Mjere/metode sprjeavanja i

uklanjanja oneienja/zagaenja
mora uljima drugi dio
Tehnologija uklanjanja oneienja
Doc.dr.sc. Merica Slikovi
Doc.dr.sc. Gorana Jeli Mreli
Predavanje 8

1.
2.
3.

4.

5.

Odstranjenje izvora oneienja

Zadravanje oneienja i zatita osjetljivih podruja
Uklanjanje izlijevenog ulja s morske povrine (mehaniko
uklanjanje, koritenje rasprivaa, upijaa ili sl.) i naplavljenog
ulja (ienje obale)
Prijevoz, skladitenje i postupanje s prikupljenim uljem
(rjeavanje problema oneienog materijala, okolia)
Dovoenje incidentnog podruja u prvobitno stanje

2. Zadravanje oneienja i zatita osjetljivih

podruja
Ograivanje plutajuim branama (eng. Booms)
Ograivanje plutajuim ogradama, zaprekama ili branama (eng.
Booms) mora omoguavati (ovisno o podruju i okolnostima):

spreavanje irenja oneiivaa (naftne mrlje),

zaustavljanje gibanja izljeva (osobito kad prijeti nekom
osjetljivom podruju),
preusmjeravanje ulje prema crpilitu
poveanje gustoe mase oneiivaa (zbijanje) radi lakeg
ienja skupljaima (povlaenje, koarenje nafte).

Postoje razne izvedbe brana, ali sve imaju:

nadgrae koje zadrava ulje i sprjeava njegovo rasprivanje

uslijed valova;

uzgonski dio koji omoguava plovnost;

ogradu ispod povrine koja sprjeava curenje ulja ispod brane;

uzdunu potporu koja daje vrstou protiv vjetrova i valova kao i

stabilnost tako da stoji uspravno obino lanac ili elino ue
du dna podvodne ograde

Materijal za izradu brana mora imati slijedee karakteristike:

mora biti otporan na ulje i vodu, te sunevu svjetlost

otpornost i snaga mora biti dovoljna za razne uvjete dopreme,

upotrebe i skladitenja,

neke su zapreke izraene od materijala otpornog na vatru

Tipovi brana:
1.

krute (zidne),

2.

brane na napuhavanje,

3.

prirune brane improviziraju se od drva, plastinih cijevi,

automobilskih guma, praznih baava za ulja ili u tu svrhu mogu
posluiti nasipi izgraeni od pijeska s plaa da bi sprijeili
nanoenje ulja na posebno osjetljive dijelove plaa

1.

Krute (zidne) brane napravljene od krutog/polukrutog

materijala, mogu biti otporne na visoke temperature.
Manjkavost:
teko se odravaju na povrini za veeg vjetra i valova,
oteano rukovanje zbog glomaznosti,
zauzimaju puno skladinog prostora

Postoje dvije izvedbe krutih brana:

ograde - visoko nadgrae i plosnato sredstvo za plovnost, trae manje

skladinog prostora od krunih, ali velika povrina zapreke oteava
njihovo odravanje na povrini za veeg vjetra i valova, tako da su manje
uinkovite na tekom moru

krune brane ili zavjese - okruglo plutajue dijelo s kojeg visi

neprekinuta zavjesa s utezima, bolje su od ogradih po loem vremenu, ali
ih je tee istiti i skladititi

2. Brane na napuhavanje (napuhujue i samonapuhujue)

plutajui im je dio na napuhivanje pa se mogu lako istiti i

uskladititi, te su dobre za dugotrajnu uporabu, a dobro se dre
na vjetru i valovima

Manjkavosti:

skupe su

komplicirane za koritenje - sporo se postavlja zbog napuhivanja,

lako se probue u malim dubinama pri udaranju o morsko dno.

Sposobnost zadravanja ulja ovisi o:

vrsti zapreke,

veliini zapreke, te njenoj

otpornosti na valove.

svi tipovi brana osjetljivi su na uvjete koje vladaju na moru

(struja, vjetar, valovi)

1. prskanje zbog valova

2. vertikalno kretanje ulja niz zapreku
3. prolazak kapljica ulja pod zapreku

Razlozi zbog kojih zapreka nekada ne moe zadrati ulje su :

slaba povezanost dijelova zapreke ili slaba povezanost zapreke i

obale,

nepravilno sidrenje,

ljuljanje,

velika brzina struja.

prskanje uzrokovana valovima.

struja vea od 1 v moe uzrokovati gubitak ulja ispod brane, a

vjetar i valovi gubitak preko nadgraa

to je vei val to je brana manje uinkovita brana nee biti

uinkovita ako je visina vala vea od 1 m

jedan od naina poveanja efikasnosti na tekom moru je

predimenzioniranje brana (vea nadgraa i podvodni dio)

Brane se dimenzioniraju ovisno o mjestu upotrebe za koje su

namijenjene (plitke vode, unutranje vode, luke ili otvoreno more):

Metode postavljanja brana

1.
metoda okruivanja
2.
metoda slobodnog kretanja
3.
metoda zasjede
4.
metoda tegljenja
5.
postavljanje zapreka u kanalima i rijekama

u vodama koje su pod veim djelovanjem plima i oseka,

preporuljivo je postaviti duplu branu

1.

Metoda okruivanja

Koristi se u ranijoj fazi izljeva ulja kada je neznatan utjecaj

vjetra i struja. Brana se postavlja na nain da okrui
oneienje, ali ujedno da ostavi uski ulaz/izlaz za radne jedinice
postavljen suprotno smjeru struje. Ako se izvor oneienja
nalazi uz obalu (ili brod), tada linija obale (broda) moe posluiti
kao dio sustava barijere.

2. Metoda slobodnog kretanja

Na izljev ulja se prvo metoda okruivanja, pa se uz nadzor mrlja
okruena branom ostavlja da pluta. Koristi se kada nije mogue
usidriti i privezati zapreku (snana morska struja).

3. Metoda zasjede
Upotrebljava se za velike izljeve ulja, gdje se izljev ne moe
okruiti zbog:
male duljine brane ili
velikog utjecaja vjetra i struja.

4. Metoda tegljenja
Ova metoda se primarno koristi na otvorenom moru, kod veih snaga
vjetra i brzine morske struje. Brzina pomicanja je oko 0.5 m/s.

5. Postavljanje zapreka u kanalima i rijekama

irenje izljeva ulja moe se sprijeiti postavljanjem brana pod
adekvatnim kutovima. Ukoliko okolnosti doputaju, po sredini se
moe ostaviti uzak prolaz za minimalni promet.

Alternativne metode zadravanja

1. Zapreivanje isputanjem mjehura zraka s dna
2. Mreni zapreni sustavi
3. Sredstva za poveanje povrinske napetosti nafte
4. Zgunjivai
1. Zapreavanje isputanjem mjehura zraka s dna
Na dno se postavi cijev s otvorima iz kojih izlazi zrak. Mjehurii zraka
sprjeavaju irenje mrlje na povrini. Prednost ove metode je neometano
odvijanje prometa.

2. Mreni zapreni sustav

sastoji se od dvodijelne mree s plutaama, utezima i sidrima.
Okomiti dio mree zadrava krupniji oneiujui materijal, a
vodoravni dio mree poloen na dnu zadrava materijal koji
potone. Rijetko zbog sloenosti zahvata, koriste se uglavnom u
pliem moru i s dobro uvjebanim operaterima.

3. Sredstva za poveanje povrinske napetosti nafte

koriste se za ograniavanje izljeva i na morskoj povrini i na obali.
Najee se prskaju na obalu prije nanosa oneienja. Zbog
visoke cijene i kratkotrajne djelotvornosti rijetko se koriste.

4. Zgunjivai
zgunjavaju izlijevena ulja i ine ih nepokretnima. Zgunjavanje ulja
vri se:

izravnim nanoenjem krutog polimera na izljev,

nanoenjem dva ista reagensa (polimer i skrutnjiva) na izljev,

uporabom
dvokomponentnog
sredstva
(komponenta
za
zgunjavanje i komponenta za otapanje koje kasnije isparuje).

vano je znati dozirati zgunjiva, jer premala koliina nedovoljno

stvrdnjava, a prevelika koliina rezultira da se estice praha
zgunjivaa meusobno ne spajaju i ne stvaraju cjelovitu krutinu

visoke cijene, potreba za velikim koliinama i sloenost postupka

ograniavaju njihovu upotrebu na male izljeve u ogranienim
podrujima

1.

Odstranjenje izvora oneienja

2.

Zadravanje oneienja i zatita osjetljivih podruja

3.

4.

5.

Uklanjanje izljevenog ulja s morske povrine (mehaniko

uklanjanje, koritenje rasprivaa, upijaa ili sl.) i naplavljenog
ulja (ienje obale)
Prijevoz, skladitenje i postupanje s prikupljenim uljem
(rjeavanje problema oneienog materijala, okolia)
Dovoenje incidentnog podruja u prvobitno stanje

3. Uklanjanje izljevenog ulja s morske povrine

Akcijsko djelovanje ovisi o mjestu izljeva i samoj mrlji a moe se
odluiti za neku od slijedeih metoda sanacije:
A.
B.

C.
D.

Odstranjivanje ulja iz mora (sakupljanje, upijanje, paljenje)

Razgradnja u moru (disperzijom, otapanjem upotrebom
kemikalija i biorazgradnjom), primjenjuje se u sluajevima
kada je od iznimne vanosti ubrzati proces razgradnje kako
ulje ne bi dolo do obale. Kako se pri tom rtvuju organizmi u
moru, ova metoda se primjenjuje van zatienih podruja.
ienje obale
Kombinacija metoda kao nain odgovora na izljev koristi se
kod velikih izljeva

Ukoliko je izljev na otvorenom moru najee se odluuje za:

rasprivanje upotrebom disprezanata,

ograivanje branama i sakupljanje (pumpama i sakupljaima),

tegljenje mrlje upotrebom brana i brodova,

postavljanje upijaa preko uljne mrlje.

A.

Odstranjivanje ulja iz mora

Mehaniko uklanjanje nafte s povrine vode vri se raznim:

sakupljaima (eng. skimmers), grabilima, mreama i sl., ili
koritenjem upijaa

alternativna metoda uklanjanja je paljenje izljevenog ulja

1.

Sakupljai

2.

Upijai

3.

Paljenje

1.

Sakupljai

Kao sakupljai mogu posluiti:

razliita priruna sredstva (lopate, bare)

posebno konstruirani strojevi/plovila, koja mogu imati vlastiti pogon ili

se mogu koristiti s obale
Uinkovitost im ovisi o vremenskim uvjetima. Ve pri umjereno tekim
uvjetima imaju tendenciju da grabe vie mora nego ulja.
Tipovi:

sakupljai brane ulje koje pluta na moru preljeva se preko prepreke

te pada u spremnik;

usisni sakupljai rade kao usisavai i vrlo su efikasni, ali zahtijevaju

stalni nadzor, lako se zakre i najbolje rade na mirnom moru;

oleofilni sakupljai etke, diskovi ili neprekinute trake od oleofilnog

materijala (koji upija ulje) rotiraju se, sakupljaju ulje s povrine i
cijede ga u tank. Fleksibilni su i pogodni za sve debljine naftne mrlje.

http://www.youtube.com/watch?v=O-9C6LiF7ng
http://www.youtube.com/watch?v=Dkj_az3I0mY
&feature=related

2.

Upijai

Upijai su izraeni od materijala koji upijaju ulja. Najee se koriste

kao zadnji korak u uklanjanju tragova ulja, koji su ostali nakon
primjene sakupljaa, ili pak u manjim izljevima u zaklonjenim
priobalnim podrujima. Karakteristike upijaa su:

stupanj adsorpcije (koliina ulja koju mogu upiti),

vrijeme zadravanje ulja,

jednostavnost upotrebe.
Tipovi upijaa su:

sintetiki imaju prednosti: velika mo upijanja i viekratna upotreba

prirodni:

organski jeftin materijal poput sijena, piljevine, perje i dr., moe

posluiti kao upija, ali lako izgube svoje estice zbog ega se
pakiraju u mree), a neki od njih naalost jednako dobro upijaju i
ulje i vodu zbog ega tonu (dodavanje sredstava za plovnost npr.
baava),

anorganski - glina, staklo, pijesak, pepeo

Djelovanje upijaa

3.

Metoda paljenja
prije paljenja mrlja se ogradi branom da bi sloj nafte bio
dovoljno debeo za paljenje
potrebno je sredstvo za paljenje
u novije vrijeme paljenje se vri iz helikoptera

Na paljenje utjee:

temperatura,

vjetar i valovi,

debljina i tip nafte u mrlji.

da bi se mrlja mogla zapaliti debljina mrlje mora biti 2 do 3 mm,

ne smije ispariti vie od 30% nafte, a brzina vjetra mora biti
ispod 23mph i valovi ispod 1m

pogodna je za udaljena nenaseljena podruja, te ukoliko je voda

ili kopno pod ledom

ne smije se paliti ukoliko su ljudska naselja blie od 3 milje, a

zbog emisije tetnih plinova potreban je monitoring kvalitete
zraka

pozitivno je to sprjeava irenje mrlje i uklanja ulje bez

potrebe za njegovim skladitenjem
Primjer japanskog broda New
Carissa kojeg su spaavatelji
zapalili sa cijelim teretom da bi
sprijeili opasnost po okoli
zbog curenja nafte iz
nasukanog broda

B.

1.

Razgradnja u moru
Disperzanti (rasprivai)
sadre kemikalije koje razbijaju ulja u male kapljice koje se
dispergiraju u vodenom stupcu
postoje nesuglasice o njihovoj uinkovitosti i o toksinosti
dispergiranih mjeavina

ako se oneienje uljem i smjesom ulja ne moe ukloniti mehanikim putem mogu se
upotrijebiti disperzanti

upotreba disperzanata nije dozvoljena u:

- zatienim podrujima prirode
- zonama mrijeenja
- u zonama uzgajalita marikulture

rasprivai se obino koriste na otvorenim morima kad su sakupljai i zapreke

nedjelotvorni ne preporuuju se u plitkim morima i u blizini obala

Uinkovitost im ovisi o:

sastavu ulja (laka ulja se lake dispergiraju),

metodi i koliini primijenjenog dispergenta,

faktorima okolia (salinitet, temperatura, stanje mora)

najuinkovitiju su kada se primjene neposredno nakon izljeva prije no to ishlape

najlake komponente

Metode biorazgradnje

2.

koriste se bioloki agensi ako nutrijenti, enzimi ili mikroorganizmi

koji poveavaju stupanj prirodne biorazgradnje

nafta se razgrauje u ugljik dioksid i vodu

moe se razgraditi ak 97% sirove nafte

najprije se razgrade alifatski ugljikovodici (lake frakcije ravnog

lanca), zatim heterocikliki te na kraju asfalteni (teke frakcije)

Postoje dvije metode:

biostimulacija dodavanje nutrijenata koji stimuliraju rast

mikroorganizama i
bioaugmentacija - dodavanje posebno modificiranih sojeva
bakterija koje u kratkom vremenskom roku razgrade naftu, a
nakon razgradnje ugibaju zbog pomanjkanja supstrata

Danas najuinkovitija metoda, ali se rijetko koristi jer je skupa.

3.

Sredstva za potapanje

Upijaju naftu (pijesak, vulkanski pepeo, glina...) i tonu nakon ega se

preputa prirodnim procesima razgradnje.

4. Uklanjanje naplavljenog ulja (ienje obale)

etiri glavne skupine:

mehaniko uklanjanje ulja i uljem oneienog materijala

ispiranje ulja vodom ili parom pod tlakom sa ili bez sredstava
za ienje

spaljivanje ulja i uljem zahvaenog materijala

preputanje ulja prirodnoj razgradnji

Ukoliko je dolo do oneienja obale tada je potrebno:

ograivanje i sakupljanje ulja sa obalne linije,

zabrana prodaje organizama i pristupa obali ako je potrebno,

odnoenje i obrada nastalog uljnog otpada

izvor: www.cedre.com

1.

Odstranjenje izvora oneienja

2.

Zadravanje oneienja i zatita osjetljivih podruja

3.

4.

5.

Uklanjanje izljevenog ulja s morske povrine (mehaniko

uklanjanje, koritenje rasprivaa, upijaa ili sl.) i naplavljenog
ulja (ienje obale)
Prijevoz, skladitenje i postupanje s prikupljenim uljem
(rjeavanje problema oneienog materijala, okolia)
Dovoenje incidentnog podruja u prvobitno stanje

5. Prijevoz, skladitenje i postupci s prikupljenim uljem

Nakon to je nafta sakupljena potrebno je prevesti, obraditi i
primijeniti jedan od slijedeih postupaka:

prepustiti biodegradacijskim procesima,

termiki unititi (spaliti)

stabilizirati mijeanjem sa zemljom i koristiti u graevini

ponovo upotrijebiti kao gorivo

6. Dovoenje incidentnog podruja u prvobitno stanje

oporavak prirode nakon ienja - ekosustavi zagaeni sirovom

naftom mogu se godinama oporavljati, a moe se dogoditi da se
vie nikad ne oporave
uskladiti operacije s ekolokog i ekonomskog stajalita

Odgovornost svih nas!!!

More je postalo odlagalite
svega to ne treba
ovjeanstvu!
Briga za oceane povezana
je sa svijeu potrebe
ouvanja cijele Zemlje!

Hvala na panji!

Pitanja za ponavljanje

Navedite i ukratko opiite metode zadravanja naftne mrlje.

Nabroji alternativne metode zadravanja ulja.

Uklanjanje izljevenog ulja s morske povrine (mehaniko

uklanjanje, koritenje rasprivaa, upijaa ili sl.) i naplavljenog
ulja (ienje obale).

Navedite i ukratko opiite klasine metode ienja naftne

mrlje.

Navedite i ukratko opiite alternativne metode ienja naftne

mrlje.

Prijevoz, skladitenje i postupanje s prikupljenim uljem

(rjeavanje problema oneienog materijala, okolia).

Dovoenje incidentnog podruja u prvobitno stanje.