureeni su pristupni putevi, napravljena je
zatitna ograda s protupoarnim pojasom te ulazni punkt s kliznim vratima. Ureeni
su prostori za djelatnike sa sanitarnim vorom, energetski kontejner s dva dizel agregata i spremnikom goriva za izvor elektrine energije, sanitarne vode, grijanja na odlagalitu. Sagraena je septika jama, te laguna za prihvat procjednih voda. Odlagalite
je osvijetljeno i pod stalnim nadzorom (kompjutorsko praenje, videonadzor), a nabavljena je i odgovarajua oprema za dovoz, istovar i sabijanje otpada. Provedene su druge mjere zatite okolia, ukljuivo i analize izgorenog otpada, vode na izvoritu rnovica, zraka na lokaciji i u najbliem naselju te postavljanje meteoroloke postaje na lokaciji (2008. godine). U 2009. godini sagraeni su boksovi za izdvojeno prikupljanje
otpada (PET, metali, staklo, papir i karton), za to je utroeno oko 254.000 kuna.
Na odlagalitu Duplja se vodi oevidnik i dnevnik odlagalita.
U tijeku je proirenje donje plohe odlagalita kako bi se dobio dodatni prostor od
1.400m2 za odlaganje oko 25.000 tona otpada. Predvieno je odlaganje do otvaranja Centralne zone, a nakon toga prenamjena u transfer stanicu.
129
8.3.1.7. Odlagalite Pri

Odlagalite komunalnog otpada Pri nalazi se na otoku Cresu i namijenjeno je odlaganju otpada s cijelog podruja otoka. Udaljeno je od Grada Cresa oko 3 km.
Odlagalite ima ureen protupoarni pojas, ugraene bunare za pasivno otplinjavanje i opremljeno je opremom za poetno gaenje poara. Na odlagalitu ne postoje
prikljuci na komunalnu infrastrukturu. Vodi se dnevnik rada odlagalita i oevidnici o
odloenim koliinama otpada. Otpad se sabija i redovito prekriva, a mjere dezinfekcije
i deratizacije se provode redovito. Pod stalnim je nadzorom uvarske slube. Na lokaciji odlagalita na posebnom se prostoru izdvojeno prikupljaju odreene vrste krupnog
(automobilske olupine, limovi i staro eljezo, tzv. bijela tehnika) i ambalanog otpada
(PET, staklena, Al i Fe ambalaa). Pribavljen je odgovarajui stroj (gusjeniar utovariva) za potrebe odravanja odlagalita.
izraeni Glavni i Izvedbeni projekt, pribavljena je lokacijska dozvola i predan zahtjev
za izdavanjem graevinske dozvole. U tijeku je rjeavanje imovinsko-pravnog stanja
lokacije odlagalita to i dalje predstavlja najvei problem. Studijom o utjecaju na okoli sanacije odlagalita otpada I. kategorije s transfer stanicom i reciklanim dvoritem
na lokaciji Pri Cres planirana je sanacija uz odlaganje i zatvaranje odlagalita te
izgradnja reciklanog dvorita i transfer stanice.
Do 2010. godine na lokaciji je odloeno 160.000 m3 otpada. Procjenjuje se da raspoloivi kapacitet odlagalita iznosi jo oko 60.000 m3, te da e omoguiti produenje
odlaganja otpada do 2014. godine.
Za godinje odravanje i rad postojeeg odlagalita u 2009. godini utroeno je oko
300.000 kuna.
8.3.1.8. Odlagalite Kalvarija

Odlagalite komunalnog otpada Kalvarija nalazi se uz industrijsku zonu Malog Loinja,
nedaleko turistikog naselja ikat i udaljeno je 2 km od grada i 700 metara od najbliih kua. Namijenjeno je odlaganju otpada s podruja otoka Loinja.
Odlagalite je ograeno, ima protupoarni pojas i opremu. Vodi se dnevnik rada odlagalita i oevidnici o odloenim koliinama otpada. Otpad se uz sabijanje odlae na
strmoj padini i prostoru unutar ograde. Prekrivanje inertnim materijalom se provodi
redovito, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Odlagalite je pod
stalnim nadzorom uvarske slube.
Za sanaciju odlagalita proveden je postupak procjene utjecaja
sanacije na okoli, izraeni Glavni i Izvedbeni projekt, pribavljena
je lokacijska dozvola. U tijeku je rjeavanje imovinsko-pravnog
stanja lokacije odlagalita to i dalje predstavlja najvei problem.
Studijom o utjecaju na okoli sanacije odlagalita otpada I. kategorije s transfer stanicom i reciklanim dvoritem na lokaciji Kalvarija Mali Loinj planirana je sanacija uz odlaganje i zatvaranje
odlagalita te izgradnja reciklanog dvorita i transfer stanice.
Na lokaciji odlagalita na posebnom se prostoru izdvojeno prikupljaju odreene vrste krupnog otpada (automobilske olupine i
gume, limovi i staro eljezo, tzv. bijela tehnika) i ambalanog otpada (PET, staklena, Al i Fe ambalaa).
130
Do 2010. godine na lokaciji je odloeno 700.000 m3 mijeanoga komunalnog otpada. Procjenjuje se da raspoloivi kapacitet odlagalita iznosi oko 150.000 m3, te da
e omoguiti produenje odlaganja otpada do 2013. godine.
Za godinje odravanje i rad postojeeg odlagalita u 2009. godini utroeno je oko
2.000.000 kuna.
8.3.1.9. Odlagalite Cetin

Odlagalite Cetin kod Vrbovskog udaljeno je oko 4 km od najblieg naselja. Namijenjeno je odlaganju otpada s podruja Vrbovskog. Odlagalite je ograeno i vizualno je
zaklonjeno umom. Nema ureen protupoarni pojas. Nema prikljuke na komunalnu
infrastrukturu. Za potrebe protupoarne zatite na odlagalitu se nalazi jedna cisterna
s vodom i nekoliko aparata za gaenje poara. Odlagalite nema stalnu nadzornu slubu. Na odlagalitu se vodi oevidnik otpada.
U okviru pripreme dokumentacije za sanaciju odlagalita izraeni su Plan sanacije
odlagalita, Studija o utjecaju na okoli i Idejno rjeenje za sanaciju i nastavak rada
odlagalita (2007. godine), te je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.
Do 2010. godine na odlagalite je odloeno 51 273 m3 otpada. Procjenjuje se da je
ukupno raspoloiv kapacitet odlagalita oko 72.500 m3, odnosno da e se moi odlagati do kraja 2011. godine.
8.3.1.10. Odlagalite Sorinj

Odlagalite Sorinj se nalazi na sjevernom dijelu otoka Raba na podruju Opine Lopar.
Udaljeno je 12,5 km od Grada Raba i 2,5 km od najblieg naselja. Namijenjeno je
odlaganju otpada s podruja otoka Raba (Grada Raba i Opine Lopar).
Odlagalite je ograeno, ima ureen protupoarni pojas, ugraene bunare za pasivno otplinjavanje, raspolae protupoarnom opremom. Sagraeni su temelji za postavljanje kolne vage. Vodi se dnevnik rada odlagalita i oevidnici o odloenim koliinama otpada. Otpad se sabija i svakodnevno prekriva, a mjere dezinfekcije i deratizacije se provode redovito. Organizirana je uvarska sluba. Na lokaciji se nalazi i
zaravan za skladitenje graevinskog otpada i graevinskog iskopa, koji se koristi za
prekrivku i zaravan za privremeno skladitenje glomaznog otpada kojega odvoze
ovlateni sakupljai.
izraeno je idejno rjeenje sanacije i Glavni projekt (Ecoina d.o.o. Zagreb, 2007) za
koji je podnesen zahtjev za izdavanje potvrde. Pribavljena je lokacijska dozvola, a u
tijeku je rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa. Studijom o utjecaju na okoli planirana
je sanacija i zatvaranje odlagalita Sorinj i izgradnja transfer stanice. Planirano je poravnavanje i prekrivanje postojeeg otpada, izgradnja sustava za pasivno otplinjavanje, nastavak odlaganja otpada (do izgradnje CGO), konano prekrivanje gornjim brtvenim slojem i zatvaranje odlagalita. Unutar radne zone odlagalita planira se sagraditi transfer stanica i urediti prostor za smjetaj kontejnera za odvojeno skladitenje
otpada namijenjenog recikliranju.
Procjenjuje se da je do poetka 2010. godine odloeno 385.000 m3 otpada, a
situacija s odlaganjem je kritina jer je raspoloivo jo oko 15.000 m3. Nuno produljenje vijeka upotrebe ovisit e o moguoj visini podizanja zaravni na kojoj se otpad odlae.
131
Ukupna povrina odlagalita neopasnog/komunalnog otpada u upaniji, s ukupno odloenim koliinama otpada i najnovijom procjenom preostalog prostora za odlaganje,
odnosno mogueg vijeka rada odlagalita prikazane su u tablici 43. Vidljive su razlike
u povrinama i odloenim volumenima otpada iz Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije (podaci za 2005. godinu) i najnovijih podataka prikupljenih
u srpnju 2010. godine (podaci zakljuno s 31. 12. 2009. godine). Razlike proizlaze
iz injenica da je na veini odlagalita zapoela sanacija, te su sanirani dijelovi zatvoreni, a za odlaganje do poetka rada CGO su formirane nove plohe.
Sredstva koja su uloila komunalna drutva na sanaciji odlagalita, nabavi potrebne
opreme, ureenju reciklanih dvorita te prikupljanju i odlaganju opada, dana su u tablici 55.
Tablica 55. Pregled utroenih sredstava za gospodarenje otpadom komunalnih drutava
Komunalno drutvo
istoa d.o.o. Rijeka

(odlagalite Vievac)

(odlagalite Osojnica)
GKTD Ivanj d.o.o. Novi
Vinodolski (odlagalite Duplja)
Ponikve d.o.o. Krk
(odlagalite Treskavac)
Vodovod i istoa Cres Mali
Loinj d.o.o.
(odlagalita Pri i Kalvarija)
Vrelo d.o.o. Rab
(odlagalite Sorinj)
Komunalac d.o.o. Delnice
(odlagalite Sovi laz)
Uloena sredstva u
2009. godini
(u kunama)
Namjena sredstava u 2009. godini
5.760.000 kn
Sanacija manjih i veih divljih odlagalita na podruju Grada Rijeke, odvoz

otpada iz romskih naselja. Organizacija sustava gospodarenja otpadom: nova
vozila, spremnici, reciklana dvorita te skladite i obrada vrijednog otpada
na lokaciji odlagalita Vievac.
Iznos ne ukljuuje kupovinu zemljita za reciklana dvorita.
Nisu dostavljeni podaci o ulaganjima.
254.165 kn
Izgradnja boksova za odvojeno prikupljanje otpada (PET, metali, staklo, papir

i karton).
0 kn
U 2009. nije bilo ulaganja jer je u tijeku ishoenje potrebne dokumentacije.

Do 2009. uloeno je 25 milijuna kuna u sustav odvojenog prikupljanja
otpada na Krku.
2.300.000 kn
Odravanje i rad postojeih odlagalita: Pri na Cresu i Kalvarija na Loinju.
0 kn
U 2009. godini nije bilo ulaganja u sanaciju jer se eka ishoenje potvrde na
glavni projekt.
28.347 kn

(odlagalite Cetin)
0 kn
Grad abar, nadleni Odsjek

(odlagalite Petekov laz)
32.696 kn
Izrada projektne dokumentacije za sanaciju odlagalita

U 2009. godini nije bilo ulaganja u sanaciju odlagalita.
Sredstva za planiranje, sabijanje otpada i navoz materijala za redovnu
sanaciju odlagalita.
U 2010. godini planirano je utroiti 70.000 kn.
Izvor: podaci iz komunalnih drutava i jedinica lokalne samouprave, dobiveni anketiranjem Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia, srpanjrujan 2010. godine
Napomene: GKTD Murvica d.o.o. Crikvenica, KTD Fuine i Lopar Vrutak d.o.o. dali su podatke o ulaganjima u 2009. godini za sanaciju odlagalita i/ili
sustave odvojenog prikupljanja otpada.
U sljedeoj je tablici dan pregled izraene dokumentacije, dobivenih dozvola te procijenjeni trokovi sanacije odlagalita komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj upaniji usporedba podataka iz 2009. godine s procjenama iz 2006. godine.
132
Tablica 56. Pregled dokumentacije za sanaciju odlagalita s procjenom trokova sanacije

Naziv
odlagalita
Pregled dokumentacije za sanaciju odlagalita
Procijenjeni trokovi sanacije

(u kunama)
2006.
2009.
45.000.000
65.581.000
6.500.000
8.500.000
Vievac
Idejno rjeenje sanacije, Glavni projekt s planom sanacije, Studija o utjecaju

na okoli, lokacijska dozvola, graevinska dozvola, dopuna lokacijske dozvole,
potvrda izmjene i dopune glavnog projekta, uporabna dozvola
Osojnica
Idejno rjeenje zatvaranja odlagalita, novi Idejni projekt sanacije, Studija o

utjecaju na okoli, rjeenje MZOPUG o prihvaanju, predan zahtjev za izdavanje
lokacijske dozvole
Duplja
Idejno rjeenje sanacije, Glavni projekt, Studija o utjecaju na okoli, lokacijska

dozvola, graevinska dozvola
16.000.000
19.000.000
Pri
Idejno rjeenje sanacije, Idejni projekt sanacije, Studija o utjecaju na okoli,

lokacijska dozvola, glavni i izvedbeni projekt, predan zahtjev za graevinsku dozvolu
12.824.399
12.824.399
Kalvarija
Idejno rjeenje sanacije s planom zatvaranja, Idejni projekt, Studija o utjecaju

na okoli, lokacijska dozvola, Glavni i Izvedbeni projekt, predan zahtjev za
graevinsku dozvolu
18.319.886
18.319.886
Treskavac
Idejno rjeenje sanacije, Idejni projekt, Studija o utjecaju na okoli, lokacijska

dozvola za sanaciju i reciklano dvorite s transfer stanicom, glavni projekt
37.600.000
5.350.000
Sorinj
Idejno rjeenje sanacije, Studija o utjecaju na okoli, Glavni projekt, lokacijska

dozvola
21.060.000
21.060.000
Cetin
Plan sanacije, Studija o utjecaju na okoli ciljanog sadraja sanacije odlagalita,

Idejno rjeenje, predan zahtjev za lokacijsku dozvolu.
Peterkov laz
Idejno rjeenje sanacije, Idejni projekt, Studija o utjecaju na okoli, izvedbeni

graevinski projekt, plan sanacije i lokacijska dozvola
3.792.225
3.792.225
Sovi laz
Idejno rjeenje sanacije, Studija o utjecaju na okoli, lokacijska dozvola, Glavni

projekt, novelacija Glavnog projekta
7.500.000
7.500.000
Izvori: Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2007.-2015. godine (SN 17/07), podaci iz komunalnih drutava u
upaniji dobiveni u anketi 2010. godine i zapisnici inspekcijskih nadzora (travanj 2010.)
8.3.2. Sanacija divljih odlagalita

U Planu sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije (SN 34/04) koji je usvojen na upanijskoj skuptini u
2004. godini za razdoblje 2005.-2007. utvren je popis s ukupno 170 lokacija koje
je potrebno sanirati. Za navedene je lokacije nainjena lista prioriteta sanacije s ocjenom volumena otpada koji je potrebno sanirati i procjenom trokova. Tijekom tri godine obavljane su sanacije u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. U sklopu sanacija izraeno je i postavljeno sto informativnih ploa s edukativnom porukom o potrebi
ouvanja okolia. U lipnju 2007. godine je auriran popis oneienih lokacija7 iz
2004. godine. Rezultati izvrenja Plana su bili vrlo dobri, posebice na podruju Gorskog kotara i otoka gdje se oneienje saniranih lokacija nije ponovilo. Po Planu je do
2007. godine sanirano 163 od ukupno 170 oneienih lokacija, ali 12 lokacija nije
dovoljno sanirano. Takoer na 37 lokacija oneienja su se ponovila (od toga na 20
lokacija se redovito ponavljaju), te su potrebna ponovna ienja. Kao najvei su problem istaknuta neureena odlagalita na podruju rijekog prstena jer su uoeni brojni
sluajevi ponovnog oneienja i u znatnom opsegu. Navedenim auriranjem evidentirano je sto novih lokacija divljih odlagalita, vei dio na podruju priobalja, od kojih je
tijekom 2007, 2008. i 2009. velik dio saniran. Naalost, i nadalje se na odreenim
lokacijama oneienja ponavljaju. Jedinice lokalne samouprave redovito godinje
provode ienja i sanacije oneienih lokacija. U tablicama u nastavku dani su aurirani podaci o neureenim odlagalitima (sanirane i nove lokacije) u upaniji.
Auriranje lokacija otpadom

oneienog tla i neureenih
odlagalita na podruju
Primorsko-goranske upanije,
Rijeka, 2007.
133
Tablica 57. Pregled sanacije neureenih (divljih) odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije Primorje
JLS
Bakar
Crikvenica
avle
Sanirane lokacije
iz 2004. godine
Mezine Krasica, Moravac
krljevo, Uivac, Industrijska zona,
Cesta Meja G. Jelenje, Kalvarija
Rui Selo Hreljin, Biva
Koksara (7)
Kotorska ulica, Zoriii, Selce
Barbara, Podbadanj, Jadranovo
Vodosprema (5)
Cipica, Bajt, Zagraie, Kamenjak
(4)
Jelenje
Dubina (1)
Kastav
Radna zona, ikovi i krlji (3)
Klana
Loka 1, Loka 2, Klana Draica

Loka 1, Lisac, Studena Paje
Klani, Uz umsku cestu Klana,
Pred Bort, Breza, kalnica,
Kaluica (10)
Zeleni pojas urkovo Stara
voda, Stara voda Baine,
Trim staza Raspelje, Skladite
Konstruktora, Ivani (5)
Medomiljina, Kr Starac (2)
Kostrena
Kraljevica
Matulji
Ponovljena
oneienja
Moravac krljevo,
Uivac, Industrijska
zona, Kalvarija
Rui Selo Hreljin
(4)
JadranovoVodosprema (1)
ne
Redovita sanacija
divljih odlagalita.
3.600
700
Da. Redovite
sanacije divljih
odlagalita.
Redovite sanacije
divljih odlagalita.
Za Dubinu i Kopicu
izraeni Planovi
sanacije.
ne
Lisac vojarna, Striva uz cestu Klana

kalnica, kalnica (3)
400
Skladite
Konstruktora (1)
Perovii (1)
Vie puta sanirana divlja odlagalita na
Ivanima.
100
Da
ne
Uz cestu Kraljevica Otro, uz cestu

Kriie Meja, uz cestu Kriie
Jadranovo, Grmani, Kuani (5)
Redovita pojava veeg broja malih divljih
odlagalita
Rupa (1)
330
Redovite sanacije
divljih odlagalita.
uz cestu Moenika Draga Brse,

Brseka Vala i Sv. Petar (3). Stalna
pojava novih divljih odlagalita.
uz cestu Zagon Ledenice, Barutana,
Ul. 22. lipnja (3)
280
Protupoarna cesta
iza Duplje, Pridol
(2)
Pietak (1)
Grohovska
Turanjski put (Kantrida) ispod Vrata
cesta, Bodulovo,
Jadrana, Drenova od streljane do
Mihaeva Draga (3) vodospreme, Grohovska cesta (Drenova
Paac), Grobnika cesta od mosta na
zaobilaznici do Banskih vrata, Kablari,
Srdoi (Diraki Bezjaki), Draga, Trsatske
stube (8)
Tribalj Suik, Podsopalj Driven, Tribalj-Suik i
Peca (Tribalj), Tribalj-groblje, Strane
Lukovo um. Dolac, Gorii Bribir, Ravno-Bezdan(Tribalj), Podsopalj Driveniki, Klarii
Kamenjak, Ravno Bezdan
Vrtaa (2)
(Driveniki), Antovo vodosprema,
Vrtaa (6)
Antovo Japnenica, Mavrii, Podbadanj,
Pevlia most, Katunari Visoko, Dolinci,
Pod Cigansku pe ispod upanijske
ceste, Barbara ispod Vidikovca i
Vlastelii (15)
Redovita pojava veeg broja malih divljih
odlagalita
134
820
Sanirano
do 2010.
600
Novi
Vinodolski
Vinodolska
Jadranovo-magistrala, Jadranovo-naselje,
uz cestu Smokovo Klanfari, Dramalj, uz
put Zoriii arari, Selce (6)
Iznad Lukovia, krbutnjak prema
Bakru (2)
Obujam za
sanaciju
(m3)
Uz cestu Trnovica-Kopica i Kopica 2

stari put za Kukuljani, Brnelii, Podhum
kod automotodrom staze, Lopaa
put za vodospremu, Vele Draice
Nadstazine (6)
Redovita pojava veeg broja manjih i
veih divljih odlagalita je velik problem
za Opinu.
Radna zona, ikovi Cesta prema azilu (1)
i krlji (3)
Neprekidna pojava divljih odlagalita.
Pasjak (1)
Rijeka
Uz cestu Hreljin Krie, Kalvarija

u Hreljinu, uz cestu Hreljin Zlobin,
Brljanovo Krasica (4)
Nova odlagalita nepoznati poinitelji.
Dubina (1)
apjane, Male Mune Vodice,

Pasjak, Veli Brgud, Perka, Muii,
ejane 1, ejane 2, Permani dep.
Afro, Lipa (10)
Moenika Uboka, Pod Rovini, kulja,
Draga
Pietak (4)
Protupoarna cesta iza Duplje, D.
Vele Tepli Porat, Kozica, Sibinj,
Ledenice Vele, Pridol, Bahalin
Mikulja, Vlaka Pe (8)
Grohovska cesta, Sveti Kri R.
Petrovia, Bodulovo, Drenovski put
Mihaeva Draga (4)
Nove lokacije
od 2007.
200
Da. Redovite
aktivnosti i ekoakcije.
Priprema sanacije
novih odlagalita.
800
180
Svake godine
sanacije divljih
odlagalita
Sanirano
odlagalite Gu
6.300
Da. Na nekima
viekratno
ponovljena
oneienja: vidi
napomenu.
4.275
Da, sanirani Barci i

vie manjih divljih
odlagalita.
JLS
Vikovo
Sanirane lokacije
iz 2004. godine
Ponovljena
oneienja
Klana uz cestu, Petrci Kablari,

Klana uz cestu,
Trnovica Luii, Bezjaki Kastav, Pleivac, Petrci
Brnasi Kastav, Pleivac (6)
Kablari, Bezjaki
Kastav, Brnasi
Kastav (5)
Nove lokacije
od 2007.
uz cestu Bikupi Saroni, uz cestu
Marelji Kosi Sroki, uz cestu Vozie
Kastav, Mavri (4)
Stalna pojava novih divljih odlagalita.
Obujam za
sanaciju
(m3)
300
Sanirano
do 2010.
Da, sanacija
2006-2009. god.
Napomena: Na podruju Grada Rijeke u razdoblju od 2006. do 2007. saniran je vei broj oneienih lokacija:
2006. godine sanirano je vie manjih odlagalita te vea: Bodulovo, Baraeva ulica, R. Petrovia, Sv. Kri, biva
tvornica R. Beni, Z Kuia, Br. Branchetta, Sv. Kuzam, Zvonimirova ulica kod Elektro kole, Draga Pelinova
gora, Grohovska cesta, Kablarski put, Plase i Grbaste;
2007. godine sanirano je vie manjih odlagalita te Drenova kod vodospreme, Drenova kod Sveuilinog naselja,
kurinjska Draga, du Lujzijane, du Petrolejske ceste;
2008. godine sanirano je vie manjih odlagalita, a od veih odlagalite na pokosu Grobnike ceste te Drenova
kod Sveuilinog naselja, kurinjska Draga, du Lujzijane, du Petrolejske ceste;
2009. godine sanirano je vie manjih odlagalita te Drenova kod Sveuilinog naselja, kurinjska Draga, du
Lujzijane, du Petrolejske ceste.
Tablica 58. Pregled sanacije neureenih (divljih) odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije Gorski kotar
JLS
Sanirane lokacije
iz 2004. godine
Ponovljena
oneienja
Brod
Moravice
Drakovac, Pod Kalom Lokvica,

Repaa, Klanci (5)
abar
Za Straom Prezid, Tre, Naselje nema

Steklice, Tatinska Draga, umski
put Gerovo Hrib(5)
Delnice
Roha NP Risnjak, tefiev Dolac,

Naselje Dedin, Ulica A. Starevia,
Bunar, Naselje Turni, Seme Crni
Lug, Kalvarija, Ispod umarija i
vojarne, Ispod Geotiska (10)
Naselje Vrata, Rudine naselje
Li (2)
temberger Lokve, Tumac, Osoj
Mrzle Vode (3)
Mrzle Drage (djelomino) i
Sungerska Plana (2)
Fuine
Lokve
Mrkopalj
Ravna Gora Naselje Kupjak, Jarak, Cagar,

Naselje Kupjak, Naselje Stari Laz,
Uz cestu Kupjak Rogi, Rogi,
Vidmarov Jarak, Naselje ije (9)
Skrad
Naselje Hribac, Izgon, Jarak
naselje Divjake, Naselje Veliko
Selce, Klanac naselje Bukov Vrh,
Jarak-naselje Bukov Vrh (6)
Vrbovsko
Naselje Radoevii, Heskov put,
Naselje Gomirje, Lazine naselje
Vuinii, Naselje Nadvunik,
kolska ulica, Naselje Carevii,
Naselje Mali Jadr, Gri naselje
Tomii (9) Stananica (1) nije
sanirana do 2007.
nema
Dedin, Seme-Crni
Lug (2)
Rudine naselje
Li (1)
nema
Nove lokacije
od 2007.
Kuti iza boalita i Lazica, epci,
Kocijani, Goreti (5)
Naselje Okrivje (Krulii i Mikuli), Plece

uz Pleki potok i Podstene, uz cestu
Plece Moguari, uz cestu Plece
Hrib (5)
Delnice Luice i Duge njive, Poar,
Gue selo, Malo selo, Velika Lenica,
Dedin (7)
Godine 2009. evidentirana su etiri nova
manja divlja odlagalita.
Belo selo (uz cestu Vrata Mrkopalj) (1)
Podsleme (1)
Obujam za
Sanirano
sanaciju
do
2010.
(m3)
660
Da, u 2009. Lazica
i Gorni Kuti.
Jo etiri u
pripremi za
sanaciju.
1.560
Novi Plan sanacije
2008.
430
150
350
nema
Brestova Draga, Sungerski lug, Tuk,

Begovo Razdolje, Uz cestu Begovo
Razdolje Bjelolasica (5)
1.160
nema
Ravna Gora: Johankova jama, Delaeva

jama, Pod Rub i Travnik, Leskova Draga,
Kupjak Glinite (6)
1.970
nema
Gornja Dobra (uz cestu Skrad Zagreb),

Malo Selce, Divjake: Rena Njiva i ulaz
od B. Vrha, Kupjak (uz cestu za Skrad)
(5)
Stananica, Plemenita, Uz cestu
Vrbovsko Moravice, Uz cestu Jablan
Gruhe Drage, Tii (Moravice), Uz cestu
Lukovdol Lukovdolska Draga, Presika
(uz cestu Vrbovsko Rijeka) (7)
Stalna pojava novih divljih odlagalita.
395
Na saniranim
nema ponovnih
oneienja
Da, do 2008.
Sanacija novih
odlagalita u planu.
2.200
135
Da
Djelomina
sanacija odlagalita
Mrzle Drage 2008.
godine
Da.
Da, sanirano
sedam divljih
odlagalita
(2006-2009).
Da.
U 2009. godini
sanirano 15 divljih
odlagalita.
Tablica 59. Pregled sanacije neureenih (divljih) odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije Otoci
JLS
Baka
Cres
Dobrinj
Krk
Mali Loinj
Malinska
Omialj
Punat
Rab
Vrbnik
Sanirane lokacije
iz 2004. godine
Supele (1)
Jelovica, Stivan-naselje uz cestu za
Martinicu, Stivan-naselje, Prii,
Batajini naselje, Orlec-naselje,
Fiolii-naselje, Vidikovac uz cestu
Beli Cres (8)
Kras-selo, Suan-selo, Gabonjinselo, Kraski Bok (4)
Sveti Ivan-selo, Rasopasno-selo (2)
nisu sanirani do 2007.
Ulaz u Krk iz pravca Omilja,
Korni-selo, Ulaz u Krk iz pravca
Punta, Lakmartin-selo (4)
Fabrike-Nerezine, Otok Susak:
Grobotine i Gornje Selo, Otok
Unije: uvala Vrulje i prema uvali
Maraoul 5)
uz cestu Malinska Krk (1) nije
sanirano do 2007.
Put za kamenolom, Vodosprema
Brgud, Trasa JANAFA prema
aerodromu i prema Njivicama,
Zavoj Kokanj, Ulaz u Njivice,
Stari grad Omialj-zidine, Prijevoj
izmeu Njivica i Sepena, Plato uz
aerodrom Rijeka, Uvala Voz (10)
Auto kamp krila, uz cestu za
Staru Baku, Draga (3)
Plaj (1) nije sanirano do 2007.
Krasovica (1)
Prapratna-selo Garica, Arirovo,
cesta Vrbnik (polje) Garica (3)
Put za plau Potovoe (1) nije
sanirano do 2007.
Ponovljena
oneienja
Nove lokacije
od 2007.
Obujam za
Sanirano
sanaciju
do 2010.
3
(m )
1.000
Da, sanirano
Da
nema
Jelovica (1)
Zakam (1)
Od 2006. do 2009. registrirano je i
sanirano pet divljih odlagalita.
esta ponovna oneienja, naroito
graevinskim otpadom.
Na saniranim
nema ponovnih
oneienja.
Suan (ispod sela) (1)

2006-2009. sanacija dva divlja
odlagalita.
nema
nema
Da, godinje
sanacije.
nema
nema
Da
nema
nema
Da
Put za kamenolom,
Trasa JANAFA
prema aerodromu
i prema Njivicama,
Stari grad Omialjzidine, Prijevoj
izmeu Njivica i
Sepena (5)
Na saniranim
nema ponovnih
oneienja
nema
Gromaine u Njivicama, Put za uf,

Njivice ulaz Kojac, Omialj-Vodoto
prema rpelju (4)
Prapratna-selo
Garica, cesta
Vrbnik (polje)Garica, put za
plau Potovoe (3)
Sanirana odlagalita kod Lovakog doma.

Pripremljena dokumentacija za sanaciju
odlagalita.
2006. sanirana lokacija Velih Vrata
(Kampor).
Nelegalno odlagalite graevinskog
materijala Vajavina vie puta
ponovljena oneienja.
500
1.730
Da
Da, redovite
sanacije.
Da
Da
Da, sanirane sve

lokacije.
8.3.3. Sanacija odlagalita proizvodnog otpada

U upaniji su zabiljeena sljedea odlagalita proizvodnog otpada:
odlagalite proizvodnog otpada na lokaciji INA d.d. Rafinerije nafte u Urinju,
odlagalite proizvodnog otpada na lokaciji DINA-Petrokemije u Omilju,
odlagalite opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak).
8.3.3.1. Odlagalite proizvodnog otpada INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju

Odlagalite se nalazi u krugu INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju, na lokaciji oii. Zauzima povrinu od 3.500 m2 s kapacitetom skladitenja od 7.000 m3. Postrojenje
INA d.d. Rafinerija nafte na Urinju ima obradu zauljenog otpada koje se sastoji od dekantera i centrifuge, pri emu se razdvaja smjesa ugljikovodika od vode. Zauljena se
voda obrauje na ureaju za otpadne vode, a izdvojeni sediment predaje ovlatenim
obraivaima. Nekada se zauljeni otpad obraivao na unajmljenoj instalaciji pri emu
je nastajao sediment koji se neutralizirao i solidificirao te odlagao na spomenuto odlagalite kao neopasan proizvodni otpad.
136
Rafinerija planira sanaciju odlagalita uz odlaganje otpada i konano zatvaranje. Izraeni su projekti sanacije i proveden postupak procjene utjecaja sanacije na okoli.
Odabranom tehnologijom sanacije planirano je postavljanje brtvenog i drenanog sloja
ispod postojee plohe i proirenje odlagalita na teren jugoistono uz postojeu lokaciju. Trokovi sanacije su procijenjeni na 3.170.000 kn. U tijeku je izrada Plana sanacije sukladno s Pravilnikom o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07).
8.3.3.2. Privremeno odlagalite otpada u DINA-Petrokemiji d.d.

Odlagalite nije u upotrebi od 2000. godine. Lokacija je obratena gustim raslinjem
koje se redovito kosi. Procjedne se vode uzorkuju u piezometrima i analiziraju u ovlatenom laboratoriju. Izmjerene vrijednosti analiziranih uzoraka pokazuju neznatna optereenja.
Za sanaciju i zatvaranje odlagalita 2006. godine izraena je Studija utjecaja na okoli na temelju koje je nadleno Ministarstvo izdalo rjeenje da je namjeravani zahvat
prihvatljiv za okoli. U tijeku je usklaivanje navedene Studije s Pravilnikom o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada
(NN 117/07). Sanacija odlagalita predstavlja prioritet te e aktivnosti zapoeti im
se odrede sredstva CAPEX-a (capital expenditure) za razdoblje 2010.-2012. godinu.
8.3.3.3. Odlagalite opasnog otpada Sovjak (jama Sovjak)

Odlagalite se nalazi u Opini Vikovo kod Rijeke. Formirano je u prirodnoj vrtai (dubine minimalno 30 m) u koju je u razdoblju od 1956. do kraja 1980-ih godina odloeno oko 250.000 m3 opasnog otpada, uglavnom iz rafinerija i brodogradilita s rijekog podruja.
Do sada provedenim istraivanjima odlagalita Sovjak procijenjen je sastav i potvrena kemijska nestabilnost sadraja odloenog otpada. Takoer je potvreno da postoji
mogunost istjecanja otpadne vode u podzemlje te da odlagalite Sovjak predstavlja
stalnu potencijalnu opasnost oneienja podzemlja i podzemnih voda.
Za sanaciju odlagalita opasnog otpada odgovorna je drava. Planom gospodarenja
otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine jama Sovjak
predviena je za sanaciju. U tu su svrhu u okviru Programa rada Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost planirana sredstva za razdoblje od 2005. do 2008. godine u iznosu od 18.000.000 kn.
Tvrtka Ecoina d.o.o. iz Zagreba izradila je Program sanacije industrijskih lokacija oneienih veim koliinama opasnih tvari: jama Sovjak kod Rijeke, koji je odobrilo resorno
Ministarstvo. Rjeenjem MZOPUG iz 2000. godine o prihvatljivosti zahvata sanacije odlagalita Sovjak za okoli, sanacija Sovjaka povezana je sa sanacijom odlagalita Vievac, te su dane mjere zatite okolia i Program praenja stanja za oba zahvata.
Sufinanciranje izrade daljnje projektne dokumentacije za sanaciju jame Sovjak Operativnim programom zatite okolia 2007.-2009. godine predvieno je iz sredstava Instrumenta za pretpristupnu pomo Europske Unije (IPA).
137
8.4. Dokumentacija o gospodarenju otpadom

Temeljem obveze iz Zakona o otpadu i vaeeg Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije, jedinice lokalne samouprave dune su izraditi i usvojiti Planove gospodarenja otpadom za svoje podruje. U sljedeoj su tablici dani dostupni podaci o donesenim opinskim i gradskim planovima.
Sukladno obvezama iz Zakona o otpadu jedinice lokalne samouprave odgovorne su za
gospodarenje komunalnim otpadom te sanaciju divljih odlagalita/smetlita komunalnog otpada na svojem podruju. Sanacija se provodi temeljem donesenih Planova sanacije. U sljedeoj su tablici dani podaci o donesenim planovima i/ili programima za
sanaciju divljih odlagalita komunalnog otpada.
Tablica 60. Izraeni dokumenti gospodarenja otpadom u jedinicama lokalne samouprave
Dokumenti
Grad i opina
Plan gospodarenja otpadom (PGO)
Planovi/Programi sanacije divljih odlagalita
Bakar
Izrada PGO je u tijeku
Plan sanacije divljih odlagalita izraen
Baka
PGO je izraen
Izrada Program izgradnje reciklanog
dvorita je u tijeku
Brod Moravice
PGO nije izraen
Izraen Plan sanacije divljih odlagalita
Cres
Plan sanacije divljih odlagalita nije izraen
Crikvenica
abar
PGO nije izraen
avle
PGO je izraen
Delnice
PGO je izraen
Dobrinj
PGO je izraen
Jelenje
PGO je izraen
Izraeni programi sanacije divljih odlagalita Dubina i Kopica
Kastav
PGO je izraen
Klana
Izrada Plana sanacije divljih odlagalita je u tijeku
Kostrena
PGO je izraen
Kraljevica
PGO nije izraen
Krk
PGO je izraen
Lokve
PGO nije izraen
Plan sanacije divljih odlagalita je izraen
Lopar
PGO je izraen
Preuzet Plan sanacije divljih odlagalita od Grada Raba
Mali Loinj
PGO nije izraen
Malinska-Dubanica
PGO nije izraen
Moenika Draga
PGO je izraen
Mrkopalj
PGO je izraen
Novi Vinodolski
PGO je izraen
Omialj
PGO je izraen
Opatija
Punat
PGO je izraen
Plan sanacije zatvorenog odlagalita kod Lovakog doma je

izraen
Rab
PGO je izraen
Ravna Gora
PGO nije izraen
Skrad
PGO je izraen
Vinodolska
PGO je izraen
Vikovo
Izraeni Planovi sanacije odlagalita Vievac i Sovjak (u

nadlenosti MZOPUG i KD istoa Rijeka)
Vrbnik
PGO nije izraen
Vrbovsko
PGO nije izraen
138

Osim dokumentacije navedene u prethodnoj tablici, izraena je i dokumentacija o sanaciji oneienih lokacija u upaniji, kao to je primjerice lokacija postrojenja Koksar
d.o.o. u Bakru.
8.5. Uspostava novog sustava gospodarenja otpadom

8.5.1. upanijski centar za gospodarenje otpadom Mariina
Temeljem odluke Skuptine Primorsko-goranske upanije, 2001. godine osnovano je
Ekoplus d.o.o. trgovako drutvo za gospodarenje otpadom. Dioniari Ekoplusa su Primorsko-goranska upanija, Grad Rijeka i KD istoa d.o.o. te Opina Vikovo, na ijem se podruju gradi upanijski centar za gospodarenje otpadom (CGO) Mariina.
Osnovi zadatak Ekoplusa je koncipiranje, priprema i izgradnja te upravljanje novim,
integralnim sustavom gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije.
8.5.1.1. Imovinsko-pravna priprema zemljita za izgradnju CGO Mariina

Postupak otkupa zemljita za potrebe izgradnje CGO Mariina zapoeo je odmah nakon to je lokacijska dozvola postala konana u upravnom postupku, poetkom 2004.
godine. Imovinsko-pravna priprema zemljita obuhvaa skup postupaka veinom geodetske i pravne struke radi osiguranja prava graenja na graevinskoj estici utvrenoj
lokacijskom dozvolom. Tako su u proteklom razdoblju izraeni potrebni geodetski elaborati parcelacije zemljita, provedene procjene vrijednosti zemljita, dio je otkupljen putem kupoprodajnih ugovora, dio je rijeen kroz postupke izvlatenja, dio unoenjem u
temeljni kapital Drutva (zemljite Opine Vikovo), a za dio zemljita u vlasnitvu drave dobiveno je pravo graenja. Uz sve poznate tekoe u upravnim postupcima, sve navedeno je provedeno kroz katastar i gruntovnicu. Za posljednje estice koje su jo u postupku izvlatenja ishoena je odluka o prijevremenom stupanju u posjed, osim za zemljite dva vlasnika za koje se ona odluka oekuje u najskorije vrijeme. Rjeavanjem
navedenog stvoreni su preduvjeti za poetak graenja na cjelokupnoj parceli CGO Mariina. Sredstva potrebna za otkup zemljita pribavljena su putem kredita.
8.5.1.2. Dokumentacija i dozvole za izgradnju CGO Mariina

Nakon izdavanja lokacijske dozvole izraen je idejni projekt temeljem kojeg je nadleno Ministarstvo izdalo naelnu dozvolu za izgradnju CGO Mariina. Dozvolom je
predviena fazna izgradnja. Nakon toga se pristupilo izradi potrebne dokumentacije
(glavni projekti), ishoenju suglasnosti i posebnih uvjeta, izvoenju pripremnih i
istranih radova, nakon ega je Ministarstvo izdalo graevinske dozvole za prve tri
faze izgradnje CGO Mariina (u drugoj polovici 2007. godine).
8.5.1.3. Izgradnja CGO Mariina

Nakon ishoene graevinske dozvole i provedenog postupka javne nabave sklopljen je
ugovor o graenju s izvoaem te je tijekom 2008. godine sagraena prva faza CGO
Mariina, odnosno obilazna cesta Centra. U naravi to je dionica upanijske ceste
Marelji Studena s privremenim prometnim prikljukom na postojeu prometnicu.
Sveukupna duina novosagraene ceste je oko 850 metara.
8.5.1.4. Automatska mjerna postaja i infrastruktura

Izraena je potrebna dokumentacija, odabrana lokacija, ishodovane odgovarajue dozvole i rijeeno pitanje zemljita za izgradnju automatske mjerne postaje za praenje
139
kvalitete zraka, a potom je proveden postupak izbora izvoaa radova. Automatska

mjerna postaja je sagraena (instalirana), u tijeku je probni rad, a prikljuena je na
sustav upanijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Izraena je odgovarajua dokumentacija, rijeeno pitanje slunosti na zemljitu te su
ishoene dozvole za potrebno prelaganje elektroinstalacija, koji poslovi su koordinirani
s HEP-om. U suradnji s nadlenim KD Vodovod i kanalizacija obavljena je kompletna
priprema za izgradnju vodoopskrbnog sustava na predmetnom podruju (vodosprema
i cjevovod Mariina Klana). Ishoenjem graevinskih dozvola za navedene aktivnosti omoguen je poetak izgradnje infrastrukture na relaciji Marelji Klana, koja e
obuhvatiti i plinoopskrbni cjevovod za opinu Klana.
Na planu izgradnje upanijske prometnice 5025 (Rijeka Rujevica Vikovo Marelji) usko se suraivalo na poslovima pripreme zemljita sa upanijskom upravom za
ceste.
8.5.1.5. Organizacija financiranja izgradnje CGO Mariina

Izraena je potrebna dokumentacija kroz vie razina sukladno postavkama prethodno
izraene tehnike dokumentacije. Projekt je u suradnji s nadlenim Ministarstvom
kandidiran za koritenje sredstava iz europskih predpristupnih fondova i to 2005. godine za ISPA fond, a u 2007. godini izraena je aplikacija za IPA fond, koja je konano dostavljena nadlenom europskom tijelu u drugom dijelu 2008. godine.
Na planu pripreme za izgradnju MBO postrojenja obavljene su potrebne radnje donoenjem odluke o nainu financiranja i izgradnje te usklaenja dinamike s radovima
koji su kandidirani za IPA fond. U dijelu razrade integralnog sustava gospodarenja otpadom u upaniji izraena je potrebna dokumentacija do razine idejnih projekata za
lokacijske dozvole pet pretovarnih stanica.
Usvajanjem planskih dokumenata za 2009. godinu, utvrene su sljedee osnovne
grupe stratekih dokumenata i odnosne investicijske aktivnosti:
Zavretak postupka imovinsko-pravne pripreme zemljita na Mariini,
Zavretak izgradnje prve faze CGO Mariina,
Izgradnja infrastrukturnih prikljuaka,
Utvrivanje opsega izgradnje CGO Mariina i izvora financiranja,
Izrada projektne dokumentacije i ishodovanje suglasnosti i dozvola,
Priprema izgradnje pogona za MBO,
Utvrivanje organizacijskog ustrojstva Ekoplusa,
Razvoj integralnog sustava,
Komunikacija s javnou.
8.5.1.6. Planirani nastavak realizacije CGO u razdoblju 2010-2013.

Dinamika realizacije izgradnje CGO Mariina planirana je na nain da se u 2011.
godini temeljem raspisa meunarodnog tendera izabere izvoa. Predmet tendera je
izrada glavnih projekata i ishoenje graevinskih dozvola, izgradnja CGO Mariina
(radna zona s potrebnom infrastrukturom, deponijskim prostorom i postrojenjem za
mehaniko-bioloku obradu) te probni rad postrojenja za mehaniko-bioloku obradu.
Dovretak izgradnje i putanje u rad CGO Mariina planiran je za 2013. godinu.
140
8.5.2. Pretovarne stanice, reciklana dvorita i eko-otoci

Aktivnosti predviene na pravcu razvoja sustava, tonije izgradnje pet pretovarnih stanica (Cres, Krk, Rab, Novi Vinodolski i Delnice), u prvom polugoditu 2009. godine
provoene su iskljuivo u koncipiranju i pokretanju izrade idejnih projekata za lokacijske dozvole, ali samo za stanice Cres, Novi Vinodolski i Delnice. Naime, Krk i Rab su
destinacije za koje su njihova komunalna drutva ve poduzela niz aktivnosti tako da
se trenutno nalaze pred ishoenjem graevinskih dozvola, pri emu se iskazuje nunim naknadno usklaenje tehniko-tehnolokih rjeenja s onim iz idejnih projekata
koji e biti uskoro izraeni. Za provedbu svih aktivnosti na planu izgradnje pretovarnih
stanica, na inicijativu upana formirana je od predstavnika svih relevantnih subjekata
radna grupa za tehniko-tehnoloku koordinaciju iji rad e podupirati grupa za ureenje financijskih odnosa meu sudionicima u projektu.
Aktivnosti izgradnje eko-otoka detaljnije su predviene u planovima gospodarenja otpadom gradova i opina, odnosno razvojnim planovima komunalnih drutava koja prikupljaju otpad na njihovim podruju.
8.6. Izobrazba i informiranje

Veina komunalnih drutava i tvrtki koje gospodare otpadom na podruju upanije
imaju sustav informiranja javnosti o djelatnostima koje provode, rasporedu spremnika
i eko-otoka, rasporedu odvoza otpada te mjerama primarne reciklae otpada. Informiranje se provodi putem Internet stranica, informativnim letcima i obavijestima na ploama mjesnih zajednica, opina, lokacijama eko-otoka i reciklanih dvorita i odlagalita. Posebni program izobrazbe ima tvrtka Ekoplus d.o.o. Rijeka, zaduena za izgradnju upanijskog centra gospodarenja otpadom (Centralna zona Mariina) i provedbi
sustava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u upaniji. Osim Internet stranice,
koja se redovito aurira, izraen je dokumentarni populacijski film, komunikacijska
strategija, prijedlog za angairanje posebnog strunjaka za odnose s javnou (PR
strunjak), a praene su i edukativne aktivnosti na podruju gospodarenja otpadom.
8.7. Zakljuak
Poslovi na uspostavi novog sustava gospodarenja otpadom na podruju upanije su u
tijeku. CGO Mariina je sredinji objekt integralnog sustava gospodarenja otpadom
u Primorsko-goranskoj upaniji. Radi izgradnje provedene su brojne aktivnosti. Ishoene su graevinske dozvole za prve tri faze izgradnje CGO Mariina, te je u 2009.
imovinsko-pravna priprema zemljita za izgradnju CGO Mariina pred kompletnim
rjeenjem. Sagraena je obilazna cesta Marelji Studena u duini od oko 850 metara.
Projekt izgradnje CGO Mariina je u suradnji s nadlenim Ministarstvom kandidiran
za koritenje sredstava iz europskih predpristupnih fondova i to 2005. godine za ISPA
fond, a u 2007. godini izraena je aplikacija za IPA fond, koja je konano dostavljena
nadlenom europskom tijelu u drugom dijelu 2008. godine.
Tijekom 2009. godine izraena je dodatna projektno-tehnika i natjeajna dokumentacije zbog poveanja opsega radova.
Projekti sanacije postojeih komunalnih odlagalita u Primorsko-goranskoj upaniji su
u tijeku, ali je na mnogima napravljena revizija kako bi se omoguilo koritenje posto-
141
jeih odlagalita do uspostave upanijskog centra za gospodarenje otpadom. Veina

odlagalita ima kapacitete za prihvat otpada do kraja 2011. godine, to je nedostatno
obzirom na planirano putanje u rad CGO 2013. godine. Na veem broju lokacija
odlagalita aktivnosti na sanaciji usporavaju dugotrajna rjeavanja imovinsko-pravnog
statusa lokacija.
U sklopu razvoja sustava planirane su transfer stanice, za koje su gradovi i opine trebali u prostorno-planskoj dokumentaciji odrediti tonu lokaciju. Lokacije su potvrene
za otok Krk (lokacija odlagalita Treskavac), otok Cres (lokacija odlagalita Pri), otok
Rab (lokacija odlagalita Sorinj), Novi Vinodolski (lokacija odlagalita Duplja) te Delnice (lokacija odlagalita Sovi laz), a njihovo uvrtavanje u prostorno plansku-dokumentaciju je u tijeku.
Veina jedinica lokalne samouprave provela je obvezu iz Zakona o otpadu i izradila
zasebne planove gospodarenja otpadom. Takoer veina gradova i opina, odnosno
komunalna drutva koja su koncesionari za postupanje s komunalnim otpadom na
svom podruju, dijelom ili u potpunosti provodi odvojeno prikupljanje otpada. Uglavnom se radi o odvojenom prikupljanju glomaznog otpada, ambalae, metala i guma te
EE otpada. Dobro razvijen sustav postoji na otoku Krku (KD Ponikve Krk) i na podruju gdje komunalne poslove obavlja istoa Rijeka (Grad Rijeka s okolnim gradovima i
opinama), Komunalac Opatija, Vrelo Rab, Vodovod i kanalizacija Cres Mali Loinj.
Maketa budue upanijske

centrale zone za
gospodarenje otpadom
142
Usprkos injenici da je organiziran odvoz komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje

vrijednih sastojaka otpada, na veem dijelu teritorija Primorsko-goranske upanije jo
uvijek postoje neureena odlagalita (divlja odlagalita i lokacije oneiene otpadom)
koja jedinice lokalne samouprave redovito (godinje) ili periodino iste i saniraju. Veliki problemi je ponavljano odlaganje otpada na nekim lokacijama koje su ve vie
puta sanirane.
9. BUKA
9.1. Zakonski okvir
Zakonom o zatiti od buke (NN 30/09) odreuju se mjere zatite od buke te nadzor
nad provedbom ovih mjera radi sprjeavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi. Zakon propisuje kriterije koje moraju zadovoljiti izvori buke,
obvezu izrade karata buke i akcijskih planova te nain procjene i kriterije za uporabnu
dozvolu graevina.
Zakonom je propisano da su gradovi koji imaju vie od 100.000 stanovnika obvezni
izraditi strateke karte buke i akcijske planove. Obveza izrade stratekih karata buke i
akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno koncesionare industrijskih podruja, glavnih cesta, eljeznikih pruga i zranih luka.
Izrada potrebnih karata i akcijskih planova poblie je opisana Pravilnikom o nainu
izrade i sadraju karata buke i akcijskih planova te o nainu izrauna doputenih indikatora buke (NN 75/09).
Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04) daje ogranienja za buku u vanjskom prostoru, u zatvorenim boravinim
prostorima, na radnome mjestu, za sadraje za sport, rekreaciju i zabavu te za povremene izvore buke i buku gradilita. Pravilnik o mjerama zatite od buke izvora na
otvorenom prostoru (NN 156/08) propisuje norme za emisiju buke, postupke, dokumentaciju i prikupljanje podataka o emisiji buke u okoli uzrokovane opremom za
uporabu na otvorenom.
9.2. Stanje u upaniji

9.2.1. Karte buke
Prema podacima iz AZO, do rujna 2007. godine, prema zahtjevima Zakona o zatiti
od buke iz 2003. godine, u Primorsko-goranskoj upaniji strateke karte buke izraene su za Opinu Vikovo te pojedina podruja gradova Cresa i Malog Loinja.
U 2008. i 2009. godini izraeno je vie karata buke i to:
etiri karte izraene su za podruje Grada Rijeke:
Konfliktna karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke,
Strateka karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke,
Konfliktna karta buke prunog prometa Grada Rijeke,
Strateka karta buke prunog prometa Grada Rijeke.
143
Ove karte obuhvaaju cjelokupno podruje obuhvata Generalnoga urbanistikog plana

Grada Rijeke. U oujku 2008. godine izraen je Zavrni elaborat Strateka karta buke
prunog prometa Grada Rijeke i Konfliktna karta buke prunog prometa Grada Rijeke.
U veljai 2009. godine izraen je Zavrni elaborat Strateka karta buke cestovnog
prometa Grada Rijeke i Konfliktna karta buke cestovnog prometa Grada Rijeke. Svrha
ovih elaborata bila je pojanjenje postupka provedbe projekta izrade karata te izrauna i procjene utjecaja buke cestovnog i prunog prometa na podruju Grada Rijeke.
Zavrni elaborati sadre grafike prikaze konfliktnih razina indikatora buke, kao i prijedlog prioritetnih zona akcijskog planiranja.
U sklopu uspostave sustava upravljanja bukom okolia Opine Kostrena izraena je
Strateka karta buke cestovnog prometa i industrijskih pogona i postrojenja na podruju Opine Kostrena. Karta je obuhvatila pogone Brodogradilita Viktor Lenac, Termoelektranu Rijeka i INA d.d. Rafineriju nafte Rijeka. Validacija izraene karte buke
provedena je na temelju provedenih akustikih mjerenja unutar industrijskih zona kao
i cestovnog prometa na podruju Opine Kostrena, ukljuujui dravnu cestu D-8.
U sklopu uspostave sustava upravljanja bukom okolia Grada Kastva, 2009. godine izra
ena je Strateka karta buke cestovnog i prunog prometa na podruju Grada Kastva.
Podruje izrade strateke karte buke grada Kastva obuhvaa povrinu 11,44 km2, s
ukupnim opsegom 19,56 km te sve izvore buke ukljuujui i promet. (cestovni i eljezniki).
Opina Vikovo izradila je strateku kartu buke s procjenom ugroenosti od buke iz
prometnih izvora tijekom dana i noi. Utvreno je da znaajno optereenje postojeih
prometnica predstavlja glavni izvor buke na podruju Opine, dok su ostali tzv. neprometni izvori buke, lokalnog i privremenog karaktera.
U okviru projekta Karakterizacija buke okolia Luke uprave Rijeka, koji je u suradnji s
Lukom upravom Venecija, pokrenula Luka uprava Rijeka, tvrtka DARH 2 d.o.o. je
kao tehniki konzultant, 2008. godine, izradila dokumentaciju vezano uz karakterizaciju buke okolia Luke uprave Rijeka. U okviru ovog projekta provedena su brojna
akustika mjerenja te je 2009. godine i izraena Strateka karta buke Luke uprave
Rijeka. Podruje provedbe projekta je obuhvaalo dva projektna podruja i to unutar
Grada Rijeke i Grada Bakra.
9.2.2. Mjerenja razine buke

Na podruju Primorsko-goranske upanije buka se sustavno mjerila samo na podruju
Opine Kostrena i to na Vrhu Martinice i Urinju. Na lokaciji Vrh Martinice mjeri se
razina buke koju uzrokuju izvori smjeteni u podruju Brodogradilita Viktor Lenac.
Zbog estih prekida u mjerenju, novi sustav za praenje buke Brodogradilita je instaliran krajem 2009. godine. INA je u fazi prikupljanja ponuda za novu opremu monitoring stanja okolia u sklopu ega se planira rjeiti i sustav za mjerenje razine buke.
Izvor: Izvjetaj o mjernju buke,

lipanj 2008, DARH 2 d.o.o.
Mjerenja razine buke na podruju Opine Kosrena provedena 2008. godine za potrebe
validacije. Karte buke na mjernim mjestima u okruenju Brodogradilita, Rafinerije i
uz dravnu cestu D-8 uglavnom pokazuju prekoraenja doputenih razina buke8.
Pojedinana mjerenja i procjene buke izraene su u sklopu procjena utjecaja zahvata na
okoli. Tako je na primjer u okviru procjene utjecaja na okoli, izraena procjena utjecaja buke planiranog LNG terminala u Omilju. Procjena je izraena temeljem rezultata
akustikih mjerenja i raunalnog modeliranja razina buke postojeeg i budueg stanja.
Izraen je 3D akustiki model cijeloga predmetnog podruja Opine Omialj. U akusti-
144
ki model postojeeg stanja ukljueni su svi izvori buke smjeteni unutar podruja DINAPetrokemije d.o.o, dok model budueg stanja ukljuuje sve postojee i planirane izvore
buke na podruju LNG terminala. U okviru procjene utjecaja na okoli izraena je i zasebna procjena utjecaja buke gradilita tijekom izgradnje LNG terminala.
U tijeku je izrada Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske upanije
i Grada Rijeke, koja e takoer dati svoj doprinos u utvrivanju buke na prostoru upanije.
Za Grad Rijeku 2003. godine nainjeni su prorauni buke uz prometnice temeljem
provedenih pilot mjerenja buke na 13 lokacija u dnevnom i nonom razdoblju 1997.
godine i podataka o cestovnom prometu s analizom nastalih promjena. Ve su mjerenja iz 1997. godine pokazala prekoraenje doputene razine buke. Proraunate razine
iz 2003. godine ukazuju da je poveanjem cestovnog prometa razina buke porasla za
dodatnih 2-3 dBA, a udvostruenjem prometa do 4 dBA.
Mjerenja iz stacionarnih izvora buke provedena 1997. godine (lokalitet KBC Rijeka)
pokazala su prosjeno prekoraenje doputenih razina za 15 dBA tijekom dana i
19 dBA tijekom noi. Obzirom da do kraja 2007. godine nije ugaen niti jedan stacionarni izvor buke, a u istom je razdoblju porastao i luki promet (naroito na kontejnerskom terminalu Brajdica) i opseg cestovnog prometa, moe se zakljuiti da je na podruju gradskog sredita dolo po poveanja razine buke, a time i ugroenosti od
buke. Prema posljednjem Izvjeu o stanju prostora na podruju Grada Rijeke, iz
2007. godine, osnovni problem ugroenosti od buke je nepovoljan razmjetaj, tj. kolizija u prostoru razliitih namjena, bez dovoljne prostorne udaljenosti, odnosno zatitnih meuprostora. Zbog toga se svako poveanje razine buke u industrijskom podruju ili prometnom segmentu izravno odraava i na podruja stanovanja.
Sredite Rijeke
145
9.3. Zakljuak
Na podruju Primorsko-goranske upanije buka se sustavno mjerila samo na podruju
Opine Kostrena i to na Vrhu Martinice i Urinju. Na lokaciji Vrh Martinice mjeri se
razina buke koju uzrokuju izvori smjeteni u Brodogradilitu Viktor Lenac, a na Urinju
izvori buke smjeteni u Rafineriji.
Mjerenja razine buke na podruju Opine Kostrena provedena 2008. godine za potrebe validacije Karte buke na mjernim mjestima u okruenju Brodogradilita, Rafinerije i
uz dravnu cestu D-8 uglavnom pokazuju prekoraenja dozvoljenih razina buke.
Povremena mjerenja razine buke (iz 1997. i 2003. godine) na podruju centra Grada
Rijeke, a i prorauni buke uz glavne rijeke prometnice takoer pokazuju prekoraenja
doputenih dnevnih i nonih razina buke. Mjerenja iz stacionarnih izvora buke provedena 1997. godine (lokalitet KBC Rijeka) pokazala su prosjeno prekoraenje doputenih razina za 15 dBA tijekom dana i 19 dBA tijekom noi. S obzirom na to da nije
ugaen niti jedan stacionarni izvor buke, a porastao je luki promet i volumen cestovnog prometa, moe se zakljuiti da je na podruju gradskog sredita dolo po poveanja razine buke, a time i ugroenosti od buke.
Moe se zakljuiti da se problematici zatite od buke u Primorsko-goranskoj upaniji
nije posveivala dostatna panja. Iako Zakonom nije utvrena obveza izrade karata
buke i akcijskih planova na upanijskoj razini, potrebno je istraiti tetne uinke buke
na okoli, utvrditi ugroena podruja i osigurati izradu programa upravljanja bukom za
ugroena podruja.
146
10. ONEIIVAI
NA PODRUJU UPANIJE
upanija vodi popis oneiivaa okolia u sklopu Registra oneiavanja okolia
(ROO). Registar oneiavanja okolia je skup podataka o izvorima, vrsti, koliini nainu i mjestu isputanja, prijenosa i odlaganja oneiujuih tvari i otpada u okoli. Sadraj i nain voenja ROO propisan je Pravilnikom o registru oneiavanja okolia
(NN 35/08).
Prema prijavama u ROO za 2009. godinu, u Primorsko-goranskoj upaniji registriran
je ukupno 321 oneiiva, od ega 90% ine proizvoai, a 7% skupljai opasnog i
neopasnog proizvodnog otpada. Obraivaa otpada je u upaniji za 2009. godinu prijavljeno 14. Od ukupnog broja oneiivaa u upaniji, emisije u zrak je prijavilo 125
(39%), a emisije u vode 41 (13%) subjekata.
DINA-Petrokemija u Omilju
147
Tablica 61. Popis oneiivaa na podruju Primorsko-goranske upanije

Red. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
Naziv
3. MAJ TIBO
3. MAJ BRODOGRADILITE D.D.
3. MAJ MOTORI I DIZALICE
40 BOX KUNDI D.O.O.
AC DUJMOVI
ACI D.D. OPATIJA
ADELLA D.O.O.
ADRIA OIL D.O.O.
ADRIA P.A. D.O.O.
ADRIA TERASE D.O.O.
AFABILE D.O.O.
AFRO D.O.O. PERMANI
AGREGAT D.O.O.
ALFA SRDOI D.O.O.
AP GRUPA D.O.O.
AQUALIS D.O.O.
ARCUS PRERADA D.O.O.
AUTO CESTA RIJEKA ZAGREB
AUTO AVRAK D.O.O.
AUTO HRVATSKA DIJELOVI D.O.O. DRYDEN SERVIS RIJEKA
AUTO KUA DENI D.O.O.
AUTO LAKIRERSKA RADNJA VELI BRGUD
AUTO STELLA
AUTO UKI D.O.O.
AUTO ZANELLI D.O.O.
AUTOCENTAR CERINI D.O.O.
AUTOCENTAR INTEGRA D.O.O.
AUTOCENTAR KRK
AUTOCENTAR RIJEKA
AUTOCOMERCE HRVATSKA D.O.O. PODRUNICA RIJEKA
AUTOLAKIRERSKI OBRT KAROSERIJA JURI
AUTOLAKIRERSKI OBRT-FRLI
AUTOLAKIRERSKI OBRT-ZORAN MIETI
AUTOLAKIRERSKO LIMARSKI OBRT-MB
AUTOLAKIRNICA GILDO
AUTOMEHANIARSKA RADIONICA JURASI
AUTOMEHANIKA MAJNARI
AUTOMOTODROM GROBNIK
AUTONIPPON D.O.O.
AUTOPRAONA LEVAR
AUTORAVNICA
AUTOSERVIS BRUNO MEZGEC
AUTOSERVIS GORDAN
AUTOSERVIS JOSIP DEDI
AUTOTRANS D.O.O.
AWT INTERNATIONAL D.O.O.
BENUSSI D.O.O.
BILLA D.O.O.
BIMONT DD
BIOFISH
BLAEVI. M. SPECIJALISTIKA STOMATOLOKA ORDINACIJA
BLAI AUTOLAKIRERSKA RADIONICA
BRODOGRADILITE CRES
BRODOGRADILITE KRALJEVICA
BRODOGRADILITE PUNAT D.O.O.
BRODOGRADILITE VIKTOR LENAC D.D.
148
Proizvoa
Sakuplja
Obraiva
Emisije u
zrak
Emisije u
vode/more
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
Red. br.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
Proizvoa
Sakuplja
Obraiva
Emisije u
zrak
BRODOGRADNJA PIIULJAN
BRODOKOMERC NOVA D.O.O.
BRODOMEHANIARSKI SERVIS VL. DAMIR MORAS
BRODOMEHANIKA
C.M.C. D.O.O.
CALLIGARIS D.O.O.
CARMOTO CO D.O.O.
CESTE RIJEKA D.O.O.
CILIKA D.O.O.
CINDRI I TAMARUT POLIKLINIKA ZA STOMATOLOKU
PROTETIKU
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
CONTEK D.O.O.
CRESANKA DD
CROBENZ D.D. BP JADRANOVO
CROSCO NAFTNI SERVIS
CYBER D.O.O.
DAVOR D.O.O.
DEKORI MV D.O.O.
DENTORIUM D.O.O.
DEZINSEKCIJA
DI KLANA D.D.
DIKA
DINA-PETROKEMIJA D.D.
DIOXA
DISUPLIN PORTO RE D.O.O.
DOM ZDRAVLJA PG
DRVENJAA D.D.
DRVO TRGOVINA D.O.O.
E.K. D.O.O.
ECOOPERATIVA D.O.O.
EKO-KEM
ENERGO D.O.O.
ERAKOVI M. STOMATOLOKA ORDINACIJA
ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK D.D.
EUROPAMETALI D.O.O.
EUROPLAST D.O.O.
FINANCIJSKA AGENCIJA FINA
FINVEST CORP. HOTELI NJIVICE
FORD SERVIS POGARI
FOTOKOPIRANJE I TISAK ZAMBELLI
FRANZ D.O.O.
FRIGOMATIC
FUTURA D.O.O.
GETRO D.D.
GKTD IVANJ D.O.O.
GKTD MURVICA D.O.O.
GLAZBENA KOLA I. M. RONJGOV
GORENJE SERVIS
GP KRK
GP MILARDOVI D.O.O.
GRAD RIJEKA
GRAND HOTEL ADRIATIC D.D.
GROHOVAC VOLAN D.O.O.
HEP ODS POGON CRES LOINJ
HEP PROIZVODNJA D.O.O. HE VINODOL LOKACIJA FUINE
HEP PROIZVODNJA D.O.O. HE VINODOL POGON HE RIJEKA
HEP PROIZVODNJA D.O.O. HE VINODOL STRUNE SLUBE
HEP PROIZVODNJA D.O.O. HE VINODOL TRIBALJ
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
Naziv
149
Emisije u
vode/more
Red. br.
Naziv
Proizvoa
Sakuplja
Obraiva
Emisije u
zrak
Emisije u
vode/more
114.
HEP-OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.O.O. PRIJENOSNO

PODRUJE RIJEKA UPRAVNA ZGRADA
da
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
HEP-PROIZVODNJA D.O.O. HE VINODOL LOKACIJA SKRAD

HEP-PROIZVODNJA D.O.O. TE RIJEKA
HGK, UPANIJSKA KOMORA RIJEKA
HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA D.D. POGON GROBNIK
HOLCIM D.O.O.
HOTEL BONAVIA D.D.
HOTEL MIRAMAR D.O.O.
HOTELI BAKA
HOTELI KRK D.O.O.
HOTELI OMIALJ
HP HRVATSKA POTA D.D.
HRT-CENTAR RIJEKA
HRVATSKE CESTE AUTOCESTE D.O.O.
HRVATSKE UME D.O.O.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE PODRUNA SLUBA RIJEKA
HTC SYSTEMS
HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE
HUGAL D.O.O.
HVI, VETERINARSKI ZAVOD RIJEKA
H INFRASTRUKTURA
H VUA VLAKOVA D.O.O.
IMPERIAL D.D.
IMPRES D.O.O.
INA D.D. MLAKA
INA D.D. SD TRGOVINA
INA D.D. URINJ
INA SEKTOR LOGISTIKE
IND-EKO D.O.O.
INSTITUT IGH D.D.
INTERDIAL D.D. POLIKLINIKA ZA HEMODIJALIZU
ISTRABENZ PLIN D.O.O.
ITEA D.O.O.
JADRAN D.D. CRIKVENICA
JADRAN GALENSKI LABORATORIJ
JADRANKA HOTELI D.O.O.
JADRANKA KAMPOVI D.O.O.
JADRANKA TRGOVINA D.O.O.
JADRANSKI NAFTOVOD D.D.
JADRANSKI POMORSKI SERVIS D.D.
JADROLINIJA
JUKICA STOMATOLOKA POLIKLINIKA
KAMENOLOM BOJNAK
KAUFLAND RIJEKA
KBC RIJEKA
KD AUTOTROLEJ
KD ISTOA
KD VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.
KEMIS-TERMOCLEAN D.O.O.
KLIMAMONT D.O.O.
KOD BUJOLA
KOMPAS D.O.O.
KOMUNALAC D.O.O. DELNICE
KOMUNALAC D.O.O. OPATIJA
KONSTRUKTOR INENJERING D.D.
KONZUM
KRAJANI
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
150
Red. br.
Naziv
Proizvoa
Sakuplja
Obraiva
Emisije u
zrak
Emisije u
vode/more
171.
KUELKA D.O.O.
da
172.
KVARNER D.O.O.
da
173.
L&V KEMIJSKA ISTIONICA
da
174.
LAGERMAX-TIMESPED D.O.O.
da
175.
LEDO D.O.O.
da
176.
LESNINA H D.O.O.
da
da
177.
LIBURNIA RIVIERA HOTELI D.D.
da
da
da
178.
LIDL HRVATSKA D.O.O.
da
179.
LOINJSKA PLOVIDBA BRODOGRADILITE D.O.O.
da
da
da
180.
LUKA RIJEKA
da
da
181.
LJEILITE VELI LOINJ
da
182.
M.C.K. D.O.O.
da
183.
MAN PSC RIJEKA
da
184.
MAREKO D.O.O.
da
185.
MARINA NEREZINE
da
da
186.
MARINA PUNAT D.O.O.
da
da
da
187.
MARINE ENGINES D.O.O.
da
188.
MCDONALDS HRVATSKA D.O.O.
da
189.
MD PROFIL D.O.O.
da
190.
MEDIKA D.D.
da
da
191.
MELEM
da
192.
MERCATOR H D.O.O.
da
193.
MERKUR HRVATSKA D.O.O.
da
194.
METIS D.D.
da
195.
METRO CASH & CARRY HRVATSKA
da
da
196.
MGK PACK DD
da
da
197.
MICK D.O.O.
da
198.
MINERAL IGM
da
199.
MINERAL KSK D.O.O.
da
200.
MOBIS ELECTRONIC D.O.O.
da
201.
MOLLIER D.O.O.
da
da
202.
MONTKEMIJA D.O.O.
da
203.
MOTONAVIS D.O.O.
da
204.
NARODNE NOVINE D.D.
da
205.
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PG
da
da
206.
NAUTICUM YACHT CLUB
da
207.
NAVITECH D.O.O.
da
208.
NEOGRAF D.O.O.
da
209.
NOVOTEHNA D.O.O.
da
210.
OBRT JURANI
da
211.
OBRT KORINO
da
212.
OBRT MUHVI
da
213.
OBRT ZA OBRADU METALA CNC ERODIRANJE
da
214.
OBRTNIKA KOLA OPATIJA
da
215.
ODAILJAI I VEZE D.O.O.
da
da
216.
ODRAVANJE VAGONA D.O.O.
da
217.
OKUS MORA
da
da
218.
OMV HRVATSKA D.O.O.
da
219.
OPREMA BARIEVI D.O.O.
da
220.
ORBICO D.O.O.
da
221.
ORECO D.O.O.
da
222.
ORVAS PLUS D.O.O.
da
223.
OSNOVNA KOLA DR. J. PANIA
da
224.
O FRANE PETRIA CRES
da
225.
O IVANA RABLJANINA
da
226.
O KRALJEVICA
da
227.
O TRIBALJ
da
151
Red. br.
Naziv
Proizvoa
Sakuplja
Obraiva
Emisije u
zrak
Emisije u
vode/more
228.
O VLADIMIRA NAZORA
da
229.
OV ODRAVANJE VAGONA D.O.O. RAD. RI.
da
230.
OVV D.O.O.
da
231.
P.S.C. PRIMORJE D.O.O.
da
da
232.
PAG 91 D.O.O. POGON SOBOLI
da
233.
PERAN CAR AND BOAT SERVICE CENTER
da
234.
PEVEC ZAGREB D.O.O.
da
235.
PIULJAN MARINE D.O.O.
da
da
da
236.
PIK D.D. RIJEKA
da
da
237.
PK D.O.O.
da
238.
POLIKLINIKA PRO VITA
da
239.
PLINACRO D.O.O.
da
da
240.
PLODINE
da
241.
POLIKLINIKA KATUNAR
da
242.
POLIKLINIKA MEDICO OSIGURANJE
da
243.
POLIKLINIKA PRO VITA
da
244.
POLIKLINIKA SUNCE
da
245.
POLIKLINIKA ZA BAROMEDECINU OXY
da
246.
POLIKLINIKA ZA DIJALIZU FRESENIUS MEDICALCARE
da
247.
POLIKLINIKA ZA DIJALIZU NEPHROMED
da
248.
PONIKVE D.O.O.
da
da
da
da
249.
POPEKI TRGOVINA I GRADITELJSTVO D.O.O.
da
250.
PORSCHE INTER AUTO
da
251.
PRESS-TRGOVINA
da
252.
PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D.
da
253.
PROCAR D.O.O.
da
da
254.
PROPLIN D.O.O.
da
da
255.
PROTEKTOR BANDAG KATALINI
da
256.
PROTEKTOR HLANUDA D.O.O.
da
257.
PSIHIJATRIJSKA BOLNICA LOPAA
da
da
258.
RADIOLOKA ORDINACIJA ZLATKO SKOPLJAK
da
259.
RADNIK OPATIJA D.D.
da
da
260.
RAHELI S. USLUNI OBRT GARFIELD
da
261.
RAVNA D.O.O.
da
da
262.
RAVNOGORSKA PILANA D.O.O.
da
da
263.
RIDENT
da
264.
RIJEKA TANK D.O.O.
da
da
da
265.
RIJEKAASFALT D.O.O.
da
266.
RIO D.D.
da
da
267.
RO-TRADE D.O.O.
da
268.
RUTING D.O.O.
da
269.
SAIPEM
da
270.
SATA AUTOLAKIRNICA
da
da
271.
SCAM MARINE D.O.O.
da
272.
SCANIA HRVATSKA
da
273.
SEKUNDAR D.O.O.
da
274.
SKG D.O.O.
da
da
da
275.
SKLADGRADNJA GRUP D.O.O.
da
276.
SLAVI VILIAM AUTOLAKIRNICA GILDO
da
da
277.
SPECIJALNA BOLNICA DR. NEMEC
da
da
278.
SPECIJALNA BOLNICA LIGANJ
da
da
279.
SRDO SERVISI D.O.O.
da
280.
SREDITE POTA RIJEKA
da
da
281.
STANI D.O.O.
da
282.
STARTRANS D.O.O.
da
283.
STOMATOLOKA ORDINACIJA BOGOMIL ULINA
da
284.
STS D.O.O.
da
152
Red. br.
Naziv
Proizvoa
Sakuplja
Obraiva
Emisije u
zrak
Emisije u
vode/more
285.
SVEUILITE U RIJECI STUDENTSKI CENTAR
da
286.
SVEUILINA KNJINICA
da
287.
TEHNOMEHANIKA D.O.O.
da
288.
TEKNOXGROUP HRVATSKA
da
289.
TEKOL-TERI D.O.O.
da
290.
TERI CROTEK
da
291.
TERMOBIL THERMO KING D.O.O.
da
292.
TERRA JASKA D.O.O.
da
293.
THALASOTHERAPIA OPATIJA
da
da
294.
TIFON D.O.O.
da
da
295.
TIHA ILO D.O.O.
da
296.
TOMI & CO D.O.O.
da
297.
TOWER CENTAR RIJEKA D.O.O.
da
da
298.
TRNICE RIJEKA D.D.
da
da
299.
TTO TERMOTECHNIK D.O.O.
da
300.
UGOR D.O.O.
da
301.
UGOSTITELJSKI OBRT RESTORAN MIRAMARE
da
da
302.
UJI IVAN VULKANIZACIJA GUMA
da
303.
USLUNI OBRT KAROSERIJA KUNDI
da
304.
USLUNI OBRT LACI
da
da
305.
V.M. D.O.O.
da
306.
VELDEN AUTO D.O.O.
da
307.
VIADUKT D.D.
da
308.
VILIARI D.O.O.
da
309.
VILLA EVA PANSION RESTORAN
da
da
310.
VODOVOD I ISTOA CRES MALI LOINJ D.O.O.
da
da
311.
VRELO D.O.O. RAB
da
312.
VRPOLJE METALI
da
313.
VULKAN NOVA TVORNICA DIZALICA
da
314.
ZAGREBAKA BANKA D.D.
da
315.
ZAMBELLI D.O.O. KEMIJSKA ISTIONICA
da
316.
ZAMBELLI HELENA SUPER 24
da
317.
ZIDAR D.O.O.
da
da
318.
ZLATNA KAVA D.O.O.
da
da
319.
ZLATNI OTOK D.D.
da
da
320.
ZR ZIDAR TRE
da
321.
ZRANA LUKA D.D. OMIALJ
da
Iz tablice je razvidno da je u ROO za 2009. godinu blo registriran ukupno 321 oneiiva, meu kojima je u skladu s regionalnim specifinostima, zastupljen znaajan
broj subjekata vezanih uz more (brodogradilita, marine, luke, te hotelsko-ugostiteljske tvrtke). Jednako tako, ukljuene su sve najvee tvrtke, a osobito one ije emisije u
zrak i/ili vode/more, te koliine i vrste otpada imaju najznaajniji utjecaj na okoli.
Osim kao informacija u praenju stanja u podruju zatite okolia, podaci su i izvor
informacija za rad inspekcije zatite okolia, te izradu dokumenata zatite okolia (izvjea, strategija i programa), dokumenata prostornog ureenja i specijalistikih studija u podrujima gospodarenja otpadom, te zatite zraka i voda. Zbog toga postoji nedvojbena potreba daljnjeg i sve tonijeg prikupljanja podataka, to e se postii stalnim
proirivanjem kruga obveznika dostave podataka i njihovom izobrazbom, odnosno razvijanjem procesa Registra oneiavanja u okoli kao integralnog dijela informacijskog sustava zatite okolia.
153
11. PROCJENA UTJECAJA POJEDINANIH

ZAHVATA NA OKOLI
Procjena utjecaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoli i odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi se
utjecaji sveli na najmanju moguu mjeru i postigla najvea mogua ouvanost kakvoe okolia. Procjena se provodi temeljem Zakona o zatiti okolia (NN 110/07) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09). O zahtjevu za procjenu
utjecaja zahvata na okoli odluuje se rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za okoli,
odnosno kada nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za zatitu okolia, rjeenjem se
utvruje da zahvat nije prihvatljiv za okoli. U tablici 62. nalazi se popis zahvata za
koje je proveden postupak procjene utjecaja na okoli u razdoblju 2006-2009.
Tablica 62. Popis zahvata za koje je proveden postupak procjene utjecaja zahvata na okoli
Red. br.
Zahvat
Investitor
Zahvat prihvatljiv
God.
1.
Komunalno servisno podruje Srdoi
Grad Rijeka
da
2006.
2.
INA-Urinj Sanacija i zatvaranje odlagalita neopasnog

proizvodnog otpada na lokaciji oii
INA d.d.
da
2006.
3.
Peterkov laz Sanacija i nastavak rada (do 2010.) te

zatvaranje oslagalita otpada Peterkov laz
Grad abar
da
2006.
4.
Sorinj-Rab Sanacija odlagalita komunalnog otpada Sorinj Grad Rab

Rab
da
2006.
5.
Sovi laz Sanacija i nastavak rada do konanog zatvaranja Grad Delnice

(do 2010.) odlagalita komunalnog otpada Sovi laz u
Delnicama
da
2006.
6.
Kamenolom iroko brdo
da
2006.
7.
Izgradnja postrojenja hidrokreking kompleksa i pomonih

jedinica u Ina d.d. Rafinerija nafte Rijeka
INA d.d. Zagreb
da
2007.
8.
Vrbovsko Sanacija uz nastavak odlaganja do otvaranja

upanijskog centra za gospodarenje otpadom Mariina i
zatvaranje odlagalita komunalnog otpada Cetin Vrbovsko
Grad Vrbovsko
da
2007.
9.
iara Skrad Zeleni vir
Opina Skrad
ne
2007.
10.
Kanalizacijski sustav priobalja Opine Dobrinj
Ponikve d.o.o. Krk
da
2008.
11.
Postrojenje ekspandirajueg polistirena na lokaciji DINAPetrokemija d.d. Dioki d.d.
Dioki d.d.
da
2008.
12.
Rab Sustav javne odvodnje Grada Raba
Vrelo d.o.o.
da
2008.
13.
Rekonstrukcija / dogradnja spremnikog prostora terminala

Omialj na Krku
Janaf d.d. Zagreb
da
2008.
155
Red. br.
Zahvat
Investitor
Zahvat prihvatljiv
God.
14.
Sustav odvodnje otpadnih voda s ureajem za proiavanje Ponikve d.o.o. Krk

naselja Vrbnik
da
2008.
15.
Ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Crikvenice

GKTD Murvica
Grad Crikvenica
da
2008.
16.
Vrbnik Sustav odvodnje otpadnih voda s ureajem za

proiavanje naselja Vrbnik
Ponikve d.o.o. Krk
da
2008.
17.
Uzgajalite lubina i komare uvala Veli bok na otoku Cresu Ribarstvo F d.o.o.
da
2008.
18.
Izgradnja betonare u radnoj zoni R-27 Kukuljanovo
Dalmacijacement d.d.
da
2009.
19.
Magistralni plinovod Kukuljanovo Omialj DN 500/100
Plinacro d.d.
da
2009.
20.
Magistralni plinovod Zlobin Omialj DN 1000/100
Plinacro d.o.o. Zagreb
da
2009.
22.
Sanacija i zatvaranje odlagalita Osojnica
Opina Matulji
da
2009.
23.
Sustav javne odvodnje Grada Cresa i ureaj za proiavanje Vodovod i istoa Cres
otpadnih voda
Mali Loinj
da
2009.
24.
Sustav javne odvodnje Grada Malog Loinja i ureaja za

proiavanje otpadnih voda

Mali Loinj
da
2009.
25.
Vjetroelektrana Breze
Dalekovod d.d. Zagreb
ne
2009.
156
12. Upravljanje rizicima

U sluaju akcidenata postupci djelovanja propisani su planovima intervencija.
Kod iznenadnog oneienja mora primjenjuje se Dravni Plan intervencija kod iznenadnog oneienja mora (NN 92/08) i upanijski planovi intervencija. Za Primorskogoransku upaniju na snazi je Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora u
Primorsko-goranskoj upaniji (NN 26/09). Ovim planom se utvruju postupci i mjere
za predvianje, sprjeavanje, ograniavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna
oneienja mora i na izvanredne prirodne dogaaje u moru radi zatite morskog okolia, zdravlja ljudi i gospodarske uporabe mora. Primjenjuje se kod iznenadnog oneienja mora uljem i/ili smjesom ulja razmjera manjeg do 2.000 m3, te za manji opseg
i jainu izvanrednoga prirodnog dogaaja u moru. Plan se primjenjuje i na morske
prostore, dno i podmorje koji obuhvaaju pomorsko dobro, unutarnje morske vode i
teritorijalno more u granicama Primorsko-goranske upanije.
U razdoblju 2006. do 2009. godine, u Primorsko-goranskoj upaniji dogodilo se 13
iznenadnih oneienja mora. Popis navedenih iznenadnih oneienja s popisom
objekata i lokaliteta dan je u tablici 63.
U sluaju iznenadnih i izvanrednih oneienja voda postupa se sukladno Dravnom
planu za zatitu voda (NN 8/99) i Operativnom planu Hrvatskih voda od 10. oujka
2004. godine. Primjenjuju se kod oneienja kopnenih voda i mora kada oneienje
potjee s kopna i otoka. Za njihovu provedbu na podruu upanije nadlene su Hrvatske vode, VGI Rijeka.
U tablici 64. daje se popis iznenadnih i izvanrednih oneienja voda u Primorsko-goranskoj upaniji u razdoblju od 2006. do 2009. godine. Iz tablice je razvidno da je od
12 evidentiranih iznenadnih i izvanrednih oneienja u est sluajeva poinitelj, odnosno izvor oneienja bio nepoznat. Kao izvanredno oneienje registrirano je i
oneienje loivim uljem bujice Vrutak, koja zavrava na kupalitu Slatina u Opatiji,
a traje od 2007. godine.
Do 31. oujka 2009. godine, do stupanja na snagu Uredbe o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (NN 114/08), bili su vaei dravni Plan intervencija
u zatiti okolia (NN 82/99), a za podruje upanije Plan intervencija u zatiti okolia
Primorsko-goranske upanije (SN 11/04 i 16/04). Temeljem Plana intervencija u zatiti okolia Primorsko-goranske upanije svoje planove intervencija donijeli su gradovi
Krk, Opatija, Novi Vinodolski i Rab, opine Baka, Jelenje, Kostrena, Kraljevica, Lovran, Omialj, Mrkopalj, Punat, Skrad i Vrbnik, te 247 tvrtki. Tijekom razdoblja vaenja Plana intervencija u zatiti okolia Primorsko-goranske upanije nije bilo ekolokih
nesrea, niti izvanrednih dogaaja koji bi mogli ugroziti okoli ili izazvati opasnost za
ivot i zdravlje ljudi.
157
Tablica: 63. Iznenadna oneienja mora u razdoblju od 2006. do 2009. godine

Redni
br.
Datum
1.
9/10. 2. 2006.
FALAG G
Slovaki brod
Brodogradilite Viktor
Lenac
iznenadno proputanje dizelskog

goriva
2.
18. 1. 2007.
podruje Peina
manje oneienje mora

ugljikovodikom
3.
10. 2. 2007.
Slatina, Opatija
uljni film na povrini mora
prvi stupanj
ugroenosti proglaen
od Vodopravnog
inspektora Hrvatskih
voda
4.
jahta Lady
Carizma
Uvala ifnata, otok Rab
akcija vaenja jahte potonule

3. 9. 2007.
5.
nasukana
Uvala Jelen, otok Cres
brodica R 19
ispumpano 400 litara nafte iz

brodice nasukane 20. 9. 2007.
6.
22. 1. 2008.
M/B SERINE
Uvala Smunel i rt
Lakunji, otok Unije
nasukavanje broda
odsukavanje i
zbrinjavanje nasukanog
broda potrajalo je do
30. 3. 2008.
7.
6. 2. 2008.
M/B UND
ADRIYATIC
granica hrvatskog
teritorijalnog mora i
ZERP-a, pozicija
44-57,5 N i 13-20,7 E
jaki poar na brodu i naputanje

broda od strane putnika i posade
akcija dovrena
11. 2. 2008.
8.
1. 2. 2008.
teretni brod
CAPADOCIA
rijeki lukobran
nasukavanje broda
nema oneienja mora
9.
13. 4. 2008.
Slatina, Opatija
oneienje mora naftnim

derivatom
10.
12. 6. 2008.
M/B QUEEN
SUZAN
Orlandov gat, Rijeka
brod se nagnuo na bok
11.
6. 7. 2008.
M/B QUEEN
SUZAN
Orlandov gat, Rijeka
oneienje mora zauljenom

tekuinom
12.
21. 10. 2008.
nekoliko
plovila
Uvala Mandra, otok

Susak
eksplozija na jednom od brodova

(boca s plinom ili tank s gorivom)
13.
3. 4. 2009.
Slatina, Opatija
oneienje mora naftnim

derivatom
Objekt
Lokalitet
Iznenadna oneienja mora
Napomena
Tablica 64. Iznenadna i izvanredna oneienja voda u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Red.
broj
Datum
Lokacija
Dogaaj
Poinitelj
1.
Komunalac d.o.o.
od 21. 2. 2006. Ispred Hotela Bristol Oneienje mora
Opatija
do 22. 2. 2006. u Lovranu
ispiranjem tla i
fekalnih otpadnih
voda iz iskopa za novi
kanalizacijski kolektor
gradilita u Ulici
26. divizije, Lovran,
ispred hotela Bristol
2.
20. 3. 2006.
158
Ispred Hotela
Millenij u Opatiji
Oneienje mora
naftnim derivatom u
luici ispred hotela
Hotel Millenij
Aktivnosti
Zavretkom radova na gradilitu
prestanak oneienja
Postavljene upijajue brane,

oneienje tretirano disperzantom.
Kvar na crpkama u garai hotela
otklonjen.
Red.
broj
Datum
Lokacija
Dogaaj
Poinitelj
Aktivnosti
Nisu bile potrebne.
3.
3. 5. 2007.
ue Javor potoka u Oneienje potoka

uvali Martinica
Oneiena
oborinska voda
sa kolnika istone
zaobilaznice
Orehovica
Sv.Kuzam
4.
5. 11. 2007.
Benzinska crpka u
abru
Istjecanje D-2 goriva

iz spremnika u
vodotok abranku
INA d.d. Trgovina Izmjena spremnika goriva.

naftnim derivatima
5.
2007. do 2009. Bujica Vrutak

kupalite Slatina,
i nadalje u
Opatija
2010.
Istjecanje loivog ulja
NEPOZNAT
Do 2010.
obavljane su
istrane radnje
utvrivanja
poinitelja
Do 2010. obavljane su istrane radnje

radi utvrivanja poinitelja (snimanje
kanala Vrutak, istrane buotine
u 2010., ispitivanje propusnosti
spremnika goriva Hotela Palace).
6.
17. 4. 2008.
Nepoznata koliina
Izvor Pioppi (Pod
loivog ulja
Jelun) blizu bive
tvornice Torpedo, M.
Baraa, Rijeka
NEPOZNAT
Vizualni monitoring obavlja vodouvar.
7.
1. 11. 2008.
Bujica Vrutak
kupalite Slatina,
Opatija
Oneienje mora
loivim uljem na
kupalitu Slatina
nakon intenzivnih
padalina.
NEPOZNAT
Do 2010. istrane radnje radi

utvrivanja poinitelja (snimanje
kanala Vrutak, istrane buotine
u 2010., ispitivanja propusnosti
spremnika goriva Hotela Palace).
8.
26. 8. 2008.
Most preko Mrtvog

kanala, Ul. rtava
faizma, Rijeka
NEPOZNAT
Oneienje Mrtvog
kanala s malom
koliinom goriva izvan
zona sanitarne zatite
Uspostavljeno je samo vizualno

praenje oneienja do njegovog
prestanka.
9.
9. 4. 2009.
Naselje Studena
Plavljenje terena oko

upojnog kanala u
naselju Studena
Ilegalni prikljuci
na kanal
U naselju Studena ne postoji sustav

javne odvodnje i nadalje se ilegalno
koristi oborinski sustav odvodnje
s ceste za sanitarne otpadne vode
kuanstva. Pripremljen je projektni
zadatak za idejni projekt sustava javne
odvodnje naselja Studena. Napomena:
prije 20-ak godina izraeno je idejno
rjeenje (Hidroininiring).
10.
20. 11. 2009.
Bujica Santis u
naselju Baka, otok
Krk
Miris fekalija u
zacijevljenom
oborinskom kanalu
NEPOZNAT
Rijekatank napravio izvjetaj sa

snimkom.
Utvren ilegalni prikljuak na
oborinski kanal. Konani izvjetaj o
oneienju dostavljen je vodopravnoj
inspekciji na daljnje postupanje.
11.
14. 8. 2009.
Vodotok Dubraina
uzvodno od zgrade
Elektroprimorja
Pojava pjene na
vodotoku Dubraina
zbog rada turbine HE
Vinodol Tribalj
HE Vinodol
Tribalj
Sanacijske mjere nisu bile potrebne.
12.
5. 12. 2009.
Ponovljeni sluaj od
Izvor Pioppi (Pod
17. 4. 2008.
Jelun) blizu bive
tvornice Torpedo, M.
Baraa, Rijeka
NEPOZNAT
Angairana Dezinsekcija d.o.o.

koja je postavila upijajue brane.
Uspostavljen je vizualni pregled
izvorine zone Pioppi (vodouvar).
Konani izvjetaj o oneienju
dostavljen vodopravnoj inspekciji na
daljnje postupanje.
Izvor: Hrvatske vode, VGI Rijeka
159
13. ENERGETIKA
Energija ini sredinji element odrivog razvitka, a uz vodu predstavlja strateki resurs
svekolikoga buduega gospodarskog razvitka. U Primorsko-goranskoj upaniji potroi
se 1/3 ukupne koliine energije u RH. Sukladno tome, upanijska energetika vaan je
dio energetskog sustava itave drave, to se mora uzeti u obzir prilikom osmiljavanja
razvojne strategije energetskog sektora upanije.
13.1. Zakonski okvir

Zapoetom reformom energetskog sektora u Republici Hrvatskoj (temeljem ratifikacije
Ugovora o energetskoj povelji (NN15/97)) pokrenuti su procesi decentralizacije i liberalizacije energetskog trita (razdvajanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe/prodaje te otvaranje trita stranom kapitalu, ali i konkurenciji iz svijeta).
Sve to je popraeno donoenjem seta novih zakona o energetici kao i usvajanjem prve
Strategije energetskog razvitka RH.
Za podruje energetike vani su sljedei zakoni: Zakon o energiji (NN 68/01 i NN
177/04), Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04), Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04), Zakon o tritu plina (NN 68/01) i Zakon o tritu nafte
i naftnih derivata (NN 68/01). Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske
usvojena je 2009. godine (NN 130/09).
13.2. Strategija energetskog razvitka Primorsko-goranske upanije

Primorsko-goranska upanija je ve tijekom izrade Prostornog plana Primorsko-goranske upanije (u razdoblju 1996.-2000.godine; PPPG) detaljno analizirala stanje
energetske djelatnosti na svom podruju. Pratei europske trendove, pritom je opredijeljeno za promicanje energetske uinkovitosti (EE) i koritenja obnovljivih izvora energije (OIE), odnosno promicanja ekoloki prihvatljivih energetskih rjeenja (poput prirodnog plina), kojima e se uz kvalitetno zadovoljenje energetskih potreba, znaajno
unaprijediti i ekoloka slika upanije.
Ocjenjeno je da, iako sustav zadovoljavajue pokriva energetske potrebe upanije, nije
u potpunosti sukladan naelima odrivog razvitka te je uoena:
velika koncentracija energetskih proizvodnih kapaciteta na najvrednijem uskom
obalnom prostoru (Termoelektrana Rijeka-Urinj, INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka
Urinj, JANAF Omialj, DINA-Petrokemija d.d. Omialj),
energetske graevine zajedno s mreom zauzimaju znaajan prostor kopna PG
(vie od 4%),
velika je ovisnost o jednom energentu (nafti i to iz uvoza koja se kao primaran
energent koristi u svim veim energetskim postrojenjima na podruju PG),
161
niska zastupljenost vlastite sirovine,

nepovoljna struktura ukupne potronje energije (posebice elektrine),
nedovoljna iskoristivost proizvodnih kapaciteta.
Kako bi osigurala primjeren energetski razvitak i zadovoljila energetske potrebe stanovnika (na naelima odrivog razvitka), upanija je u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Poar i Tehnikim fakultetom Sveuilita u Rijeci u 2006. godini dovrila
Strategiju energetskog razvitka Primorsko-goranske upanije te izradila prijedlog Akcijskog plana za provedbu Strategije.
13.3. Energetska bilanca Primorsko-goranske upanije

Za izradu energetskih bilanci koriteni su podaci iz 2001. kao bazne godine. Na podruju Primorsko-goranske upanije u promatranoj 2001. godini vlastitom se proizvodnjom osiguravalo 9,9% potrebne energije. To je daleko ispod prosjeka u Republici
Hrvatskoj koji iznosi oko 60%. U Primorsko-goranskoj upaniji proizvedeno je 4.973 TJ
energije. U upaniju se uvozi najveim dijelom sirova nafta 142.315 TJ i elektrina
energija 1.945 TJ, a izvoze se najveim dijelom naftni derivati 99.089 TJ.
Ukupna neposredna potronja energije (industrija, opa potronja i promet) u Primorsko-goranskoj upaniji iznosila je 19.055 TJ. U industriji je u promatranoj godini potroeno 1.862 TJ, u opoj potronji 8.210 TJ, a u prometu 8.983 TJ. S najveim
udjelom u neposrednoj potronji energije sudjeluju s udjelom od 59% tekua goriva,
zatim slijede elektrina energija (27%), ogrjevno drvo (9%) i toplinska energija (4%).
Primorsko-goranska upanija je u neposrednoj potronji energije u Republici Hrvatskoj
sudjelovala s udjelom od 8,4%.
Slika 15. Neposredna

potronja energije u
U tablici 65. prikazana je potronja energije za najvanije skupine potroaa: kuanstva, usluni sektor, industriju i promet u upaniji.
Tablica 65. Potronja energije po skupinama potroaa
Potroai
Potronja, TJ
Energent
Kuanstva
6.313
47% drvo, 31% elektina energija,17 % loivo ulje, 4% UNP, 2% mijeani gradski plin
Usluni sektor
2.572
63% elektrina energija, 32% ekstra lako loivo ulje, 3%UNP
Industrija
2.177
52% elektina energija, 44% loivo ulje, 2% mijeani plin, 1% UNP
Promet
8.983
50% motorni benzini, 43% dizelsko gorivo, 5% mlazno gorivo, po 1% elektina energija,UNP
i loivo ulje
Izvor: Strategija energetskog razvitka PG, 2006.
162
13.4. Postojei strateki energetski kapaciteti

Na podruju Primorsko-goranske upanije postoje brojni znaajni strateki energetski
objekti, uglavnom smjeteni na najvrednijem priobalnom prostoru Kvarnera, od kojih
su najznaajniji rafinerija, sustav Jadranskog naftovoda, termoelektrana i hidroelektrane.
Najznaajnija energetska postrojenja za energetske transformacije na podruju upanije su:
termoelektrana (TE Rijeka Urinj),
hidroelektrane (HE Rijeka, HE Vinodol, CHE Fuine, CHE Lepenica, HE Zeleni
vir, MHE abranka Finvest),
industrijske i ostale elektrane (INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka Urinj, INA d.d.
Rafinerija nafte Rijeka Mlaka, DINA Omialj),
industrijske kotlovnice i javne kotlovnice (ENERGO).
Bitno je istaknuti i sustav Jadranskog naftovoda, koji predstavlja ishodinu toku meunarodnog sustava transporta nafte od tankerske luke i terminala Omialj do domaih i inozemnih rafinerija u istonoj i sredinjoj Europi.
Kroz Primorsko-goransku upaniju prolazi trasa magistralnog plinovoda Pula Karlovac
(u duini od 102 km). Distributivna plinska mrea upanije napajat e se plinom iz etiri MRS-a: Rijeka zapad, Rijeka istok, Delnice i Vrbovsko te dvije RS: Urinj i Omialj.
Djelatnost distribucije plina na podruju Primorsko-goranske upanije obavljaju dvije
distributivne tvrtke: TD Energo d.o.o. i Amga Adria d.o.o. (u veinskom vlasnitvu
TD ENERGO d.o.o.). Na podruju upanije sagraena je distributivna plinska mrea
Grada Rijeke te je zapoela gradnja distributivne plinske mree Grada Kraljevice i Bakra te Opina Kostrena i avle. Tijekom 2007. godine po prvi puta su kupci grada Rijeke i Opine Kostrena spojeni na prirodni plin preko MRS 1 Rijeka zapad (Vikovo).
Ne treba posebno isticati da su svi navedeni energetski izvori oneiivai okolia.
Tako npr. Termoeletrana Rijeka sa svojim emisijama SO2 sudjeluje s 55% u ukupnim
emisijama ove oneiujue tvari u zrak. Mogui utjecaji Jadranskog naftovoda detaljno su opisani u poglavljima o vodama i moru, a trasa magistralnog plinovoda je spomenuta kao potencijalni uzrok oteenja tala erozijom.
13.5. Koritenje obnovljivih izvora energije i energetska uinkovitost

Na podruju Primorsko-goranske upanije postoje znaajni potencijali obnovljivih izvora energije (sunca, vjetra, biomase i hidropotencijala). Potrebno je dodatno istraiti
potencijale obnovljivih izvora energije na upanijskoj razini i analizom moguih mikrolokacija ispitati mogunost komplementarnog sustava poticaja za obnovljive izvore na
razini upanije.
Primorsko-goranska upanija aktivno je ukljuena u UNDP-ov projekt promicanja
energetske uinkovitosti u stambenim objektima koji ima za cilj jaanje javne svijesti o
potrebi savjesne i racionalne potronje energije.
U veljai 2009. Primorsko-goranska upanija osnovala je trgovako drutvo REA Kvarner, Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. Rijeka koja e
provoditi projekte energetske uinkovitosti.
163
164
Trgovako drutvo utemeljeno je uz pomo sredstava EU iz programa CIP IEE (Inteligent Energy Europe). Svrha osnivanja je uspostavljanje jedinstvenoga organizacijskog i
institucionalnog okvira za racionalnije koritenja postojeih energetskih resursa kao i
poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorskogoranskoj upaniji. Posebni ciljevi osnivanja su: izrada energetskih bilanci, energetskih akcijskih planova, omoguavanje implementacije planova energetske uinkovitosti, poticanje primjene obnovljivih izvora energije te okupljanje/potpora strunog potencijala,
kao i svih ostalih subjekata koji su ukljueni u energetski razvitak na regionalnoj, odnosno lokalnoj razini.Agencija prua informacije i savjete vezane uz energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije te provodi projekte. Takoer je preuzela voenje
projekta SGE (Sustavno gospodarenje energijom) u ime upanije nastavljajui program energetskog certificiranja zgrada u vlasnitvu PG, koji se provodi u suradnji s
programom UNDP i MINGORP.
upanija je sufinancirala izradu elaborata i studija, kao i radove na objektima koji su u
vlasnitvu upanije, ili se u njima nalaze upanijske ustanove i to:
rekonstrukcije kotlovnica radi prijelaza s tekueg na plinsko gorivo u Ljeilitu
Veli Loinj, Psihijatrijskoj bolnici Rab, Domu za starije osobe Mali Kartec Krk;
program Energetski kapaciteti upanije sredstva su uloena u izradu planova,
projekata, programa i struno analitikih podloga iz podruja energetske infrastrukture. Pripremljene su analize mogunosti plinofikacije podruja Gorskog kotara (putem spremnika stlaenoga prirodnog plina), izraena je Studija o potencijalnim lokacijama novih vjetroelektrana, izraen je Vodi za koritenje suneve
energije u Primorsko-goranskoj upaniji, te studija Mali vjetroagregati i fotonaponski moduli za autonomne aplikacije na otocima Primorsko-goranske upanije.
Prema informacijama dobivenim od jedinica lokalne samouprave o ulaganju u projekte
energetske uinkovitosti tijekom 2009, moe se zakljuiti da je veina ukljuena u
projekte energetske uinkovitosti iji je cilj izobrazba, a realizirani su sljedei projekti:
izmjena arulja javne rasvjete (prelazak sa ivine na natrijevu, ugradnja eko
svjetiljki) na podruju gradova Rijeke, Malog Loinja i Delnica te opina Mrkopalj, Lokve, Omialj i Kostrena;
165
ugradnja solarne rasvjete na otoku Plavniku (Grad Krk);

izrada dokumentacije za:
za solarnu kotlovnicu u djejem vrtiu i ugradnju sustava za koritenje UNP
u sportskoj dvorani u Malom Loinju
predinvesticijska studija izgradnje toplinske mree i bioenergane u Delnicama i Brod Moravicama
energetski audit i Investicijska studija energetski uinkovitih rjeenja u javnoj
rasvjeti u Opini Kostrena;
izgradnja solarne elektrane na zgradi Gradskog vijea Grada Rijeke elektrana
je u funkciji, u tijeku je proces registracije povlatenog proizvoaa od komunalnog drutva;
plinofikacija toplane kurinje i rekonstrukcije kotlovnica u tri osnovne kole u
Gradu Rijeci.
Uz navedeno, u tijeku su aktivnosti za poveanje energetske uinkovitosti na svim podrujima uporabe energije. Provode se organizacijske i infrastrukturne pripremne radnje za potpunu plinofikaciju PG (prvenstveno prirodnim plinom). Pokrenute su mjere
za poticanje, razvoj i primjenu OIE u javnim objektima, u domainstvima, turizmu i
drugim granama gospodarstva.
Radi poboljanja stanja energetskog sektora potrebno je nastaviti aktivnosti definirane
nacionalnim energetskim programima (PLINCRO program plinofikacije, BIOEN koritenje energije biomase, SUNEN koritenje energije sunca, ENWIND koritenje
energije vjetra, GEOEN koritenje geotermalne energije, KOGEN program kogeneracija, MAHE male hidroelektrane, MIEE mrea industrijske energetske uinkovitosti, KUENzgrada poveanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu, KUENcts poveanje
energetske uinkovitosti centraliziranih toplinskih sustava, TRANCRO energetska efikasnost u transportu).
166
14. PROMET
Prometni sustav upanije ine kopnena infrastruktura s mreom cesta, autocesta i eljeznikih pruga, pomorski plovni putovi s mreom luka, te infrastruktura zranog prometa.
14.1. Zakonski okvir

Osnovni propisi koji reguliraju promet kopnom su: Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10 i 112/10), Zakon
o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08), Zakon o eljeznici (NN 123/03, 30/04,
153/05, 79/07 i 75/09) i Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu (NN 40/07). Pomorski promet reguliran je Pomorskim zakonikom (NN 181/04, 76/07 i 146/08) i provedbenim propisima donesenim temeljem njega, a zrani promet Zakonom o zranom
prometu (NN 69/09). U segmentu prometa kao izvora utjecaja na okoli vaan je Zakon
o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) s provedbenim propisima, te Zakon o postupnom
iskljuenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate (NN 48/04).
14.2. Cestovna mrea

Okosnicu cestovne mree upanije ine glavni cestovni pravci u pretenom smjeru
istok-zapad koji povezuju sjeverozapadnu Hrvatsku sa sjevernim hrvatskim primorjem
i cestovni pravac koji slijedi obalnu crtu u pravcu sjeverozapad-jugoistok (kao dio Jadransko-jonskog prometnog pravca Trst Rijeka Split Dubrovnik Dra). Prometne studije izraene za potrebe ROP-a pokazuju da je cestovna mrea upanije zadovoljavajue gustoe po etvornom kilometru, ali ima loije tehnike elemente te esto
nedostatnu propusnu mo.
Sagraene autoceste u upaniji su: Bosiljevo Rijeka (kao dio pravca Zagreb Rijeka)
i Rupa Matulji (kao dio Jadransko-jonskog pravca), te Rijeka obilaznica prema Uki
(kao dio pravca Kanfanar Permani). Na podruju upanije se nalazi ukupno 1.603 km
javnih cesta, od ega dravnih 648 km, upanijskih 597 km i 358 km lokalnih cesta9. Stanje asfaltiranog kolnika je nezadovoljavajue na vie od polovice upanijskih i
lokalnih cesta, to posebno dolazi do izraaja kod pojaanog prometa na otocima tijekom ljetne sezone, te u Gorskom kotaru u zimskoj sezoni.
9
Izvor: Ured dravne uprave u
PG, Sluba za gospodarstvo,
Odsjek za statistiku
Najvanije prometno vorite upanije je Rijeka, sa znatnim teretnim i putnikim prometom, koji pridonosi oneienju zraka. U iroj okolici grada grade se nove ceste i
obilaznice te obnavljaju stare, ali prometna situacija u gradu i lokalnim naseljima koja
gravitiraju gradu tijekom sezone jo uvijek nije posve zadovoljavajua.
Prometnice predstavljaju pritisak na okoli, jer zauzimaju i/ili presijecaju poljoprivredna, umska i druga vrijedna zemljita i stanita pojedinih svojti, pospjeuju eroziju tla
167
zbog krenja vegetacije, a promet na njima uzrok je lokalnog oneienja zraka ispunim plinovima te buke i vibracije.
Poseban problem je gust teretni cestovni prijevoz upanijskim cestama koje prolaze
kroz naseljena mjesta (npr. na potezu Kriie Meja Gornje Jelenje), kao izvor emisija ispunih plinova, buke i vibracija. Dodatno, u sluaju akcidenata moe doi i do
unoenja opasnih tvari u okoli i poara. Ukupan broj registriranih vozila u upaniji
ini vie od 8% registriranih vozila u Hrvatskoj i u stalnom je porastu. Prometnicama
upanije godinje prolazi i znatno vei broj vozila, zbog izrazito tranzitne prirode podruja Gorskog kotara te turistikih odredita (naroito u Primorju i Istri). Velik utjecaj
na okoli (buka i vibracije, emisije praine i plinova, otpad, erozija, uznemiravanje i
presijecanje stanita divljih ivotinja itd.) javlja se tijekom trasiranja i izgradnje prometnica i potrebnih popratnih sadraja (kamenolomi, lokacije za vaenje ljunka, odlaganje iskopa, betonare, asfaltne baze, privremena skladita mehanizacije i drugo).
Tablica 66. Cestovna vozila na podruju Primorsko-goranske upanije i RH u 2006-2008.
Godina
Primorsko-goranska
upanija
Ukupno RH
2006.
Ukupno
Osobni
registrirano
automobili
153.245
122.498
2007.
Ukupno
Osobni
registrirano
automobili
158.102
125.547
2008.
Ukupno
Osobni
registrirano
automobili
162.182
128.017
1.866.741
1.949.936
2.021.936
1.435.781
1.491.127
1.535.280
Izvor: Ured dravne uprave u PG, Sluba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku
Znaajan je utjecaj autocesta i ostalih cesta izvan naseljenih podruja Gorskog kotara
na prirodu i prirodni krajobraz. Ve se trasiranjem, te u konanici izgradnjom pojedinih objekata autoceste i/ili ceste (vijadukti, mostovi, tuneli) znatno mijenja prirodni
okoli, mikroklima i stanita pojedinih populacija. Posebno je izraen problem stradavanja divljih ivotinja na autocestama i brzim cestama u upaniji (npr. medvjedi), koji
se i dalje javlja usprkos ogradama, zelenim mostovima i/ili prolazima ispod ceste. Valja pretpostaviti da e ivotinje s vremenom prihvatiti razdvojenost stanita, odnosno
ponuene prijelaze i prolaze (autoceste) te e se smanjiti broj nezgoda u kojima sudjeluju divlje ivotinje.
14.3. eljeznika mrea

Pruge na podruju upanije su sljedee:
magistralne pruge: MG1 (Botovo Zagreb Rijeka i to dionica Rijeka Vrbovsko/Peri Most; duine 110 km) i MG4 (apjane dravna granica Rijeka, duine 31 km);
pruge I. reda: 113 (krljevo Bakar, duine 12,5 km) i 114 (Suak Peine
Rijeka Brajdica Rijeka, duine 5,8 km).
eljeznika mrea upanije, naroito magistralna pruga MG1, koja se prua u sjevernom dijelu od dravne granice, preko Zagreba do Rijeke, te pruga MG4 koja sa zapadne strane povezuje grad Rijeku s Europom, preko Republike Slovenije je zastarjela i
sporo se obnavlja. Postrojenja i ureaji na pruzi Zagreb Rijeka stari su od 48 do 70
godina, a stara niskonaponska 35 kilovoltna mrea se naputa u cijeloj Hrvatskoj. S
izmjenom sustava elektrine vue na dionici Moravice Rijeka apjane poelo se
2007. godine, a projekt e trajati do 2011. godine.
168
Slika 16. Cestovna i

eljeznika mrea
Slika 17. eljeznika mrea

169
Prema mnogim studijama, upravo eljezniki promet ima najmanje negativnih utjecaja na okoli (naroito u sluaju elektrinog pogona). Mogu je utjecaj na okoli od prijevoza tereta u sluaju akcidentnih situacija (npr. prosipanja ili izlijevanje opasnih tereta, poari i slino), te lokalni utjecaji zbog emisija u zrak i buke uz samu prugu. Postojea pruga MG1 prolazi dolinom rijeke Dobre te kroz prirodno vrijedna podruja
Gorskog kotara pa bi uz obnovu mogla znatno pridonijeti lepezi turistike ponude upanije.
14.4. Pomorski promet

Na podruju upanije otvoreno je ukupno 56 luka, od kojih su 33 trgovake luke. Dvije su luke meunarodnog karaktera: luka Rijeka i luka Mali Loinj. Ostale su luke lokalnog znaenja, a dijele se na teretne, trajektne luke, luke nautikog turizma, te
portske i ribarske luke i pristanita. Rijeka je luka znaajna kao najvea teretna,
putnika i trajektna luka Hrvatske. Od teretnih luka za utjecaj na okoli posebno su
znaajne one u kojima se dovoze tekui i plinoviti tereti (npr. Urinj i Omialj).
Luke predstavljaju znaajan pritisak na okoli. Samom izgradnjom luke bitno se mijenja prirodni okoli obale i podmorja te priobalnog mora. Zbog prometa brodica na
moru te automobila i autobusa na kopnu poveana je potencijalna opasnost od akcidenata i irenja opasnih i drugih tvari u okoli (gorivo, ulja, teret). Ispusti otpadnih
voda s brodova u luku mogu znatno utjecati na kakvou mora i stupanj eutrofikacije
(luke su najee u vie ili manje zatvorenim zaljevima), motori brodica emitiraju u
zrak oneiujue tvari (SO2, NOX, olovo, CO i CO2). U teretnim lukama postoji mogunost oneienja zbog prekrcaja tereta (rasutog tereta, nafte i naftnih derivata, petrolkoksa i drugo), te isputanja balastnih i kaljunih voda.
Prijevoz ljudi i roba na obali i moru stvara i veliku buku. Svi su ti utjecaji pojaani u
ljetnim mjesecima (turistika sezona). Znaajan utjecaj na okoli imaju i trajektna pristanita.
Zrana luka Rijeka
14.5. Zrani promet

Na podruju upanije postoje dvije zrane luke za meunarodni promet: meunarodna zrana luka Rijeka na otoku Krku, otvorena je za javni promet tijekom cijele godine
(redovite putnike letove ima samo od travnja do listopada) i zrana luka na Malom
Loinju (nije otvorena za redoviti javni promet, ve samo za turistike letove). U upaniji postoje i dva aerodroma od kojih je jedan samo za sportsko-rekreacijske aktivnosti
(Zrano pristanite Grobnik), a drugi je namijenjen prihvatu malih zrakoplova u povremenom letenju i sportsko-rekreacijskim aktivnostima (Zrano pristanite Unije). U planovima je izgradnja zranog pristanita i na otoku Rabu (podruje Kozjeg vrha). Na
podruju upanije nema heliodroma. Prihvatni kapacitet zranih luka ni priblino nije
iskoriten, dok su njihov broj i lokacija zadovoljavajue.
Zrane luke predstavljaju znaajan pritisak na okoli, prvenstveno zbog buke pri polijetanju i slijetanju zrakoplova, te emisija ispunih plinova iz zrakoplova i vozila. Taj je
utjecaj lokalnog karaktera, ali moe biti vaan imbenik za kakvou ivota u najbliim
naseljima.
170
15. INSPEKCIJSKI nadzor

15. 1. Inspekcija zatite okolia
U 2009. godini inspekcija zatite okolia u Podrunoj jedinici Rijeka, koja ima etiri
inspektora, obavila je 400 inspekcijskih nadzora. Od toga je izdano 134 rjeenja prema sva tri zakona (Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti zraka i Zakon o otpadu), a
nadlenom su sudu podnijeta 23 optuna prijedloga. Temeljem Plana rada inspekcije
zatite okolia za 2009. godinu, nadzori su obavljani po tematskim cjelinama i to:
odlagalita, zdravstvene usluge, luke nautikog turizma, turistiki pravci, uvoznici ulja,
postupanje s vozilima i akumulatorima, prekogranini promet otpadom, postrojenja u
kojima se koriste VOC (hlapivi organski spojevi), izvoznici neopasnog otpada te ostali
nadzori. Takoer nadzori su provedeni i po pozivu Centra 112 i drugih osoba zbog
izvanrednih dogaaja te po prijavama. U okviru nadzora sloenih postrojenja u 2009.
godini proveden je i nadzor INA d.d. Rafinerije nafte Rijeka na lokaciji Urinj i na lokaciji Mlaka u Rijeci.
Nadzor nad gospodarenjem otpada, izgradnjom sustava te sanacijom postojeih odlagalita na podruju Primorsko-goranske upanije provode inspekcija zatite okolia,
protupoarna inspekcija, sanitarna i graevinska inspekcija.
Temeljem Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zatite od poara od interesa za Republiku Hrvatsku za 2009. godinu, tijekom travnja proveden je nadzor nad
odlagalitima komunalnog i neopasnog otpada na podruju Primorsko-goranske upanije: Vievac u Opini Vikovo, Sovi laz u Delnicama, Treskavac na podruju Opine
Vrbnik otok Krk, Peterkov laz Grad abar, Osojnica u Opini Matulji, Sorinj na otoku Rabu, Kalvarija na otoku Loinju, Pri na otoku Cresu, Cetin u Gradu Vrbovskom,
Duplja u Gradu Novom Vinodolskom. Osim navedenog, inspektori su obili zatvorena
odlagalita Mrzle Drage u Mrkoplju, Lovaki dom u Opini Punat (otok Krk), odlagalita graevinskog otpada Gromaica u Opini Omialj, divljeg odlagalita Zakam u Opini Baka, divljeg odlagalita na otoku Susku te neopasnoga tehnolokog otpada na
lokaciji INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka, lokacija Urinj.
Inspekcijski pregledi provedeni su temeljem l. 182. Zakona o zatiti okolia
(NN 110/07), l. 66 Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), l. 64.
Zakona o zatiti zraka (NN 178/04 i 60/08) i drugih propisa donesenih na temelji tih
zakona. Provjeravano je postojanje vaeih dozvola i rjeenja, dokumentacije o odlaganju i prijava u ROO, dokumentacije o sanaciji, provedba sanacije i propisanih mjera
zatite okolia tijekom sanacije, zadovoljavanje zahtjeva za odlagalita neopasnog/komunalnog otpada i komunalne djelatnosti te zadovoljavanje sanitarnih zahtjeva i traenih uvjeta zatite od poara.
171
15.2. Inspekcija zatite prirode

U 2009. godini inspekcija zatite prirode obavila je na podruju Primorsko-goranske i
Istarske upanije 87 nadzora. Tijekom godine je zaprimljena 61 prijava, doneseno je
jedno rjeenje, 44 optuna prijedloga, a izreeno je 28 kazni. Ukupni iznos izreenih
kazni i odteta u 2009. godini iznosio je 854.430 kuna. Ukupno je pokrenuto 28 postupaka na prekrajnom sudu od kojih su etiri odbijena. Za odreene su prekraje
podnesene u isto vrijeme i prekrajna (Ministarstvo kulture) i kaznena prijava (podnosi
je MUP). U sluaju prihvaanja kaznene prijave, prekrajna je odbaena.
15.3. Vodopravna inspekcija

Prema podacima iz nadlenog ministarstva (Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva) razdoblju od 2007. do 2009. godine vodopravna inspekcija organizirana je na dvije razine: dravna (sa sjeditem u Rijeci za Primorsko-goransku, Liko-senjsku i Istarsku upaniju) i podruna inspekcija. Od 2007. do 2009. godine dravna je inspekcija provela priblino 280 inspekcijskih nadzora, izdala oko 60
rjeenja i podnijela oko 25 optunih prijedloga, a podruna oko 210 nadzora, izdala
oko 40 rjeenja i podnijela desetak optunih prijedloga. Vodopravni su inspektori provodili redovite i kontrolne nadzore, nadzore po prijavama i nadzore iznenadnih dogaaja. Niti u jednom sluaju nije dolo do oneienja voda s trajnijim posljedicama.
15.4. Sanitarna inspekcija

Sanitarna inspekcija obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i
drugih propisa kojima se ureuje provedba opih mjera za sprjeavanje i suzbijanje
zaraznih bolesti (osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za pie), nadzor nad provedbom zakona kojima se utvruje zatita zdravlja ljudi i to na podruju zatite od buke,
proizvodnje, stavljanja na trite i uporabe opasnih kemikalija, te nadzor nad osiguranjem higijenske dispozicije otpadnih voda.
U provedbi nadzora zatite od buke tijekom 2009. godine izdano je 315 rjeenja za
provedbu mjera zatite od buke, sve radi zatite zdravlja ljudi. Temeljem prijave stranaka obavljen je 91 oevid, a izdano je 31 rjeenje za otklanjanje nedostataka (provedbu mjera zatite od buke).
Tijekom 2009. godine u provedbi nadzora nad proizvodnjom, stavljanjem na trite i
uporabom opasnih kemikalija obavljena su 63 oevida, te je temeljem njih doneseno
29 rjeenja kojima se nalae uklanjanje nedostataka.
Temeljem prijavi stranaka zbog neosiguravanja higijenske dispozicije otpadnih voda tijekom 2009. godine provedena su 62 nadzora, a izdano pet rjeenja o otklanjanju
nedostataka.
172
16. FINANCIRANJE ZATITE OKOLIA

Prema odredbama lanka 174. Zakona o zatiti okolia (NN 110/07), kojim je ureeno financiranje zatite okolia, sredstva za financiranje zatite okolia osiguravaju se u
dravnom proraunu, proraunima jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune
(regionalne) samouprave, Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost te iz drugih izvora, sukladno Zakonu.
Sredstva za financiranje zatite okolia mogu se osigurati i iz privatnih izvora kroz sustav koncesija, javnoga privatnog partnerstva i drugih odgovarajuih modela takvog financiranja, sukladno posebnim propisima.
Programi zatite okolia mogu se financirati i sredstvima kao to su donacije, krediti,
sredstva meunarodne pomoi, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zatitu okolia i druga sredstva propisana posebnim zakonom te sredstva iz instrumenata, programa i fondova Europske Unije, Ujedinjenih naroda i meunarodnih organizacija.
Propisano je da e se sredstva za financiranje zatite okolia koristiti za ouvanje, zatitu i unaprjeenje stanja okolia u skladu sa Strategijom zatite okolia i Programima zatite okolia.
U sljedeoj tablici prikazani su podaci za Primorsko-goransku upaniju o investicijama
u zatitu okolia prema oblicima financiranja i namjeni investicija u razdoblju od
2006. do 2007. godine preuzeti iz Statistikog ljetopisa Primorsko-goranske upanije
za 2008. godinu.
Tablica 67. Investicije u zatitu okolia u Primorsko-goranskoj upaniji prema oblicima financiranja i namjeni
investicija za razdoblje od 2005. do 2007. godine
(u tisuama kuna)
Oblik
financiranja
/ Godina
Zatita
zraka i
klime
Gospodarenje
otpadnim
vodama
Gospo-
darenje
otpadom
Zatita i
sanacija tla,
podzemnih i
povrinskih
voda
2006.
38.406
70.610
27.151
53.824
423
717
445
191.576
2007.
6.181
76.055
23.344
57.554
5.541
1.335
4.313
174.323
Smanjenje
buke i
vibracija
Zatita
Zatita od
bioloke
raznolikosti zraenja
krajolika
Ostale
djelatnosti
zatite
okolia
Napomena: Podaci za 2008. godinu nisu objavljeni

Izvor: Ured dravne uprave u Primorsko-goranskoj upaniji, Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije 2008.
U nastavku se daje pregled podataka o ulaganjima Primorsko-goranske upanije, Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost i Hrvatskih voda u zatitu okolia.
173
Ukupno
16.1. Ulaganja Primorsko-goranske upanije

Sredstava iz Prorauna Primorsko-goranske upanije koja su utroena za financiranje
zatite okolia u 2005. godini iznosila su 10,59 milijuna kuna, dok je taj iznos u
2008. godini iznosio 3,9 milijuna kuna jer je Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost sufinancirao izgradnju upanijske zone za gospodarenje otpadom Mariina. U 2009. godini izdvojeno je 8,4 milijuna kuna, od ega je 6,24 izdvojeno za
CGO Mariina. U sljedeoj tablici prikazana su ulaganja upanije u razdoblju od
2006. do 2009. godine.
Tablica 68. Ulaganja Primorsko-goranske upanije u zatitu okolia u razdoblju od 2006. do 2009. godine
Ulaganja / Godina
2006.
2007.
2008.
2009.
Programi, planovi i druge strune podloge
51.426
325.510
262.940
306.655
Izobrazba i kontakti s javnou
85.520
234.408
91.283
88.374
450.000
400.000
294.000
77.500
upanijska zona za gospodarenje otpadom Mariina
5.915.930
450.000
1.247.141
6.239.939
Sufinanciranje sanacija otpadom oneienog tla
1.306.050
638.394
Sufinanciranje projekata izgradnje i rekonstrukcije sustava

odvodnje
1.978.000
1.984.990
600.000
300.000
Rad stoera operativnog centra za zatitu mora
102.118
107.345
101.550
100.000
Zatita mora, morske vode i okolia
895.406
1.345.765
1.317.945
1.316.300
10.784.450
5.486.412
3.914.859
8.428.768
Sufinanciranje projekata i programa zatite okolia
Ukupno
Izvor: Proraun Primorsko-goranske upanije
Tijekom promatranog razdoblja smanjivala su se izdvajanja upanije za financiranje zatite okolia. U 2005. i 2006. godini najvea ulaganja bila su za uspostavljanje upanijske zone za gospodarenje otpadom Mariina te za sufinanciranje projekata izgradnje
i rekonstrukciju sustava odvodnje. U 2007. i 2008. godini smanjena su ulaganja u
CGO Mariina od upanije jer je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost doznaio sredstva za trokove izrade struno-tehnike dokumentacije koje su sufinancirali
osnivai prethodnih godina u ukupnom iznosu od 5,37 milijuna kuna. U navedenom
razdoblju za potrebe CGO Mariina dovren je otkup dijela zemljita, dio je rijeen
putem postupaka izvlatenja, dok je za mali broj preostalih estica jo uvijek u tijeku
postupak izvlatenja. Na temelju izraene projektne dokumentacije ishoene su lokacijska, naelna i graevinska dozvola (za prve tri faze) za gradnju CGO Mariina.
Sufinanciranjem izgradnje i rekonstrukcije sustava odvodnje otpadnih voda, upanija
pomae u zatiti izvorita pitkih voda i mora, ime se stvaraju preduvjeti za osiguranje
gospodarskog razvitka, posebice u turizmu. Osnovni je cilj provedbe programa pojaati izgradnju sustava odvodnje. U proteklom petogodinjem razdoblju, uvaavajui potrebe sva tri podruja upanije, u izradu dokumentacije i izgradnju sustava odvodnje,
upanija je ukupno uloila 8,16 milijuna kuna, uglavnom za sufinanciranje gradnje
sustava i proirenja mree za naselja koja nisu imala sagraen sustav odvodnje otpadnih voda, na podruju cijele upanije. Neprekidnim ulaganjem u sustave odvodnje otpadnih voda, putem praenja rezultata analiza kakvoe vode i mora, uoljivo je stalno
poboljanje kakvoe vode za pie i kvalitete mora za kupanje.
Javna ustanova Priroda zapoela je s radom tek potkraj 2006. godine. Tijekom 2007.
i 2008. godine Javna ustanova Priroda svoje je aktivnosti usmjeravala k stvaranju preduvjeta za uspostavu sustava zatite prirode kojim e se kontinuirano i struno skrbiti
174
i upravljati prirodnim vrijednostima na podruju Primorsko-goranske upanije. To se

oitovalo u pripremi dokumenata za upravljanje svakim pojedinanim zatienim podrujem. Nadalje, jedan od temeljnih ciljeva Ustanove tijekom godine bio je educirati
to vei broj posjetitelja zatienih podruja i lokalno stanovnitvo o prirodnim vrijednostima i bioraznolikosti na podruju itave Primorsko-goranske upanije te provoditi
nadzor nad provoenjem uvjeta i mjera zatite sukladno vaeim zakonskim odredbama. upanija je putem programskih aktivnosti Javne ustanove Priroda dodatno uloila
sredstva u zatitu okolia i to 325.630 kuna u 2007. godini, 523.680 kuna u 2008.
godini, te 617.504 kuna u 2009. godini.
Informativna ploa o umi

Dundo na Rabu
Poetkom 2007. godine upanija je u suradnji s otonim gradovima i opinama osnovala Ustanovu Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana radi provedbe programa
odrivog razvitka otoka, osmiljavanje i moderiranje trajnog procesa odrivog razvitka u
otonim jedinicama lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na razvitak poljoprivrede, uporabu alternativnih izvora energije, te na odrivi turizam. upanija je putem programskih aktivnosti Centra uloila dodatna sredstva u zatitu okolia i to 80.000 kuna u
2007. godini, 145.000 kuna u 2008. godini te 212.630 kuna u 2009. godini.
16.2. Ulaganja jedinica lokalne samouprave s podruja Primorsko-goranske upanije

Jedinicama lokalne samouprave s podruja Primorsko-goranske upanije poslan je zahtjev za dostavom podataka o ulaganjima u programe i projekte iz podruja zatite
okolia u razdoblju od 2007. do 2010. godine. U sljedeoj tablici obraeni su dostavljeni podaci JLS-a. Treba napomenuti da od 36 JLS-a koje se nalaze na podruju upanije, 17 ih je dostavilo podatke.
175
R. br.
2007.
2008.
2009.
Sanacija
Gospodarenje
divljih
otpadom
odlagalita
Zatita
zraka
Plan 2010.
Sanacija
Gospodarenje
divljih
otpadom
odlagalita
45.000
Zatita
zraka
Tablica 69. Ulaganja jedinica lokalne samouprave u zatitu okolia u razdoblju od 2007. do 2010. godine
JLS
Sanacija
Gospodarenje
divljih
otpadom
odlagalita
41.711
Zatita
zraka
66.183
Sanacija
Gospodarenje
divljih
otpadom
odlagalita
253.279
Zatita
zraka
606.173
Ukupno
(u kunama)
Mjere
energetske
uinkovitosti
200.000
Opina Vrbnik
70.000
32.696
3.356.762
1.727.238
265.838
66.248
Grad abar
96.894
123.500
1.110.000
911.000
612.031
450.487
2.813.942
59.202.689
1.211.526
400.000
15.000
1.598.157
101.461
147.527
863.755
131.000
69.600
75.555
738.000
4.729
17.940
54.875
125.832
Opina Baka
23.256
17.940
248.989
3
Opina Lokve
3.876
17.940
124.690
4
Grad Bakar
21.735
26.000
229.646
5
Grad
Kraljevica
28.875
464.641
16.614.000
20.000
1.171.000 76.945.519
1.364.095
600.000
522.540
150.000
22.089.086
272.000
800.000
614.500
6
Grad Mali
Loinj
182.854
149.374
300.000
360.425
289.000
7
Opina Punat
975.206
181.990
95.654
545.000
1.391.454
77.000
8
Opina
Kostrena
280.668
27.762
546.865
752.086
1.498.738
125.000
9
Opina
MalinskaDubanica
27.071
483.382
235.583
450.000
286.857
10
Opina Skrad
438.696
209.767
315.748
20.401.097
54.921
21.000
11
Grad Kastav
194.018
261.364
45.000
448.515
208.503
10.500
12
Opina Ravna
Gora
471.625
10.945.752
55.580
13
Opina
Vinodolska
40.080
14
70.000
45.160
23.287.843
738.000
10.366.414
310.504
212.936
246.438
13.675.578
248.989
Grad Rijeka
487.154
77.000
15
Grad Krk
73.201
16
237.767
107.740
13.857.986
Grad
Crikvenica
378.279
17
UKUPNO
176
Temeljem obraenih podataka utvreno je da su JLS iz svojih prorauna najvie sredstava izdvajale za gospodarenje otpadom te su se sredstva u 2009. udvostruila. Na
temelju obraenih podataka primjetno je da je za gospodarenje otpadom najvie izdvojio Grad Rijeka. Najvei dio tih sredstava se odnosi na sanaciju odlagalita Vievac
za to je u 2009. godini Grad izdvojio 10,16 milijuna kuna.
Za projekte iz podruja energetske uinkovitosti, JLS su tek u svojim proraunima za
2010. godinu planirale sredstva.
16.3. Ulaganja Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sudjeluje u sufinanciranju programa,
projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia te postizanja energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora
energije. Sredstva Fonda dodjeljuju se na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje
Fond i to: jedinicama lokalne i regionalne samouprave, trgovakim drutvima, obrtnicima te drugim pravnim i fizikim osobama. Sredstva se dodjeljuju u obliku: zajmova,
subvencija, financijske pomoi te donacija.
Fond je za 180 projekata na podruju Primorsko-goranske upanije odobrio sredstva u
iznosu od 216,4 milijuna kuna i to kako slijedi:
Tablica 70. Ulaganja Fonda na podruju Primorsko-goranske upanije u razdoblju od 2004. do 2009. godine
Aktivnost
Saniranje odlagalita komunalnog otpada
Broj
projekata
13
Odobrena sredstva
Isplaena sredstva
95.744.893,08
16.240.211,34
Sanacija divljih odlagalita
1.832.025,80
1.225.753,80
Centar za gospodarenje otpadom Mariina
11.292.840,00
6.536.514,98
Nabava kanti i kontejnera
34
4.126.307,10
2.365.290,40
Oporaba otpada i iskoritavanje vrijednih svojstava

otpada
4.380.560,00
2.848.000,00
Sanacija odlagalita opasnog otpada lokacije visoko

oneienog okolia
42.951.556,17
42.584.890,13
Graevinski otpad azbest
1.012.240,54
1.012.240,95
Poticanje istije proizvodnje, izbjegavanja i smanjenja

nastajanja otpada i emisije tetnih plinova
10
9.286.925,60
7.749.178,95
Zatita bioloke i krajobrazne raznolikosti
10
1.811.963,00
1.707.719,00
Poticanje odrivog razvitka ruralnog prostora
108.000,00
0,00
Poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija ZO
222.152,00
222.152,00
Ostali projekti i programi zatite okolia
2.190.192,00
1.552.675,00
19.971.547,11
4.664.578,48
70.000,00
70.000,00
Poticanje energetske uinkovitosti

Provoenje energetskih audita
35
1
Koritenje obnovljivih izvora energije
22
17.669.208,88
Poticanje istijeg transporta
21
3.626.978,52
3.425.999,62
120.732,23
120.732,23
216.418.122,03
98.219.264,00
Poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija EU

Ukupno
3
180
.893.327,12
Izvor: Podaci dobiveni od Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
177
Fond se obvezao sufinancirati projekte na podruju Primorsko-goranske upanije u

iznosu od 216.418.122,03 kuna, od ega je isplaeno 98.219.264,00 kuna. Realizacijaveine sufinanciranih projekata protee se kroz due razdoblje, naroito kad se
radi o sanaciji odlagalita. Neki su projekti zapoeli prije 2008. godine, a krajnja
isplata se obavila u 2008. godini. Takoer, neki od projekata ugovoreni su 2008. godine, a isplata je bila u 2009. godini.
Sredstva Fonda takoer se koriste i za provedbu upanijskog centra za gospodarenje
otpadom Mariina. Centralna zona za gospodarenje otpadom Mariina sredinji je, i
ujedno zavrni, dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj
upaniji. Od planiranih 11,3 milijuna kuna, Fond je za CGO Mariina do rujna
2010. godine isplatio 9,25 milijuna kuna.
U sklopu sanacije odlagalita opasnog otpada lokacija visoko oneienog okolia,
Fond je sufinancirao sanaciju zemljita oneienog koksnim katranom i uljem u Bakru u iznosu od 42,20 milijuna kuna. Za navedeno podruje Fond je takoer sufinancirao istrane radove kategorizacije oneienih tvari u priobalnom dijelu, te pilot projekt sanacije tla oneienog uljem i naftalinom u ukupnom iznosu od 500.000 kuna.
Fond sufinancira 35 projekata poticanja energetske uinkovitosti na podruju Primorsko-goranske upanije u iznosu od 19,97 milijuna kuna. Takoer za koritenje obnovljivih izvora energije Fond je odobrio 17,6 milijuna kuna.
16.4. Ulaganja Hrvatskih voda

Hrvatske vode su u razdoblju od 2003. do 2008. godine u program zatite voda na
podruju Primorsko-goranske upanije uloile 206.468.000 kuna. Ulaganja se uglavnom odnose na projekte postavljanja kanalizacijskih kolektora, ureaja za proiavanje otpadnih voda i njihove odvodnje.
Najskuplji projekt upanije koji su financirale Hrvatske vode je izrada glavnih projekata kanalizacijskih kolektora Liburnijske rivijere, nabava kanalizacijskog materijala i izgradnja kanalizacije Liburnijske rivijere, na koji je u promatranom razdoblju utroeno
87.603.000 kuna.
178
179
KLENOVICA
MALINSKA
NJIVICE
7.
8.
BAKA I
BAKA DRAGA
NOVIVINODOSLKl
6.
VRBNIK
KRALJEVICA
5.
11.
KOSTRENA
4.
10.
CRIKVENICA
3.
KRK
RIJEKA
2.
9.
OPATIJA
Sustav
1.
Redni
broj
Idejni projekt odvodnje i proiavanja otpadnih voda Klenovice
Izgradnja kanalizacijskog kolektora u Primorskoj ulici, Ladislava Mariia,

zone Kalvarija; zamjena hidromehanike opreme CS Crveni Kri, CS Riina,
CS Zagori; izrada glavnog projekta Primorske ulici i CS Riina Zagori;
idejnog projekta zone Poteni, Podbaran Prisika i Krasa
Izrada projektne dokumentacije sustava Kraljevica
Izrada projektne dokumentacije sustava Kostrena Bakar
Rekonstrukcija i odjeljivanje mjeovitog sustava odvodnje te izgradnja

fekalne kanalizacije u Ulici brae Sobol
Sufinanciranje rata otplate kredita za ureaje za proiavanje otpadnih

voda Delta i podsustava Kantrida; projektiranje i izgradnja gravitacijskih
kolektora Kosorci Svilno Orehovica, Buzdohanj Kosorci; ugradnja
opreme na CS Kosori (realizira se kroz Projekt Jadran putem Svjetske
banke, HV i JLS); istrani radovi i projektna dokumentacija analize lokacije
II. stupnja proiavanja otpadnih voda sustava grada Rijeke i izrada
projektne dokumentacije prigradskih naselja Kastva i Vikova na sustavu
javne odvodnje grada Rijeke
Izrada glavnih projekata kanalizacijskih kolektora i crpnih stanica Lovran

Luka, Peharevo, Lipovica, Volosko, mikovica, Slatina, Iii, Vrti Ike,
Punta Kolova, Tomaevac; nabava kanalizacijskog materijala i izgradnja
kanalizacije Libumijske rivijere; izrada natjeajne dokumentacije ureaja za
proiavanje otpadnih voda Opatija (realizira se kroz Projekt Jadran putem
Svjetske banke, HV i JLS)
Opis
Opina Baka
Opina Vrbnik
Grad Krk
Opina Omialj
Izgradnja kanalizacijskog kolektora K3, K1 u naselju Batomalj-Jurandvor;

idejni projekt odvodnje; nastavak izgradnja I. faze sustava odvodnje Baka
Idejni projekt odvodnje i proiavanja otpadnih voda Vrbnika
SUO i idejni projekt ureaja, kolektora u Strossmajerovoj ulici, te idejni

projekt ureaja za proiavanje otpadnih voda, Krka, Omilja, Dobrinja,
Njivica Malinske; izgradnja kanalizacijskog kolektora u Strossmayerovoj
ulici, kolektora Ind. zona kola, starogradske jezgre Krka
Izgradnja kanalizacijskog kolektora (obalni) II. faze Njivica I CS Kijac
Opina Malinska- SUO i idejni projekt ureaja Malinska Njivice; idejni projekt zone Sv. Vid
Dubanica
i Bogovii u Malinskoj; izgradnja kanalizacijskog kolektora u Malinskoj:
Kvarnerskoj ulici, Dubaljanskoj, Rijekoj; poetak izrade idejnog
projekta odvodnje podruja Rova, Vantaii i Porat; nastavak izgradnje
kanalizacijskih kolektora I. faze
Grad Novi
Vinodolski
Grad Novi
Vinodolski
Grad Kraljevica
Grad Bakar i
Opina Kostrena
Grad Crikvenica
Gradovi Rijeka
i Kastav, opine
Jelenje, avle,
Vikovo
Grad Opatija,
opine Matulji,
Lovran
JLS
519
1.100
1.200
773
450
6.800
7.699
2003.
50
100
480
1.200
50
162
4.100
7.833
2004.
Tablica 71. Ulaganja Hrvatskih voda u program zatite voda na podruju PG u razdoblju od 2003. do 2008. godine
652
285
47
891
4.000
9.240
2005.
147
46
666
5.676
30.431
2006.
Godine
1.496
800
667
300
3.538
32.400
2007.
403
385
132
180
160
2008.
2.065
100
2.527
1.852
3.374
97
2.554
132
180
300
24.274
87.603
Ukupno
(u tisuama kuna)
180
CRES
MARTINICA
MALI LOINJ
SUAK
ILOVIK I UNIJE
VELI LOINJ
DRAGA
(Supetarska
Draga)
RAB
LOPAR
DELNICE
CRNI LUG
BROD NA
KUPI
MRKOPALJ
RAVNA GORA
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
DOBRINJ
13.
14.
PUNAT
Sustav
12
Redni
broj
Opina Ravna
Gora
Opina Mrkopalj
Grad Delnice
Grad Delnice
Grad Delnice
Opina Lopar
Grad Rab
Grad Rab
Grad Mali
Loinj
Grad Mali
Loinj
Grad Mali
Loinj
Grad Mali
Loinj
Grad Cres
Grad Cres
Opina Dobrinj
Opina Punat
JLS
Izrada idejnog projekta sustava odvodnje Ravna Gora; poetak izgradnje

kanalizacijskih kolektora sustava odvodnje Ravna Gora
Izrada idejnog i glavnog projekta odvodnje i proiavanja otpadnih voda
Idejni projekt odvodnje i proiavanja otpadnih voda Brod na Kupi
Idejni projekt odvodnje i proiavanja, te glavni projekt kanalizacijskih

kolektora
Izgradnja kanalizacijskih kolektora u naselju Kuti, u Ulici kneza Domagoja,

B. Jelaia; CS Doli i Kuti; ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih
kolektora i izrada katastra
Izgradnja II. faze kanalizacijskih kolektora i 5 CS-a Lopara
Idejni projekt odvodnje i proiavanja otpadnih voda Raba; izrada

projektne dokumentacije II. i III. faze sustava odvodnje Raba
Idejni projekt odvodnje I V. faza sustava Draga, te glavnog projekta

II. I III. faze; izgradnja kanalizacijskih kolektora i crpnih stanica II. faze
sustava odvodnje Draga
Idejni projekt odvodnje Velog Loinja; izgradnja fekalne kanalizacije I.

faze, te poetak izgradnje II. faze sustava odvodnje Velog Loinja
Idejni projekt odvodnje
Izgradnja kanalizacijskih kolektora i biolokog ureaja za proiavanje

otpadnih voda
Izgradnja kanalizacijskih kolektora zone Katel Sv. Marija; rekonstrukcija

kanalizacijskog kolektora CP kveri ureaj Kijac i dionica gravitacijskog
cjevovoda Zagazine
Glavni projekt II. faze sustava odvodnje Martinice; izgradnja II. faze
sustava odvodnje Martinica (dovodni tlani kolektor, ureaj prethodnog
stupnja proiavanja, podmorski ispust, automatika)
Nastavak izgradnje kanalizacije zone Grabar; izrada projektne

dokumentacije naselja u zaleu grada Cresa i izgradnja kanalizacijskih
kolektora sustava odvodnje Cresa
SUO i idejni projekt ureaja; izrada elaborata za lokacijsku i naelnu

graevinsku dozvolu, te glavnog projekta obalnog kanalizacijskog
kolektora, ureaja za proiavanje otpadnih voda sustava odvodnje
Dobrinja s podmorskim ispustom sustava ilo iii Soline Klimno
Glavni projekt zone Buka
Opis
1.489
1.702
1.132
889
2003.
100
50
1.110
3.688
4.150
50
2004.
312
116
1.200
1.500
149
501
63
752
2005.
0
78
600
841
28
22
436
77
59
2006.
Godine
250
166
900
400
5.256
1.100
800
775
200
2007.
0
200
150
8.000
1.400
249
182
2008.
550
528
116
78
5.449
6.890
549
14.598
2.528
85
6.034
1.325
877
1.024
441
50
Ukupno
181
BROD
MORAVICE
SKRAD
VRBOVSKO
ABAR
PREZID
FUINE
BRIBIR
DRIVENIK
TRIBALJ
KLANA
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
Izvor: Hrvatske vode
SVEUKUPNO
LOKVE
Sustav
28.
Redni
broj
Nizozemska
darovnica
Projekt Jadran
ostalo
Opina Klana
Vinodolska
opina
Vinodolska
opina
Opina Fuine
Grad abar
Grad abar
Grad Vrbovsko
Opina Skrad
Opina Brod
Moravice
Opina Lokve
JLS
Studije utjecaja na okoli, socioloke studije, tehno-ekonomske analize,

studije opravdanosti
Izrada pripremne i projektne dokumentacije; poetak realizacije na ostalim

sustavima odvodnje i proiavanja otpadnih voda u okviru realizacije
Projekta Jadran, te ostali trokovi provedbe u okviru realizacije Projekta
Jadran; provedba Projekta Jadran vezano za program Opatija, Rijeka, Rab
Idejni projekt odvodnje i proiavanja otpadnih voda Klane
Izgradnja kanalizacijskih kolektora Ropci HE Tribalj Sv. Ivan
Idejni projekt odvodnje na podruju Opine Vinodolske
Izgradnja dovodnog kolektora do biolokog ureaja Drvenjae u Fuinama;

izgradnja prihvatne stanice sadraja septikih jama i CS; izrada projektne
dokumentacije za naselja Fuine, Vrata i Li i poetak izgradnje
kanalizacijskih kolektora.
Izgradnja kanalizacijskih kolektora i izrada projekta ureaja za

proiavanje
Izgradnja ureaja za proiavanja otpadnih voda (BIO-DISK 500ES);

izgradnja kanalizacijskih kolektora II. faze
Novelacija projektne dokumentacije, te izrada elaborata za lokacijsku

dozvolu sustava odvodnje Vrbovskog
Glavni projekt kanalizacijskih kolektora; dovretak izgradnje

kanalizacijskih kolektora i izrada projektne dokumentacije ureaja za
proiavanje otpadnih voda sustava Skrada
Izrada idejnog i glavnog projekta odvodnje i proiavanja otpadnih

voda; dovretak izgradnje kanalizacijskih kolektora i izrada projektne
dokumentacije ureaja za proiavanje otpadnih voda sustava Brod
Moravica
Glavni projekt kanalizacijskih kolektora; izrada glavnog projekta

kanalizacijskih kolektora ll.faza
Opis
24.912
146
1.013
2003.
24.940
500
1.150
50
117
2004.
0
22.525
169
2.395
104
149
2005.
0
37
669
100
500
160
550
96
140
2006.
Godine
58.381
3.400
1.994
100
525
74
1.100
2.000
140
2007.
0
34.351
1.338
19.226
200
796
500
850
2008.
206.468
4.738
21.220
206
769
246
1.200
1.481
5.108
178
1.696
3.189
257
Ukupno
17. PROJEKTI SUFINACIRANI

SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
U proteklom razdoblju upanijske slube su kandidirale i sudjelovale u izradi vie projekta s podruja zatite okolia koji su sufinancirani iz razliitih fondova Europske Unije. U nastavku se daju glavne informacije o takvim projektima:
Projekt INTERREG III B CONSPACE (Common Strategy Network for Spatial Development and Implementation) se provodio u sklopu tzv. INTERREG INICIJATIVE Europske zajednice za promicanje prekogranine, transnacionalne i meuregionalne suradnje. Ova je inicijativa dio kohezijske politike Europske Unije kojom se nastoje umanjiti
razlike u stupnju razvoja regija zemalja lanica, ali i ireg europskog prostora.
INTERREG III B CONSPACE je projekt stvaranja zajednike strateke mree za prostorni razvoj i prostorno ureenje. Cilj projekta su:
prostorni razvoj, uz socijalnu i ekonomsku koheziju,
uinkovit i odriv prometni sustav i pristup informacijskom drutvu,
promicanje i upravljanje krajobrazom, prirodnim i kulturnim naslijeem,
zatita okolia, upravljanje resursima i sprjeavanje rizika.
Glavni je cilj projekta stvaranje meunarodne regionalne razvojne strategije.
Voditelj projekta bio je Ured Vlade Koruke, Odjel za regionalno planiranje, a sudionici
su bili predstavnici razliitih ureda za prostorno planiranje iz Austrije, Italije, Hrvatske
i Maarske. Svaki je sudionik u projektu, u okviru radnog paketa u kojem je sudjelovao bio obvezan realizirati jedan projekt. Primorsko-goranska upanija prijavila je pilot
projekt Zatita kulturno povijesnih cjelina na podruju Primorsko- goranske upanije
nastavno i u vezi s ve zapoetim programom revitalizacije kulturno-povijesnog naslijea Primorsko-goranske upanije kojeg je zapoeo upanijski zavod za odrivi razvoj i
prostorno planiranje. Ukupna vrijednost projekta je bila 2 milijuna eura. Projekt je zavren 2008. godine.
Projekt BIODIZEL je financiran sredstvima iz programa INTERREG IIIA, Program za
susjedstvo Slovenija, Maarska, Hrvatska 2004-2006 (CBC PHARE 2005). Realiziran je na podruju Primorsko-goranske i Karlovake upanije. Nositelj projekta bila je
Primorsko-goranska upanija, odnosno upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno
planiranje, a kasnije Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia. Projektni partneri
bili su udruga Centar za civilne inicijative iz Zagreba te Veleuilite u Karlovcu. Za voenje projekta bila je zaduena Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. Proveden
je kao pilot projekt prikupljanja otpadnoga jestivog ulja iz ugostiteljskih objekata i njegovog koritenja kao pogonskog goriva. Implementacija projekta trajala je od 29. rujna
2007. do 31. kolovoza 2008. godine. U okviru projekta odrane su edukativne radionice i pripremljeni struni materijali o koritenju biodizela. Projekt je prezentiran u
medijima, a u Karlovcu je odrana meunarodna konferencija te su tiskani i distribui-
183
rani promotivni leci na podruju Primorsko-goranske, Karlovake i Zagrebake upanije. Vrijednost projekta bila je 156.391,96 eura, od ega je delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj trebala sudjelovati u sufinanciranju sa iznosom od
117.293,97 eura, odnosno 75% sveukupne vrijednosti projekta. Projektni partneri
bili su zadueni sufinancirati vlastitim sredstvima 25% sveukupne vrijednosti projekta.
upanija sudjeluje u programu CIP IEE (Inteligent Energy Europe). Uz pomo sredstava iz ovog programa, 2009. godine osnovano je Trgovako drutvo REA Kvarner (Regionalna energetska agencija). Za REA-u je odobreno financiranje u iznosu od
250.000,00 eura bespovratnih sredstva Europske Unije u razdoblju od tri godine. Svrha
osnivanja REA-e je uspostavljanje jedinstvenoga organizacijskog i institucionalnog okvira
za racionalnije koritenje postojeih energetskih resursa kao i poticanje proizvodnje
energije iz obnovljivih i alternativnih izvora u Primorskogoranskoj upaniji. Posebni ciljevi osnutka su: izrada energetskih bilanci, energetskih akcijskih planova, omoguavanje implementacije planova energetske uinkovitosti, poticanje primjene obnovljivih
izvora energije te okupljanje/potpora strunog potencijala, kao i svih ostalih subjekata
koji su ukljueni u energetski razvoj na regionalnoj, odnosno lokalnoj razini. Agencija
prua informacije i savjete vezane uz energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije.
Projekt BULB Program za unaprjeenje energetske uinkovitosti javne rasvjete u Primorsko-goranskoj upaniji financiran je sredstvima iz programa EU-PHARE CBC
2006. Nositelj projekta bila je Regionalna razvojna agencija Porin, a partneri u projektu bili su Primorsko-goranska upanija i Grad Udine.
Svrha projekta bila je kreiranje uvjeta za implementaciju modela energetski uinkovite
javne rasvjete na podruju Primorsko-goranske upanije, to je ukljuivalo:
uspostavu centra za upravljanje uinkovitom javnom rasvjetom,
obrazovanje ciljanih skupina o energetskom menadmentu u javnoj rasvjeti i
openito u akcijama za unaprjeenje energetske uinkovitosti,
demonstraciju sustava uinkovite javne rasvjete zamjenom neuinkovite na odabranoj pilot ulici,
pomo jedinicama lokalne samouprave u implementaciji uinkovitijeg sustava
javne rasvjete.
Ukupna vrijednost projekta bila je 315.000,00 eura, vrijednost darovnice EU iznosila
je 223.117,50 eura, a vrijednost sudjelovanja RRA Porin i upanije iznosila je
91.822,50 eura.
Risnjak
KEC Karst Ecosystem Conservation je program ouvanja ekolokih sustava na kru

i u podzemlju koji sadri koordinirane institucionalne, strune i
obrazovne aktivnosti usmjerene na mjere ouvanja bioloke i
krajobrazne raznolikosti i odrivo gospodarenje prirodnim dobrima (npr. umom, poljoprivrednim zemljitem, vodama, mineralima), a u skladu s drutvenim razvitkom i potrebama stanov
nitva.
Projekt je obuhvaao podruje Gorskog kotara i Like od dravne
granice sa Slovenijom preko planinskog masiva Risnjaka i Velebita do granica NP Paklenice na jugoistoku te NP Plitvika jezera na sjeveru. Glavni je cilj projekta zatita bioloke i krajobrazne raznolikosti krkih ekolokih sustava uz uvaavanje potreba
lokalnog stanovnitva, na nain kojim se unaprijeuju upravni i
slini sustavi. U okviru projekta obavljeno je istraivanje, inventarizacija i kartiranje bioloke raznolikosti i izraen je monitoring
184
program; obavljena je inventarizacija krkih pojava i oblika krkog podzemlja i provedena su hidroloka istraivanja; provedena su istraivanja radi mogueg proirenja zatienog podruja; nainjena je revizija zatienih vrsta; provedeno je istraivanje o
potrebi ouvanja zaviajnih sorti i pasmina; nabavljena je oprema za kartiranje i monitoring; uspostavljen je GIS o biolokoj raznolikosti i drugim prirodnim vrijednostima
krkih ekolokih sustava. Kroz poseban program malih darovnica (od 2.000, 10.000
ili 25.000 USD) za stanovnitvo kroz KEC projekt dana je potpora ouvanju tradicionalnih djelatnosti i obrta koji pridonose ouvanju bioloke raznolikosti.
Izradu projekta je koordiniralo tadanje Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja. U projekt su bile ukljuene znanstvene institucije, stanovnitvo i nevladine udruge, a u ime upanije upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje. Projekt
je financiran iz Fonda za globalni okoli putem Svjetske banke darovnicom u iznosu od
pet milijuna USD i sredstvima Prorauna RH u vrijednosti od 3,3 milijuna USD. Projekt je zavren 2008. godine.
Javna ustanova Priroda u suradnji s Nacionalnim parkom Risnjak tijekom 2007. i
2008. godine provela je projekt pod nazivom PANNET koji je bio sufinanciran sredstvima Europske Unije iz programa INTERREG III B. U sklopu programa za potrebe
ustanova koje upravljaju zatienim podrujima u upaniji pripremljene su dvije publikacije: Sustav zatienih podruja u Primorsko-goranskoj upaniji pravna analiza i
Sustav zatienih podruja u Primorsko-goranskoj upaniji smjernice za upravljanje.
Osim navedenih publikacija, tijekom projekta izraena je GIS baza podataka o zatienim prirodnim vrijednostima kojima se upravlja sa upanijske razine i danas se nalazi
u vlasnitvu Ustanove.
Za sufinanciranje projekta iz programa Europske Unije IPA Instrument za pomo u
pretpristupnom razdoblju, prekogranina suradnja Slovenija-Hrvatska, Operativni program 2007.-2013. pripremljen je projekt Ptice bez granica koji se takoer planira
realizirati na podruju Jezera kod Njivica. Ukupna vrijednost projekta bila je vea od
600.000 eura, a vrijednost prijavljenog projekta od hrvatskih partnera je
344.309,74 eura. Partneri na projektu bili su Drutvo za opazovanje in prouevanje
ptic Slovenije DOPPS BirdLife iz Slovenije, a iz Hrvatske RRA Porin, Javna ustanova
Priroda, Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana, te Prirodoslovni muzej Rijeka. Naalost, projekt iz formalnih razloga (nedostatka dokumentacije) nije bio prihvaen na navedenom natjeaju, ali e se isti projekt prijaviti na novi natjeaj iz programa IPA Slovenija-Hrvatska koji e se prema najavama raspisati tijekom 2010.
U 2009. godini, u suradnji s Nacionalnim parkom Risnjak, JU Priroda je za sufinanciranje iz programa Europske Unije IPA Jadranska prekogranina
suradnja (IPA Adriatic Cross border Cooperation Programme
2007.-2013.) prijavila projekt koji se temelji na programu zatite geoloke batine upanije, a ije bi se aktivnosti realizirale na
podruju Zelenog vira i Kamanika. Nadalje, u suradnji s 19
partnera za prvi krug natjeaja South East Europe Programme
2007.-2013, Ustanova je kandidirala projekt Geen for Growth.
Aktivnosti koje su predviene u sklopu projekta jesu istraivanje
i monitoring populacije bjeloglavih supova na Kvarneru te izobrazba lokalnog stanovnitva, turistikih djelatnika i poglavito
nautiara o mjerama i potrebi zatite populacije bjeloglavih supova. Vrijednost svakog projekta kree se na razini od
50.000 eura za trogodinje razdoblje, a rezultati e biti poznati
tijekom 2010. godine.
185
18. Informacijski sUSTAVI

primorsko-goranske UPANIJE
koji sadre podatke o zatiti okolia
Sukladno Zakonu o zatiti okolia (NN 110/07), informacijski sustav zatite okolia
uspostavlja se radi cjelovitog upravljanja zatitom okolia i/ili pojedinim sastavnicama
okolia, odnosno optereenjima te radi izrade i praenja provedbe dokumenata zatite
okolia.
U skladu s Uredbom o informacijskom sustavu zatite okolia (NN 68/08), informacijski sustav zatite okolia su meusobno povezane elektronike baze podataka i izvori
podataka o stanju, optereenjima pojedinih sastavnica okolia, pritiscima na okoli,
prostornim obiljejima i drugim podacima i informacijama vanim za praenje stanja
okolia na nacionalnoj razini.
Uspostavu, voenje, razvijanje, koordiniranje i odravanje jedinstvenoga informacijskog sustava osigurava Agencija za zatitu okolia, koja takoer osigurava pouzdanu i
sigurnu razmjenu podataka i informacija u elektronikom obliku, te nesmetani i stalni
pristup podacima i informacijama putem internetskog portala Informacijskog sustava
zatite okolia.
S krajem 2009. godine Informacijski sustav zatite okolia (ISZO) sadri 40 baza podijeljenih u 11 tematskih podsustava. Sastavni dio informacijskog podsustava industrije i energetike je i Registar oneiavanja okolia (ROO), koji se vodi na regionalnoj
razini.
Stupanjem na snagu Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09),
definirane su zakonske osnove za izradu Informacijskog sustava prostornog ureenja
(ISPU) Republike Hrvatske. Zakonom su definirane i obveze imenovanja referentnih
centara za praenje stanja u prostoru, kao i obveze Zavoda za prostorno ureenje upanija. Sudjelovanje u stvaranju informacijskog sustava prostornog ureenja postalo je
i zakonska obveza za tijela lokalne i regionalne samouprave radi okomitog povezivanja informacija o prostoru. To podrazumijeva prikupljanje i kvalitetno obraivanje podataka na razini gradova i opina te sinteznu obradu na razini upanije i kasnije Ministarstva.
Primorsko-goranska upanija putem Javne ustanove Zavod za prostorno ureenje Primorsko-goranske upanije, koji je pravni sljednik upanijskog zavoda za odrivi razvoj,
godinama izrauje prostorne baze podataka i radi na uspostavi Geografskoga informacijskog sustava.
18.1. Registar oneiavanja okolia (ROO)

U skladu s Pravilnikom o registru oneiavanja okolia (NN 35/08), ROO Primorskogoranske upanije sadri podatke o obveznicima dostave podataka, isputanju oneiujuih tvari u zrak, vode i/ili more i tlo, te o proizvodnji i prijenosu otpada.
187
Tijekom 2009. godine dovrena je izrada baze ROO-a te su provedene dogradnje, poboljanja i uspostavljen sustav on-line prijave podataka u bazu.
18.2. Izraene prostorne baze podataka u ISPU

Stalna primjena GIS-a u Primorsko-goranskoj upaniji rezultirala je s vie velikih projekata znaajnih, ne samo u upanijskim okvirima, nego i na razini Republike Hrvatske i
u iroj regiji. U daljnjem tekstu navode se samo najznaajniji projekti.
18.2.1. GIS baza Jadrana

Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja povjerilo je upanijskom zavodu za
odrivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske upanije izradu strune podloge za uspostavu GIS-a obalnog podruja hrvatskog Jadrana. Sustav se temeljio na podacima iz prostornih planova svih jadranskih upanija. Razina grafikog prikaza je
mjerilo 1:100.000. Prikupljeni pokazatelji koriste se za izradu Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Jadran, za izradu Izvjea o stanju u prostoru RH, Programa
mjera za unaprjeenje stanja u prostoru RH, te izmjenu i dopunu Strategije RH. Sustav je u koritenju Ministarstva i svih upanijskih zavoda za prostorno planiranje.
188
18.2.2. GIS baza upanije

Za potrebe izrade Prostornog plana upanije, od 1995. godine prikupljeni su i digitalizirani analogni (s folija, papira) podaci za podruje itave upanije. Izraena je baza
podataka s vie od sto tematskih slojeva o postojeem i planiranom stanju u prostoru.
GIS baza upanije sadri podatke o:
teritorijalnom podruju gradova, opina i statistikih naselja,
broju stanovnika po naseljima,
podruju obuhvata prostorne dokumentacije i studija utjecaja na okoli,
geodetskoj mrei karata,
lokalitetima kulturne i prirodne batine,
vodozatitnim zonama,
podruju zatienoga obalnog pojasa,
prirodnim osobinama tla, zraka, mora i vode,
osnovnoj infrastrukturnoj mrei prometnica, eljeznice, elektroenergetskoj mrei, koncesijama, itd.
divljim odlagalitima, sagraenim strukturama i jo mnogim drugim podacima.
Baza se aurira s dostupnim podacima i koristi za izradu Izvjea o stanju u prostoru,
Izvjea o stanju okolia te za nove projekte na razini upanije. Sve navedene baze
mogu se koristiti u svim upanijskim upravnim odjelima, za njihove potrebe.
18.2.3. GIS baza prostornih planova ureenja opina i gradova

Prostorni i urbanistiki planovi prikupljaju se u Zavodu u izvornom digitalnom obliku.
To je AutoCAD crte koji zadovoljava namjenu iscrtavanja karte sukladno Pravilniku o
sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 103/98, 39/04, 45/04 i 16/04). Da bi se
dobili usporedivi podaci za cijelo podruje upanije, pokrenuta je izrada GIS baze temeljene na svim grafikim podacima i odreenim tekstualnim podacima iz prostornih
planova ureenja opina i gradova.
Baza sadri podatke o:
namjeni povrina iz mj. 1:25.000,
infrastrukturi,
uvjetima koritenja i zatite prostora,
graevinskim podrujima iz mj. 1:5000,
opim podacima (drutvene djelatnosti).
Izrada se provodi prema jedinstvenoj metodologiji, kriterijima i strukturi podataka
(modelu podataka) i primjenjiva je na svim razinama prostorne dokumentacije. Ta je
baza sastavni dio GIS-a upanije, a koristi se za prostorne analize, izvjea, brzo pretraivanje i iscrtavanje karata neovisno o administrativnim granicama.
Do sada je upanija uloila znatna sredstva u izradu ove baze podataka. Zajedno s
ve obavljenim poslovima, tijekom idue godine oekuje se dovrenje unosa podataka
za sve opine i gradove. Time upanija zavrava ciklus inicijalnog unosa podataka
189
prostornih planova ureenja opina/gradova. Izraene baze JU Zavod ugrauje u informacijski sustav prostornog ureenja upanije, gdje se u konanici planira koristiti i
kao podloga za izdavanje graevinskih dozvola.
18.2.4. GIS baza podataka o zatiti prostora u sastavu GIS baze prostornih planova ureenja
opina i gradova
U sklopu informacijskog sustava prostornog ureenja Primorsko-goranske upanije
izrauju se i baze podataka o zatiti prostora, a vezane uz prostorno-plansku dokumentaciju. GIS baza prostornih planova ureenja opina i gradova sadri sljedee tematske GIS slojeve iz podruja uvjeta koritenja i zatite prostora:
Tablica 72. Tematski slojevi GIS baze iz podruja uvjeta koritenja i zatite prostora
Zatita prostora
Zatita prirode i kulturne
batine
Zatieni dijelovi prirode

Graditeljska batina
Krajobraz osobito vrijedan predjel
Zatita krajobraza
Krajobraz toke i potezi

Potresne zone
Zatita tla
Geologija
Istrani prostor mineralne sirovine
Vodozatita
Vodotoci kategorizacija
More kategorizacija
Izvorita
Zatita vode i mora
Vodonosno podruje
Poplavno podruje
Zatieno podmorje
Sigurnosno podruje
Oteen prirodni ili kultivirani krajobraz
Oteena gradska i seoska cjelina
Oteeno tlo erozijom
Opoareno umsko stanite
Zatita posebnih vrijednosti Sanacija vode, zraka, mora
i obiljeja
Sanacija izvora oneienja vode, zraka, mora
sanacija dijelova ugroenog mora
Podruje ugroeno bukom
Naputeno odlagalite otpada
Naputeno eksploatacijsko polje
Uvjeti koritenja prostora
Ureenje zemljita hidromelioracija, poumljavanje, ozelenjavanje, komasacija, odravanje travnjaka
Obuhvat izrade prostornoga, urbanistikoga ili detaljnog plana
Obuhvat izrade SUO
Zatieni obalni pojas
Infrastrukturni koridor
Ureenje zemljita hidromelioracija, poumljavanje, ozelenjavanje, komasacija, odravanje travnjaka
190
19. ekoloka IZOBRAZBA

Na podruju Primorsko-goranske upanije djeluju brojne ustanove predkolskog, osnovnog te srednjeg i visokog obrazovanja koje u svojim nastavnim planovima i programima
ukljuuju znanja, vjetine i vrijednosti o prirodi i okoliu. Znaenje mree ovih ustanova
u izobrazbi o okoliu nemjerljiv je jer upravo sustav obveznog obrazovanja osigurava da
uenici od najranije ivotne dobi uvide znaenje i stjeu odgovoran odnos spram prirode
i okolia kao resursa presudnog za ovjekovu opstojnost, jer odgovornost za okoli je odgovornost za ivot.
Odgoj i obrazovanje za okoli zastupljen je u redovitim nastavnim programima osnovnih i srednjih kola, iako za sada veinom u sklopu grupe predmeta prirodnih znanosti. Potrebno je istaknuti kako su vrlo vane izvannastavne aktivnosti kola koje ukljuuju vei broj zainteresiranih uenika u programe izobrazbe o prirodi i okoliu, kroz
aktivnosti ekolokih grupa, grupa mladih biologa i mladih uvara okolia. U svakoj
osnovnoj koli djeluje bar jedna takva grupa, a u nekima dvije ili vie, to ovisi prvenstveno o mogunostima nastavnika i njihovoj ukljuenosti u redoviti fond sati. Ekoloke grupe i grupe mladih biologa djeluju i u nekim srednjim kolama. Navedene aktivnosti provode se u suradnji s raznim institucijama i nevladinim udrugama koje se bave
zatitom okolia10. Suradnja s drugim odgojno-obrazovnim ustanovama odvija se kroz
rad na zajednikim projektima, povezivanje u mreu kola, povezivanje s lokalnim zajednicama te upravom i samoupravom, kao i meunarodnom zajednicom. Cilj tih aktivnosti je omoguiti mladima aktivno sudjelovanje u donoenju odluka koje se tiu
okolia, u skladu s Agendom 21. Od osobitog je znaenja sudjelovanje nekih kola u
meunarodnom ekolokom GLOBE programu.11 Nadalje, neke kole na podruju Primorsko-goranske upanije ukljuile su se u projekt Eko-kole Europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli.12 Osim toga, kole, nevladine udruge i pojedinci ukljueni
su i u projekt Hrvatska mrea zdravih gradova.
to se tie visokokolskih, odnosno znanstvenih ustanova, uvode se nastavni kolegiji koji
se na odreeni nain bave pitanjima zatite okolia. Treba istaknuti da Sveuilite u Rijeci u svojoj Strategiji razvoja 2007.-2013. navodi: Sveuilite smatra svojom zadaom promicanje naela odrivoga razvoja i osjetljivosti za ouvanje okolia te smatra
Sveuilinu povelju za odrivi razvoj, Strategiju obrazovanja za odrivi razvoj UNECE i
Gothenburg strategiju odrivog razvoja temeljnim dokumentima Strategije. Sveuilite u
Rijeci ugradit e aspekte ouvanja okolia u sve svoje aktivnosti, razvijati interdisciplinarne programe i kolaborativna istraivanja u podruju ouvanja okolia i razvijati programe cjeloivotnog obrazovanja vezane uz zatitu okolia i odrivog razvoja.
Prepoznavi iznimno znaenje izobrazbe svih dobnih skupina drutva o zatiti okolia,
upanija ve godinama daje podrku i sufinancira razne programe i projekte ekoloke
izobrazbe udruga s podruja upanije koje se bave zatitom okolia. Iz rada nevladinih
udruga na ekolokoj izobrazbi vrijedno je spomenuti dugogodinji rad Drutva Naa
djeca, koje je odgojilo brojne narataje Mladih uvara okolia.
10
Primjerice Prirodoslovnim
muzejom, Nastavnim zavodom
za javno zdravstvo Primorskogoranske upanije, JU Zavod za
prostorno ureenje, JU Priroda,
tvrtkama istoa, Metis, Energo i
sl., Drutvom Naa djeca, kao i s
brojnim istaknutim pojedincima.
11
Program GLOBE je
znanstveno-obrazovni program
koji okuplja uenike, nastavnike i
znanstvenike na prouavanju
globalnog okolia.
12
Eko-kole su europski projekt,
osmiljen kako bi se provele
smjernice odgoja i obrazovanja
za okoli na razini kola. Program
Eko-kole jasno odreuje i
usmjerava nain na koji se
nastavni sadraji o zatiti okolia,
koji su dio redovitoga kolskog
programa, primjenjuju u
svakodnevnom ivotu kole.
Posebna pozornost pridaje se
smanjivanju i zbrinjavanju
otpada, racionalnom
iskoritavanju energije i vode te
ureenju kolskog okolia.
Uenici Eko-kole zainteresirani
su i aktivni u prenoenju svoje
odgovornosti u svoju obitelj i iru
zajednicu.
191
Za ekoloku izobrazbu vano je i prigodno obiljeavanje datuma vezanih uz zatitu okolia: Dan voda (22. oujka),
Dan planete Zemlje (22. travnja), Dan zatite okolia
(5. lipnja), Meunarodni dan kulturne batine (23. rujna),
Svjetski dan planina (11. prosinac) i drugi, koje upanija u
suradnji s velikim brojem sudionika od vrtia i kola do
nevladinih udruga i mnogih institucija, obiljeava ve godinama. Tako, primjerice, Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia prigodom ovih datuma, najee u suradnji s
JU Priroda, Prirodoslovnim muzejom Rijeka, nevladinim
udrugama i drugima, svake godine organizira razliita edukativna predavanja namijenjena irokom krugu zainteresiranih, tiskanje prigodnih plakata i broura te se organiziraju i
druga zbivanja. Sudionici organiziranih aktivnosti s temama
zatite prirode i okolia sudjeluju u TV emisijama Od mora
do gorja i upanijske teme Kanala RI, te na lokalnim radio
postajama. Treba naglasiti da je vano sredstvo informiranja i izobrazbe javnosti redovita objava rezultata praenja
kakvoe mora, zraka i voda na Internetu ili informativnim
kioscima dostupnim graanima.
Ipak, najvie nedostaje osmiljen sustav ekoloke izobrazbe
odraslih. Stoga e upravo na ovom podruju biti potrebno
uloiti vie napora i sredstava te ukljuiti vei broj obrazovnih ustanova, udruga, tvrtki i pojedinaca. Osmiljene aktivnosti od kojih ovdje izdvajamo: informiranje o uspostavi
usvojenog sustava zbrinjavanja otpada u Primorsko-goranskoj upaniji, predstavljanje razliitih dokumenata i propisa
iz podruja zatite okolia prilikom obiljeavanja datuma
zatite okolia, organizacija konkretnih akcija u zatiti okolia u suradnji s NVO, JLS i kolama, organizacija izloaba,
predavanja, okruglih stolova i radionice te publiciranje knjiga, broura, plakata i edukativnog materijala, trebaju posluiti kao model stalne ekoloke izobrazbe dostupne iroj zainteresiranoj javnosti.
Prigodni plakati
192
20. ANALIZA OSTVARIVANJA PROGRAMA

ZATITE OKOLIA U
PRIMORSKO-GORANSKOJ UPANIJI
ZA RAZDOBLJE 2006.-2009.
Pregled mjera zatite okolia planiranih Programom zatite okolia u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje 2006.-2009. godine s planiranim nositeljima, rokovima i
statusom izvrenja, uz obrazloenje, dana je u tablici 73. Razvidno je da su Programom, zbog sloenosti problematike, planirani razliiti zadaci u ije su izvrenje uz upaniju bile ukljuene jedinice lokalne samouprave i brojni drugi izvritelji.
Programom je planirano 86 mjera razvrstanih u sljedee grupe:
1. Zatita okolia openito
dokumenti zatite okolia
procjena utjecaja na okoli
planovi intervencija u zatiti okolia
financiranje zatite prirode i okolia
ekoloka izobrazba
suradnja s nevladinim udrugama
meunarodna suradnja
2. Zatita zraka
3. Zatita voda
4. Zatita mora, otoka i priobalja
5. Zatita tla
6. Zatita prirode i bioraznolikosti
7. Zatita kulturno-povijesne batine
8. Gospodarenje otpadom
9. Zatita od buke
10. Prostorne cjeline u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroenog okolia
1) U okviru programa Zatite okolia openito planirane su mjere:
Dokumenti zatite okolia
Izrada Izvjea o stanju okolia PG
Procjena utjecaja na okoli
Provedba strateke procjene utjecaja na okoli (SPUO) za podruje Kvarnera
(pilot projekt)
Procjena utjecaja na okoli pojedinanih zahvata
193
Planovi intervencija u zatiti okolia

Provedba Plana intervencija u zatiti okolia PG
Finaciranje zatite prirode i okolia
Izrada studije financiranja zatite okolia
Izrada studije o mogunosti osnivanja upanijskog fonda za finaciranje zatite prirode i okolia
Ekoloka izobrazba
Izrada sveobuhvatnog Programa ekoloke izobrazbe svih dobnih skupina graana
Priprema i provedba Pilot projekta izobrazbe u kolama na temu ivljenja s
prirodom i odvojenog prikupljanja otpada
Priprema i provedba Pilot projekta odvojenog prikupljanja otpada u slubenim prostorijama PG
Ekipiranje i struno osposobljavanje slubi za zatitu okolia i zatitu prirode
Osposobljavanje djelatnika za pripremu projekata iz podruja zatite prirode
i okolia u skladu s meunarodnim zahtjevima
Suradnja s nevladinim udrugama
Suradnja s nevladinim udrugama koje se bave zatitom okolia s podruja
PG
Meunarodna suradnja
Dovriti sudjelovanje u meunarodnom projketu INTERREG IIIB CONSPACE
Dovriti sudjelovanje u meunarodnom projektu KEC Karst Ecosystem
Conservation
Ukljuivanje u potencijalne nove meunarodne projekte iz podruja zatite
prirode i okolia, osobito one koji se financiraju iz predpristupnih fondova
Europske Unije
Izvrenje planiranih mjera:
Izvjee o stanju okolia pripremljeno je za donoenje.
Od provedbe strateke procjene utjecaja na okoli (SPUO) za podruje Kvarnera (pilot projekt) se odustalo jer je u meuvremenu donesena Uredba o stratekoj procjeni
utjecja plana i programa na okoli kojom je jasno utvreno za koje planove i programe
se ovaj postupak provodi.
Susak
Procjena utjecaja na okoli pojedinanih zahvata provodi se

neprekidno.
Plan intervencija u zatiti okolia PG poslovi vezani na provedbu Plan intervencija u zatiti okolia PG su obavljeni (uz
napomenu da su planovi intervencija u zatiti okolia stavljeni
izvan snage 31. oujka 2009. stupanjem na snagu Uredbe o
sprijeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari).
Odvojeno prikupljanje otpada u slubenim prostorijama PG se
provodi. Odvojeno se skupljaju papir i istroeni toneri pisaa koji
se predaju ovlatenom skupljau otpada.
Ekipiranje i struno osposobljavanje slubi za zatitu okolia i
prirode te osposobljavanje djelatnika za pripremu projekata iz
194
podruja zatite prirode i okolia u skladu s meunarodnim zahtjevima u ekipiranje

i struno osposobljavanje slubi ulae se stalno. upanija je osnovala Javnu ustanovu
Priroda, a u okviru Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia novi Odsjek nadlean za poslove zatite okolia.
Suradnja s nevladinim udrugama koje se bave zatitom okolia provodi se neprekidno praenjem ostvarenja godinjih programa udruga i sufinanciranjem odreenih
projekata.
Vezno uz mjere planirane u okviru meunarodne suradnje projekti INTERREG IIIB
CONSPACE i KECKarst Ecosystem Conservation su zavreni 2008. godine, a upanijske slube su kandidirale nove projekte iz podruja zatite okolia prema razliitim fondovima Europske Unije.
2) U okviru programa Zatita zraka planirane su mjere:
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka PG izrada i donoenje
Izvjee o stanju kakvoe zraka na podruju PG izrada i donoenje
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka na podruju Grada Rijeke izrada i
donoenje
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka na podruju Opine Kostrena
izrada i donoenje
Praenje kakvoe zraka na podruju PG
Realizacija Sanacijskog programa za poboljanje kakvoe zraka i postupno uklanjanje stavljanja u promet tekuih naftnih goriva koja ne udovoljavaju propisanim standardima
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka PG za razdoblje 2009.-2012. (SN br.
23/09) donesen je 2009. godine.
Izvjee o stanju kakvoe zraka na podruju upanije donosi se kao dvogodinje izvjee o ostvarenju upanijskog programa zatite i poboljanja kakvoe zraka. Kako je
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka PG donesen za razdoblje 2009.-2012,
izvjee za ostvarenje Programa u 2009. i 2010. godini treba donijeti 2011. godine.
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka na podruju Grada Rijeke nije donesen.
Grad Rijeka je donio Program mjera za smanjenje oneienja
zraka na utjecajnom podruju INA d.d. Maziva Rijeka i Odluku
o posebnim mjerenjima oneienja zraka (SN 10/01).
Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Opini Kostrena
za razdoblje 2008.-2012. (SN br. 15/09) donesen je 2009. godine.
Praenje kakvoe zraka na podruju PG provodi se stalno. upanija raspolae s kvalitetnom mreom za praenje kakvoe zraka na svom podruju. Podaci o oneienju zraka na izvorima
oneienja prate se kroz registar oneiavanja okolia.
Realizacija Sanacijskog programa za poboljanje kakvoe zraka
i postupno uklanjanje stavljanja u promet tekuih naftnih gori-
195
va koja ne udovoljavaju propisanim standardima je zadatak INA d.d. Rafinerije nafte

na Urinju i provodi se uz program modernizacije rafinerije. Sanacijskim programom
planirane su kratkorone i dugorone mjere smanjenja benzena i sumporovodika.
Kratkorone mjere je trebalo provesti do kraja 2008., a dugorone u okviru I. faze modernizacije rafinerije. Kratkorone mjere odnosile su se na manje rekonstrukcije dotrajalih dijelova u procesnim postrojenjima, ispitivanje fugativnih proputanja na procesnoj opremi, te sanaciju, optimiranje procesa i uvoenje sustava dodatne tehnoloke
kontrole. Prema izvjeima inspekcije zatite okolia sve planirane kratkorone mjere
za smanjenje benzena i sumporovodika su provedene.
3) U okviru programa Zatita voda planirane su mjere:
upanijski plan za zatitu voda izrada i donoenje
Program hidro-geolokih istraivanja i dinamike usklaivanja vaeih odluka o
zonama izvorita s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita
izrada, donoenje i provedba
Izmjena Odluke o uspostavljanju i odravanju zona sanitarne zatite i o zatitnim mjerama podruja izvorita pitke vode (SN 5/91 i 17/96) za otok Krk
izrada i donoenje
Izmjena Odluke o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na podruju
Liburnije i zalea (SN 19/00) izrada i donoenje
Izmjena Odluke o sanitarnoj zatiti izvora vode za pie na rijekom podruju
(SN 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01) izrada i donoenje
Izmjena Odluke o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na crikveniko-vinodolskom podruju (SN PG 21/99 i 5/05 i upanijski glasnik Liko-senjske upanije SN 3/99)
Izmjena Odluke o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie na otoku
Rabu (SN 6/97) izrada i donoenje
Izmjena Odluke o zatiti jezera Vrana i njegovog priljevnog podruja na otoku
Cresu (SN 5/92) izrada i donoenje
Izgradnja kanalizacije Grobniine
Rekonstrukcija i izgradnja kanalizacije na rijekom podruju za naselja Kozala,
Veica, Pulac i Braine koja se nalaze na podruju II. zone sanitarne zatite
izvorita
Dogradnja kanalizacije Ravne Gore
Nastavak gradnje kanalizacije i sanacija ureaja za proiavanje otpadnih voda
Tra
Rekonstrukcija ceste D-100 koja prolazi neposredno iznad Vranskog jezera
Rekonstrukcija ceste D-8 koja prolazi neposredno iznad izvorita (II. zona sanitarne zatite) Novljanska rnovnica
Dogradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda Drvenjaa Fuine
Praenje kakvoe vode za pie. Praenje kakvoe lokalnih voda (povrinskih i
podzemnih voda)
upanijski plan za zatitu voda je izraen, ali nije donesen jer je takva obveza ukinuta
novim Zakonom o vodama.
Program hidro-geolokih istraivanja i dinamike usklaivanja vaeih odluka o zonama izvorita s Pravilnikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita Elaborat
196
Usklaivanje odluka o zonama sanitarne zatite izvorita na podruju PG s Pravinikom o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita je izraen 2006. godine.
Izmjena i dopuna odluka o zatiti izvorita vode za pie provodi se neprekidno. U
proteklom razdoblju mijenjane su i dopunjavane odluke za podruje otoka Krka i Cresa, Liburnije, rijekog podruja i Gorskog kotara.
Izgradnja kanalizacije Grobnitine Projekt se izvodi na podruju tri jedinice lokalne
samouprave: Rijeka, avle i Jelenje. Predvia se izgradnja sveukupno oko 115 km
kolektora i mjesne kanalizacijske mree s 38 novih crpnih stanica i hidrotehnikim tunelom (duine 2,3 km).
Izvodi se kao potprojekt u sklopu Jadranskog projekta Hrvatskih voda. Realizacija je
zapoela tijekom 2006. godine. Do sada je sagraeno 12,5 km kolektora i tri crpne
stanice na podruju naselja Buzdohanj, Hrastenice, Kosorci, Svilno, Orehovica, Ul.
Raki, ukljuujui naselje Paac koje je u zavrnoj fazi. Nastavak realizacije Projekta
Grobnitine, u sklopu II. faze Jadranskog projekta, predvia izgradnju sekundarne kanalizacijske mree u naseljima Bajevo Selo, Baine, Buzdohanj, Svilno, Orehovica,
Cernik i Mavrinci (podruja Grada Rijeke i Opine avle).
Rekonstrukcija i izgradnja kanalizacije na rijekom podruju za naselja Kozala, Veica, Pulac i Braine koja se nalaze na podruju II. zone sanitarne zatite izvorita. Tijekom 2007. godine izvedeni su radovi na izgradnji tri kanalizacijska ogranka za odvodnju
sanitarno-potronih otpadnih voda u Ulici Andrije Perua, ukupne duine 215 metara.
Izgradnjom posljednjih ogranaka, podruje Veice u cijelosti ima sagraen sustav javne
kanalizacijske mree. Istodobno su stvoreni uvjeti za spajanje na novosagraeni sustav
javne odvodnje oko 20-ak objekata koji su svoje otpadne vode ranije zbrinjavali putem
septikih jama ime e se dodatno zatititi izvorita pitke vode u Martinici.
U 2008. godine zapoeli su graevinski radovi na rekonstrukciji 1.300 metara kanalizacijskog cjevovoda u Ulici Kozala. Rekonstrukcijom kanalizacijske mree odvojit e
fekalne od oborinskih voda to je preduvjet za razvoj i irenje mree odvodnje sanitarne otpadne vode na irem podruju Pulca Braine. Potrebno je dovriti dio spojnog
kolektora i dalje razvijati mreu u naselju.
Dogradnja kanalizacije Ravne Gore Izgradnja sustava odvodnje podruja Ravne
Gore podrazumjeva izgradnju 17 km kolektora, osam crpnih stanica i ureaj za proiavanje. Izgradnja kanalizacije provodi se stalno, a ovisi o visini osiguranih sredstava. Do sada je sagraeno novih 2,16 km kolektora. Planirani rok dovretka produen
je do 2013. godine.
Nastavak gradnje kanalizacije i sanacija ureaja za proiavanje otpadnih voda Tra U naselju Tre sagraen je sustav odvodnje s ureajem za proiavanje koji
nije u funkciji te je zbog toga prisutan stalni rizik oneienja izvorita pitkih voda.
Poetak radova na sanaciji ovisit e o osiguranju financijskih sredstava i dogovoru o
sufinanciranju izmeu Hrvatskih voda i Grada abra.
Rekonstrukcija ceste D-100 koja prolazi neposredno iznad Vranskog jezera Dionica ceste D-100 iznad jezera Vrana je rekonstruirana 2007. u sklopu fazne obnove ceste D-100 na otocima Cresu i Loinju. Izgradnjom sustava odvodnje ceste provedena
je zatita jezera, koje je glavno izvorite vode za pie ovih otoka.
Rekonstrukcija ceste D-8 koja prolazi neposredno iznad izvorita (II. zona sanitarne
zatite) Novljanska rnovnica Proteklih godina su obavljene djelomine sanacije
kolnika, a 2007. godine izraena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju ceste
197
u duini od 13 km, koja sadri poboljanje sustava odvodnje, rekonstrukciju kolnika i

prometno rjeenje. Sanacija je planirana u 2010. i to e uiniti Hrvatske ceste u sklopu Betterment programa s kreditom Svjetske banke. U tijeku su dogovori zainteresiranih strana oko daljnjih aktivnosti.
Dogradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda Drvenjaa Fuine Trgovako
drutvo Drvenjaa Fuine zbog vlastitih potreba tehnolokog procesa ima sagraen
ureaj za proiavanje otpadnih voda, koji e po izgradnji sustava odvodnje otpadnih
voda naselja prihvatiti i te vode. Uz ureaj je ugraena prea za dehidraciju mulja koji
se naknadno spaljuje. U zavrnoj fazi je odabir tehnologije dodatnog proiavanja otpadnih voda (membranski bioreaktor).
Praenje kakvoe vode za pie provodi se stalno.
4) U okviru programa Zatita mora, otoka i priobalja planirane su sljedee mjere:
Ispitivanje kakvoe mora na morskim plaama
Izrada Programa rjeavanja problematike alohtone divljai na otocima PG
Izrada strune studije o provedenim nasipavanjima prirodnih plaa na podruju
PG, njihovoj opravdanosti i posljedicama
Uspostava programa praenja cjelovitoga morskog akvatorija
Provedba Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora
(NN 128/04)
Provedba programa odrivog razvitka etiriju otonih skupina PG
Odravanje eko-brodica za otklanjanje oneienja mora
Provedba Plana intervencija kod iznenadnog oneienja mora u PG
(SN 16/99)
Ispitivanje kakvoe mora na morskim plaama provodi se stalno.
Izrada Programa rjeavanja problematike alohtone divljai na otocima PG Na otocima Cresu i Loinju najveu tetu uzrokuju divlje svinje i jeleni lopatari, a na otoku Krku
divlje svinje. Aktivnosti na izlovu divljai provode se u skladu s Naredbom o smanjenju
brojnog stanja pojedine vrste divljai (NN 42/07), kojom je doputen lov divlje svinje i
jelena lopatara tijekom itave kalendarske godine, bez obzira na dobnu i spolnu strukturu. Primorsko-goranska upanija, u skladu s Odlukom upanijske skuptine o mjerama
poticanja lovaca glede uklanjanja medvjeda, aglja, divlje svinje i jelena lopatara na otocima (SN 30/05), kroz financijsku potporu lovozakupnicima neprekidno podrava provedbu mjera uklanjanja alohtone divljai. Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana pripremio je Akcijski plan uklanjanja divlje svinje na otocima Krk i Cres.
Od izrade strune studije o provedenim nasipavanjima prirodnih plaa na podruju
PG, njihovoj opravdanosti i posljedicama odustalo se.
Uspostava programa praenja cjelovitoga morskog akvatorija Provodi se kroz nekoliko programa koji su organizirali Hrvatske vode, JU Priroda i Prirodoslovni muzej Rijeka.
Provedba Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04)
Odredbe Uredbe ugraene su u prostorne planove upanije, gradova i opina.
Provedba programa odrivog razvitka etiriju otonih skupina PG je u tijeku. Osnovan je Centar za odrivi razvoj otoka. Naalost Centar je pred zatvaranjem.
198
Odravanje eko-brodica za otklanjanje oneienja mora odravanje eko-brodica

osigurava se temeljem Ugovora potpisanog 6. travnja 1994. godine izmeu Vlade Republike Hrvatske, Primorsko-goranske i Istarske upanije te Dezinsekcije d.o.o. Rijeka
i Erste banke o kupnji i hladnom pogonu tri eko broda. Nabavljena je i nova brodica
EKO 13.
Provedba Plana intervencija kod iznenadnog oneienja mora u PG (SN 26/09)
Plan se provodi.
5) U okviru programa Zatita tla planirane su sljedee mjere:
Sanacija oneienog tla na prostoru bive koksare u Bakru
Sanacija ljunare Dubina
Sanacija oneienog tla i podzemlja ugljikovodicima na podruju rafinerije na
Urinju
Sanacija tla i podzemlja oneienog ugljikovodicima na podruju rafinerije na
Mlaki
Izraditi katastar i program sanacije naputenih kamenoloma i ljunara
Izraditi studiju erozije tla PG
GIS baza podataka o zemljitu i podataka o oneienju i oteenju tala
Sanacija oneienog tla na prostoru bive koksare u Bakru Sanacija je zavrena u
kolovozu 2009. godine. Provedena je iskapanjem oneienog tla, njegovom solidifikacijom i vraanjem na lokaciju. Tekui zaostaci naftnih derivata su ispumpani i zbrinuti kao opasni otpad.
Sanacija ljunare Dubina Dugogodinjom eksploatacijom ljunka na podruju Dubine smanjen je prirodni filterski sloj ljunka ime je stvorena stalna opasnost oneienja
podzemnih voda koje gravitiraju izvorima vode za pie. Nakon prestanka eksploatacije
ljunka i zatvaranja asfaltnih baza, ostao je tehnoloki otpad; nije sanirano pozajmite
ljunka i nastavljeno je nekontrolirano odlaganje otpada. Godine 2007. izraen je Elaborat sanacije, a sufinancirali su ga upanijski zavod i Hrvatske vode, a 2009. izraen
je Program zbrinjavanja otpada divljeg odlagalita Dubina (za I. fazu sanacije) koji je financirala Opina Jelenje. Navedeni programi provedeni su djelomino.
Sanacija oneienog tla i podzemlja ugljikovodicima na podruju rafinerije na Urinju Sanaciju provodi neprekidno (od 1993. kada je dolo do istjecanja oneienih
podzemnih voda u more) INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka na Urinju. Mjere obuhvaaju
preventivne mjere zatite obalnog pojasa (postavljeno 1.500 metara zatitnih plutajuih brana), eliminiranje oneienja svakodnevnim crpljenjem ugljikovodika iz 32 buotine i stalni monitoring zagaenja podzemlja.
Sanacija tla i podzemlja oneienog ugljikovodicima na podruju rafinerije na Mlaki
Izraen je Idejni projekt sanacije kojim su predviene pasivne, aktivne i preventivne
mjere sanacije. Projektom planirane mjere provode se neprekidno.
Izraditi katastar i program sanacije naputenih kamenoloma i ljunara odustalo
se. Dio podataka o naputenim kamenolomima i ljuarama je uvrten u GIS bazu
podataka koju vodi JU Zavod za prostorno ureenje.
Izraditi studiju erozije tla PG odustalo se.
199
GIS baza podataka o zemljitu i podataka o oneienju i oteenju tala odustalo

se. Podaci o tipovim tala i kategorizaciji zemljita PG uvrteni su u GIS bazu koju
vodi JU Zavod za prostorno ureenje. Baza podataka o pokrovu zemljita, baza o tlima Hrvatske i baza o potencijalno oneienim lokalitetima, sastavni su dio Informacijskog sustava zatite okolia Agencije za zatitu okolia.
6) U okviru programa Zatita prirode i bioraznolikosti planirane su sljedee mjere:
Izrada studije prioriteta zatite vrijednih dijelova prirode i krajobraza na kopnu
Izrada elaborata za zatitu Tramontane na otoku Cresu
Uspostaviti zatieno podruje za dupine u cresko-loinjskom akvatoriju
Izrada strune podloge za proglaenje jedinog stanita velebitske degenije u
PG botanikim rezervatom (Veli vrh iznad Tomiine drage na podruju Grada
Novog Vinodolskog)
Evidentiranje preostalih stanita pjeanih i muljevitih morskih obala
Izrada strunih podloga za zatitu cretova (cretovi Trstenik, Sunger, Lepenice,
cret u Tru)
Provedba postupaka zatite za jamu ampari, Pe va Zagori, Biserujku i parunu jamu
Evidentiranje podmorskih pilja i vrulja
Izrada studije prioriteta zatite vrijednih dijelova prirode i krajobraza na kopnu ova
mjera djelomino je ostvarena kroz prikupljanje podataka redovitim obilaskom zatienih podruja koje su obavili djelatnici Javne ustanove Priroda tijekom 2006. i 2007.
godine te izradom elaborata Utvreno i zateeno stanje u zatienim podrujima. Rezultati ovoga elaborata omoguili su izdvajanje prioriteta u zatiti kroz izradu godinjeg plana rada Javne ustanove Priroda za 2008. godinu.
Izrada elaborata za zatitu Tramuntane na otoku Cresu ova toka nije ostvarena, ali
je itavo podruje Tramuntane uvrteno u Ekoloku mreu (pod ifrom HR 2000880)
i prema odredbama lanka 4. Uredbe o proglaenju Ekoloke mree (Narodne novine
broj 109/07) podrujem upravlja Javna ustanova Priroda.
Uspostava zatienog podruja za dupine u cresko-loinjskom akvatoriju Proglaena je preventivna zatita u kategoriji posebnog rezervata u moru. Postupak proglaenja provodi Ministarstvo kulture, a struna podloga se izrauje u
Dravnom zavodu za zatitu prirode.
Izrada strune podloge za proglaenje jedinog stanita velebitske degenije u Primorsko-goranskoj upaniji botanikim rezervatom (Veli vrh iznad Tomiine drage na podruju Grada Novog
Vinodolskog) ova mjera nije ostvarena, ali su stvoreni uvjeti za
izradu strune podloge jer se na razini Dravnog zavoda za zatitu prirode prikupljaju znanstveni podaci i obavlja monitoring populacije velebitske degenije. Takoer, podruje padina Velog
vrha iznad Tomiine drage, kao stanite velebitske degenije, uvrteno je u podruja Ekoloke mree (ifra podruja HR
2000856) te njime prema odredbama lanka 4. Uredbe o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine broj 109/07) upravlja
Javna ustanova Priroda.
200
Evidentiranje preostalih stanita pjeanih i muljevitih morskih obala djelomino

ostvareno kroz projekt Prirodoslovnog muzeja Rijeka koji su tijekom 2008. godine proveli prirodoslovna istraivanja pjeanog otoka Suska.
Izrada strunih podloga za zatitu cretova (cretovi Trstenik, Sunger, Lepenice, cret u
Tru) djelomino ostvareno pripremom strune podloge za zatitu creta u Sungeru.
Takoer je na ovom cretu, u jesen 2008. godine, provedena akcija ienja. Svi struni materijali i rezultati istraivanja proslijeeni su u Dravni zavod za zatitu prirode,
koji je po Zakonu ovlaten za izradu strunih podloga.
Provedba postupka zatite za jamu ampari, Pe va Zagori, Biserujku i parunu
jamu ova mjera nije ostvarena, ali su pilje uvrtene u Ekoloku mreu te prema
odredbama lanka 4. Uredbe o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine broj
109/07) speleolokim objektima upravlja Javna ustanova Priroda.
Evidentiranje podmorskih pilja i vrulja ova je toka ostvarena velikim dijelom
2007. godine u sklopu projekta Prikupljanje, analiza i vrednovanje podataka o krkim
pojavama u podmorju Primorsko-goranske upanije. Izraena su dva elaborata (Istraivanje krkih pojava u podmorju Primorsko-goranske upanije i Prikupljanje, analiza i
vrednovanje podataka o krkim pojavama u podmorju Primorsko-goranske upanije),
kojima je naruitelj bila Javna ustanova Priroda.
Projekt se i dalje nastavlja te je u 2008. daljnjim istraivanjima utvreno i iskartirano
jo 17 znaajnih krkih pojava u podmorju Primorsko-goranske upanije. Svaki od
podmorskih objekata dokumentiran je u odgovarajuem elaboratu koji je naruila Javna ustanova Priroda. Podaci o podmorskim krkim pojavama u podmorju bit e uvrteni u GIS bazu podataka Javne ustanove Priroda.
Treba istaknuti da su se osnutkom Javne ustanove Priroda i tijekom njezinoga rada
iskristalizirali novi prioriteti i potrebe u zatiti prirode koji su obuhvaeni usvojenim
Programom zatite prirode za Primorsko-goransku upaniju.
7) U okviru programa Zatita kulturno-povijesne batine planirane su sljedee mjere:
Izrada konzervatorske podloge za sve prostorne planove
Realizacija Programa zatite i revitalizacije frankopanskih katela Vinodolske
doline Putovima Frankopana
Hipermedijska baza podataka za kulturno-povijesno naslijee
Realizacija programa sanacije i obnove pojedinanih kulturno-povijesnih graevina
Poticati sustavno istraivanje, inventarizaciju, valorizaciju i
registraciju kulturno-povijesnog naslijea na prostoru PG.
Izrada konzervatorske podloge za sve prostorne planove provodi se stalno u okviru izrade prostornih planova.
Program zatite i revitalizacije frankopanskih katela Vinodolske doline Putovima Frankopana uspjeno je realiziran. U pripremi je nastavak i proirenje Programa.
Hipermedijska baza podataka za kulturno-povijesno naslijee
Podaci o kulturno-povijesnom naslijeu uvrteni su u GIS bazu
koju vodi JU Zavod za prostorno ureenje.
201
Program sanacije i obnove pojedinanih kulturno-povijesnih graevina upanija

neprekidno, pruanjem financijske potpore jedinicama lokalne samouprave, vjerskim
zajednicama i udrugama prati obnovu pojedinanih kulturnih dobara.
Mjera poticanja sustavnog istraivanja, inventarizacije, valorizacije i registracije kulturno-povijesnog naslijea na prostoru PG provode neprekidno Ministarstvo kulture, upanija, jedinice lokalne samouprave i udruge.
8) U okviru programa Gospodarenje otpadom planirane su sljedee mjere:
Izrada upanijskog plana gospodarenja otpadom
Izgradnja sredinje graevine za skladitenje, obraivanje i odlaganje komunalnoga i neopasnoga proizvodnog otpada
Sanacija odlagalita opasnog otpada Sovjak
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Vievac
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Duplje kod Novog Vinodolskog
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Osojnica na podruju Opine Matulji
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Cetin na podruju Grada Vrbovskog
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Peterkov laz na podruju Grada abra
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Sovi laz na podruju Grada Delnica
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Treskavac na podruju Opine Vrbnik
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Pri na podruju Grada Cresa
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Kalvarija na podruju Grada Malog Loinja
Sanacija odlagalita komunalnog otpada Sorinj na podruju Grada Raba
Sanacija povrine tla unutar kruga DINA-Petrokemije na otoku Krku na kojoj se
odlagao neopasni tehnoloki otpad nastao u tehnolokom procesu
Sanacija povrine tla unutar kruga INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju na kojoj
se odlagao neopasni tehnoloki otpad nastao u tehnolokom procesu
Provedba Plana sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na
podruju PG.
Izrada upanijskog plana gospodarenja otpadom donesen
Izgradnja sredinje graevine za skladitenje, obraivanje i odlaganje komunalnoga i
neopasnoga proizvodnog otpada pripreme za izgradnju upanijske centralne zone za gospodarenje otpadom su u tijeku. Planirani rok putanja u rad CGO je 2013. godina.
Sanacija odlagalita opasnog otpada Sovjak nije realizirana. Sanacija Sovjaka je u nadlenosti Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.
Sanacija odlagalita komunalnog otpada na podruju upanije,
izuzev odlagalita Cetin, je u tijeku. Na podruju Primorsko-goranske upanije postoji deset odlagalita komunalnog otpada:
Vievac na podruju Opine Vikovo, Duplje kod Novog Vinodolskog, Cetin na podruju Grada Vrbovskog, Peterkov laz na podruju Grada abra, Pri na podruju Grada Cresa, Kalvarija na
podruju Grada Malog Loinja, Osojnica na podruju Opine
202
Matulji, Sovi laz na podruju Grada Delnica, Sorinj na otoku Rabu i Treskavac na
otoku Krku. Komunalna poduzea koja upravljaju odlagalitima su osigurala pripremu
dokumentacije za sanaciju, posebice imovinsko-pravnu pripremu zemljita kao i ispunjavanje propisanih uvjeta za rad odlagalita kako bi odlagalita mogla funkcionirati
do uspostave novog sustava gospodarenja otpadom. Na veini odlagalita, osim odlagalita Cetin i Peterkov laz, uspostavljena je kontrola i evidencija otpada, odlagalita
su ograena, otpad se veinom redovito prekriva inertnim materijalom, regulira se otplinjavanje, izgraeni su protupoarni pojasevi i minimum pratee infrastrukture, ime
je ispunjen dio osnovnih zakonskih uvjeta.
Za sanaciju svih odlagalita proveden je postupak procjene utjecaja na okoli, a nadleno Ministarstvo je izdalo rjeenja o prihvatljivosti zahvata.
Lokacijske dozvole za sanaciju su izdane za sva odlagalita osim za Cetin Vrbovsko.
Graevinske dozvole su izdane za Vievac Vikovo i Duplju Novi Vinodolski gdje su
i provedene I. faze sanacije. Dovretak sanacija svih postojeih odlagalita komunalnog otpada ovisi o poetku rada CZGO Mariina.
Sanacija povrine tla unutar kruga DINA-Petrokemije na otoku Krku na kojoj se odlagao neopasni tehnoloki otpad nastao u tehnolokom procesu Odlagalite nije u
upotrebi od 2000. godine. Provodi se kontrola procjednih voda, a izmjerene vrijednosti analiziranih uzoraka pokazuju neznatna optereenja. Za sanaciju odlagalita je
2006. godine proveden postupak procjene utjecaja na okoli. Planira se da bi sanacija trebala biti dovrena 2012. godine.
Sanacija povrine tla unutar kruga INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju na kojoj se
odlagao neopasni tehnoloki otpad nastao u tehnolokom procesu Rafinerija planira sanaciju i zatvaranje ovog odlagalita. Izraeni su projekti sanacije i proveden je
postupak procjene utjecaja na okoli.
Provedba Plana sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju PG U listopadu 2004. godine upanijska je skuptina donijela Plan sanacije otpadom oneienoga tla i neureenih odlagalita na podruju Primorsko-goranske
upanije kojim su utvreni redoslijed sanacije, rokovi i nain izvrenja, izvori i nain
financiranja, te nain obavljanja sanacije 170 lokacija. Planom je utvren udjel upanije u sufinanciranju sanacije do 50% iznosa. Uz koordinaciju i sufinanciranje upanije s 3,5 milijuna kuna, u razdoblju 2004.-2006. sanirana su 163 divlja odlagalita
na podruju 32 jedinice lokalne samouprave. Uz sudjelovanje jedinica lokalne samouprave i Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, u Program je utroeno ukupno osam milijuna kuna. U 2007. godini obavljeno je auriranje
lokacija otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita, prema popisu iz Plana sanacije otpadom oneienog tla i neureenih odlagalita na podruju upanije. Podaci i slika na terenu
pokazuju da je postignuti rezultat u obavljenim sanacijama izvrstan. Posebice treba istaknuti da su oieni brojni potoci, vodotoci i odlagalita u neposrednoj blizini naselja, kao i spoznaju da
se na malom broju saniranih lokacija ponavljaju oneienja.
Naalost, uoene su i nove lokacije.
9) U okviru programa Zatita od buke planirana je sljedea
mjera:
Izrada Karte buke Primorsko-goranske upanije
203
Izvrenje planirane mjere:

Od izrada Karte buke Primorsko-goranske upanije se odustalo jer je obveza izrade
karata buke na upanijskoj razini ukinuta novim Zakonom o zatiti od buke.
10) U okviru programa Prostorne cjeline u kojima je potrebno provesti sanaciju ugroenog okolia planirane su sljedee mjere:
Sanacija prostora bive koksare na prostoru Bakarskog zaljeva
Zahvati na prostoru Brodogradilita Viktor Lenac
Izrada strune podloge i provedba sanacije posljedica vodne i eolske erozije na
otoku Susku
Sanacija stanja kakvoe mora na morskim plaama liburnijskog podruja zavretkom i stavljanjem u funkciju kanalizacijskog sustava liburnijskog podruja
Sanacija prostora bive koksare na prostoru Bakarskog zaljeva proizvodna postrojenja i dimnjak bive koksare su uklonjeni, a zavrena je i sanacija oneienog tla.
Zahvati na prostoru Brodogradilita Viktor Lenac ureeni su i natkriveni i ureeni
vanjski prostori namijenjeni pjeskarenju, saniran je prostor na kojem se nalazio potopljeni Dok 7 (uklonjen je), saniran je kanalizacijski sustav i ureaji za obradu otpadnih
voda, pralita i kompresorske stanice.
Izrada strune podloge i provedba sanacije posljedica vodne i eolske erozije na otoku Susku U 2009. godini Grad Mali Loinj je Graevinskom fakultetu u Rijeci naruio izradu elaborata o klizitima na otoku Susku, kojim je trebalo evidentirati klizita i
predloiti daljnje mjere. U meuvremenu, elaborat je zavren. Sukladno preporukama
elaborata, slijedi izrada projektnih idejnih rjeenja sanacije evidentiranih klizita. Grad
Mali Loinj je prihvatio preporuke elaborata i planira poduzeti sve potrebne aktivnosti.
Sanacija stanja kakvoe mora na morskim plaama liburnijskog podruja zavretkom i stavljanjem u funkciju kanalizacijskog sustava liburnijskog podruja Izgradnja sustava odvodnje liburnijskog podruja, koja se provodi u sklopu Projekta Jadran
Hrvatskih voda, je u zavrnoj fazi. Rezultati dosadanje izgradnje koji se oituju u kakvoi mora na plaama su izvrsni. Potrebno je jo sagraditi ureaj za proiavanje (I.
stupnja) i crpnu stanicu, te dalje dograivati mreu. Za preostale radove planirani rok
zavretka je 2012. godina.
204
Tablica 73. Izvrenje planiranih mjera iz Programa zatite okolia PG za razdoblje 2006.-2009.
1. ZATITA OKOLIA OPENITO
DOKUMENTI ZATITE OKOLIA
Mjera
1.
Izrada Izvjea o stanju okolia PG
Nositelj*
Rok
upanijski zavod za odrivi

razvoj i prostorno planiranje
Izvrenje
Obrazloenje
Izvreno
Izvjee je pripremljeno za
usvajanje.
Odustalo se
Donesena je Uredba o stratekoj

procjeni utjecaja plana i
programa na okoli.
U tijeku
U razdoblju 2006.-2009.
provedeni su postupci procjene
utjecaja pojedinanih zahvata
na okoli.
PROCJENA UTJECAJA NA OKOLI

2.
Provedba Strateke procjene utjecaja

na okoli (SPUO) za podruje
Kvarnera (pilot projekt)

3.
Procjena utjecaja na okoli

pojedinanih zahvata:
Sudjelovanje u radu komisija za
ocjenu studija utjecaja na okoli.
Koordinacija provedbe javnog uvida i
javne rasprave.

Trajno
PLANOVI INTERVENCIJA U ZATITI OKOLIA

4.
Provedba Plana intervencija u zatiti

okolia Primorsko-goranske upanije
(SN br. 11/04 i 16/04)
upanijski eko-stoer, upanijski
zavod za odrivi razvoj i
prostorno planiranje
Trajno
Izvreno
Obveza je prestala 31. oujka

2009. stupanjem na snagu
Uredbe o sprjeavanju velikih
nesrea koje ukljuuju opasne
tvari.
FINANCIRANJE ZATITE PRIRODE I OKOLIA

5.
Izrada Studije financiranja zatite

okolia

2006.
Odustalo se
Zadatak je bio planiran u okviru

poslova ranijeg Zavoda za odrivi
razvoj i prostorno planiranje.
6.
Izrada Studije o mogunosti osnutka

upanijskog fonda za financiranje
zatite prirode i okolia

2006.
Odustalo se

Odustalo se

EKOLOKA IZOBRAZBA
7.
Izrada sveobuhvatnog Programa

ekoloke izobrazbe svih dobnih
skupina graana

2006.
8.
Priprema i provedba Pilot-projekta

Upravni odjel za kolstvo i
izobrazbe u kolama na temu ivljenja drutvene djelatnosti Primorskos prirodom i odvojenog prikupljanja
goranske upanije
otpada
2007.
Odustalo se
9.
Priprema i provedba Pilot-projekta

odvojenog prikupljanja otpada u
slubenim prostorijama Primorskogoranske upanije
Upravni odjel za upravljanje

imovinom i komunalne
dejelatnosti Primorsko-goranske
upanije
2007.
Izvreno
10. Ekipiranje i struno osposobljavanje

slubi za zatitu okolia i zatitu
prirode
Trajno
U tijeku
11. Osposobljavanje djelatnika za

pripremu projekata iz podruja
zatite prirode i okolia u skladu s
meunarodnim zahtjevima
Trajno
U tijeku
Osnovan je novi Upravni odjel

koji u svom sastavu ima zatitu
okolia.
Osnovana je JU Priroda.
SURADNJA S NEVLADINIM UDRUGAMA

12. Suradnja s nevladinim udrugama koje
se bave zatitom okolia s podruja

Trajno
U tijeku
MEUNARODNA SURADNJA
13. Dovriti sudjelovanje u
meunarodnom projektu INTERREG
IIIB CONSPACE
2006.
14. Dovriti sudjelovanje u

meunarodnom projektu KECKarst
Ecosystem Conservation
Ministarstvo zatite okolia,

prostornog ureenja i
graditeljstva
2007.
Izvreno
Projekt zavren 2008.
Izvreno
Projekt zavren 2008.
205
Mjera
15. Ukljuivanje u potencijalne nove
meunarodne projekte iz podruja
zatite prirode i okolia, osobito one
koji se financiraju iz predpristupnih
fondova Europske Unije
Nositelj*
Rok
JU NP Risnjak
Izvrenje
Trajno
U tijeku
2006.
Izvreno
2007. (za
sljedee
Izvjee)
U tijeku
Obrazloenje
2. ZATITA ZRAKA
16. Program zatite i poboljanja kakvoe
zraka Primorsko-goranske upanije
izrada i donoenje
17. Izvjee o stanju kakvoe zraka na

podruju Primorsko-goranske upanije upanijski zavod za odrivi
izrada i donoenje
Program zatite i poboljanja

kakvoe zraka u Primorskogoranskoj upaniji za razdoblje
2009.-2012.
zraka donesen za razdoblje
2009.-2012. izvjea
o izvrenju Programa su
dvogodinja
Grad Rijeka je 2007. donio
Sanacijski program za
postrojenje Rafinerije nafte
Rijeka Lokacija Mlaka.
kakvoe zraka u Opini Kostrena
za razdoblje 2009.-2012.
donesen je 2009.

zraka na podruju Grada Rijeke
izrada i donoenje
Grad Rijeka
2006.
Nije izvreno

zraka na podruju Opine Kostrena
izrada i donoenje
Opina Kostrena
2006.
Izvreno
Trajno
U tijeku
2009.
U tijeku
2006.
Izvreno
Plan je izraen, ali nije donesen

jer je takva obveza ukinita novim
Zakonom o vodama.
2006.
Izvreno
2006.
Izvreno
Godine 2006. izraen je

elaborat Usklaivanje odluka
o zonama sanitarne zatite
izvorita na podruju PG s
Pravilnikom o utvrivanju zona
sanitarne zatite izvorita.
Odluka o zonama sanitarne
zatite izvorita vode za pie na
otoku Krku donesena je 2007.
2007.
Izvreno
Odluka je donesena.
2007.
U tijeku
Odluka je mijenjana i
dopunjavana 2009. i 2010.,
nova hidrogeoloka istraivanja
su pred zavretkom.
2007.
Nije izvreno
Odluka se nee mijenjati dok se

ne odrede zone zatite izvorita
na podruju Liko-senjske
upanije.
2007.
Nije izvreno
Izmjena Odluke nije planirana u

skorije vrijeme.
20. Praenje kakvoe zraka na podruju

Primorsko-goranska upanija,
jedinice lokalne samouprave
21. Realizacija Sanacijskog programa za
INA d.d. Rafinerija nafte Rijeka
poboljanje kvalitete zraka i postupno
uklanjanje stavljanja u promet tekuih
naftnih goriva koja ne udovoljavaju
propisanim standardima
3. ZATITA VODA
22. upanijski plan za zatitu voda
izrada i donoenje
23. Program hidro-geolokih istraivanja i

dinamike usklaivanja vaeih odluka
o zonama izvorita s Pravilnikom o
utvrivanju zona sanitarne zatite
izvorita izrada, donoenje i
provedba
24. Izmjena Odluke o uspostavljanju i
odravanju zona sanitarne zatite i
o mjerama zatite podruja izvorita
pitke vode (SN br. 15/91 i 17/96) za
otok Krk izrada i donoenje
25. Izmjena Odluke o zonama sanitarne
podruju Liburnije i zalea (SN br.
19/00) izrada i donoenje
26. Izmjena Odluke o sanitarnoj zatiti
izvora vode za pie na rijekom
podruju (SN br. 6/94, 12/94, 12/95,
24/96 i 4/01) izrada i donoenje
Hrvatske vode, VGO Rijeka,


Ponikve Krk, Hrvatske vode,
VGO Rijeka

Komunalac d.o.o. Opatija,
Hrvatske vode, VGO Rijeka
Vodovod i kanalizacija d.o.o.
Rijeka, Hrvatske vode, VGO
Rijeka
crikveniko-vinodolskom podruju
Vodovod rnovnica d.o.o. Novi
(SN PG br. 21/99 i 5/05 i upanijski Vinodolski, Hrvatske vode, VGO
glasnik Liko-senjske upanije SN br. Rijeka
3/99)
Grad Rab, Vrelo Rab
otoku Rabu (SN br. 6/97) izrada i
donoenje
206
Mjera
Nositelj*
Rok
Izvrenje
Obrazloenje

Grad Cres, Vodovod i istoa
Mali Loinj
2007.
Izvreno
Odluka je usvojena.
Grad Rijeka, opine Jelenje i

avle
2009.
U tijeku
31. Rekonstrukcija i izgradnja kanalizacije Grad Rijeka

na rijekom podruju za naselja
Kozala, Veica, Pulac i Braine
koja se nalaze na podruju II. zone
sanitarne zatite izvorita
2009.
U tijeku
32. Dogradnja kanalizacije Ravne Gore
Opina Ravna Gora
2009.
U tijeku
33. Nastavak gradnje kanalizacije i

sanacija ureaja za proiavanje
otpadnih voda Tra
Grad abar
2008.
Nije izvreno
34. Rekonstrukcija ceste D-100 koja

prolazi neposredno iznad Vranskog
jezera
35. Rekonstrukcija ceste D-8 koja prolazi
neposredno iznad izvorita (II.
zona sanitarne zatite) Novljanska
rnovnica
Hrvatske ceste
2006.
Izvreno
Sagraeni su kolektori u Ul.

Raki, Orehovica, Svilno,
Hrastenice, Kosorci, Buzdohanj;
u zavrnoj fazi je Paac; u tijeku
su dogovori za izgradnju sljedee
faze.
Naselje Veica zavreno 2007,
u naseljima Pulac i Braine
zavrena je rekonstrukcija
sustava odvodnje,
potrebno je dovriti dio spojnog
kolektora i dalje razvijati mreu
u naselju.
Dogradnja kanalizacije se
provodi neprekidno; izgradnja
ovisi o visini osiguranih
sredstava; do sada je sagraeno
novih 2,16 km kolektora;
planirani rok dovretka produen
do 2013.
Poetak radova ovisi o
financijskim sredstvima i
dogovoru o sufinanciranju
izmeu Hrvatskih voda i Grada
abra.
Izgraen je zatvoreni sustav
odvodnje otpadnih voda.
Hrvatske ceste
2006.
Nije izvreno
36. Dogradnja ureaja za proiavanje

otpadnih voda Drvenjaa Fuine
Drvenjaa Fuine
2006.
U tijeku
37. Praenje kakvoe vode za pie.

Praenje kakvoe lokalnih voda
(povrinskih i podzemnih voda).
Trajno
U tijeku
29. Izmjena Odluke o zatiti jezera Vrana

i njegovog priljevnog podruja na
otoku Cresu (SN br. 5/92) izrada i
donoenje
30. Izgradnja kanalizacije Grobnitine
Djelomino su sanirani kolnici;

2007. izraena projektna
dokumentacija; sanacija je
planirana u 2010. U tijeku su
dogovori zainteresiranih strana
oko daljnjih aktivnosti.
Ugraena prea za dehidraciju
mulja; u tijeku je pilotiranje za
odabir tehnologije dodatnog
proiavanja otpadnih voda
4. ZATITA MORA, OTOKA I PRIOBALJA

38. Ispitivanje kakvoe mora na morskim
plaama
39. Izrada Programa rjeavanja
problematike alohtone divljai na
otocima Primorsko-goranske upanije
Nastavni zavod za javno

zdravstvo PG
Upravni odjel za gospodarstvo
Trajno
U tijeku
2006.
U tijeku
40. Izrada strune studije o provedenim

nasipavanjima prirodnih plaa
na podruju Primorsko-goranske
upanije, njihovoj opravdanosti i
posljedicama
41. Uspostava programa praenja
cjelovitoga morskog akvatorija

2007.
Odustalo se
2009.
Odustalo se
upanija kroz financijsku

potporu lovozakupnicima
neprekidno podrava provedbu
mjera uklanjanja alohtone
divljai.
Pripremljen je Akcijski plan
uklanjanja divljih svinja na
otocima Krk i Cres.
Zadatak je planiran u okviru
Praenje morskog akvatorija

provodi se kroz nekoliko
programa koje su organizirali
Hrvatske vode, JU Priroda i
Prirodoslovni muzej Rijeka.
207
Mjera
42. Provedba Uredbe o ureenju i zatiti
zatienog obalnog podruja mora
(NN br.128/04)
43. Provedba programa odrivog razvitka
etiriju otonih skupina Primorskogoranske upanije
44. Odravanje eko-brodica za otklanjanje
oneienja mora
45. Provedba Plana intervencija kod
iznenadnog oneienja mora u
Nositelj*
Rok
Izvrenje
Obrazloenje
JLS
2009.
Izvreno
S odredbama Uredbe usklaeni

PP upanije, gradova i opina
Gradovi i opine otoka

2009.
U tijeku
Za provedbu programa osnovan

je Centar za odrivi razvoj otoka
(trenutno je pred zatvaranjem)
Upravni odjel za pomorstvo,
promet i veze
Stoer operativnog centra
Primorsko-goranske upanije za
provedbu plana kod iznenadnog
oneienja mora; Upravni odjel
za pomorstvo, promet i veze
Trajno
U tijeku
Trajno
U tijeku
5. ZATITA TLA
46. Sanacija oneienog tla na prostoru
bive koksare u Bakru
47. Sanacija ljunare Dubina
Koksara d.o.o.
2007.
Izvreno
Sanacija zavrena 2009.

opine Jelenje i avle i budui
korisnici prostora
2009.
Nije izvreno
48. Sanacija oneienog tla i podzemlja

ugljikovodicima na podruju rafinerije
na Urinju
49. Sanacija tla i podzemlja oneienog
ugljikovodicima na podruju rafinerije
na Mlaki
50. Izraditi katastar i program sanacije
naputenih kamenoloma i ljunara

Urinj
2009.
U tijeku
Izraen je Elaborat sanacije,

sufinancirali su ga upanijski
zavod i Hrvatske vode; Program
zbrinjavanja otpada divljeg
odlagalita Dubina financirala
je Opina Jelenje za I. fazu
sanacije. Programi sanacije
provedeni su djelomino.
Mjere se provode stalno.
51. Izraditi Studiju erozije tla Primorskogoranske upanije

52. GIS baza podataka o zemljitu i
podataka o oneienju i oteenju
tala

Mlaka
Ured dravne uprave u PG,
Sluba za gospodarstvo
upanijski zavod za odrivi razvoj
i prostorno planiranje, Upravni
odjel za gospodarski razvoj
2009. i dalje U tijeku
Izraen Idejni projekt sanacije.

Mjere se provode stalno.
2007.
Odustalo se

2009.
Odustalo se
2009.
Odustalo se

6. ZATITA PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI

53. Izrada studije prioriteta zatite
vrijednih dijelova prirode i krajobraza
na kopnu
54. Izrada elaborata za zatitu
Tramontane na otoku Cresu
55. Uspostaviti zatieno podruje za
dupine u cresko-loinjskom akvatoriju
56. Izrada strune podloge za proglaenje
jedinog stanita velebitske degenije
u Primorsko-goranskoj upaniji
botanikim rezervatom (Veli vrh iznad
Tomiine drage na podruju Grada
Novog Vinodolskog)
57. Evidentiranje preostalih stanita
pjeanih i muljevitih morskih obala
58. Izrada strunih podloga za zatitu
cretova (cretovi Trstenik, Sunger,
Lepenice, cret u Tru)
208
Javna ustanova za
upravljanje zatienim
dijelovima prirode u PG
Javna ustanova za upravljanje
zatienim dijelovima prirode
u PG
u PG
u PG
2006.
Nije izvreno
U tijeku je prikupljanje potrebnih

podataka.
2009.
Nije izvreno
Podruje Tramontane uvrteno je

u Ekoloku mreu.
2007.
U tijeku
2007.
U tijeku
Proglaena je preventivna zatita

u kategoriji posebnog rezervata
u moru.
U tijeku je prikupljanje potrebnih
podataka.

u PG
u PG
2006.
Djelomino
izvreno
Provedena su istraivanja na
otoku Susku.
2009.
Djelomino
izvreno
Pripremljena je struna podloga

za zatitu creta u Sungeru.
Mjera
59. Provedba postupaka zatite za jamu
ampari, Pe va Zagori, Biserujku i
parunu jamu
60. Evidentiranje podmorskih pilja i
vrulja
Nositelj*
u PG
u PG
Rok
Izvrenje
Obrazloenje
2009.
Nije izvreno
pilje su uvrtene u Ekoloku

mreu.
2008.
Izvreno
Izraeno je nekoliko elaborata

o evidentiranju i vrednovanju
pilja. Projekt e se nastaviti.
7. ZATITA KULTURNO-POVIJESNE BATINE

61.
62.
63.
64.
65.
Izrada konzervatorske podloge za sve

prostorne planove
Program zatite i revitalizacije
frankopanskih katela Vinodolske
doline Putovima Frankopana
Hipermedijska baza podataka za
kulturno-povijesno naslijee
Realizacija programa sanacije i
obnove pojedinanih kulturnopovijesnih graevina
Poticati sustavno istraivanje
i inventarizaciju, valorizaciju i
registraciju kulturno-povijesnog
naslijea na prostoru PG
JLS
JLS
Trajno
U tijeku
2008.
Izvreno
JLS
Trajno
U tijeku
Trajno
U tijeku
Ministarstvo kulture, Uprava

za zatitu kulturnih dobara
Konzervatorski odjel u Rijeci
Trajno
U tijeku
Provodi se stalno u okviru izrade

prostornih planova.
U pripremi je nastavak i
proirenje Programa.
Potrebno je neprekidno
osvjeavanje podataka.
8. GOSPODARENJE OTPADOM
66. Izrada upanijskog plana
gospodarenja otpadom

2006.
Izvreno
67. Izgradnja sredinje graevine za

skladitenje, obraivanje i odlaganje
komunalnog i neopasnog proizvodnog
otpada
68. Sanacija odlagalita opasnog otpada
Sovjak
Ekoplus d.o.o. Rijeka
2009.
Nije izvreno
Plan gospodarenja otpadom

PG za razdoblje 2007.-2015.
usvojen je 2007.
Pripreme u tijeku
Ministarstvo zatite okolia,

prostornog ureenja i
graditeljstva
KD istoa Rijeka
2009.
Nije izvreno
Pripreme u tijeku
2009.
U tijeku
70. Sanacija odlagalita komunalnog

GKTD Ivanj Novi Vinodolski
otpada Duplje kod Novog Vinodoslkog
2009.
U tijeku

otpada Osojnica na podruju Opine
Matulji
otpada Cetin na podruju Grada
Vrbovskog
otpada Peterkov laz na podruju
Grada abra
otpada Sovi laz na podruju Grada
Delnica
otpada Treskavac na podruju Opine
Vrbnik
otpada Pri na podruju Grada Cresa
KD Komunalac Opatija
2009.
U tijeku
KD Komunalac Vrbovsko
2009.
U tijeku
Grad abar
2007.
U tijeku
KD Komunalac Delnice
2009.
U tijeku
KD Ponikve Krk
2009.
U tijeku
KD Vodovod i istoa Cres

Mali Loinj
2009.
U tijeku

KD Vodovod i istoa Cres
otpada Kalvarija na podruju Grada
Mali Loinj
Malog Loinja
KD Vrelo Rab
otpada Sorinj na podruju Grada Raba
2009.
U tijeku
2009.
U tijeku
Zavren je dio I. faze. Izdana je

graevinska dozvola; dovretak
sanacije ovisi o poetku rada
CGO Mariina.
Zavren je dio I. faze. Izdana je
graevinska dozvola; dovretak
sanacije ovisi o poetku rada
CGO Mariina.
Dovren je idejni projekt;
dovretak sanacije ovisi o
poetku rada CGO Mariina.
Pripemljen je idejni projekt;
Izdana je lokacijska dozvola;
U tijeku je revizija glavnog
projekta; dovretak sanacije ovisi
o poetku rada CGO Mariina.

otpada Vievac
209
Mjera
Nositelj*
79. Sanacija povrine tla unutar kruga

DINA- Petrokemije na otoku Krku na
kojoj se odlagao neopasni tehnoloki
otpad nastao u tehnolokom procesu
DINA-Petrokemija d.o.o.
80. Sanacija povrine tla unutar kruga

INA d.d. Rafinerije nafte na Urinju na
kojoj se odlagao neopasni tehnoloki
otpad nastao u tehnolokom procesu
81. Provedba Plana sanacije otpadom
oneienog tla i neureenih
odlagalita na podruju PG
Rok
2009.
Izvrenje
Nije izvreno
Nije izvreno
2009.
Upravni odjel za upravljanje

imovinom i komunalne
djelatnosti
2009.
Obrazloenje
Odlagalite se ne koristi
od 2000. Pripremljena je
dokumentacija za sanaciju.
Sanacija e zapoeti nakon
to se osiguraju financijska
sredstava.
Planira se zatvaranje odlagalita.
U tijeku je izrada Plana sanacije
i ostale potrebne dokumentacije.
Izvreno
Oiene su 163 lokacije.

Sanaciju (u iznosu 8 milijuna
kuna) sufinancirale su PG, JLS
i Fond za zatitu okolia. Godine
2007. pregledane su lokacije i
auriran popis lokacija.
Nije izvreno
Odustalo se. Obveza je ukinuta

novim Zakonom o zatiti od buke
iz 2009.
9. ZATITA OD BUKE
82. Izrada Karte buke Primorsko-goranske upanijski zavod za odrivi
upanije
2008.
10. PROSTORNE CJELINE U KOJIMA JE POTREBNO

PROVESTI SANACIJU UGROENOG OKOLIA
83. Sanacija prostora bive koksare na
prostoru Bakarskog zaljeva
2009.
Izvreno
Koksar d.o.o.
84. Zahvati na prostoru Brodogradilita

Viktor Lenac
Brodogradilite Viktor Lenac
2009.
U tijeku
85. Izrada strune podloge i provedba

sanacije posljedica vodne i eolske
erozije na otoku Susku
2009.
Nije izvreno
86. Sanacija stanja kakvoe

mora na morskim plaama
liburnijskog podruja zavretkom i
stavljanjem u funkciju kanalizacijskog
sustava liburnijskog podruja
Komunalac d.o.o. Opatija, Grad

Opatija, Opina Lovran, Opina
Matulji
2007.
U tijeku
Sanacija tla zavrena je 2009;

treba nastaviti sanaciju morskog
sedimenta uz obalu.
Natkriveni su prostori na kojima
se pjeskari; saniran je prostor
Doka 7 i kanalizacijski sustav.
Grad Mali Loinj osigurao
je izradu elaborata kojim su
evidentirana klizita i predloene
mjere sanacije.
U zavrnoj je fazi. Rezultati
dosadanje izgradnje su izvrsni;
jo je potrebno sagraditi ureaj
za proiavanje I. stupnja
i crpnu stanicu, te dalje
dograivati mreu. Rok zavretka
2012.
* U tablici je naveden nositelj predvien Programom zatite okolia PG
Iz tablice je razvidno da je od ukupno 86 planiranih mjera, 39 u provedbi. Od planiranih 10 mjera se odustalo, tri su djelomino izvrene, 20 je izvreno, a 14 mjera nije
izvreno.
U tijeku su mjere koje obuhvaaju: sanaciju odlagalita otpada, izgradnju kanalizacijskih sustava naselja koji se nalaze na podruju zona zatite izvorita vode za pie, te
dio planiranih aktivnosti vezanih na zatitu prirodne i kulturne batine. U tijeku su i
mjere koje se obavljaju neprekidno, a njihova je obveza propisana zakonom. To su:
provedba postupaka procjene utjecaja pojedinanih novih zahvata na okoli, praenje
provedbe planova intervencija, te praenje kakvoe zraka, voda i mora za kupanje. U
tijeku je i provedba mjera u rafineriji na Urinju iji je cilj poboljanje kakvoe zraka u
okruenju rafinerije.
Odustalo se od mjera kojima je planirana izrada razliitih studija s ciljem izrade moguih modela financiranja zatite okolia na regionalnoj razini, predlaganja programa
ekoloke izobrazbe, istraivanja utjecaja nasipavanja morske obale, naputenih kamenoloma i ljunara, te erozije tla na okoli. Navedene teme se ne smiju zanemariti i
trebale bi biti aktualizirane kroz znanstvene projekte ili projekte kandidirane za sredstva europskih fondova.
210
Izvrene mjere uglavnom obuhvaaju izradu razliitih dokumenta u podruju zatite okolia, propisanih zakonom. Zavrena je izrada i usvojeni su Program zatite i poboljanja
kakvoe zraka u PG 2009.-2012, Plan gospodarenja otpadom PG 2007.-2015, te
izmjene i dopune odluka o vodozatiti. Osim toga izraeni su upanijski plan za zatitu voda, Program hidrogelokih istraivanja za potrebe izrade odluka o vodozatiti, zavreni su poslovi vezani uz provedbu Plana intervencija u zatiti okolia na podruju
PG (ova obveza ukinuta izmjenom propisa), dovreni su i planirani meunarodni projekti. U znaajnije izvrene mjere ubrajaju se sanacija tla i prostora bive koksare u
Bakru, te rekonstrukcija ceste iznad Vranskog jezera koja prolazi vodozatitnim podrujem.
Kao djelomino izvrena mjera je ona kojom je Grad Rijeka obvezan na izradu programa zatite i poboljanja kakvoe za svoje podruje. Grad se odluio za donoenje
Sanacijskog programa samo za podruje bive rafinerije na Mlaki. Djelomino je poveden manji broj mjera kojima je planirano istraivanje vrijednih dijelova prirode (pjeanih i muljevitih stanita i cretova).
U popisu neizvrenih mjera meu najvanijima izdvajaju se mjere kojima je planirana
rekonstrukcija ceste koja prolazi iznad izvorita Novljanska rnovnica, te sanacija odlagalita opasnog otpada Sovjak, odlagalita otpada koji se nalazi na podruju rafinerije na Urinju i ljunare Dubina na Grobnikom polju. Treba dodati i izgradnju nove
upanijske centralne zone za gospodarenje otpadom, ija realizacija nije pratila planiranu dinamiku.
211
21. ZAKLJUAK
Izvjee o stanju okolia Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2006.-2009. godine sadri sve dostupne podatke o stanju okolia, o utjecajima na okoli, ocjenu uinkovitosti provedenih mjera, informacije o institucionalnom sustavu upravljanja okoliem te o koritenju financijskih sredstava za zatitu okolia. Uz ocjenu stanja okolia,
glavni cilj Izvjea je ocijeniti uinkovitost ostvarenja mjera planiranih upanijskim
Programom zatite okolia za razdoblje 2006.-2009. godine.
Podaci o praenju stanja okolia potvruju da upanija raspolae s iznimno vrijednim
i ouvanim prostorom. Zrak je na veem dijelu upanije prve kategorije, kakvoa vode
za pie je odlina i ima je u dovoljnim koliinama, kakvoa mora na plaama, osobito
uz otoke je izvrsna.
Analiza stanja je jasno pokazala uinke pritisaka na okoli i ugroenost sastavnica
okolia. Nezadovoljavajue je stanje u postupanju s otpadom i odvodnji komunalnih
otpadnih voda, a najvei problem je naruena kakvoa zraka u okruenju INA d.d. Rafinerije nafte i Termoelektrane na Urinju. Otpad se jo uvijek, bez prethodne obrade,
odlae na veliki broj odlagalita iji su kapaciteti gotovo popunjeni, a neodgovarajue
zbrinjavanje otpadnih voda naselja utjee na kakvou voda na izvoritima i mora. Kao
poseban problem istiu se oneienja podzemlja i mora uz bivu kosaru u Bakru i lokacije rafinerija na Urinju i Mlaki, te nesanirano odlagalite opasnog otpada Sovjak u
Opini Vikovo.
Ohrabruje injenica da ulaganja u zatitu okolia na podruju upanije i to s dravne,
upanijske i lokalne razine rastu. Najvie se ulagalo u pripremu izgradnje upanijske
centralne zone za gospodarenje otpadom i sanaciju postojeih odlagalita. Uz sudjelovanje Hrvatskih voda, znaajna su bila i uloena sredstva u projekte izgradnje kanalizacijskih sustava. Prvi rezultati ovih projekata ve su vidljivi kroz poboljanje kvalitete
mora.
Iz analize ostvarenja Programa zatite okolia za razdoblje 2006.-2009. razvidno je
da najvei broj ine mjere koje su ostvarene, mjere ija je provedba u tijeku i mjere
koje se provode trajno. Iz popisa neizvrenih mjera meu najvanijima se izdvaja sanacija ceste koja prolazi iznad izvorita Novljanske rnovnice, te sanacija odlagalita
opasnog otpada Sovjak kao i izgradnja upanijske centralne zone za gospodarenje otpadom ija realizacija nije pratila planiranu dinamiku. Za sve ove i druge nerealizirane
mjere narednim programom zatite okolia treba utvrditi nove rokove realizacije.
Osim toga, programom zatite okolia Primorsko-goranske upanije, uz mjere koje proizlaze kao zakonska obveza na regionalnoj razini, teite treba usmjeriti na planiranje
projekata koji e se kandidirati za sredstva europskih fondova. Jednako tako, treba planirati unaprjeenje sustava praenja stanja okolia, ukljuujui i informacijski sustav o
okoliu te jaanje institucionalnog okvira zatite okolia na regionalnoj i lokanoj razini.
213
22. IZVORI PODATAKA

1. Godinje izvjee o radu inspekcije zatite okolia za 2009. godinu, MZOPUG, Uprava za
inspekcijske poslove, Zagreb 2010. godine
2. Izvjetaj o ispitivanju zdravstvene ispravnosti vode za pie na podruju Primorsko-goranske upanije, u 2006, 2007, 2008. i 2009. godini, Nastavni zavod za javno zdravstvo
3. Izvjetaj o radu inspekcije zatite prirode za razdoblje od 2007. do 2009. godine, Ministarstvo kulture, srpanj 2010.
4. Izvjetaj o radu vodopravne inspekcije za razdoblje od 2007. do 2009. godine, Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, srpanj 2010.
5. Kakvoa mora na morskim plaama na podruju Primorsko-goranske upanije u 2006,
2007, 2008. i 2009. godini, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske
upanije
6. Mjerenje buke cestovnog prometa na podruju Opine Kostrena, DARH 2 d.o.o., Samobor, 2008. godina
7. Mjerenje buke industrije, industrijskih pogona i postrojenja Brodogradilita Viktor Lenac,
DARH 2 d.o.o., Samobor, 2008. godina
8. Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2007.-2014. godine (SN 17/07. i 50/08)
9. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2014. godine
(NN 85/07)
10. Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do
2011. godine (NN 61/08)
11. Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do
2011. godine (NN 61/08)
12. Podaci jedinica lokalne samouprave o stanju okolia iz ankete koje je proveo Upravni
odjel za graditeljstvo i zatitu okolia Primorsko-goranske upanije (srpanj 2010)
13. Podaci komunalnih drutava i veih oneiivaa na podruju upanije iz anketa koje je
proveo Upravni odjel za graditeljstvo i zatitu okolia Primorsko-goranske upanije (listopad/ studeni 2009. i srpanj 2010. godine)
14. Podaci o kakvoi povrinskih voda za 2008. i 2009. godinu, Hrvatske vode, Zagreb,
2009. i 2010. godina
15. Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08)
16. Program zatite i poboljanja kakvoe zraka u Primorsko-goranskoj upaniji za razdoblje
2009.-2012. (SN 23/09)
17. Program zatite okolia Primorsko-goranske upanije za razdoblje 2006.-2009. godine
(SN 31/05)
18. Registar oneienja okolia (ROO) za Primorsko-goransku upaniju u 2009. godini
19. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
20. Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
21. Strategija upravljanja vodama (91/08)
214
22. Strategija zatite okolia Primorsko-goranske upanije (SN 31/05)

23. Strateka karta buke cestovnog prometa, Konfliktna karta buke cestovnog prometa grada
Rijeke, DARH 2 d.o.o. , Samobor, 2009. godina
24. Strateka karta buke Opine Kostrena, DARH 2 d.o.o. , Samobor, 2008. godina
25. Uspostava sustava upravljanja bukom okolia Opine Kostrena, DARH 2 d.o.o., Samobor,
2008. godina
26. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i provedbeni propisi
27. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)
28. Zakon o vodama (NN 153/09) i provedbeni propisi
29. Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) i provedbeni propisi
30. Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) i provedbeni propisi
31. Zakon o zatiti prirode (NN 70/05,139/08) i provedbeni propisi
32. Zakon o zatiti zraka (NN 178/04, 60/08) i provedbeni propisi
33. Zapisnici o inspekcijskom pregledu odlagalita na podruju upanije, travanj 2010.
215

Izvjesce Stanje Okolisa

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvjesce Stanje Okolisa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nakladnik

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

6.1.3.5. Monitoring Brodogradilita Viktor Lenac d.d.........................47

7. KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEE ...............................................................91

8.3.1.8. Odlagalite Kalvarija .......................................................130

14.3. eljeznika mrea................................................................................168

Sjedite Primorsko-goranske upanije je Grad Rijeka s 144.043 stanovnika, koja je

Prostor je znakovit po velikoj koliini oborina (vie od 2.000 mm

2.2. Teritorijalni ustroj upanije

2.3. Glavne gospodarske djelatnosti

Tablica 1. Popis gradova i opina Primorsko-goranske upanije s osnovnim podacima

* Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine

Primorsko-goranska upanija, uz Grad Zagreb i Istarsku upaniju, spada u kategoriju

Izvor: FINA, 2010.

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske upanije, gospodarski razvitak prostora

2.3.2. Preraivaka industrija

2.3.3. Promet i veze

2.4. Prometna povezanost i vani infrastrukturni objekti

Prometna vrijednost Primorsko-goranske upanije jedna je od njezinih glavnih znaajki.

2.5. Klimatska obiljeja

Tablica 2. Klimatski pokazatelji s 4 meteoroloke postaje na podruju upanije

Tlak zraka, hpa

Br. dana pod

Izvor: Statistiki ljetopis RH, 2010. godine

njoj temperaturi, znaajne razlike i izmeu minimalnih i maksimalnih temperatura,

Tablica 3. Srednja uestalost vjetra za podruje od Rijeke do Kraljevice

Brzina vjetra, m/s

Od vjetrova na ovom podruju prevladavaju:

3.1. Tijela upanije

3.1.3. Upravna tijela

3.2. upanijske javne ustanove i drutva

3.2.1. Javna ustanova Priroda

3.2.2. Centar za odrivi razvoj otoka sjevernog Jadrana1

Godine 2010. pokrenut je

3.2.3. Ekoplus d.o.o.

3.2.4. Regionalna energetska agencija Primorsko-goranske upanije d.o.o. (REA KVARNER)

Poslovi zatite okolia na razini

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorskogoranske upanije

Prirodoslovni muzej Rijeka

- Poslovi zatite mora i priobalja jadranskih upanija

Nevia Krui, dipl. ing. gra.

- Odravanje reda u lukama i sprjeavanje oneienja

Kap. Darko Glaar

- Dravna vodopravna inspekcija u skladu sa Zakonom

- Inspekcijski poslovi iz podruja zatite od buke

Stipo Karaula, dr. med.

- Inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o zatiti

mr. sc. Ivanka Jeleni

- Odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma Jurica Tomljanovi, dipl. ing.

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i

- Odravanje i unaprjeivanje ekoloke stabilnosti uma Ivan Pentek, dipl. ing.

- Priprema, planiranje i rukovoenje operativnim

Javna ustanova Priroda

- Zatita, upravljanje i promicanje zatienih prirodnih

Javna ustanova Nacionalni park Risnjak

- Upravljanje Nacionalnim parkom Risnjak

Javna ustanova Park prirode Uka

- Upravljanje Parkom prirode Uka, unutar ijih se

Matko kalamera, dipl. oec.

Tablica 5. Osobe zaduene za poslove zatite okolia u gradovima i opinama

Osobe zaduene za poslove zatite

3 (proelnik, voditelj odsjeka i