UVOD

U ovom radu u obraivati temu pod nazivom Europska unija (kratica EU), njenu povijest,
institucije, nadlenosti, njen pravni sustav te politiku koju vodi. Cilj rada je pojasniti
Europsku uniju kao instituciju i zajednicu koja slui kao skup europskih nacija koje
zajedniko nastupaju na globalnom tritu. Nastala je radi lakeg konkuriranja svjetskim
velesilama poput SAD-a, Rusije i Kine. EU je jedinstvena meuvladina i nadnacionalna
zajednica europskih drava, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je
zapoeo 1951. godine izmeu est drava (Belgije, Francuske, Njemake, Italije,
Luksemburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993.
godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor

iz

Maastrichta). Europska unija danas broji 27 drava lanica. Prostire se na 4.325.675 km, a
broji oko 502 milijuna stanovnika. Sastoji se od institucija poput, Europskog parlamenta,
Europskog vijea, Komisije, Suda EU, Sredinje banke te Revizorskog suda. Postoje tri
nadlenosti i ima specifian pravni sustav koji se redovno razvija i prilagoava. Svaka lanica
odreuje i provodi svoju politiku ali neke su im zajednike i ne mogu ih pojedinano voditi a
to su carinska politika, ekonomska (monetarna) ta se politika odnosi na drave koje koriste
euro kao sredstvo plaanja uz njih se naravno nalazi i poljoprivredna politika, vanjska
politika. EU ima i svoj proraun koji se izglasava u Europskom parlamentu svakih est
godina.

1. POVIJEST EUROPSKE UNIJE

1.1. POVIJEST IDEJE EUROPSKOG UJEDINJENJA

Ideja u Europi kao kulturnoj i politiki jedinstvenoj pojavila se mnogo prije 20. stoljea.
Mnogi pojedinci su je oblikovali na razliite naine i sa razliitim ciljevima, ali ona je dugo
postojala kao utopija koja nije mogla da se primjeni zbog tadanjeg poretka u Europi. Kroz
povijest su se smjenjivale velike sile kao to su Francuska, Velika Britanija, Austro-Ugraska
pa se ideja o ujedinjenoj Europi gubila zbog sukoba ili se nacionalizirala, npr. sluaj politike
Napoleona Bonapartea. Potreba za uspostavljanjem unutranjeg mira u Europi dovela je do
jaanja zamisli o ujedinjenoj Europi i do pojave organiziranog propagairanja te zamisli, pa
ak i do udruivanja pokreta za ujedinjenje iz raznih drava. Meutim tej sa sazrijevanjem
politike svijesti, uslijed da svijetska rata koja su donjela velika razaranja i opad odnosa u
svijetu openito, dolazi do ozbiljnijeg stava prema stvaranju kednog vida ujedinjenja u
Europi, naravno integracija europskih drava je proces koji je spor i nimalo jednostavan te on
i dalje traje mjenjajui svoj oblik i znaenje svake godine.

1.2. IDEJA POSLIJE PRVOG SVJETSKOG RATA

Dvadesetih godina 20. stoljea nakon okonaja Prvog svjetskog rata ideja europskog
ujedinjenja dobila je jednu novu dimenziju. Naime Europa izmorena dugotrajnim ratom,
traila je nain da osigura mir na dui period i tako se javila ideja o stvaranju svjetske
mirovne organizacije te je tako osnovana Liga naroda 1919. godine Parikim ugovorima a
inicijator je bio ameriki predsjednik Woodrow Wilson. Osnovni zadatak Lige kao vojnog
pakta za odranje novonastalog teritorijalnog

poretka, bio je ouvanje mira, kolektivne

sigurnosti i nezavisnosti njenih lanica ali kako Liga nije imala efikasne instrumente da
sprovede svoja naela pa je tako vie imala moralni nego stvarni efekt.
Pararelno uz Ligu naroda raa se Paneuropski pokret iji je osniva austrijski grof
Coundenhove-Kalergi, autor manifesta Paneuropa u kome je predloio stvaranje Sjedinjenih
Europskih Drava po ugledu na Sjedinjene Amerike Drave. 1926. Odran je Paneuropski
kongres te predloio svoje ideje kao to su ravnopravnost nacionalnih drava, pouzdanije
2

garancije za dravne granice, sklapanje saveza s Rusijom i konano stvaranje carinske unije i
jedinstvenog gospodarskog podruja. Iz ideje u realizaciju nije dolo zbog velike ekonomske
krize (Velika depresija), jakih nacionalnih tenzija, straha od francuskog hegemonizma te
naravno Drugi svjetski rat i nacionalsocijalizam.

1.3. EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ELIK

Povijest Europske unije see do sredine prolog stoljea, kada je osnovana Europska
zajednica za ugljen i elik (eng. European Coal and Steel Community), koja je nastala na
temelju Schumanova plana u sklopu kojeg je 1950. godine predloeno stvaranje ovlasti nad
industrijom ugljena i elika poslijeratne Njemake i Francuske, kao i drugih drava koje su im
se htjele prikljuiti. Potpisivanjem Ugovora o Europskoj zajednici za ugljen i elik 18. travnja
1951. u Parizu su Njemaka, Francuska, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Italija
uspostavile zajedniki okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji ugljena i elika, te
autonomni sustav institucija koje e time upravljati sljedeih 50 godina. Ugovor je stupio na
snagu 23. srpnja 1952. godine. Ministri vanjskih poslova ovih drava su na Sastanku u
Messini, 1. i 2. lipnja 1955. godine, odluili proiriti europsku integraciju na cjelokupno
gospodarstvo.

1.4. EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA

25. oujka 1957. Europska zajednica za ugljen i elik u Rimu potpisuje Ugovor o osnivanju
Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, koji je stupio na
snagu prvim danom sljedee godine. Time je utemeljeno zajedniko trite iroke palete
proizvoda i usluga. Carine izmeu ovih est drava su ukinute 1. srpnja 1968. godine. Kako je
pothvat uspostavljanja zajednike politike bio izrazito uspjean, Europskoj ekonomskoj
zajednici odluile su se prikljuiti i Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Istovremeno,
kada su te tri zemlje postale lanice zajednice 1973. godine, uvedena je i socijalna politika i
politika zatite okolia.

1.5. EUROPSKI PARLAMENT I PROIRENJA

U srpnju 1979. godine odrani su prvi izbori za Europski parlament (European Parliament).
To je institucija koja predstavlja graane drava lanica zajednice, a broj lanova parlamenta
je razmjeran udjelu stanovnika pojedine drave u ukupnom broju stanovnika zajednice.
1981. godine EEZ-u se prikljuuje Grka, a pet godina kasnije i panjolska i Portugal. Time
je ojaana prisutnost zajednice na jugu Europe i potaknuta vanost proirenja programa
regionalne pomoi. Nakon pada berlinskog zida 1989. mijenja se politika slika Europe.
Uspostavlja se demokracija u svim zemljama srednje i istone Europe, koje su dotad bile pod
sovjetskom kontrolom. Sm Sovjetski savez prestaje postojati 1991. kada se raspada na 15
drava. U meuvremenu su drave lanice pregovarale o novom Ugovoru o Europskoj uniji,
kojeg je Europsko vijee (European Council) prihvatilo 1991. godine u Maastrichtu. Ugovor
je stupio na snagu 1. studenog 1993. Tim ugovorom je stvorena Europska unija.
1. sijenja 1995. Europske unija je proirena na jo tri drave lanice: vedsku, Austriju i
Finsku. Europska unija je ve tada uvelike poela raditi na ostvarenju velikog pothvata uvoenju jedinstvene valute. Tako je 1999. godine uveden euro za financijske (negotovinske)
transakcije, a tri godine poslije nale su su u optjecaju kovanice i novanice Eura. Nedugo
zatim dogodilo se najvee proirenje Europske unije u povijesti. 1. svibnja 2004. lanicama je
postalo novih 10 drava: eka, Slovaka, Poljska, Malta, Cipar, Slovenija, Maarska,
Estonija, Latvija i Litva. To je peto proirenje imalo i politiku i moralnu dimenziju.
Omoguilo je svim europskim zemljama bez obzira nazemljopisni poloaj, kulturu, povijest i
tenje pridruivanje europskoj obitelji. Prvim danom

2007. godine, lanicama postaju

Bugarska i Rumunjska.

2. INSTITUCIJE
Institucionalnu ustroj Europske unije (EU) ine sedam institucija. U poetku su tri Zajednice
imale svaka vlastita izvrna tijela, a zajedniki su im bili Skuptina predstavnika (kasnije
Europski parlament) i Sud pravde. Tek su 1967. godine na osnovi Ugovor o spajanju spojena
istovrsna tijela Zajednica. Lisabonski ugovor uveo je bitne promjene u institucionalnoj
strukturi.

Prema lanku 13. Ugovora o Europskoj uniji, institucije Europske unije su:

Europski parlament,

Europsko vijee,

Vijee,

Europska komisija ("Komisija"),

Sud Europske unije,

Europska sredinja banka,

Revizorski sud.

Postoje i druga tijela i ustanove:

Gospodarski i socijalni odbor - savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 lanova.

Ima sjedite u Bruxellesu.

Odbor regija - takoer savjetodavno tijelo EU, sastavljeno od 317 lanova koje
delegiraju tijela lokalnih i regionalnh vlasti drava nica EU kako bi zastupali interese
regija jedinica lokalne samouprave na razin Unije. Ima sjedite u Bruxellesu.

Europska investicijska banka - ustrojena je Rimskim ugovorom o osnivanju EZ-a, s

ciljem pridonoenja uravoteenosti razvoja Europske zajednice gospodarskom
integracijom i socijalnom kohezijom. Banka osigurava dugorono financiranje
odreenih kapitalnih projekata u Uniji te u drugim dravama svijeta. Ima sjedite u
Luksemburgu.

Europska banka za obnovu i razvoj - osnovana je 1991. godne kako bi pomogla bivim
komunistikim dravama u njihovoj transformaciji u trina gospodarstva. Banka se
bavi investiranjem u privatna poduzea, samostalno ili s drugim partnerima. Sjedite
banke je u Londonu.

3. NADLENOST
5

Granice nadlenosti Unije ureene su naelom dodjeljivanja, dok je izvravanje nadlenosti

Unije ureeno je naelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na temelju naela
dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadlenosti koje su joj drave lanice dodijelile
Ugovorima kako bi postigla njima odreene ciljeve. Nadlenosti koje Ugovorima nisu
dodijeljene Uniji, zadravaju drave lanice. Na temelju naela supsidijarnosti, u podrujima
koja nisu u njezinoj iskljuivoj nadlenosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve
predloenog djelovanja drave lanice ne mogu dostatno ostvariti na sredinjoj, regionalnoj ili
lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili uinka predloenog djelovanja oni na bolji nain
mogu ostvariti na razini Unije. Na temelju naela proporcionalnosti, sadraj i oblik djelovanja
Unije ne prelazi ono to je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora.

3.1. KATEGORIJE NADLENOSTI

Kada je Ugovorima Uniji u posebnom podruju dodijeljena iskljuiva nadlenost, samo Unija
moe donositi i usvajati pravno obvezujue akte, dok drave lanice to mogu initi
samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije. Kada je
Ugovorima Uniji u odreenom podruju dodijeljena nadlenost koju ona dijeli s dravama
lanicama, pravno obvezujue akte u tom podruju mogu donositi i usvajati Unija i drave
lanice. Drave lanice svoju nadlenost izvravaju u onoj mjeri u kojoj Unija ne izvrava
svoju nadlenost. Drave lanice svoju nadlenost ponovno izvravaju u mjeri u kojoj je
Unija odluila prestati izvravati svoju nadlenost.

3.2. ISKLJUIVA NADLENOST

Unija ima i iskljuivu nadlenost za sklapanje meunarodnog sporazuma kad je njegovo
sklapanje predvieno zakonodavnim aktom Unije.
to su :

Carinska unija

Utvrivanje pravila o trinom natjecanju potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg

trita

Monetarna politika za drave lanice ija je valuta euro

6

Ouvanje morskih biolokih resursa u okviru zajednike ribarstvene politike

Zajednika trgovinska politika

3.3.

PODIJELJENA NADLENOST

Drave lanice ne mogu vriti svoju nadlenost u podrujima gdje je vri Unija."

unutarnje trite

socijalnoj politici za aspekte utvrene u ovom Ugovoru

ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

poljoprivreda i ribarstvo, osim ouvanja morskih biolokih resursa

okoli

zatita potroaa

promet

transeuropske mree

energetika

podruja slobode, sigurnosti i pravde

zajednika briga za sigurnost u pitanjima javnog zdravstva, za aspekte utvrene u

Ugovoru

"Izvravanje te nadlenosti od strane Unije ne smije drave lanice spreavati u izvravanju

njihove nadlenosti:"

podrujima istraivanja, tehnolokog razvoja i svemira

razvojne suradnje, humanitarne pomoi

"Unija koordinira politike drava lanica ili implementira dopune njihovim zajednikim
politikama, koje nisu drugdje pokrivene"

koordinacija ekonomske politike, politike zapoljavanja i socijalne politike

zajednika vanjske i sigurnosne politike, kao i obrambena politika

7

3.4.

KOMPLEMENTARNA NADLENOST

"Unija je nadlena za poduzimanje djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju

djelovanja drava lanica:"

zatita i poboljanje zdravlja ljudi;

industrija;

kultura;

turizam;

obrazovanje, strukovno obrazovanje, mladi i sport;

civilna zatita;

administrativna suradnja.

4. PRAVNI SUSTAV
Pravni sustav Europske unije specifian je jer nema znaajke pravnih sustava drava lanica,
ali ni znaajke sustava meunarodnih organizacija. Stoga ga se najee predstavlja kao
pravni sustav sui generis, koji se razvija i prilagoava potrebama i specifinostima europske
integracije.
Europsko pravo ini ukupnost svih propisa vaeih u okviru Europske unije, a obiajeno se
dijeli na primarno i sekundarno. U primarno pravo ubrajaju se osnivaki ugovori, zajedno sa
svim sporazumima, ugovorima te odlukama koji mijenjaju i dopunju osnivake ugovore, te
opa naela prava Zajednice. Sve ostale pravne norme temelje se i podreene su normama
8

primarnoga prava. Sekundarno pravo ine pravni akti koje na internom planu usvajaju
institucije EU. Ti propisi obuhvaaju: uredbe, direktive, odluke, miljenja, preporuke,
zajednika stajalita, zajednike akcije, okvirne odluke, sudsku praksu Europskoga suda.
Meunarodni sporazumi kojima se ureuju meusobni odnosi EU i drugih meunarodnih
organizacija ili treih drava obino se svrstavaju izmeu primarnog i sekundarnog prava.
U europskom pravu djeluju dva naela: naelo izravnog uinka (izravne primjenjivosti), to
znai da je ono izravno primjenjivo u dravama lanicama, te naelo nadreenosti europskog
prava nad nacionalnim.
Iako govorimo o pravnom sustavu EU, valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav.
Naime, sustav uspostavljen u okvirima Europskih zajednica razliit je od sustava u okviru
ostalih dvaju stupova EU. Naime, dok sustav EZ-a obiljeava nadnacionalnost, kako u
pogledu nastanka prava tako i u pogledu njegove primjene, pravni je sustav druga dva stupa
sliniji klasinom meunarodnom pravu. Autonomija drava lanica, i regulatorna i
provedbena, bitno je ograniena u nadnacionalnom stupu Unije, dok su u druga dva stupa
drave lanice i dalje u mogunosti kontrolirati donoenje i provoenje pravnih pravila.

5. POLITIKE EU
Zajednica ima nadlenost u podrujima i u mjeri koju su joj dodijelile drave lanice prije
svega osnivakim ugovorima. Sa svakom revizijom osnivakih ugovora drave lanice su sve
vie irile nadlenost Zajednice. To je napose uoljivo kada se pobroje sva podruja u kojima
je Unija do sada donijela ogroman broj propisa, a koji ine dio pravne steevine EU (tzv.
acquis communautaire).

5.1. CARINSKA POLITIKA

Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala kljunu ulogu u
stvaranju integriranog unutarnjeg trita i zajednike gospodarske politke. Carinska unija
jedan je od stupnja povezivanja i integriranja ka jedinstvenom unutarnjem tritu. Pojam
carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe
(to prvenstveno ukljuuje zabranu carina i pristojbi), a na robu koja ulazi izvana primjenjuju
9

se zajednika pravila, carine i kvote. Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a
stvaranjem unutarnjeg trita 1993. godine uklonjena su preostala ogranienja slobodnom
kretanju robe.

5.2. EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA

Ekonomska i monetarna unija (eng. Economic and Monetary Union - EMU) naziv je procesa
harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika drava lanica EU s ciljem uvoenja
zajednike valute - eura. EMU je ureena Ugovorom iz Mastrichta, koji ureuje
harmonizaciju u tri faze:
1. Prva faza (od 1. srpnja 1990. do 31. prosinca 1993.): slobodno kretanje kapitala meu
dravama lanicama, usklaivanje ekonomskih politika i blia suradnja ekonomskih
politika i suradnja izmeu sredinjih banaka.
2. Druga faza (od 1. sijenja 1994. do 31. prosinca 1998.): konvergencija ekonomskih i
monetarnih politika drava lanica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih
financija), osnivanje Europskoga monetarnog instituta (EMI) i osnivanje Europske
sredinje banke (ECB).
3. Trea faza (od 1. sijenja 1999.): nepovratno fiksiranje teajeva i uvoenje jedinstvene
valute na devizna trita i u elektronika plaanja, koja prate uvoenje novanica i
kovanica eura od 1. sijenja 2002. Trea faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 drava
lanica, kojima su se kasnije pridruile Grka i Slovenija. Euro do danas nisu uvele tri
stare drave lanice - Velika Britanija i Danska, koje koriste opt-out klauzulu i
vedska, koja je na referendumu u rujnu 2003. godine odbila uvoenje eura, te deset
novih drava lanica.

5.2.1.EUROPSKA SREDINJA BANKA

10

Europska sredinja banka (skraeno ESB) osnovana je prema Ugovoru o Europskoj uniji,
sredinja je institucija monetarnog sustava Europske unije. Europska sredinja banka nuna je
institucija europske monetarne unije sa zadatkom da odrava stabilnost europske valute - eura
i nadzire koliinu novca u optjecaju.
Ima sline ovlasti koje ima njemaka Bundesbanka, to znai iznimno visoku neovisnost u
pitanjima europskog novca. Kao sredinja banka cijelog sustava EU ima punu pravnu
osobnost i pravo donoenja obvezujuih oduka, te neovisnost od institucija Unije i njenih
lanica.
Jean-Claude Trichet je predsjednik ESB od 2003. godine. Tijela ESB su:

Izvrni odbor kojeg ine Predsjednik ESB, potpredsjednik i etiri lana, izabranih od
strane predsjednika drava i vlada drava lanica euro-zone. Njihov mandat traje osam
godina. Izvrni odbor je odgovoran za provoenje monetarne politike koje utvruje
Upravljako vijee i za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama.

Upravljako vijee je najvia odluujua instanca ESB-a. Sastoji se od est lanova

Izvrnog odbora i guvernera 15 sredinjih banaka euro-zone. Predsjedava mu
predsjednik ESB-a. Zadaa je Vijea utvrivanje monetarne politike euro-zone.

Glavno vijee sastoji se od Predsjednika ESB-a, potpredsjednika i guvernera

nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica Europske unije. Glavno vijee ima
savjetodavnu i informacijsku ulogu, te ocjenjuje sposobnost za pristupanje euro-zoni.

Upravljako vijee jedino je ovlateno za emisiju novanica u okviru Unije.

Sjedite Banke je u Frankfurtu na Majni.

5.2.2.EURO
Euro (simbol: ) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. sijenja
1999., a od sijenja 2011. njezina uporaba proirena je na 17 drava tzv. Eurozone:
1. Austrija

11. Nizozemska
11

2. Belgija

12. Njemaka

3. Cipar

13. Malta

4. Estonija

14. Portugal

5. Finska

15. Slovaka

6. Francuska

16. Slovenija

7. Grka

17. panjolska

8. Irska
9. Italija
10. Luksemburg
Od zemalja koje nisu lanice Eurozone ni Europske unije, kovanice eura izdaju jo i Monako,
San Marino i Vatikan. Osim u ovim dravama, euro se kao slubeno sredstvo plaanja koristi
jo i u Andori, Crnoj Gori, na Kosovu, kao i u francuskim prekomorskim posjedima.
Euro je jedinstvena valuta koju je 1. sijenja 1999. godine prihvatilo 12 drava lanica
Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grka, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Njemaka, Portugal i panjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta.
Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan europodruja (prema Ugovoru iz
Maastrichta), a Grka i vedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do
spomenutog datuma. Grka je, zadovoljivi navedene kriterije, ula u europodruje 2001.
godine, dok je vedska i dalje izvan europodruja s obzirom na to da su njezini graani na
referendumu dva puta odbili prihvaanje jedinstvene valute. Uvoenje eura kao jedinstvene
valute u Europskoj uniji trea je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Novanice i
kovanice eura putene su u optjecaj 1. sijenja 2002. godine, dok je potpuna zamjena
nacionalnih valuta obavljena krajem veljae 2002. godine.
1. sijenja 2007., kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ule 2004. godine, zajedniku
je valutu uvela Slovenija. 1. sijenja 2008. jedinstvenu europsku valutu uvele su Cipar i
Malta, 1. sijenja 2009. godine euro je uvela Slovaka, a 1. sijenja 2011. Estonija.
Sika 1. Simbol eura ispred ESB-a
12

Izvor: http://www.delhrv.ec.europa.eu

5.3. ZAJEDNIKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA

Poljoprivreda je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna
od glavnih toaka Rimskih ugovora 1957. godine. Poljoprivreda naime se razlikuje od drugih
podruja gospodarstva, jer su, prije svega, cijene poljoprivrednih proiozvoda jako podlone
promjenama, te je stoga bitna uloga vlada u odravanju njihove stabilnosti. Rimski ugovori
definirali su osnovne toke Zajednike poljoprivredne politike (Common agricultural policy CAP). Naela CAP-a uobliena su na Konferenciji u Stresi 1958. godine.
Tri su naela (definirana jo 1962.), na kojima se temelji Zajednika poljoprivredna politika:
1. Jedinstveno trite poljoprivrednih proizvoda, odnosno zajedniko ureenje trita zajedniko

reguliranje

cijena,

isplaivanja

pomoi

pravila

konkurencije,

harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima, kao

i zajedniku vanjskotrgovinsku politiku;
2. Prednost proizvoda Unije pred uvoznim proizvodima i zatita unutarnjeg trita od
poremeaja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim
cijenama:
3. Financijska solidarnost: trokovi koji proizlaze iz primjene Zajednike poljoprivredne
politike moraju biti podijeljeni meu svim zemljama lanicama, bez obzira na njihov
nacionalni interes.
13

Od est proizvoda za koje su poetkom 1960-ih godina bile uspostavljene, CAP danas
obuhvaa gotovo sve poljoprivredne proizvode ili grupe proizvoda, osim krumpira, meda i
nekih alkoholnih pia. Time su postavljeni osnovni instrumenti zajednikog trita
poljoprivrednih proizvoda, koji uklanjaju prepreke u unutarnjoj trgovini i odravaju
zajedniku carinsku barijeru prema treim zemljama.
Zajednika poljoprivredna politika, unato mnogobrojnim pokuajima reformi, i dalje ostaje
izuzetno skupa, neproduktivna i nekonkurentna, a cijena poljoprivrednih proizvoda koje
plaaju graani EU znatno je via od onih na svjetskom tritu.

5.4. PRAVOSUE I UNUTARNJI POSLOVI

Suradnja u pravosuu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu
Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je oznaena kao trei stup na kojemu se temelji Unija.
Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u podruju pravosua i unutarnjih
poslova. Schengenski sporazum usvojen izvan pravnog okvira EU ukljuen je u Ugovore o
EU i EZ. Odreena podruja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa
slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadlenost Zajednice, to je
omoguilo koritenje uobiajenih zakonodavnih instrumenata kao to su uredbe ili direktive.
S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu treeg
stupa i za nju se koriste sljedei instrumenti: zajednika stajalita (common positions), okvirne
odluke (framework decisions) i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije,
zakljuci itd.

5.5. ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

Zajednika vanjska i sigurnosna politika takoer je utemeljena stupanjem na snagu
Maastrichtskog ugovora 1993. godine. Pet je glavnih ciljeva zajednike vanjske i sigurnosne
politike:
14

tititi zajednike vrijednosti i temeljne interese Unije,

ojaati sigurnost EU,

ouvati mir i ojaati meunarodnu sigurnost,

promicati meunarodnu suradnju i

razvijati demokraciju i vladavinu prava, ukljuujui ljudska prava.

Osim toga, jedan je od ciljeva EU osnaiti svoj identitet na meunarodnoj sceni, posebno
putem provedbe zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui progresivno stvaranje
zajednike obrambene politike to bi moglo voditi zajednikoj obrani.

5.6. PRORAUN
Proraun je financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i rashoda
Europske zajednice, ukljuujui Europski socijalni fond, kao i administrativne trokove
zajednike vanjske i sigurnosne politike te suradnje u podruju pravosua i unutarnjih
poslova. EU donosi proraune na razdoblje od est godina.
Ukupna sredstva kojima raspolae EU ograniena su na 1,24% BDP-a Unije i predstavljaju
tek oko 2,5% zbroja nacionalnih prorauna drava lanica. Sredstva u proraun EU pritjeu iz
tzv. vlastitih izvora, u koje se ubrajaju:

uvozne poljoprivredne pristojbe,

carine,

udio u prihodima to ih drave lanice ostvaruju od poreza na dodanu vrijednost i

uplate drava lanica koje su razmjerne njihovu BDP-u - ine polovicu ukupnih
sredstava kojima raspolae proraun EU.

Slika 2. Primjer prorauna EU iz 2007.

15

Izvor: http://www1.zagreb.hr

5.7. OSTALE POLITIKE

borba protiv prijevara

ljudska prava

zdravstvo

znanost i istraivanje

zajednika porezna politika

audiovizualna politika

kultura

razvojna politika

poduzetnitvo

zatita okolia

vanjska trgovina

regionalna politika
16

unutarnje trite

okoli i ekologija

europska sigurnosna i obrambena politika

vanjski odnosi

energija

obrazovanje, izobrazba, mladi

politika zapoljavanja i socijalna politika

prometna politika

sigurnost hrane

trino natjecanje

zatita potroaa

6. ZAKLJUAK
Ovu temu nisam sluajno odabrao, po mome miljenju Europska unija je vrlo vana jer e
Republika Hrvatska za par mjeseci postati punopravna lanica. Ona donosi mnogo benificija
ali naravno nije savrena jer su je ljudi utemeljili. Prednosti su to emo postati europski
dravljani. Imati emo pravo slobodnog kretanja i boravka u svim dravama lanicama,
glasanja i kandidiranja na izborima za Europski parlament i lokalnim izborima u zemljama u
kojima imamo prebivalite. Hrvatska postaje sukreator europske politike. Imati e 12
predstavnika u Europskom parlamentu i jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Na
17

raspolaganju e nam biti znatna financijska sredstva: u prvih est mjeseci lanstva iz
Kohezijskog i strukturnih fondova 687,5 milijuna eura, dok e Hrvatska u europski proraun
uplatiti 267,7 mlijuna eura. U iduim godinama lanstva sredstva e se postupno poveavati.
Hrvatska postaje sastavnim dijelom unutarnjeg trita EU, ime e se olakati izvoz hrvatskih
proizvoda na trite s oko 500 milijuna potroaa, ali problem je to je to jako konkurentno
trite koje je puno jakih europskih tvrtki pa e mnogi poduzetnici propasti. Teret
subvencioniranja poljoprivrede postupno e se prenositi s dravnog prorauna na EU. Udio
EU prorauna u izravnim plaanjima poveat e se sa 25% iznosa ukupne financijske
omotnice za hrvatsku poljoprivredu u prvoj godini lanstva, do 100% u desetoj godini.
Negativno je to gubimo autonomiju u poljoprivredi ali ukupna ulaganja e porasti, a nai
studenti moi e studirati u drugim dravama pod istim uvjetima kao i graani tih drava, ali
nije sve tako savreno npr. Krizni mehanizam za pomo zemljama eurozone mogao bi
predstavljati dodatno proraunsko optereenje za javne financije buduih lanica eurozone
poput Hrvatske. Problem zadaje velika populacija EU, neemo initi niti 1% morati emo se
jako truditi da opstanemo i da se dokaemo, morati emo biti glasniji da nas zapaze. Sve u
svemu mi odluujemo o svojoj budunosti u tako velikoj zajednici kao to je EU. Naa
budunost ovisi o tome kako emo se snai, na nama je hoe li EU postati na poetak ili kraj.

LITERATURA
Fontaine, Pascal; Europa u dvanaest lekcija, Delegacija Europske komisije u RH, 2007.
Konsolidirana inaica Ugovora o Europskoj uniji
Glavi I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
www.vlada.hr (14. rujna 2011.)
http://www.delhrv.ec.europa.eu
18

http://www1.zagreb.hr
Ivankovi Nenad. to je zapravo EU [Zagreb] : N.Ivankovi 2011
http://europa.eu/index_en.html
Omejec, J. Vijee Europe i Europska unija : institucionalni i pravni okvir. Zagreb : Novi
informator, 2008.
Gueguen, D. Novi praktini vodi kroz EU labirint : razumijevanje europskih institucija,
struktura, nadlenosti, postupaka pomou primjera, dijagrama, saetaka. Zagreb :
Miropictures, 2006.
Europa 2020. : scenariji promiljanja budunosti EU i Jugoistone Europe. Zagreb : Centar za
politoloka istraivanja, 2003.
Dojinovi, Gorana. 100 pitanja o europskim integracijama. Zagreb : Ministarstvo za
europske integracije, 2002.
Thesing, Josef. Europska unija kao zajednica vrijednosti. Zagreb : Zaklada Konrad Adenauer,
[2007]

19