ELEKTRICITET I MAGNETIZAM

1.Elektrostatika
Elektrostatika je dio nauke o elektricitetu u stanju mirovanja.
Tijelo moe ima jednu od dvije vrste naelektrisanja: pozitivno i negativno.
Istoimena naelektrisanja se odbijaju a raznoimena privlae.
Mjerna jedinica za koliinu naelektrisanja je Kulon (C)
Elektroskop je ureaj kojim se utvruje da li je neko tijelo naelektrisano,
kojom vrstom elektriciteta i kojom koliinom.

Elektrostatika sila
Kulonov zakon: Sila uzajamnog djelovanja dvije takaste koliine
elektriciteta direktno je proporcionalna tim koliinama elektriciteta a
obrnuto proporcionalana kvadratu njihovog rastojanja.
F=k

F=

q1 q 2
r2

k =9 10 9

k q1 q2

r r2

N m2
C2

( u vakumu i vazduhu)

- relativna permitivnost sredine

Relativna permitivnost neke sredine pokazuje koliko je puta sila uzajamnog

djelovanja dva naelektrisanja manja u toj sredini nego u vakumu.

Elektrino polje
Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se oituje djelovanje na druga
naelektrisana tijela zove se elektrino polje
Jaina elektrinog polja u nekoj taki brojno je jednaka sili kojom to polje
djeluje na jedininu koliinu elektriciteta u toj taki
E=

F
1N
E jaina elektrinog polja [ E ] =
q
C

E=k

q
r2

( vakum i vazduh)

E=

k q

r r 2

( druge

sredine)

1.
Elektrini potencijal i napon
Elektrini potencijal je fizika veliina koja se koristi za skalarno opisivanje
elektrinog polja.
Potencijal elektrinog polja u nekoj taki brojno je jednakpotencijalnoj
energiji jedininog probnog naelektrisanja.

V=

Ep
q

Sila elektrinog polja vri rad i premjeta naelektrisanje iz jedne take u

A=q(V 1V 2)
drugu. Taj rad rauna se po formuli
Napon izmeu dvije take elektrinog polja je jednak radu koji izvre sile
pri premjetanju nalektrisanja iz jedne take u drugu.

U=

A
q

Elektrini napon je razlika potencijala uzmeu dvije take elektrinog polja

U=V 1 V 2
Mjerna jedinica elektrinog potencijala i elektrinog napona je Volt (V)
Homogeno elektrino polje je polje koje ima istu jainu u svim takama.
Veza izmeu homogenog elektrinog polja i elektrinog napona

E=

U
d

d- rastojanje izmeu ploa.

Rad sile elektrinog polja pri premjetanju naelektrisanja q od jedne ploe
do druge raunamo po formuli A=qEd

Kretanje naelektrisanih estica u elektrinom polju

Kada se naelektrisana estica nae u elektrinom polju jaine E na nju

djeluje elektrostatika sila F=qE. Prema drugom Njutnovom zakonu
estica e dobiti naelektrisanje

F qE
a= =
m m

Brzinu koju dobije estica moemo odrediti iz zakona o odranju energije

m v2
qU =
2

Elektrini kapacitet provodnika

Elektrini kapacitet provodnika brojno je jednak koliini elektriciteta koju
treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal poveao za jedinicu.
Kapacitet oznaavamo sa C, mjerna jedinica je farad(F), a raunamo ga po
formuli

C=

q
V

Sistem od dva provodnika koji moe primiti veu koliinu elektriciteta nego
kad su odvojeni naziva se elektrini kondezator.
2.
U tehnici kondezatori imaju veliku praktinu primjenu. Prema obliku mogu
biti ploasti, sferni i cilindrini.
Ploasti kondezator se sastoji od dvije paralelne ploe, naelektrisane istom
koliinom elektriciteta suprotnog smjera. Elektrini kapacitet ploastog
kondezatora zavisi od povrine jedne od ploa S i razmaka izmeu njih d.
C= 0

S
d

ako se izmeu ploa nalazi neki dielektrik, tada je kapacitet

provodnika

C= 0 r

S
d

Kondezatore moemo vezati serijski i paralelno

Ukupni kapacitet paralelno vezanih kondezatora je

Ukupni kapacite serijski vezanih kondezatora je

C=C1 +C 2+

1 1 1
= + +
C C1 C 2

2. Elektrina struja
Prenoenje naboja, gustina struje
Elektrina struja je usmjereno kretanje naelektrisanih estica.
Smjer elektrine struje je smjer elektrinog polja, to je smjer kretanja
pozitivnog naelektrisanja. Obzirom na smjer struja moe biti naizmjenina i
jednosmjerna.
Jaina elektrine struje brojno je jednaka koliini elektriciteta koja protekne
kroz presjek provodnika u jedinici vremena.
Jainu struje oznaavamo sa I, mjerna jedinica je amper (A) a raunamo je
po formuli

I=

q
t

Gustina struje brojno je jednaka jaini elektrine struje po jedinici povrine

poprenog presjeka provodnika.
Gustinu struje oznaavamo sa j, mjerna jedinica je amper po kvadratnom
A

metru ( m2 , a raunamo po formuli

j=

I
S .

Omov zakon. Elektrini otpor

Elektrini otpor je odnos elektrinog napona i jaine struje koja tee kroz
provodnik. Elektrini otpor oznaavamo sa R, mjerna jedinica za elektrini
otpor je om().
Provodnik ima elektrini otpor od 1 kada kroz njega protie struja od 1A
pri razlici potencijala od 1V izmeu njegovih krajeva.
3.
Elektrini otpor provodnika zavisi od duine provodnika, poprenog
presjeka S i materijala od kojeg je napravljen provodnik.

R=

l
S

Omov zakon za dio provodnika: jaina elektrine struje u provodniku

direktno je proporcionalna naponu na njegovim krajevima, a obrnuto
proporcionalna njegovom otporu

I=

U
R .

Omov zakon za kolo struje

Ureaj koji odrava stalnu razliku potencijala u toku proticanja elektrine
struje naziva se izvor elektrine struje.
Za stalno proticanje elektrine struje potrebno je da postoji zatvoreno
strujno kolo. Osnovni elementi strujnog kola su: elektrini izvor , potroa
elektrine energije R, provodnici koji vezuju potroae sa elektrinim
izvorom i prekida koji ukljuuje ili iskljuuje strujno kolo.
Svaki elektrini izvor karakterie elektromotorna sila izvora i unutranji
otpor r.
Elektromotorna sila izvora brojno je jednaka radu spoljanjih sila za
prenoenje koliine elektriciteta sa nieg na vii potencijal.

A
q .

Ako kroz kolo protie struja onda se u kolu javlja pad napona, kako na
spoljanjem otporu R tako i na unutranjem otporu r.
Pad napona na spoljanjem dijelu kola je
U r =I r

U R =I R

, a na unutranjem

. Zbir padova napona na unutranjem dijelu kola i spoljanjem

dijelu kola jednak je elektromotornoj sili izvora = I R + I r

Omov zakon za strujno kolo glasi: jaina struje u zatvorenom kolu
proporcionalna je elektromotornoj sili a obrnuto proporcionalna zbiru svih
otpora u kolu

I=

R+r

Kirchoffova pravila
Kirchoff je dao dva pravila koja se zasnivaju na zakonu odranja koliine
elektriciteta i Omovom zakonu.
Prvo Kirchoffovo pravilo glasi: Zbir jaina struje koje utiu u jedan vor
I =I + I
jednak je zbiru jaine struje koje izlaze iz vora. 1 2 3 . Algebarski zbir
jaina struje u svakom voru jednak je nuli

I =0

Drugo Kirchoffovo pravilo glasi: Algebarski zbir svih elektromotornih sila u

zatvorenoj strujnoj konturi jednak je zbiru svih padova napona u toj konturi

= RI

4.

Vezivanje elektrinih otpornika

Elektrine otpornike moemo vezati serijski i paralelno
Vie otpornika veemo serijski tako da kraj prvog veemo za poetak
drugog, kraj drugog za poetak treeg i tako redom. Kod serijski vezanih
otpornika jaina struje kroz sve otpornike je ista, tj. I=const
Ukupni otpor kod serijski vezanih otpornika jednak je zbiru pojedinih otpora
R=R 1+ R 2+ R3
Kod paralelno vezanih otpornika struja se grana na onoliko dijelova koliko
imamo otpornika. Ukupna jaine struje jednaka je zbiru jaina struje kroz
svaki otpornik.
Kod paralelno vezanih otpora reciprona vrijednost ukupnog otpora
jednaka je zbiru recipronih vrijednosti pojedinih otpora
1 1 1 1
= + + +
R R1 R2 R 3

Rad i snaga elektrine struje

Kada kroz neki provodnik tee elektrina struja elektroni se kreu sa
mjesta gdje im je potencijal vei ka mjestu gdje im je potencijal manji. Rad
sile elektrinog polja koji se izvri pri pomjeranju neke koliine elektriciteta
iz jedne take u drugu jednak je proizvodu iz te koliine elektriciteta i
razlike potencijala u tim takama A=qU. Ako su napon i jaina struje
stalni onda moemo pisati da je q=It, tada je A=Uit
Rad elektrine struje jednak je proizvodu napona, jaine struje i vremena
proticanja.
Snaga elektrine struje jednaka je izvrenom radu u jedinici vremena.
P=

A
=UI
t

U toku proticanja elektrine struje kroz neki provodnik elektrina energija

se pretvara u toplotu. Osloboene koliina toplote u provodniku jednaka je
proizvodu otpora provodnika, kvadrata jaine struje i vremena proticanja
Q=R I 2 t - Dul- Lencov zakon

3. Magnetizam
Magnetno polje stalnih magneta, magnetska indukcija
Magnet je tijelo koje ima sposobnost da privlai eljezna tijela. Magneti
mogu biti prirodni i vjetaki. Prirodni magnet je ruda eljeza magnetit.
Vjetaki magneti se dijele na stalne i elektromagnete. Stalni magneti
izrauju se od posebnih eljeznih legura i trajno zadravaju magnetna
svojstva. Elektromagneti su magneti samo dok kroz njih tee elektrina
struja, to su zavojnice sa jezgrom od mekog eljeza. Svaki magnet ima dva
pola, sjeverni i juni.
5.
Magnetno polje je prostor u kome se opaa jednog magneta na druge
magnete. Magnetno polje prikazujemo magnetnim silnicama, magnetne
silnice uvijek izlaze iz sjevernog pola (N) i uviru u juni pol(S)
Magnetni fluksje skup linija sile magnetnog polja. Gustina magnetnog
fluksa je magnetna indukcija. Magnetna indukcija B brojno je jednaka
magnetnom fluksu po jedinici povrine
B=

-magnetni fluks (Wb-veber) B-magnetna indukcija (T-tesla)

Pored veliine magnetna indukcija koristi se i veliina jaina magnetnog

polja, magnetna indukcija i jaina magnetnog polja povezane su relacijom
B=H H- jaina magnetnog polja (A/m- amper po metru)
- permeabilnost sredine

= 0 r 0=4 10

Tm
A

linije sile magnetskog polja pravolinijskog provodnika su koncentrini

krugovi ije su ravni okomite na pravac struje
Magnetnska indukcija pravolinijskog provodnika u nekoj taki direktno je
proporcionalno jaini struje kroz provodnik a obrnuto proporcionalna
rastojanju posmatrane take od provodnika

B=

I
2 a

Magnetnu indukciju krunog provodnika raunamo po formuli

Magnetnu indukciju soleneida raunamo po formuli

B= ;
l

B=

I
2r

N- broj

namotaja, I-jaina struje, l-duina provodnika

Amperova i Lorencova sila

Sila uzajamnog djelovanja magnetskog polja i strujnog provodnika naziva

se elektromagnetska ( Amperova ) sila
6.
Amperova sila jednaka je proizvodu jaine struje kroz provodnik I,
magnetska indukcije B i duine provodnika l F=BIl
Za odreivanje smjera elektromagnetske sile koristi se pravilo lijeve ruke.
Kada naelektrisana estica uleti u magnetno polje tada magnetno polje
djeluje na naelektrisanu esticu silom F=qvB ( Lorencova sila). estica se
kree po krunoj putanji pa je centripetalna sila jeednaka Lorencovoj sili
mv 2
=qvB
r

4. Elektrodinamika
Naizmjenina struja
Elektrina struja ija se jaina i smjer periodino mijenjaju u toku vremena,
naziva se naiznjenina struja. Ureaji pomou kojih se proizvodi

naizmjenina struja nazivaju se generatori, njihov rad zasnovan je na

elektromagnetskoj indukciji.
Kod naizmnjenine struje ne moemo govoriti o stalnoj jaini struje i
napona, zato to se njihova vrijednost periodino mijenja, nego govorimo o
i=I 0 sint u=U 0 sint
trenutnoj vrijednosti
I 0 maksimalna vrijednost jaine struje U 0 maksimalna vrijednost napona

-kruna frekvencija

=2 f =

2
T

T-period, f-frekvencija

Otpori u kolu naizmjenine struje

U kolu naizmjenine struje zbog stalnog mijenjanja jaine struje pored
termogenog otpora (R) javlja se i induktivni otpor ( R L ) i kapacitivni otpor
(RC )
Induktivni otpor se javlja kada se u kolo prikljui zavojnica, a kapacitivni
kada je u kolu prikljuen kondenzator.
Induktivni otpor je proporcionalan krunoj frekvenciji naizmjenine struje i
R L=L
induktivitetu zavojnice
Kapacitivni otpor je obrnuto proporcionalan krunoj frekvenciji i kapacitetu
provodnika

RC =

1
C

Omov zakon za kolo naizmjenine struje

Ukupan otpor u kolu naizmjenine struje naziva se impedanca (Z)
Z = R 2+( R LR C )2

Fazni ugao izmeu struje i napona raunamo pomou formule

Omov zakon za kolo naizmjenine struje ima oblik

I=

cos=

R
Z

U
Z

Proizvod jaine struje i komponente napona koji je u fazi sa strujom je

aktivna snaga P=UIcos
Ureaji kojima se poveava ili smanjuje naizmjenini napon nazivaju se
transformatori. Osnovni dijelivi transformatora su primar-kalem na koji se
dovodi naizmjenina struja i sekundar-kalem u kojem se indukuje struja.
Jaine struje kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na
primaru i sekundaru

I1 U 2
=
I2 U 1

OPTIKA
Svjetlost, priroda svjetlosti
Optika je dio fizike koja prouava svjetlosne pojave. Optika se dijeli na
geometrijsku optiku, talasnu optiku i fotometriju. Geometrijska optika
objanjava rad optikih instrumenata, talasna optika prouava prirodu
svjetlosti, fotometrija se bavi mjerenjem jaine vidljive svjetlosti koju
svjetlosni izvori emituju u prostor.
Priroda svjetlosti je dualna- svjetlost je i talasne i korpuskularne prirode
zavisno koju pojavu posmatramo.

Fotometrija
Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosnih veliina, kao to su jaina
svjetlosti, svjetlosni fluks, osvjetljenost.
Izvori svjetlosti mogu biti primarni i sekundarni, prirodni i vjetaki.
Fotometrija se bavi samo vidljivim dijelom spektra. Sve veliine u
fotometriji se uglavnom odnose na takaste svjetlosne izvore.
8
Fluks svjetlosne energije definie se kao energija koju emituje
svjetlosni izvor u jedinici vremena. Svjetlosni fluks prestavlja snagu

svjetlosnog izvora

E
t . Fizikalna jedinica za svjetlosni fluks je vat(W) a

subjektivna jedinica za svjetlosni fluks je lumen 1W=683lm.

Jaina svjetlosti I nekog svjetlosnog izvora je svjetlosni fluks koji taj izvor
zrai u jedinini prostorni ugao

I=

S
= 2

Jedinica za prostorni ugao je steradijan (sr), a za jainu svjetlosti je

kandela (cd)
Osvjetljenost je kolinik svjetlosnog fluksa koji pada na neku povrinu i te
povrine

E=

Lambertov zakon: Osvjetljenost neke take na povrini srazmjerna

je jaini izvora svjetlosti i kosinusu ugla izmeu pravca
svjetlosnog izvora i normale na povrinu, a obrnuto srazmjerno
kvadratu rastojanja

E=

I
cos
2
r

Osnovni zakoni geometrijske optike

Geometrijska optika se zasniva na etiri osnovna zakona
1.
2.
3.
4.

Zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti

Zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka
Zakon odbijanja svjetlosti ( upadni ugao jednak je prelomnom)
Zakon prelamanja svjetlosti ( sinusi upadnog i prelomnog ugla
obrnuto su proporcionalni odgovarajuim indeksima prelamanja
sin n2
=
sin n1 )

Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetlosti u vakumu i toj

sredini

n=

c
v

KVANTNA FIZIKA

Toplotno zraenje
Tijelo koje na svakoj temperaturi potpuno apsorbuje zraenje svih
talasnih duina naziva se idealno crno tijelo.
Ukupni intezitet zraenja idealno crnog tijela je

I=

P
E
P=
S
t

Postoje dva zakona zraenja crnog tijela

1. Wienov zakon pomjeranja: talasna duina na kojoj je intezitet
zraenja maksimalan, obrnuto je proprcionalna apsolutnoj
temperaturi

b
3
m = b=2,9 10 Km
T

2. Stefan-Bolcmanov zakon: Ukupni intezitet zraenja idealnog crnog

tijela proporcionalan je etvrtom stepenu apsolutne temperature
I = T 4 =5,67 108

W
2
4
m K

Plankov zakon zraenja

Plank uvodi hipotezu da se energija ne emituje kontinuirano ve
diskontunirano u odreenim konanim iznosima koji se nazivaju kvanti.
Svaki kvant nosi odreenu koliinu energije
=hf f-frekvencija h=
34

6,626 10

Js

Ukupna emitovana energija jednaka je cjelobrojnom umnoku energije

jednog kvanta E=nhf

Fotoelektrini efekat
Fotoelektrini efekat je pojava emisije elektrona sa povrine metala
kada se obasja svjetlou.
Kod fotoefekta uoene su pojave:
1. Jaina fotostruje proporcionalna je jaini svjetlosti
2. Kinetika energija izbijenih elektrona ne zavisi od jaine svjetlosti
ve samo od njene frekvencije
Fotoelektrini efekat objasnio je ajtajn 1905.godine

Energija fotona je E=hf. Energija koju mora posjedovati elektron da bi

Ai
napustio metal jednak je izlaznom radu
. Prema zakonu ouvanja
energije vai
hf = A i+ Ek Ek =

m v 2max
2

Da bi dolo do fotoefekta svjetlost mora imati neku minimalnu

f 0 h f 0= Ai
frekvenciju koja se zove granina frekvencija

10

Zadaci
1 Na kolikom rastojanju su dva naboja

q1 1,1C , q 2 2 C

k 0 9 10 9

Nm
C2

u vakumu ako

je sila meudjelovanja F=5,5N,

.
2 Dva jednaka takasta naboja, nalaze se na rastojanju 3m i privlae se silom od 0,4N u
vazduhu. Odredi veliinu svakog naboja .
3 Odredi veliinu takastog naboja ako je na udaljenosti 9cm jaina polja u vazduhu
5 N
4 10
C
4 Elektrino polje obrazuje takasti naboj od 400nC, koji je smjeten u transformatorsko
ulje , relativne permeabilnosti 2,5. Odredi potencijal i jainu elektrinog polja na
udaljenosti 20cm od naboja.

5 Koliki je napon na krajevima provodnika otpora 5 , ako kroz njegov

1,56 1019
e 1,6 10 19 C
presjek svake sekunde protekne
elektrona,
.
2
6 Izraunaj otpor cekasa ice duine 2m i povrine presjeka 0,05 mm . Specifini
2
otpor cekasa je 1,1 mm .

7 Odredi pad napona na aluminijskogm provodniku duine 500m, povrine presjeka

2
2
14 mm , specifinog otpora 0,027 mm . Jaina struje kroz provodnik je 1,5A.
8 Dva otpornika od 1 i 2, vezana su serijski i prikljuena na napon od 12 V. Odredi
a) jainu struje kroz otornike b) napon na krejevima svakog otpornika.
2
4
9 Magnetni fluks kroz okomitu povrinu 200 cm iznosi 8 10 Wb . Kolika je
jaina magnetnog polja.
10 Magnetna indukcija unutar solenoida isnosi 1,2mT, odredi jainu
struje kroz namotaje solenoida ako on ima 820 namotaja i duinu
Tm
0 4 10 7
A
64cm.

11 Svjetlosni zrak pada iz vazduha na povrinu tenosti pod uglom 40 , a prelama se

pod uglom 24 . Kolika je brzina svjetlosti u toj tenosti

12 Na dnu jezera je zaboden tap visine 1,25m. Odredi duinu sjene

? n1 1, n2 1,33
tapa na dnu jezera ako zraci padaju pod uglom 38
13 Na povrinu volframa pada zraenje sa talasnom duinom 220nm,
odredi maksimalnu brzinu fotoelektrona ako je izlazni rad volframa
m
e 1,6 10 19 C , h 6,626 10 34 Js, c 3 10 8 , m 9,11 10 31 kg
s
4,56eV.
14 Izlazni rad elektrona iz cinka iznosi 4,2eV. Koliki je potreban zaustavni napon da bi
zaustavio fotoefekat ako se cink obasja svjetlou talasne duine 1,2 PHz