UNIVERZITET U SARAJEVU

POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI
FAKULTET
KRMNO BILJE

Stona repa - Beta

vulgaris L. spp. crassa

MENTOR:

Prof.dr. Senija Alibegovi-Grbi

STUDENTI:

Bandi Elmina, Begovi Samra

Fati Amila

Sarajevo, Maj, 2015.godine

SADRAJ

1. UVOD

2. Morfoloka svojstva stone repe

3. Agroekoloki uvjeti za uzgoj stone repe

4. Agrotehnika za proizvodnju stone repe

5. Njega usjeva stone repe

6. Zatita stone repe od bolesti

7. Vaenje stone repe

8. Koritenje stone repe kao krme...............................................6

9.ZAKLJUAK

10.LITERATURA

1. UVOD

Engleskinaziv: Fodder beet;

Latinski naziv: Beta vulgaris L. spp. crassa;

Stona repa potie iz Sredozemnog i Atlantskog podruja. Daje

visok prinos lista i korijena. List se moe koristiti prilikom vaenja, a
korijen tokom zimskog razdoblja. Dvogodinja je biljka. U prvoj godini
oblikuje veliki zadebljali korijen i glavu s liem, a u drugoj godini
vegetacije razvija stabiljku s liem, cvjetove i plodove.
Stona je repa bitno krmivo u zimskim mjesecima kada razvodnjava
prehranu temeljenu na sijenu, silai i koncentratima. Ima visoku hranjivu
vrijednost i stoka ju rado jede. Najbolje ju je uzgajati poslije krompira ili
travno-djetelinske smjese. Dobro reaguje na tekua organska gnojiva.
Neke sorte stone repe daju prinose i do 200 t/ha.

Slika 1.1 Stona repa

2. Morfoloka svojstva stone repe

Korijen je valjkastog oblika i izduen, u osnovi vretenast. Na

poprenom presjeku tijela korijena zapaaju se koncentrini krugovi, ali ih
ima znatno manje nego kod eerne repe, oko 4 do 5. List ima osrednje
dugu peteljku i glatku svijetlozelenu iroku plojku. Listovi zauzimaju
poluuspravan poloaj. Duljina vegetacije varira od 4 do 5,5 mjeseci,
ovisno o kultivarima.

Slika 1.2 Stona repa, morfoloki prikaz

3. Agroekoloki uvjeti za uzgoj stone repe

Prema klimi i tlu stona repa ima sline zahtjeve kao i eerna repa.
Podnosi otriju zimu, ali osjetljiva je na niske temperature u kasnijoj
jeseni. Bolje uspijeva u podrujima s vie padavina. Odgovaraju joj
duboka, plodna tla, dobro strukturirana i vodopropusna. Mogu uspijevati i
na kiselijim tlima, pseudoglejnim i brdskim tlima s dovoljno vode.

Slika 1.3 Repa, stona, crvena

4. Agrotehnika za proizvodnju stone repe

4.1. Plodored
Najbolje predkulture su zrnaste mahunarke i viegodinje
legumonoze te djetelinsko travne smjese. Stona je repa dobra
predkultura za veinu drugih kultura.

4.2. Obrada tla

Ista kao i za eernu repu. Nakon ranih predkultura (strne itarice,
uljana repica, rani krmni usjevi, graak za zeleno zrno, grah mahunar itd.)
obavlja se oranje na 10 cm dubine, zatim ljetno oranje na oko 20 m (s
unoenjem stajnjaka i ravnanjem) i duboko jesenje oranje na 30 35
dubine. Nakon kasnijih usjeva mogue je provesti dva oranja, a nakon
kasnih usjeva samo jedno oranje, a zatim i tanjiranje.

4.3. Gnojidba
Stona repa jako dobro reaguje na gnojidbu stajskim gnojivom.
Nezreli stajski gnoj moe se zaorati u ljetnom oranju, a zreli stajski gnoj
dubokim jesenjim oranjem. Tlo se moe gnojiti na isti nain kao i za
eernu repu, ali s poveanom koliinom duika, jer se tako moe poveati
prirod i koliina bjelanevina u korijenu. Koliina duika moe iznositi oko
150 200 kg/ha, fosfora 150 kg/ha i kalija oko 250 kg/ha. Tla siromana
borom treba gnojiti formulacijama mineralnih gnojiva s borom, osobito
ako se ne gnoje stajskim gnojem.

4.4. Sjetva
Sije se u drugoj polovici marta ili poetkom aprila, kada se tlo u
sjetvenom sloju (2 3 cm) zagrije na 5 C. Razmak izmeu redova iznosi
45 ili 50 cm, a unutar reda 25cm, pa se postie sklop od 80 000 90 000
biljaka/ha. Budui da je sjeme vieklino, koliina sjemena iznosi oko 15
20 kg/ha.

5. Njega usjeva stone repe

Ako je tlo nakon sjetve suho, treba obaviti valjanje. U sluaju da se
stvori pokorica (poslije jakih kia), potrebno je obaviti drljanje laganim
drljaama ili rotacijskim drljaama. Korovi se unitavanju herbicidima,
kultivacijom, okopavanjem i plijevljenjem.

6. Zatita stone repe od bolesti

Od bolesti stone repe najee su pjegavost lista i pepelnica.
Proizvoai se moraju pobrinuti da ove bolesti otkriju blagovremeno i da
ne dozvole da uhvate maha. Zatita, dakle, mora biti blagovremena.
Pjegavost lia stone repe prepoznaje se po tome to se na naliju lista
pojavljuju sivkaste navlake, a s gornje strane mrkocrvene pjege. One su
obino okruglaste, prenika dva-etiri milimetra. Razvojem bolesti broj
pjega se poveava, dolazi do nihovog spajanja i suenja dijelova lia i
otpadanja. Prvi simptomi primjeuju se krajem juna i poetkom jula, a
napad je mogu i u septembru pojavom rose. Suzbijanje se izvodi
prskanjem preparatima betafen 60 i impakt u koliini 0,5 plus 0,5
litara po hektaru. Zatim, mogu da se koriste preparati na bazi
kalaja:brestanid, brestan i drugi, zatim na bazi bakra, razni organski
fungicidi i sistemici.
Pepelnica stone repe je bolest ijem
razvoju pogoduje toplo vrijeme i
izrazita sua. Moe da izazove
smanjenje prinosa i do 25 odsto. Javlja
se ee na liu polovinom jula.
Simptomi su u vidu bjeliastih oaza na
srednjem liu. Jako zaraeno lie uti
i otpada. U cilju suzbijanja ove bolesti
primjenjuje se plodored, a od preparata
koriste se oni na bazi sumpora prah i
koloidni sumpor, zatim organski
fungicidi impakt, rubigan i dr.

Slika 1.4 Opasnost od pepelnice i pjegavosti

7. Vaenje stone repe

Repu treba izvaditi prije jesenjih mrazeva jer se smrznuta repa u

trapu kvari. Vadi se runo ili linijama za vaenje repe. Glave se ne reu,
samo se odsjee lie, a korijen se oisti od zemlje. Oieni korijen se
sprema u trapove iroke 1,5 m i isto toliko visoke. Oteenu ili smrznutu
repu treba izdvojiti i njome hraniti stoku.

Slika 1.5 Kombajni i linije za stonu repu

8. Koritenje stone repe kao krme

Stona je repa bitno krmivo u zimskim mjesecima kada
razvodnjava prehranu temeljenu na sijenu, silai i koncentratima. Ima
visoku hranjivu vrijednost i stoka ju rado jede. Najbolje ju je uzgajati
poslije krompira ili travno-djetelinske smjese. Dobro reaguje na tekua
organska gnojiva.
Stona repa kao zelena krma moe se koristiti ispaom ili kao pokoena,a
moe se i silirati. Ukoliko se gaji kao glavni usijev, u toku vegetacije moe
dati 2-3 otkosa, i to prvih 2 mjeseca nakon sjetve, a drugi poslihe mjesec
i po dana. Kod postrne sjetve mogu se skinuti do jeseni dva otkosa.
Kod ranog jesenjeg zasnivanja usjeva jedan otkos se skida u jesen, a
drugi rano u proljee , u fazi punog cvjetanja, a zatim se zemljite
priprema za naredni usjev.
Koenje se obavlja u toku jeseni na visini od 7-8 cm. Ova visina kosidbe
se preporuuje da bi se omoguila to bolja regeneracija i uspenije
prezimljavanje biljaka.
Prinos zelene krme je 50-80 t/ha. Spada u grupu biljaka koje ne mogu
same da se siliraju, pa je preporuka da se u toku siliranja doda suhlja
masa (slama, sijeno, kukuruzovina...).

ZAKLJUAK

Stona je repa bitno krmivo u zimskim mjesecima kada

razvodnjava prehranu temeljenu na sijenu, silai i
koncentratima.
Ima visoku hranjivu vrijednost i stoka je rado jede.
Ba taj nivo hranjive vrijednosti je posebno istie meu
biljkama za ishranu stoke.
Lie i glave stone repe koriste se za izravnu hranidbu stoke
u svjeem stanju ili kao silaa, dok se korijen skladiti ili
silira i upotrebljava tijekom zime.
Time moemo zakljuiti da je vrlo bitna u ishrani stoke.
Gospodska vrijednost stone repe ne oituje se samo u
hranidbenoj, nego i u laksativnoj vrijednosti, zbog ega se
poveava iskoristivost ostalih krmiva, osobito koncentrata.
Postala je i najprofitabilnija biljna vrsta, zahvaljujui tome
to se moe dobro iskoristi, kako za ishranu same stoke,
dakle isplativa je i korisna biljka, tako i za neke druge svrhe i
vidove zarade.
Prinos zelene krme je 50-80 t/ha. Spada u grupu biljaka koje
ne mogu same da se siliraju, pa je preporuka da se u toku
siliranja doda suhlja masa.

LITERATURA
Web:

http://www.ekopoduzetnik.com/tekstovi/stocarstvo-5661/
(Preuzeto: 8.5.2015.)

http://www.agroklub.com/sortna-lista/repa-krumpir/stocnarepa-36/
(Preuzeto: 8.5.2015.)