Oneienje s brodova tekui

tereti - ulja
Tehnologija uklanjanja oneienja
Doc.dr.sc. Merica Slikovi
Doc.dr.sc. Gorana Jeli Mreli
Predavanje 6

FIZIKALNA
SVOJSTVA
ULJA

KARAKTERISTIKE
MORA

STRUKTURA I
KEM. SVOJSTVA
ULJA

VREMENSKI
UVJETI

Fizikalna i kemijska svojstva ulja

pod uljima najee smatramo sirovu naftu i naftne derivate

(benzin, diesel, lo ulja, brodsko gorivo, katrani, asfalti), ali i
ivotinjske masnoe, biljna ulja i ostala ne-naftna ulja (ak i
jestivo ulje!)
nafta je smjesa razliitih ugljikovodika
fizika i kemijska svojstva ulja ovise o sastavu ulja (udjelu lakih
i tekih frakcija)
lake frakcije imaju mali broj ugljikovih atoma u molekuli (plinovi i
lako hlapljive tekuine)
teke frakcije velik broj ugljikovih atoma (vrlo guste tekuine
gotovo krutnine poput asfalta)

svaka vrsta ulja ima drukiji sastav, o kojima ovise fizikalna i

kemijska svojstva, nain irenja izljeva, njegov utjecaj na
morski svijet, ali i na ovjeka razlikuju se za razliite vrste ulja

brzina irenja izljeva odreuje njegov utjecaj na okolinu

veina ulja se iri horizontalno na povrini vode formirajui uljnu

mrlju
oblici uljnih mrlja

Fizikalna i kemijska svojstva ulja:

povrinska napetost

specifina teinu

viskoznost

vrelite

toka teenja

topljivost

1. Povrinska napetost

je mjera privlaenja izmeu molekula na povrini tekuine

to je vea povrinska napetost to je vea mogunost da e mrlja

ostati na mjestu

ako je povrinska napetost ulja niska, ulje e se iriti i bez

pomoi vjetra i morskih struja

poveana temperatura moe smanjiti povrinsku napetost ulja pa

je stoga znaajnije irenje mrlje u toplijim, no u hladnijim
morima

2. Specifina teina (ST)

odnos gustoe ulja prema gustoi iste vode

specifina teina uljnog izljeva moe se poveati ako laki sastojci ulja
ispare
tea ulja, biljna ulja i ivotinjske masti mogu potonuti i formirati
nakupine katrana ili mogu reagirati sa kamenjem ili talozima na dnu mora

specifina teina sirove nafte i njenih preraevina obino se izraava

kao API (American Petroleum Institute) teina u skladu s formulom
API teina=141,5/ST-131,5

to je veliina koja kae koliko je ulje lake ili tee od vode

ako je APi teina vea od 10 ulje je lake i pluta na vodi

ulja s malom specifinom teinom (koja imaju visoki API) imaju manju
viskoznost i sadre veu koliinu isparivih sastojaka

3. Viskoznost

je mjera za unutarnje trenje izmeu slojeva tekuine u gibanju

to je vea viskoznost ulja, vea je i njegova tendencija da

ostane u mjestu (med je primjer tekuine visoke viskoznosti)

viskoznost se mijenja obrnuto proporcionalno s promjenom

temperature

4. Vrelite

je temperatura pri kojoj tvar (ulje) prelazi u plinovito stanje uz

standardni tlak

5. Toka teenja

je temperatura ispod koje ulje postaje polukruto i gubi sposobnost

teenja. Toka teenja ulja generalno varira od 35C do +40C

6. Topljivost

je vano svojstvo ulja jer odreuje ponaanje ulja u vodi

ulja su slabo topljiva u vodi, no neki su sastojci ulja topljivi u vodi i

to uglavnom hlapljiviji (laki) sastojci

iako je topljivost u maloj korelaciji s hlapljivosti, moe biti

znaajna za toksinost za podvodni svijet, jer hlapljivije
komponente imaju veu toksinost

Procesi s naftom (uljem) u moru

nakon dospijevanja u more ulje se poinje razgraivati u
morskom okoliu, to je rezultat mnogih kemijskih i fizikalnih
procesa (eng. weathering). Ti procesi ovise ovise o:

znaajkama razlivenog ulja i

meteorolokim uvjetima,

a mogu biti:

premjetanje (eng. drifting),

irenje,

isparavanja,

rasprivanje,

emulzifikacija,

sedimentacija,

otapanje,

oksidacija,

biorazgradnja,

nasukanje (eng. stranding).

http://www.itopf.com/marine-spills/fate/weathering-process/index.html

Ponaanje srednje tekog ulja u morskom okoliu trajanje

pojedinih procesa razgradnje

izvor: www.cedre.com

irenje
irenje ovisi o:

povrinskoj napetosti

specifinoj teini

viskoznosti

velika trenutna mrlja e se iriti puno bre od mrlje koja se

stvara sporijim izlijevanjem
nakon nekoliko sati mrlja se razvija i formira uske trake tj. linije
paralelne sa smjerom vjetra
12 sati nakon izljeva nafta se moe raspriti na povrini do 5 km 2
smanjujui mogunost uinkovitog ienja na moru

Oil spill from leaking oil rig of West Australian coast in whale
migration route - August 2009

http://www.youtube.com/watch?v=9jra9OG3SFY

Isparavanje
Isparavanje ovisi o:

vrsti ulja (hlapljivosti),

brzini poetnog irenja ulja (to je vea povrina mrlje to e

lake komponente bre isparit),

vremenskim uvjetima (uzburkano more, velika brzina vjetra i

visoke temperature e takoer ubrzati proces isparavanja).

izljevi rafiniranih produkata (benzin i kerozin) mogu u potpunosti

ispariti u roku od nekoliko sati
isto tako, lagane sirovine mogu izgubiti i do 40% volumena ve
prvog dana izljeva
teke sirovine i goriva su malo ili pak uope nisu podlona
isparavanju
goriva podlona isparavanju, ako se nalaze u u ogranienim
podrujima, poveavaju rizik od zapaljenja ili eksplozije

Disperzija - rasprivanje

valovi i turbulencija morske povrine djeluju na mrlju tako da se

stvaraju kapljice razliite veliine
brzina rasprivanja uvelike ovisi o prirodi nafte i stanju mora
(ubrzava se velikim valovima)
primjena rasprivaa na plutajuu mrlju poveava brzinu prirodne
razgradnje, jer pospjeuje stvaranje veeg broja malih kapljica,
koje bi inae nastale samo djelovanjem valova

Emulzifikacija

mnoga ulja pokazuju mogunost upijanja vode i formiranja

emulzije voda u ulju (okoladni mousse) ili ulja u vodi
upijanjem vode ulje mijenja boju (u smeu, naranastu ili utu) volumen zagaivaa poveava se za tri ili etiri puta
brzina stvaranja emulzija ovisi o stanju mora i viskoznosti ulja
emulzije su vrlo ljepljive, te usporavaju druge procese
razgradnje nafte
one su glavni razlog ostajanja lakih ili srednje tekih sirovih ulja
na morskoj povrini
emulzije se mogu razdvojiti na ulja i vodu ako se ugriju
Sunevom toplinom pod mirnim uvjetima ili se nasuu na obalnu
liniju

Taloenje

teke sirovine (npr. nafta iz Venezuele) i veina tekih goriva

dovoljno su gusta da tonu u morskoj vodi
nafta nasukana na pjeanim obalama mijea se sa talogom i tone
plitke vode bogate suspendiranim tvarima imaju povoljne uvjete
za taloenje
na otvorenom moru manja vjerojatnost taloenja, ali zooplankton
moe hranjenjem primiti estice ulja, koje e se ugraditi u
kuglice izmeta i padati na morsko dno
temperatura djeluje na ponaanje neutralnog plutajueg ulja ulje koje lako pluta za vrijeme dana, moe potonuti nou zbog
sniavanja temperature, a kasnije u toplijim vodama izroniti na
povrinu

Otapanje

komponente topljive u vodi mogu se otopiti u morskoj vodi, ovisno

o sastavu ulja i stanju moru
to se dogaa kada je nafta dispregirana u vodenom stupcu
komponente koje e se najlake otopiti u morskoj vodi su
aromatski ugljikovodici (benzen i toluen)
ove komponente e ujedno prve i ispariti (10 do 100 puta bre
nego otapanje
nafta sadrava samo male koliine ovih komponenti pa je
otapanje najmanje vaan proces

Oksidacija

ulja mogu reagirati sa kisikom pretvarajui se u topljive

proizvode ili pak oblikovati tvrde katranske tvorevine
veliki broj oksidacijskih reakcija ubrzava suneva svjetlost
oksidacija se uglavnom dogaa na rubovima naftne mrlje
mali uinak u odnosu na ostale procese

Biorazgradnja

bakterije, plijesan i kvasac iz mora moe iskoristiti naftu kao

izvor ugljika i energije, Biorazgradnja ovisi su temperaturi i
dostupnosti kisika, te hranjivih tvari (duinih i fosfornih
sastojaka)
mikroorganizmi ive u morskoj vodi pa se biorazgradnja moe
odvijati samo na meu povrini nafta/voda nafta
na obalnoj liniji izvan dosega plime nafta e se jako sporo
razgraditi, te moe opstati vie godina
stvaranje kapljica prirodnom ili kemijskom disperzijom poveava
povrinu izloenu biolokoj aktivnosti i poveava razgradnju

Oblici uljnih mrlja

25

Sloeni procesi
Najvaniji procesi u ranim stadijima naftne mrlje su:

irenje

isparavanje

rasprenje

stvaranja emulzije
Dugoroni procesi koji odreuju konanu sudbinu nafte su:

oksidacija

taloenje

biorazgradnja

gibanje naftne mrlje predvia se uzevi u obzir djelovanje vjetra i

povrinskih morskih struja

kad se goriva klasificiraju njihova postojanost se moe opisati

vremenom poluivota za svaku grupu (vrijeme potrebno za
odstranjene 50% nafte sa morske povrine)

to je manja specifina teina nafte to je postojanost manja

Uljni izljev utjee na

na rekreacijske aktivnosti - ugroena je estetika i zdravlje,

te izgubljeno povjerenje i nakon operacija ienja.

na industriju - mogu biti ugroene elektrane, brodogradilita

(nebojane i svjee obojane povrine) i pomorski promet (brane
ograniavaju prostor za manevar brodova)

na ivi svijet

Utjecaj ulja na ivi svijet

Ovisi o:

vremenskim prilikama,

osjetljivosti morskih stanita,

sastavu, te koliini i koncentraciji nafte

Osjetljivost stanita

nisu isti uinci na otvorenom moru i uz obalu

najgore kad naftna mrlja zavri na obali
povrinski mikrosloj mora (eng. Sea Surface Microlayer SMM)
kljuno podruje u kojemu se odvijaju procesi izmjene izmeu oceana i
atmosfere presudne za odravanje prirodne ravnotee na tvari na
Zemlji
naftni filmovi osjetno utjeu na procese izmjene plinova, materijala i
energije izmeu mora i atmosfere, a time i na ive organizme
morski sisavci i kornjae osjetljivi su na oneienje jer se moraju
podizati na morsku povrinu zbog disanja, a neki su vezani uz obalu radi
razmnoavanja i obavljanja drugih ivotnih funkcija

opasnost da povrinsko oneienje ugrozi morsko dno je vrlo

mala, ali u plitkim vodama moe doi na morsko dno (tijekom
nevremena kada se intenzivno okomito mijeaju vodene mase)

taloenje ulja na morsko dno moe izazvati tetu morskoj flori i

fauni i dovesti do nemogunosti nastanjivanja podruja u
viegodinjem razdoblju, to znai da su mogue trajne, ali ne i
smrtne posljedice

Utjecaj sastava nafte na toksinost

otrovnost tvari se izraava kao vrijeme i koncentracija

potrebna za izazivanje odreenog stupnja oneienja

laki rafinirani proizvodi nafte kao diesel gorivo i benzin lake

se mijeaju u vodenoj koloni toksiniji za morske organizme, ali
prilino brzo isparavaju i ne zadravaju se dugo u okoliu
(toksiniji, ali hlapljiviji!)

tea sirova nafta i pogonska nafta, te policikliki aromatski

ugljikovodici (PAHs) imaju manju toksinost, ali se due
zadravaju na povrini i esto bivaju izbaena na obalu, teko se
uklanjaju i ostaju godinama u sedimentu (manje toksini, ali
postojaniji i izazivaju veu tetu po okoli!)

nakon izlijevanja ulja veina otrovnih sastojaka brzo ispari, iako se

lako tope u vodi, to znai da smrtonosne koncentracije otrovnih
sastojaka koje vode do masovnog ugibanja morskih ivotinja i
biljaka su relativno rijetke, lokalizirane i kratkotrajne (povezuju se
s lakim proienim proizvodima)

oneienje uljima ne mora izravno ugroziti ivotinje, biljke ili

njihove grabeljivce u kratkom ili duljem vremenskom periodu od
incidenta, to ih ulje moe uiniti neukusnima, to je zapravo
privremeni problem, jer se tetni sastojci gube kada se ekosustav
vrati u normalno stanje ili nakon dranja morskih organizama neko
vrijeme u slatkoj vodi

problem nastaje onda kada se tim organizmima hrane ljudi, jer je

dokazano da ugljikovodici iz ulja tete sisavcima

prihvatila se injenica da je, ukoliko meso nema okus po uljima,

stupanj tetnih sastojaka toliko nizak da je potpuno bezopasan

Do trovanja naftom dolazi zbog:

1. Direktnog kontakta s naftom kada nastaje mehaniko oteenje
organizama, najee prekrivanje povrine (to utjee negativno
na termoregulaciju, pokretanje organizama...), udisanje (guenje,
djelovanje na nervni sustav, jetru ...), gutanjeTrovanje moe
biti:

akutno tako da simptomi, pa i smrt nastupa odmah zbog

izloenosti velikim koncentracijama

kronino zbog izlaganja manjim koncentracijama kroz dui period,

kada nastaju genetske i reproduktivne promjene koje mogu
ugroziti opstanak populacija

2. Indirektan fiziki
nafta dovodi do
bujanja bakterija,
i smanjenja kisika,

kontakt zbog unitenja stanita - razlivena

pokrivanja morske povrine, do neprirodnog
to dovodi do poremeaja u hranidbenom lancu
i posljedino smanjenje kvalitete mora

Preivljavanje organizama
Sposobnost u preivljavanju od oneienja nije stalna i ovisi:

vrsti organizma,

otpornosti organizama (ovisi o razvojnom stadiju i kondiciji),

reprodukcijskom ciklusu,

opem fiziolokom stanju organizma,

godinjem dobu,

klimatskim, oceanolokim i hidrolokim znaajkama morskog

okolia

Osjetljivost pojedinih vrsta organizama na naftu

sve vrste mogu biti ugroene naftom u moru

neke vrste posebno su osjetljive zbog naina ivota npr.
organizmi koji se ne mogu sami kretati (plankton) ili esto borave
na granici more-zrak ili more-kopno (ptice i sisavci!), a posebno
su osjetljivi jaja i mlai ivotni stadiji

nafta stimulira rast heterotrofnih

ugljikovodike za ishranu

uinak na alge je manje negativan nego za ostale vie organizme,

no alge su jako osjetljive na sekundarne efekte zagaenja
naftom (naglo smanjenja koncentracije kisika u vodi)
vie biljke su osjetljive jer nafta smanjuje fotosintezu
(apsorbira svijetlost potrebnu biljkama i mijenja propusnost
staninih membrana)

bakterija koje koriste

koljkai lako veu naftu jer se hrane filtriranjem velikih koliina

mora
Ribe lako primaju ugljikovodike preko krga, ali kad se stave u
svjeu nezagaenu vodu brzo uklone ugljikovodike iz organizma
Ptice i morski sisavci
Negativni uinci nafte ove organizme su brojni:

hipotermija uzrokovana lijepljenjem perja ili krzna,

iritacija oiju,

upala plua zbog udisanja,

probavne smetnje nakon gutanja ,

promjena ponaanja (stres),

promjene navika u reprodukciji (razmnoavanju),

promijenjena stopa rasta,

genetske promjene

morske ptice, koje se u velikom broju skupljaju na moru ili

obalama radi razmnoavanja, hranidbe ili mitarenja (mijenjanja
perja), osobito su osjetljive na oneienje uljima (ugroene
vrste su ronci, pingvini, patke, pelikani, kormorani i morske ptice
koje se hrane ronei)

uzroci uginua su gutanje ulja, utapanje (najei uzrok),

izgladnjivanje i gubitak tjelesne temperature kao posljedica
oteenja perja (pera natopljena uljem prestaju biti vodootporna
i gube izolacijske sposobnosti)
moga oneienja su dovela u pitanja opstanka nekih populacija,
jer mnoge morske ptice dugo ive, sporo odrastaju i sporo se
razmnaaju
slino je sa morskim sisavcima (dupini, kitovi, tuljani) i
kornjaama

Oporavak

u pogledu prirodne promjenljivosti biljnih i ivotinjskih vrsta, esto je

vrlo teko procijeniti posljedice oneienja uljima i odrediti stupanj
oporavka stanita do svojeg prvotnog stanja
potrebno je izraditi detaljne studije stanja prije oneienja, koje
utvruju fizike, kemijske i bioloke osobine stanita i model prirodne
promjenjivosti

sposobnost oporavka organizama od oneienja ovisi o:

trajanju,
jakosti oneienja,
potencijalu oporavka pojedine vrste.

organizmi kojih ima u obilju, koji imaju veliku mla, koji su pokretljiviji i
razmnoavaju se redovito u velikom broju, obnavljaju se brzo, za
razliku od populacija koje ive dugo i sporo odrastaju
oporavak je bri u tropskim podrujima u odnosu na hladna (bri
metabolizam)

ienje i oporavak ptica je spor proces koji zahtjeva izvjebano

osoblje i neizbjeno izaziva strah kod ptica i samo se pojedine
primjerke moe spasiti

prilikom uklanjanja oneienja vano

je umanjiti fizika oteenja stanita,
nastaju znatno tee posljedice od
samog gubitka vegetacije
zamjena ivotinja je praktiki
nemogua iako se neke vrste mogu
uzgajati i naseliti na neoteena
podruja (neke ptice, sisavci, gmazovi i
ribe)

Zatita ivih organizama

Naini zatite ivih organizama od oneienja su:

ograivanje naftne mrlje i spreavanje irenja;

dranje nekontaminiranih organizama na distanci zvuno i

vizualno plaenje ili tjeranje vibracijama;

hvatanje nekontaminiranih organizama i dranje u zatoenitvu

dok ne proe opasnost;

hvatanje kontaminiranih organizama, ienje i putanje u

divljinu kada proe opasnost.

Hvala na panji!

Pitanja za ponavljanje
1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.
8.

Da li se vea koliina nafte u more izlije pri redovitim

operacijama brodova ili nakon havarija?
Navedite neke od fizikalno-kemijskih svojstava nafte i kako se
ona zbog tih svojstava ponaa u morskom okoliu?
Objasnite zbog ega su lake frakcije nafte manje tetne za
morski okoli nego tee frakcije iako imaju veu toksinost?
O emu ovisi opseg tete na okoli kao posljedica izljeva
nafte?
Nabrojite i ukratko opiite koji se procesi s dogaaju kada
nafta jednom ue u more.
Navedite i ukratko opiite sve mogue tetne uinke nafte na
morske organizme.
Opiite kako nafta djeluje na pojedine organizme.
Kako je sve mogue zatititi morske organizme nakon izljeva
nafte u more?