Oneienje s brodova tekui

tereti
Tehnologija uklanjanja oneienja
Doc.dr.sc. Merica Slikovi
Doc.dr.sc. Gorana Jeli Mreli
Predavanje 5

Tekui tereti
Isputaju se u more namjerno ili nenamjerno, obino:

nakon pranja spremnika,

kao posljedica brodske havarije,

pogreke pri rukovanju teretom.

Rasprostiranje tekuine ovisi o:
1. njenim svojstvima:
gustoi
viskozitetu
tlaku
brzini istjecanja
koliini tekuine
brzini broda

tekuine lake od vode ostaju na

povrini vode, dok tee tonu na dno

izvor: Jelavi i Kurtela, Nae more, 54 (5-6), 2007

2. vanjskim uvjetima:

vjetru,

valovima,

strujama,

temperaturi...

gustoa i viskozitet tetnih tekuih tereta znatno ovise o

temperaturi, zato posljedice izlijevanja mogu biti razliite u
hladnim ili toplim morima

Najriziniji tekui tereti su:

ulja (MARPOL Prilog I),

kemikalije i ukapljeni plinovi (Noxious Liquid Substances)
(MARPOL Prilog II) - IMO je klasificirao takve terete u
kategorije od A do D, odnosno prema novom X,Y,Z i 0.

ovi tereti podlijeu i posebnim propisima za rukovanje i zatitu

okolia (npr. International code for the Construction and
Equipment of Ships Carrying Dangerous Chemicals in Bulk (IBC
Code i BCH Code)

ukoliko brod prevozi takve terete ima i posebne brodske planove

u sluaju prijetnje morskom okoliu (npr. Shipboard marine
pollution emergency plan for noxious liquid substances)

Annex II MARPOLa donosi mjere regulacije odlaganja s

brodova otrovnih kemikalija (eng. Noxious Liquid Substances
NLS)
vie od 250 razliitih kemikalija je procijenjeno i dodano u ovaj
Prilog

odlaganje tih tvari doputeno je jedino na obalu u posebna

prihvatilita

u svakom sluaju nije dozvoljeno odlaganje (isputanje) tih tvari

unutar 12 Nm od obale i na dubinama manjim od 25 m
potpuna zabrana isputanja vrijedi u PSSA (Particulary Sensitive
Sea Area)

Tekuine iz brodske strojarnice

brodska kaljuna voda moe sadravati zauljene sastojke i

druge neistoe, te se smije kontrolirano isputati s broda
samo u posebnim podrujima plovidbe i uz propisano
operativno stanje broda
kemikalije kojima se tretira kotlovska voda, gorivo i ulje
takoer se moraju nadzirati zbog eventualnoga tetnog
djelovanja na okoli
razliita sredstva za ienje, otapala i premazi koja se
koriste pri odravanju, moraju se kontrolirati (koristiti ekoloki
prihvatljiva sredstva)
rasolina rashladnih ureaja, pjenilo protupoarnih sustava i
slini fluidi kojima se tipino manipulira u brodskoj strojarnici,
obino su tetni za okoli

Ulja

pod uljima najee smatramo sirovu naftu i naftne derivate

(benzin, diesel, lo ulja, brodsko gorivo, katrani, asfalti), ali i
ivotinjske masnoe, biljna ulja i ostala ne-naftna ulja (ak i
jestivo ulje!).

nafta je smjesa razliitih ugljikovodika - kemijski spojevi koji se

sastoje od dva elementa: ugljika i vodika
najjednostavniji ugljikovodik u nizu je metan koji ima jedan atom
ugljika i etiri atoma vodika:

idui je etan, pa propan i butan. Oni su plinovi, a nadalje su

tekuine: pentan, heksan, oktan

fizika i kemijska svojstva ulja ovise o sastavu ulja (udjelu lakih

i tekih frakcija)

lake frakcije imaju mali broj ugljikovih atoma u molekuli (plinovi i

lako hlapljive tekuine)

teke frakcije velik broj ugljikovih atoma (vrlo guste tekuine

gotovo krutnine poput asfalta)

ulja kao smjesa lakih i tekih frakcija, openito su laka od vode

i ne otapaju se u vodi ve plivaju na povrini fizika barijera
koja sprjeava izmjenu plinova izmeu mora i atmosfere

takoer su zapaljiva esti su poari naftnih mrlja

Izljevi ulja u more

Neeljeni incidenti koji donose
goleme tete okoliu,
dogaaju se pri:

vaenju (podmorske
buotine),

transportu (tankerima i
podvodnim naftovodima),

obradi i

skladitenju nafte.

Ulje u morskom okoliu prema izvorima u 2000:

1.
2.

Kontinentalna industrija i urbanizacija 53%

Transport morem 20%:

Operacije tankera 6%

Havarije tankera 6%

Terminali i prekrcajna postrojenja 2%

Problem morskog transporta ulja

vie od 2/3 nafte se prevozi morem, a

ostatak kopnom
ipak vie nafte dospije u more s kopna
nego s brodova

Tankeri su omoguili laki meunarodni

transport nafte:

jeftiniji su,

efikasniji i

ekstremno fleksibilni.

1970ih je u more dospijevalo 400 000 t nafte godinje s brodova

2000-2005 prosjeno 27 000 tona, to je pad od 93%

smanjenje posljedica
pomorskog transporta

je

meunarodnih

sigurnosnih

mjera

danas u svjetska mora godinje dospije oko 0,25% godinje

svjetske naftne proizvodnje

razlozi za zabrinutost su:

poveanje prijevoza nafte morem - veliki volumeni prevezene

nafte i velike vjerojatnosti takvih nesrea

manji globalni unos, ali vei unos u pojedinim podrujima

(Karipsko more, Mediteran, sjeverni dijelovi Indijskog oceana)

brodovi se danas grade i opremaju loije nego prije, iako

svi novoizgraeni tankeri imaju dvostruko dno

Tradicionalne rute pomorskog prijevoza :

Atlantski ocean
38% meunarodnog
transporta
nafte
morem
(Karipsko
more - godinje 1
milijun tona)
Indijski ocean 34% meunarodnog
transporta
nafte
morem
(Bengalski
zaljev
i
Arapsko
more - godinje 5
milijun tona)
Pacifik - 28%
meunarodnog
transporta
nafte
morem

Naroito opasna mjesta su uski

kanali koji su prikladni za napade
raznih odmetnika, ali i tankerske
nesree velikih razmjera:
tjesnac Hormuz koji vodi iz
Perzijskog zaljeva u Omanski
zaljev

tjesnac Malacca

Panamski kanal

Sueski kanal

Bab el Mandabski prolaz iz

Crvenog mora u Adenski zaljev

godinje 6,500 velikih tankera preveze vie od 1.2 milijardi tona

nafte i njenih preraevina

osim to se poveao transport ulja morem, te gustoa prometa u

pojedinim regijama, poveanje veliine tankera takoer
predstavlja uveanu opasnost za okoli predstavlja

Podjela tankera:
ultra velike (300 000 t),
vrlo velike (200 000 t),
srednje (125 000 t)
lake (75 000 t)

Izljevi ulja u more s brodova

nenamjerno isputanje 44%

namjerno isputanje 7%
puknue trupa 25%
kvarovi opreme 17%
ee dolazi do izljeva lakih
rafinata nafte

 1/5 nesrea prati gubitak tereta (ulja) vei od 700 t

veinu izljeva prouzrokuju brodovi u izvoenju rutinskih operacija u
lukama ili terminalima za prihvat ulja, a pojedinano sagledavano oni
predstavljaju male izljeve od kojih 93% su izljevi manji od 7 t
izlivenog ulja

NAIN IZLIJEVANJA

Nesree

Trgovake operacije

Sudar (sraz), greke

na trupu, poar i eksplozija te
nasukanje

Ukrcaj ili iskrcaj tereta te

pohranjivanje tereta.

Numbers of spills over 700 tonnes

izvor: http://www.itopf.com/information-services

Izlijevanje ulja s brodova prema uzrocima (broj incidenata ovisno o

koliini izlijevanja)

Izljevi ulja u more kao posljedica havarija brodova

zagaenja uzrokovana havarijama su rjea nego ona koja nastaju

kao posljedica svakodnevnih operacija na brodovima, ali imaju
tetniji uinak jer odjednom velika koliina nafte ue u morski
okoli pogotovo ukoliko se radi o ogranienim vodenim prostorima
(zaljevi, ua...)

Izljevi preko 100 000 tona

Izljev/Tanker

Mjesto

Godina

Tona nafte

Zaljevski rat

Perzijski zaljev

1991

1 500 000

Ixtoc I

Meksiki zaljev

1979

480 000

Atlantic Empress/Aegean Captain

Trinidad and Tobago

1979

287 000

Nowruz oil field

Perzijski zaljev

1983

260 000

ABT Summer

700 NM od Angole

1991

260 000

Castillo de Bellver

1983

252 000

Amoco Cadiz

Saldanha Bay, S
Afrika
Bretanja, Francuska

1978

223 000

Amoco Haven

blizu enove

1991

144 000

Odyssey

1988

113 000

Sea Star

700 Nm od Nove
kotske, Kanada
Omanski zaljev

1972

115 000

Torrey Canyon

Scilly Isles, UK

1967

119 000

Irenes Serenade

zaljev Navarino,
Grka
La Corua, panjolska

1980

100 000

1976

100 000

Urquiola

Ostali poznati izljevi nafte s brodova

Sea Empress

Wales, UK

1996

72 000

Prestige

Galicija, panjolska

2002

63 000

Exxon Valdez

Prince William Sound,

Aljaska, USA
Biskajski zaljev, Francuska

1989

35 000

1999

25 000

Erika

Koliina izlivene nafte u poznatim havarijama

the most expensive oil spill

izvor: http://www.itopf.com/information-services

Geografski raspored poznatih havarija

the largest ever oil spill - light crude oil 227,000 t

izvor: http://www.itopf.com/information-services

Exxon Valdez

jedna od poznatijih katastrofa dogodila se 1989 kada se tanker

Exxon Valdez se nasukao na otoke Princa Williama (Aljaska)
pokuavajui izbjei santu leda
oteeno 8 od 11 tankova i tom prilikom je u more iscurilo 35 000
tona sirove nafte koja se ubrzo rairila du 1700 km obale za
nekoliko tjedana zbog jakih struja i neuinkovitog sustava
intervencije
u sljedeih nekoliko tjedana pronaeno je 250 000 mrtvih ptica,
ali ih je vjerojatno uginulo 400 000, 5000 morskih vidri, 300
tuljana, 250 orlova i 22 kita, a uniteno je i nekad bogato ribolovno
podruje

naftna kompanija Exxon platila je globu od 100 milijuna dolara i

uplatila jo 900 milijuna dolara za ienje obale

ukupno 8 milijardi USD potroeno je za ienje, no posljedice

te katastrofe prisutne su jo i danas nakon 5 godina ienja i 19
godina nakon tog dogaaja - za ivot je osposobljena samo
osmina oneiene obale

nakon havarije Exxon Valdez studije su pokazale da teta na

okoliu moe biti znatno vea nego to se predvia unaprijed

Zato?
O emu ovisi tetan utjecaj naftne mrlje na okoli?

Primjer u Jadranskom moru

na otoku Krku u Omilju je na

najvei terminal za iskrcaj nafte
koji je naftovodom povezan s
unutranjosti sve do Maarske

osim to postoji opasnost od

havarija, esto se u istim
tankerima prevoze razliite vrste
tereta (npr. uvoz jestivog
sjemenovog ulja iz SAD istim
brodom kojim je prije prevoena
sirova nafta), te da ne doe do
kontaminacije tereta, potrebno je
dobro oprati tankove - tu se javlja
problem gdje s ostatkom tereta
nakon pranja tankova

Vae miljenje: naftni terminal da

ili ne?
Zato?

Hvala na panji!

Pitanja za ponavljanje

1.
2.
3.

Kako tekui tereti dospijevaju u morski okoli?

to su tetne tekuine iz brodske strojarnice?
Koji je najvei (najei) izvor antropogenog oneienja mora
naftom?
4. Kakav je trend razvoja pomorskog prometa (rastui ili padajui) i
da li takav trend pokazuje i oneienje mora naftom?
5. Koji su razlozi za zabrinutost u svezi zagaenja mora naftom?
6. Da li se vea koliina nafte u more izlije pri redovitim
operacijama brodova ili nakon havarija?
7. O emu ovisi opseg tete na okoli kao posljedica izljeva nafte?
8. Navedite tri ope poznata izljeva nafte u more koji su posljedica
havarija brodova!
9. U kojoj havariji je izliveno najvie nafte, a koja je bila
najskuplja?
10. Havarija Exxon Valdez.
11. Mogui problem u Jadranu.

I jo neto vie o

O Annexu II
Revised MARPOL Annex II 2007 - The new categories are:
Category X: Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank
cleaning or deballasting operations, are deemed to present a major hazard to
either marine resources or human health and, therefore, justify the prohibition
of the discharge into the marine environment;
Category Y: Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank
cleaning or deballasting operations, are deemed to present a hazard to either
marine resources or human health or cause harm to amenities or other legitimate
uses of the sea and therefore justify a limitation on the quality and quantity
of the discharge into the marine environment;
Category Z: Noxious Liquid Substances which, if discharged into the sea from tank
cleaning or deballasting operations, are deemed to present a minor hazard to
either marine resources or human health and therefore justify less stringent
restrictions on the quality and quantity of the discharge into the marine
environment; and
Other Substances: substances which have been evaluated and found to fall outside
Category X, Y or Z because they are considered to present no harm to marine
resources, human health, amenities or other legitimate uses of the sea.

Alongside the revision of Annex II, the marine pollution hazards of thousands of
chemicals have been evaluated by the Evaluation of Hazardous Substances
Working Group, giving a resultant GESAMP2 Hazard Profile which indexes the
substance according to its bio-accumulation; bio-degradation; acute toxicity;
chronic toxicity; long-term health effects; and effects on marine wildlife and on
benthic habitats.
As a result of the hazard evaluation process and the new categorization system,
vegetable oils which were previously categorized as being unrestricted will now
be required to be carried in chemical tankers. The revised Annex includes, under
regulation 4 Exemptions, provision for the Administration to exempt ships
certified to carry individually identified vegetable oils, subject to certain
provisions relating to the location of the cargo tanks carrying the identified
vegetable oil.
Transport of vegetable oils
An MEPC resolution on Guidelines for the transport of vegetable oils in deep
tanks or in independent tanks specially designed for the carriage of such
vegetable oils on board dry cargo ships allows general dry cargo ships that are
currently certified to carry vegetable oil in bulk to continue to carry these
vegetable oils on specific trades. The guidelines also take effect on 1 January
2007.