UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

STUDIJSKI PROGRAM I CIKLUSA STUDIJA

/OPE ODREDBE/

Tuzla, oktobar 2011. godine

OPI DIO
I Struni i akademski naziv i stepen koji se stie zavretkom studija I ciklusa

lan 1.
Zavretkom studija I ciklusa student stie akademsko, odnosno struno zvanje u
skladu sa Pravilnikom o akademskim i strunim zvanjima i nainu njihovog koritenja koji
donosi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog Kantona.
Uz diplomu studentu se izdaje i Dodatak diplome (saplement).

II Uslovi i upis na studijski program

lan 2.
Pravo uea na Konkursu imaju kandidati dravljani Bosne i Hercegovine, strani
dravljani i lica bez dravljanstva sa zavrenom srednjom kolom u etverogodinjem
trajanju u Bosni i Hercegovini, kao i kandidati koji su srednju kolu zavrili izvan Bosne i
Hercegovine, a za koje je nakon postupka nostrifikacije, odnosno ekvivalencije utvreno
da imaju zavreno odgovarajue srednje obrazovanje.
Pravo uea na Konkursu imaju i kandidati sa zavrenom srednjom strunom
kolom, ukoliko su stekli dopunsko obrazovanje iz opeobrazovnih predmeta u gimnaziji
ili srednjoj tehnikoj i srodnoj koli.
Klasifikacija i izbor kandidata za upis vri se na osnovu rezultata prijemnog ispita
i drugih kriterija u skladu sa procedurama koje utvruje Senat Univerziteta u Tuzli.

III Naziv i ciljevi studijskog programa

lan 3.
Elektrotehnika obuhvata primjenu fizikalnih zakona elektromagnetnih pojava u razvoju
proizvoda i usluga koji pruaju dobrobit ovjeanstvu. Na savremeni razvoj
elektrotehnike znaajan uticaj ima primjena raunara, raunarskih mrea,
komunikacijskih sistema i tehnologija za obradu i prikaz informacija. Studijski program
omoguava:

sticanje znanja i vjetina za rjeavanje sloenih ininjerskih problema

projektovanje sloenih sistema,
primjenu odgovarajuih naunih principa, matematikih metoda
raunarskih pomagala u analizi elektrotehnikih sistema.

sticanje sposobnosti
drutvom u cjelini

objedinjavanje teorijskih znanja i praktinih vjetina u rjeavanju problema

u podruju elektrotehnike i raunarstva
provoenje eksperimenata u podruju elektrotehnike i raunarske
tehnologije, prikaza i interpretacije rezultata, te donoenja zakljuaka
sposobnost osmiljavanja programa i projekata
vjetine koritenja strune literature i njene primjene u praksi,
razvijanje sklonosti ka timskom radu,
spremnost za cjeloivotno uenje,

komuniciranja

sa

ininjerskom zajednicom

IV Trajanje I ciklusa i ukupan broj ECTS bodova

lan 4.
Prvi ciklus studija traje etiri godine, (8 semestara) i vrednuje se sa 240 ECTS
bodova.
Studijska godina se organizuje u dva semestra (zimski i ljetni), od kojih svaki ima
15 nastavnih sedmica.
V Kompetencije i vjetine koje se stiu kvalifikacijom (diplomom)
lan 5.

Poznavanje i razumijevanje odgovarajuih matematikih principa i tehnika vanih

za elektrotehniku i raunarstvo.
Sposobnost primjene steenih znanja za identifikaciju oblikovanje i rjeavanje
ininjerskih problema
Sposobnost primjene steenih znanja u analizi elektrotehnikih proizvoda,
procesa i metoda.
Sposobnost odabira odgovarajuih analitikih metoda i postupaka modelovanja
problema, te sposobnost izrade programa za rjeavanje problema.
Sposobnost primjene steenih znanja za razvoj i izvedbu projekta prema
postavljenim zahtjevima i specifikacijama.
Razumijevanje metodologije izrade projekata u podruju elektrotehnike i
raunarske tehnologije, te sposobnost koritenja odgovarajui matematikih
metoda i pomagala raunarske tehnologije.
Sposobnost pretraivanja literature, baza podataka i drugih izvora informacija.
Sposobnost osmiljavanja i provoenja eksperimenata u podruju elektrotehnike i
raunarske tehnologije, prikaza i interpretacije rezultata,
te donoenja
zakljuaka.
Sposobnost koritenja odgovarajue laboratorijske opreme i sposobnost kritike
analize laboratorijskih rezultata.
Sposobnost objedinjavanja teorijskih znanja i praktinih vjetina u rjeavanju
problema u podruju elektrotehnike i raunarstva.
Sposobnost efikasnog, samostalnog i timskog djelovanja, te usmenog i pisanog
predstavljanja rezultata rada.

Sposobnost efikasnog koritenja raznih metoda komuniciranja sa ininjerskom

zajednicom i drutvom u cjelini.

V Uslovi prelaska sa drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih

oblasti studiranja
lan 5.
Studentu Univerziteta se moe omoguiti prelazak sa jednog studijskog
programa na drugi studijski program pod uslovima i postupku utvrenim Pravilima
studiranja na I ciklusu studija na Univerzitetu u Tuzli.
lan 6.
Studentu drugog Univerziteta moe se omoguiti prelazak sa srodnih
akreditovanih univerzitetskih studijskih programa na studijski program Fakulteta
elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, pod uslovima i postupku utvrenim Pravilima
studiranja na I ciklusu studija na Univerzitetu u Tuzli i Listom srodnih studijskih
programa za odobravanje prelazaka studenata sa drugih univerziteta, odnosno
srodnih studijskih programa Univerziteta u Tuzli.

Organizacijastudija
Studijski program definira skup nastavnih predmeta iz oblasti
elektrotehnike i raunarstva, iji se ECTS krediti mogu ostvarivati sa
ciljem sticanja 240 ECTS kredita potrebnih za zavretak prvog ciklusa
studija u skladu sa Zakonom i Statutom.
Unutar Studijskog programa studenti imaju mogunost da se
specijaliziraju u odreenoj oblasti elektrotehnike i raunarstva izborom
jednog od pet ponuenih usmjerenja studijskog programa:

Automatika i robotika
Elektroenergetske mree i sistemi (EEMS)
Elektrotehnika i sistemi konverzije energije (ESKE)
Raunarstvo i informatika
Telekomunikacije

Sva usmjerenja Studijskog programa imaju istovjetne (zajednike)

nastavne predmete u prvom i drugom semestru. Izborom jednog od
ponuenih usmjerenja Studijskog programa student dobija raspored
nastavnih predmeta po semestrima iz kojih je obavezan ostvariti ECTS
kredite. U okviru dobivenog rasporeda predvieni su i ECTS bodovi
koje student ostvaruje izborom nastavnih predmeta koji pripadaju
ostalim usmjerenjima Studijskog programa, pri emu student moe
odabrati bilo koji nastavni predmet iz ostalih usmjerenja koji je na
rasporedu u datom semestru pod uslovom da ima ispunjene
preduslove za sluanje nastavnog predmeta i da ne dolazi do kolizija u
sedminom rasporedu nastave. Student ostvaruje ECTS kredite za
nastavni predmet dobijanjem prolazne ocjene iz nastavnog predmeta u
skladu sa Statutom.
Izborni ECTS krediti se mogu ostvariti i izborom nastavnog predmeta iz
ue naune oblasti Biomedicinska tehnologija.
Za nastavne predmete Studijskog programa definirani su preduslovi
koje student mora da ispuni kako bi mogao pristupiti nastavi iz
nastavnog predmeta. Preduslovi za nastavni predmet definiraju se kao
lista nastavnih predmeta iz kojih student mora imati ostvarene ECTS
kredite prije pristupanja nastavi iz tog nastavnog predmeta. Lista
preduslova za nastavni predmet navodi se u silabusu (programu)
nastavnog predmeta. Student moe pristupiti nastavi na nastavnom
predmetu za koje nema ispunjene preduslove i uz pismeno doputenje
predmetnog nastavnika. Ukoliko u Studijskom programu nisu definirani
preduslovi za neki nastavni predmet, taj nastavni predmet student
moe sluati bezuslovno.

UpisnaStudijskiprogram
Studenti upisuju studijski program prvog ciklusa Elektrotehika i
raunarstvo u skladu sa dokumentom Pravila i procedure za prijem i
upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u
Tuzli.
Kandidati koji su ostvarili pravo upisa na studijski program mogu birati
usmjerenje u skladu sa pozicijom na rang listi formiranoj nakon
kvalifikacionog ispita i utvrenim kvotama po usmjerenjima. Kvote po
usmjerenjima formiraju se tako da studenti budu ravnomjerno
rasporeeni po usmjerenjima. Usmjerenje na koje je student
rasporeen ne moe se mijenjati nakon zavrenog upisa na prvu
godinu studija.
Student upisuje viu godinu studija u skladu sa Zakonom i Opim
aktima Univerziteta u Tuzli.

PRVA GODINA STUDIJA sva usmjerenja

Vrsta

Predmet
Matematika I

Obavezni predmeti

Obavezni predmeti

Fizika I
Osnovi elektrotehnike I
Osnovi raunarstva
Tehnologije za podrku tehnikom pisanju
Matematika II
Fizika II
Osnovi elektrotehnike II
Osnovi programiranja
Uvod u energetske sisteme
UKUPNO OBAVEZNIH

P
3
3
3
3
3

15

Zimski sem.
A
L EC
2
0
6
1
2
1
1

1
1
1
0

Ljetni sem.
A
L EC

6
7
6
5

30

3
3

2
1

0
1

6
6

3
3
3
15

2
1
1
7

1
1
0
3

7
6
5
30

DRUGA GODINA STUDIJA usmjerenje ESKE

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet
Elektromehanika konverzija energije

P
3

Teorija elektrinih kola

Osnovi elektronike
Signali i sistemi

3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
2
0
6
1
1
1

1
1
1

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Ljetni sem.
A
L EC

6
6
6
6

Elektrina mjerenja
Teorija elektromagnetnih polja
Senzori i pretvarai
Osnovi mehatronike

3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

12

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH

12

30

6
6
6
6
6
30

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

TREA GODINA STUDIJA usmjerenje ESKE

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet

Zimski sem.
P
A
L EC

Elektrine maine I
Linearni sistemi automatskog upravljanja I
Elektromagnetska kompatibilnost
Elektrine mree

3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Ljetni sem.
P
A
L EC

6
6
6
6
6

Elektrina postrojenja
Elektrine maine II
Dijagnostika u energetici

3
3
3

1
2
1

1
1
1

6
6
6

Operaciona istraivanja

12

6
6
30

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH

12

30

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

ETVRTA GODINA STUDIJA usmjerenje ESKE

Vrsta

Predmet

Obavezni predmeti

Elektromotorni pogoni
Zatitni i upravljaki sistemi
Proizvodnja energije
Mehatronika

Izborni predmet

Obavezni predmeti

P
3
3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
1
1
6
1
1
6
6

Sistemi konverzije energije

Upravljanje elektromotornih pogona
Energetika i okolina
Ekonomika i organizacija poslovanja

3
3
3
3

Ljetni sem.
A
L EC

1
1
1
1

1
1
1
1

Zavrni rad
UKUPNO OBAVEZNIH
12 4
4
30 12 4
4
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima
Zavrni rad nosi 6 ECTS kredita ime je ukupan broj ostvarenih kredita 30

6
6
6
6
6
30

DRUGA GODINA STUDIJA - usmjerenje EEMS

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet
Matematika III

P
3

Teorija elektrinih kola

Mjerenja u elektrotehnici
Matrine metode u elektrotehnici

3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
2
0
6
1
1
1

1
1
1

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Numerike metode u elektrotehnici

Programski alati u elektroenergetici
Elektroenergetske prenosne i distributivne mree
Elektrine instalacije niskog napona
Teorija elektromagnetnih polja
UKUPNO OBAVEZNIH

12

Ljetni sem.
A
L EC

6
6
6
6

30

3
3

2
1

0
1

6
6

3
3
9

1
1
4

1
1
2

6
6
24

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

TREA GODINA STUDIJA - usmjerenje EEMS

Vrsta

Obavezni predmeti

Optimizacione metode u elektrotehnici

Zimski sem.
P
A
L EC
3
1
1
6

Modeliranje sistema
Inteligentni sistemi u elektroenergetici
Elektrine maine I

3
3
3

Predmet

1
1
1

1
1
1

Izborni predmeti

Obavezni predmeti

Ljetni sem.
P
A
L EC

6
6
6
6

Elektroenergetske stanice
Simulacija sistema
Tehnika visokih napona
Relejna tehnika

3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

12

Izborni predmeti
UKUPNO OBAVEZNIH

12

30

6
6
6
6
6
30

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

ETVRTA GODINA STUDIJA usmjerenje EEMS

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet
Analiza elektroenergetskog sistema
Upravljanje elektroenergetskog sistema
Elektrane
Elektromotorni pogoni

P
3
3
3
3

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Dinamika elektroenergetskog sistema

Trite elektrine energije
Planiranje elektroenergetskih sistema
Numeriki postupci u projektovanju
Zavrni rad
UKUPNO OBAVEZNIH

12

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
1
1
6
1
1
6
6

30

Ljetni sem.
A
L EC

3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

12

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

6
6
6
6
6
30

Zavrni rad nosi 6 ECTS kredita ime je ukupan broj ostvarenih kredita 30

DRUGA GODINA STUDIJA usmjerenje Telekomunikacije

Vrsta

Predmet

Obavezni predmeti

Obavezni predmeti

Matematika III
Osnovi elektronike
Signali i sistemi
Matrine metode u elektrotehnici
Teorija elektrinih kola
Analogna inegrisana elektronika
Statistika teorija telekomunikacija
Sekvencijalni sklopovi
Teorija elektromagnetnih polja

P
3
3
3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
2
0
6
1
1
6
1
1
6
1
1

1
1

Ljetni sem.
A
L EC

6
6
3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

12

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH

15

30

6
6
6
6
6
30

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

TREA GODINA STUDIJA usmjerenje Telekomunikacije

Vrsta

Predmet

Obavezni predmeti

Osnovi telekomunikacija
Teorija informacija i kodovanje
Telekomunikacioni protokoli
Digitalna obrada signala

P
3
3
3
3

Izborni predmet
Obavezni predmeti

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
1
1
6
1
1
6
6

Optike telekomunikacije
Digitalne telekomunikacije
Mjerenja u telekomunikacijama
Radijski telekomunikacijski sistemi

Ljetni sem.
A
L EC

3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

Izborni predmeti
UKUPNO OBAVEZNIH
12 4
4
30 12 4
4
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

6
6
6
6
6
30

ETVRTA GODINA STUDIJA usmjerenje Telekomunikacije

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet
Mobilne telekomunikacije
Satelitske telekomunikacije
Telekomunikacione mree
Linearni sistemi automatskog upravljanja I

Izborni predmet
Obavezni predmeti

Komutacijski sistemi
Projektovanje telekomunikacionih mrea
Mikroprocesorski sistemi u telekomunikacijama
Multimedijski sistemi i komunikacije

P
3
3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
1
1
6
1
1
6
6

Ljetni sem.
P
A
L EC

3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

Zavrni rad
UKUPNO OBAVEZNIH
12 4
4
30 12 4
4
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

6
6
6
6
6
30

Zavrni rad nosi 6 ECTS kredita ime je ukupan broj ostvarenih kredita 30

DRUGA GODINA STUDIJA usmjerenje Raunarstvo i informatika

Vrsta

Predmet
Matematika III

Obavezni predmeti

Obavezni predmeti

Signali i sistemi
Osnovi elektronike
Objektno orijentirano programiranje
Matrine metode u elektrotehnici
Primjena inenjerskih softverskih paketa
Arhutektura raunara
Uvod u raunarske algoritme
Strukture podataka

P
3
3
3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
2
0
6
1
1
1
1

1
1
1
1

Ljetni sem.
A
L EC

6
6
6
6
3
3
3
3

1
1
1
1

1
1
1
1

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH
15 6
4
30 12 4
4
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

6
6
6
6
6
30

TREA GODINA STUDIJA usmjerenje Raunarstvo i informatika

Vrsta

Predmet

Obavezni predmeti

Modeliranje dinamikih sistema

Operativni sistemi
Baze podataka

P
3
3
3

Izborni predmeti
Izborni predmeti
Obavezni predmeti

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
1
1
6
6
6

Raunarska grafika
Simulacija dinamikih sistema
Raunarske mree
Razvoj softvera

3
3
3
3

Ljetni sem.
A
L EC

1
1
1
1

1
1
1
1

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH
9
3
3
30 12 4
4
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

6
6
6
6
6
30

ETVRTA GODINA STUDIJA usmjerenje Raunarstvo i informatika

Vrsta

Predmet

Obavezni predmeti

Linearni sistemi automatskog upravljanja I

Winows programiranje
Dizajn kompajlera

Izborni predmeti
Izborni predmeti
Obavezni predmeti

P
3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
1
1
6
6
6

Sistemsko programiranje
Razvoj web aplikacije

3
3

Ljetni sem.
A
L EC

1
1

1
1

Izborni predmeti
Izborni predmeti
Zavrni rad
UKUPNO OBAVEZNIH
9
3
3
18
6
2
2
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima
Zavrni rad nosi 6 ECTS kredita ime je ukupan broj ostvarenih kredita 30

6
6
6
6
6
24

DRUGA GODINA STUDIJA Automatika i robotika

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet
Matematika III

P
3

Teorija elektrinih kola

Osnovi elektronike
Objektno orijentirano programiranje

3
3
3

Zimski sem.
A
L EC
2
0
6
1
1
1

1
1
1

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Ljetni sem.
A
L EC

6
6
6
6

Analogna inegrisana elektronika

Projektovanje logikih sistema
Linearni dinamiki sistemi i signali
Mjerenja u automatici i robotici

3
3
3
3

1
0
1
0

1
2
1
2

12

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH

12

24

6
6
6
6
6
24

Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

TREA GODINA STUDIJA Automatika i robotika

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet
Linearni sistemi automatskog upravljanja I
Stohastiki sistemi i estimacije
Instrumentacija
Modeliranje i simulacija

P
3
3
3
3

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Zimski sem.
A
L EC
1
1
6
1
1
6
0
2
6
1
1
6
6

Ljetni sem.
A
L EC

Linearni sistemi automatskog upravljanja II

Nelinearni sistemi automatskog upravljanja

3
3

1
1

1
1

6
6

Aktuatori
Projektovanje mikroprocesorskih sistema

3
3

1
0

1
2

6
6
6
30

Izborni predmet
UKUPNO OBAVEZNIH
12 3
5
30 12 3
5
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

ETVRTA GODINA STUDIJA Automatika i robotika

Vrsta

Obavezni predmeti

Predmet

Zimski sem.
P
A
L EC

Digitalni sistemi upravljanja i obrade signala I

Optimalno upravljanje
Projektovanje sistema na ipu
Distribuirani sistemi automatizacije

3
3
3
3

Izborni predmet

Obavezni predmeti

Digitalni sistemi upravljanja i obrade signala II

Robotika i mainska vizija
Upravljanje mehatronikim sistemima
Inteligentni sistemi

1
1
0
0

1
1
2
2

Ljetni sem.
P
A
L EC

6
6
6
6
6
3
3
3

1
1
1

1
1
1

6
6
6

3
0
2
6
Zavrni rad
6
UKUPNO OBAVEZNIH
12 2
6
30 12 3
5
30
Student bira bilo koji izborni predmet koji ide u tekuem semestru na ostala etiri usmjerenja vodei
rauna o potrebnim preduslovima

Zavrni rad nosi 6 ECTS kredita ime je ukupan broj ostvarenih kredita 30

Spisak nastavnih predmeta po usmjerenjima

Automatika i robotika
Linearni sistemi automatskog upravljanja I
Projektovanje logikih sistema
Linearni dinamiki sistemi i signali
Mjerenja u automatici i robotici
Linearni sistemi automatskog upravljanja II
Nelinearni sistemi automatskog upravljanja
Aktuatori
Projektovanje mikroprocesorskih sistema
Digitalni sistemi upravljanja i obrade signala I
Optimalno upravljanje
Projektovanje sistema na ipu
Distribuirani sistemi automatizacije
Digitalni sistemi upravljanja i obrade signala II
Robotika i mainska vizija
Upravljanje mehatronikim sistemima
Inteligentni sistemi
Stohastiki sistemi i estimacija
Instrumentacija

EEMS
Uvod u energetske sisteme
Teorija elektrinih kola
Mjerenja u elektrotehnici
Matrine metode u elektrotehnici
Numerike metode u elektrotehnici
Programski alati u elektroenergetici
Elektroenergetske prenosne i distributivne mree
Elektrine instalacije niskog napona
Optimizacione metode u elektrotehnici
Modeliranje sistema
Inteligentni sistemi u elektroenergetici
Elektroenergetske stanice
Simulacija sistema
Tehnika visokih napona
Relejna tehnika
Analiza elektroenergetskog sistema
Upravljanje elektroenergetskog sistema
Elektrane
Dinamika elektroenergetskog sistema
Trite elektrine energije
Planiranje elektroenergetskih sistema
Numeriki postupci u projektovanju

ESKE
Osnovi elektrotehnike I
Osnovi elektrotehnike II
Elektromehanika konverzija energije
Elektrina mjerenja
Teorija elektromagnetnih polja

Senzori i pretvarai
Osnovi mehatronike
Elektrine maine I
Elektromagnetska kompatibilnost
Elektrine mree
Elektrina postrojenja
Elektrine maine II
Dijagnostika u energetici
Operaciona istraivanja
Elektromotorni pogoni
Zatitni i upravljaki sistemi
Proizvodnja energije
Mehatronika
Sistemi konverzije energije
Upravljanje elektromotornih pogona
Energetika i okolina
Ekonomika i organizacija poslovanja

Raunarstvo i informatika
Osnovi raunarstva
Osnovi programiranja
Matrine metode u elektrotehnici
Modeliranje sistema
Simulacija sistema
Objektno orijentirano programiranje
Primjena inenjerskih softverskih paketa
Arhutektura raunara
Uvod u raunarske algoritme
Strukture podataka
Operativni sistemi
Baze podataka
Raunarske mree
Razvoj softvera
Windows programiranje
Dizajn kompajlera
Sistemsko programiranje
Razvoj web aplikacija
Raunarska grafika

Telekomunikacije
Tehnologije za podrku tehnikom pisanju
Osnovi elektronike
Signali i sistemi
Analogna inegrisana elektronika
Statistika teorija telekomunikacija
Sekvencijalni sklopovi
Osnovi telekomunikacija
Teorija informacija i kodovanje
Telekomunikacioni protokoli
Digitalna obrada signala
Optike telekomunikacije

Digitalne telekomunikacije
Mjerenja u telekomunikacijama
Radijski telekomunikacijski sistemi
Mobilne telekomunikacije
Satelitske telekomunikacije
Telekomunikacione mree
Komutacijski sistemi
Projektovanje telekomunikacionih mrea
Mikroprocesorski sistemi u telekomunikacijama
Multimedijski sistemi i komunikacije

Biomedicinska tehnologija
Principi biomedicinskog inenjeringa
Kliniki inenjering
Obrada i analiza medicinskih slika
Prepoznavanje uzoraka
Telemedicina