JU SREDNJA MEDICINSKA SKOLA TUZLA

Farmakologija
Vitamini i minerali

Profesor:Emina Babajic

Ucenik: Edita Muratovic

Tuzla 2015

Sadrzaj:

Uvod......................................................................................................................3
Vitamini.............................................................................................................4-7
Minerali...........................................................................................................8-10
Zakljucak............................................................................................................11
Literatura...........................................................................................................12

Uvod

U ovom referatu cemo se upoznati sa pojmom vitamina i minerala.Saznat cemo

njihovu ulogu,kao i znacaj pojedinih vitamina i minerala za nas organizam,koji
su to izvori vitamina i minerala kao i bolesti koje nastaju usljed njihovog
deficita.

VITAMINI

Vitaminima nazivamo supstancije koje su neophodne za normalno

odvijanje metabolickih procesa.Organizam nije u stanju da sintetise ove
supsatnce te stoga zavisi od njihovog unosenja hranom.Nedostatak
pojedinih vitamina moze nastati usljed nedovoljnog unosenja vitamina u
hrani,nepotpune resorpcije i iskoriscavanja,ili zbog povecanih potreba
organizma za vitaminima.Nedostatak pojedinih vitamina manifestuje se
nizom karakteristicnih poremecaja.Takva stanja lijece se davanjem
vitamina u hemijski cistom obliku.Prekomjerno davanje vitamina onima
kod kojih je bilans vitamina uravnotezen nema racionalnog
opravdanja.Neki vitamini su i toksicni ako se unose u velikoj kolicini.
Vitamine dijelimo u dvije skupine:
1. vitamini topivi u mastima (A, D, E i K vitamin)
2. vitamini topivi u vodi (vitamin C, skupina vitamina B, folna kiselina)
- Vitamini topivi u mastima mogu se dugo zadrati u organizmu i nakupljaju se
u njemu pa ih treba oprezno uzimati da ne doe do hipervitaminoze.
- Vitamini topivi u vodi ne mogu se znaajno uskladititi u organizmu, brzo se
izluuju i rok trajanja im je krai pa ih moramo svakodnevno uzimati hranom.

Vitamin A
Vitamin A( akseroftol) stvara se u organizmu,vjerovatno u zidu crijeva,iz
provitamina karotina,koji se kao zuti pigment,nalazi u paprici,sargarepi i
dr.povrcu.Cisti vitamin A nalazi se samo u produktima zivotinjskog
porijekla.Vitamin A i karotin su rastvorljivi u ulju.Za njihovu resorpciju
potrebno je prisustvo zuci u crijevima.Vitamin A je neophodan za stvaranje
vidnog purpura u oku,kao i za odrzavanje i normalno funkcionisanje epitelnog
tkiva.Otuda nedostatak vitamina A prouzrokuje promjena na oku i
sluznicama.Jedan od prvih znakova nedostatka je hemeralopija.Osobe sa ovim
poremecajem slabo vide u polumraku.Docnije se javljaju kseroftalmija (suvo
oko),poremecaji sluznice respiratornog,digestivnog i urinarnog trakta,kao i
promjene na kozi.

Vitamin D
Ili kalciferol je vazan za metabolizam kalcija i fosfora.On podstice resorpciju
ovih minerala iz crijeva i omogucava njihovo deponovanje u kosti.Prirodni
vitamin D se nalazi u srazmjerno vecoj kolicini samo u zivotinjskim
proizvodima,kao sto su zumance i buter.Bogat izvor je ulje iz jetre nekih
riba.Najveci dio stvara se u kozi pod uticajem suncevih zraka.Nedostatak
vitamina D uzrokuje rahitis,koji karakterise sljedece promjene:
-resorpcija kalcija i fosfora iz crijeva je smanjena,
-kosti osiromasuju u kaciju i fosforu.One postaju meke i savitljive,sto dovodi do
raznih deformiteta.
-paratireoidne zlijezde hipertrofisu,a to uzrokuke mobilizaciju kalcija iz
kostiju.Time se stanje rahista pogorsava.
Za predohranu i lijecenje rahitisa upotrebljavaju se rastvori vitamina D u
ulju,koji se daju oralno ili se ubrizgavaju u misic.Terapijske doze su 400
i.j.dnevno.Velike doze vitamina D imaju dejstvo slicno hormonu paratireoidne
zlijezde jer podsticu prelazenje kalcija iz kostiju u krv.Ovo moze dovesti do
talozenja kalcija u bubrezima,arterijama i srcu.Ove pojave nestaju poslije
prestanka unosenja vitamina D.
Vitamin E
Prava uloga i znacaj ovog vitamina za covjeka nisu jos pouzdano
ustanovljeni.Kod zivotinja nedostatak vitamina E uzrokuje neplodnost muzijaka
i nesposobnost zenki da do kraja iznesu trudnocu.Medjutim,primjena vitamina E
neplodnost muskaraca i nekih oblika pobacaja kod zena nije dala ocekivane
rezultate.Prilicno su brojne indikacije za vitamin E u kojima se on koristi kao
antioksidans.Nazalost,nijedno od ovih indikacija nije bilo moguce racionalno
procijeniti.
Vitamin K
Ili filohinon je vitamin koagulacije.Ovaj vitamin je neophodan za stvaranje
protrombina u jetri.Njegov nedostatak uzrokuje hipoprotrombinemiju,koja je
pracena sklonoscu ka krvarenju.U normalnim prilikama to se rijetko desva,jer
ovaj vitamin ne samo da se unosi u dovoljnoj kolicini sa hranom nego ga
stvaraju i neki crijevni saprofiti.Medjutim,ako u crijevima nedostaju ove
bakterije kao sto je slucaj kod novoroenceta prvih dana po roenju,ili ako se
oralno unose lijekovi koji sprijecavaju rastenje ovih bakterija
(sulfonamidi),sinteza vitamina K biva poremecena. Usljed toga nastaje
poremecaj u sintezi protrombina,cije se zalihe u krvi iscrpljuju i nastaje
krvarenje.Ovo krvarenje moze se sprijeciti davanjem nekih sintetskih supstanci
koje imaju aktivnost ovog vitamina (Menadion,Menafton).Za razliku od
5

prirodnog vitamina K,koji je nerastvorljiv u vodi,sintetske supstance su dobro

rastvorljive u vodi i mogu se davati parenteralno.Uobicajne doze su 15 do 50
mg.
Vitamin C
Je po hemijskom sastavu 1-aksorbinska kiselina.To je jaka reduktivna supsatnca
i u stanju je da zastiti druge supstance od oksidacije ( npr.adrenalin ili
ferohlorid).Prisustvo ovog vitamina u organizmu omogucava stvaranje i
odrzavanje meucelijske supstance i kolagenih vlakana u fibroznom tkivu, u
kostima,dntinu i hrskavici,kao i zidu kapilara.Nedostatak vitamina C uzrokuje
skorbut koji se ispoljava promjenama u kostima i krvarenjem u sluznicama,kozi
i periostu.U terapiji se vitamin C upotrebljava za predohranu i lijecenje
skorbuta (50 mg dnevno).Potreba za ovim vitaminom je povecana u trudnoci i
za vrijeme znojenja kao i u toku infektivnih oboljenja.Bolesnicima sa
tuberkulozom,npr,potrebno je 100 % vise vitamina C nego zdravim
osobama.Davanje dovoljne kolicine prije i poslije operacije opravadano je s
obzirom na to da ovaj vitamin podstice zarastanje rana.Korisnost upotrebe velih
doza vitamina C (1 g i vise) u svrhu sprecavanja prehlade i gripa nije
dokazano.Visak ovog vitamina se izlucuje preko mokrace.
Vitamin B1
(Tiamin,anurin) spravlja se sintetski.Prirodni izvori vitamina B1 jesu jetra i
kvasac.Izvjesnu kolicinu ovog vitamina sintettisu i neki crijevni saprofiti.Otuda
lijekovi koji sprecavaju rest bakterija u crijevima (tetraciklini,sulfonamidi idr.)
mogu pri dugotrajnoj upotrebi da uzrokuju znakove avitaminoze B1.Ovo je
moguce zbog toga sto se rezerve ovog vitamina u organizmu brzo crpe.Vitamin
B1 je sastojak karboksilaze,fermenta koje je neophodan u metabolizmu
Ugljicnih hidrata.Povecana potreba za vitaminom B1 postoji kad UH cine glavni
sastojak hrane.Ovaj vitamin mora se,npr.,davati bolesnicima koji primaju
parenteralno vecu kolicnu rastvora glikoze.Prisustvo B1 neophodno je za sintezu
acetilohina,za normalno funkcionisanje nerava i odrzavanje tonusa zelducane i
crijevne muskulature.Nedostatak uzrokuje bolest beri-beri,ciju su glavni
simpotmi polineurit,slabost srca i atonija zeluca i crijeva.Glavne indikacije za
davanje ovog vitamina jesu bolest beri-beri i razne vrste polineurita usljed
nedostatka ovog vitamina,narocito kod alkoholicara,dijabeticara i
trudnica.Dnevna doza vitamina B1 je 25-50 mg,po potrebi veca.Resorpcija iz
digestivnog trakta je slaba i stoga se rastvori ovog vitamina ubrizgavaju
i.m.Poslije i.v.opisani su slucajevi smrtonosnog anafilaktickog soka.
Kompleks vitamina B
Postoji vise clanova ovog kompleksa,a najvazniji su:
6

1) Vitamin B2 (riboflavin),ciji nedostatak prouzrokuje promjene na roznjaci

oka i ragade na uglovima usana sa stvarenjem zuckastih krastica.Ovaj
vitamin je slabo rastvorljiv u vodi i daje se u tabletama.Dnevna potreba je
oko 3 mg.
2) Vitamin B6 (Piridoksin) je sastojak enzima koji ucestvuju u metabolizmu
aminokiselina.Simptomi avitaminoze kod covjeka nisu jos jasno
ograniceni.Emprijski je nadjeno da velike doze (100-300 mg) sprecavaju
povracenje u trudnoci ili poslije rendgenskog zracenja.Dnevna potreba
ovog vitamina iznosi oko 2 mg.
Najcesci uzrok hipovitaminoze B6 je primjena nekih lijekova kao st su npr.
Izoniazid i tiosemikarbazid prenadrazenost centralnog nervvnog sistema i
sklonost poslije unosenja ovih lijekova ustvari je posljedica iskljucivanje iz
funkcije vitamina B6.Zato se istovremeno sa izoniazidom redovno daje
vitamin B6.
3) Nikotinamid (amid nikotinske kiseline) je sastojak vise enzima koji
imaju bitnu ulogu u metabolizmu ugljicnih hidrata.Nedostatak ovog
vitamina prouzrokuje pelagru koja se manifestaje promjenama na kozi
kao i dijarejom,ali i pshickim nervnim poremecajima.Oralno unosenje
250-500 mg ovog vitamina obicno uklanja sve simptome
pelagre.Ponekad,medjutim,potrebno je i dvati i dr.vitamine B
komplesa.Parenteralno unosenje nikotinske kiseline ili njihovih estera
uzrokuje vrlo intenzivnu,ali i kratkotrajnu dilataciju krvnih sudova u
kozi.Ovaj efekt se katkad koristi u lijecenju vaskularnih oboljenja.Amid
nikotinske kiseline nema vazodilatorno dejstvo.
4) Folna kiselina i vitamin B12 su vazni lijekovi u trepiji pernaciozne i njoj
slicne anemije.
5) Para-amino benzoeva kiselina,Biotin,inozito i pantotetska kiselina
takodjer su clanovi vitamina B.Priroda ovih fakora je poznata i oni se
dobijaju sintetskim putem. Medjutim,njihov klinicki znacaj jos nije
dovoljno poznat.

Minerali
Kalcij
Izvori vitamina/minerala: plodovi mora, tamno zeleno povre, sezam,
suncokretove sjemenke, mlijeko, sir, jaja, oraidi, suho voe, sardine.
Funkcija vitamina/minerala: Sprjeava nastajanje virusnih ranica u ustima,
regulira srani ritam, funkciju bubrega, sniava krvni pritisak, ukljuen je u
strukturiranje DNK, potie miine kontrakcije. Kalcij je najzastupljeniji
mineral u ljudskom tijelu, neophodan je za zdrave kosti i potreban gotovo svakoj
eliji za normalno funkcioniranje.
Znakovi nedostatka: Mogu se pojaviti spazmi miia na rukama i nogama,
omekavanje kostiju, grevi u leima i nogama, krhkost kostiju, rahitis, slabi
rast, osteoporoza, raspadanje zubi, depresija
Preporuena minimalna dnevna doza: 800 mg 1200mg.
Krom
Izvori vitamina/minerala: Pivski kvasac, jetra, nemasno meso, perad, cjelovite
itarice, jaja i sir.
Funkcija vitamina/minerala: Odrava razinu krvnog eera stabilnom (manje
osjeaja gladi za eerima i ugljikohidratima dok gubite masnoe).
Znakovi nedostatka: Javljanje odbojnosti prema glukozi kod dijabetiara,
arterioskleroza, srana oboljenja, usporeni rast, debljina, iscrpljenost.
Preporuena minimalna dnevna doza: 50 - 200 mcg.
Bakar
Izvori vitamina/minerala: Plodovi mora , iznutrice, orasi, sjemenke, zeleno
povre, crni papar, kakao i voda ukoliko prolazi kroz bakrene cijevi.
Funkcija vitamina/minerala: Uloga bakra je u procesu prenoenja elektrona u
stanine membrane i mitohondrije (elektrina centrala) stanice. Skupa sa
eljezom ima udjela u crvenoj krvnoj slici.
Znakovi nedostatka: Mogu se javiti kao opa slabost, oteenje disanja,
ranjivost koe.
8

Preporuena minimalna dnevna doza: 1,5 do 3 mg.

Jod
Izvori vitamina/minerala: Luk, grah, morska hrana.
Funkcija vitamina/minerala: Jod je poznat kao element koji skoro iskljuivo
dolazi u titnjai i tamo igra veliku ulogu u hormonu titnjae tiroksinu (T4).
Tiroksin ima ulogu u reguliranju procesa sagorijevanja i tako moe upravljati
tempom skupljanja energije.
Znakovi nedostatka: Poveanje titnjae, usporene mentalne reakcije, suha
koa i kosa, dobivanje na teini, gubitak fizike i mentalne vitalnosti.
Preporuena dnevna doza: 150 mcg.
eljezo
Izvori vitamina/minerala: eljezo se nalazi u crvenom mesu, piletini,
plodovima mora i drugim namirnicama ivotinjskog podrijetla, a feri eljezo u
tamnozelenom povru, proizvodima od cjelovitih itarica, orasima i drugoj
biljnoj hrani.
Funkcija vitamina/minerala: eljezo je bitan element u gradnji oksidacijskih i
redukcijskih procesa u stanici, centralni faktor u procesima transporta kisika
viih ivih bia. To znai da sudjeluje u transportu kisika i odvoenju ugljinog
dioksida iz plua prije nego to se kao plin izdahne.
Znakovi nedostatka: Znakovi nedostatka su: umor, glavobolja, slabost,
razdraljivost, vrtoglavica, lupanje srca, teko disanje, paljenje jezika,
opstipacija(zatvor), lomljivi nokti.
Preporuena dnevna doza: 10 mg.
Magnezij
Izvori vitamina/minerala: Hrana iz mora, cjelovite itarice, uti kukuruz, lea,
suho voe, orasi, lisnato povre, jabuke, celer, limun, smokve, grejp.
Funkcija vitamina/minerala: Magnezij oputa miie, odrava stabilan ritam
srca, normalnu funkciju ivaca i miia te stimulira metabolizam.

Znakovi nedostatka: Kod nedostataka mogu se pojaviti srani spazmi, nervoza,

miina nadraljivost, zbunjenost, bubreni kamenci
Preporuena dnevna doza: 350 mg.
Mangan
Izvori vitamina/minerala: Banane, narane, itarice punog zrna, smea ria,
orasi, penine klice, grah, graak i jagode.
Funkcija vitamina/minerala: Mangan je potreban za zdravlje koe i kostiju,
stvaranje hrskavice te metabolizam glukoze i lipoproteina.
Znakovi nedostatka: Kod nedostatka mogu se pojaviti kotane promjene,
klonulost, smetnje kretanja, neuroloke smetnje, sterilnost i reducirana
tolerancija glukoze.
Preporuena dnevna doza: 2,5 do 5 mg.
Fosfor
Izvori vitamina/minerala: Cjelovite itarice, mahunarke, oraidi, povre,
sjemenke suncokreta.
Funkcija vitamina/minerala: Fosfor je makromineral, ija je uloga u
organizmu viestruka. On se u organizmu nalazi u obliku fosfatnih ili
hidrogenfosfatnih iona. U kostima fosfor sa kalcijem ini apatit (kalcijev fosfat),
koji ima vanu strukturnu komponentu kotanog matriksa. Modano tkivo je
bogato fosforom, to znai da je fosfor bitan, kako za rast i razvoj, tako i za
dobro funkcioniranje mozga. Najvanija uloga fosfora je u staninoj biokemiji.
Znakovi nedostatka: Nedostatak fosfora je rijedak, ali ako do njega ipak doe,
javlja se slabost i povraanje, te osteomalacija i rahitis.
Preporuena dnevna doza: 800 mg.
Kalij
Izvori vitamina/minerala: Banane, plodovi mora, zeleni papar, suho voe.
Funkcija vitamina/minerala: Kalij je najvaniji element stanice. Brine se za
izjednaenje naboja u najfinijim regulirajuim mehanizmima stanice, glavni je
imbenik u regulaciji tjelesnih tekuina, sudjeluje u elektrinoj stabilizaciji
stanine opne i kiselo baznog sadraja. Kalij stabilizira ivane i miine
funkcije, igra ulogu u mnogim temeljnim biokemijskim procesima.
10

Znakovi nedostatka: Vanjski simptomi su: slabost miia, munina, promjene

aktivnosti sranog miia i zbog toga pad krvnog tlaka.
Preporuena dnevna doza: 2000 mg.
Selen
Izvori vitamina/minerala: Cjelovite itarice, paroge, enjak, jaja, gljive,
nemasno meso i plodovi mora.
Funkcija vitamina/minerala: Od osobitog znaaja je njegova funkcija zatite
od trovanja (nekroza jetre). Ljudsko tijelo sadri oko 10-25 mg selena. Njegovo
djelovanje prepoznatljivo je u zatiti od sranog infarkta, angine pektoris,
reumato-artritinih bolesti, smetnji provoenja ivanih impulsa i slabijeg
imunolokog stanja.
Znakovi nedostatka: Moe se pojaviti prerano starenje, srana oboljenja, perut
i oputenost koe.
Preporuena dnevna doza: 70 mcg.

11

Zakljucak:
Vitaminima nazivamo supstancije koje su neophodne za normalno odvijanje
metabolickih procesa.Organizam nije u stanju da sintetise ove supsatnce te
stoga zavisi od njihovog unosenja hranom . Vitamine dijelimo u dvije skupine:
1. vitamini topivi u mastima (A, D, E i K vitamin)
2. vitamini topivi u vodi (vitamin C, skupina vitamina B, folna kiselina)
Naucili smo da su najvaznijii minerali:Zeljezo,bakar,kalcij,magnezij,natrij,jod i
svaki od njih je znacajan za nas organizam, te nedostatak bilo kojeg od njih
uzrokuje razlicite poremecaje.

12

Literatura:
Farmakologija dr.Milenko P.Milosevic dr.Vladislav M.Varagic
Wikipedia

13