Professional Documents
Culture Documents
Uvod - Istorijski Razvoj Saobraćaja
Uvod - Istorijski Razvoj Saobraćaja
U takvom okruenju, bilo je teko govoriti o bilo kakvom urbanom sistemu, ve pre o
relativno samostalnim ekonomskim sistemima sa vrlo ogranienom trgovinskom
razmenom. Ipak, kao najpoznatiji izizeci ovog pravila jesu uvena Rimska imperija i
Kinesko carstvo. Oba carstva su tokom svoje istorije posveivale velike napore izgradnji
saobraajne mree, pokuavajui na taj nain da odre kontrolu nad svojom velikom
teritorijom tokom dueg vremena. Rimljani su bili poznati graditelji puteva, te su tako
prvo premostili kopnene provincije na Apeninskom poluostrvu, a potom i u drugim
delovima carstva, povezujui velike gradove u Mediteranu. Kako je carstvo raslo, tako
se putna mrea razvijala i dostigla u jednom trenutku 80000 km odlino izgraenih
puteva (III vek). Sa druge strane Zemljine kugle, Kinesko carstvo je bilo daleko
poznatije po ozgradnji sistema kanala i renom saobraaju. Ti kanali inili su sitem pod
nazivom Veliki kanal (neki delovi i danas postoje). Tokom period XIV-XVII veka ovaj
sistem dostigao je duinu od 2500 km,povezujui Peking na severu i Handou na jugu
sa obolaom mora na istoku (dva velika rena basena Jangcekjanga i Hoanhoa).
Sastojao se od niza staza karvanskih puteva kroz Centralnu Aziju u duini od 6400 km.
Prolazio je kroz sune predele stepa, ali i izrazitih pustinjskih oblasti kao to su pustinje
Gobi i Takla Makan.
2. Tokom srednjeg veka trgovina se intenzivirala i to trgovina pomorskim putem.
Plovidbe su bile intenzivne La Manom, Severnim morem, Baltikim morem i
Mediteranom, gde je bilo skoncentrisano i najvie luka (Venecija, Barselona, Lisabon,
Bordo, Hamburg, Norvi, London). Najvie se trgovalo groem, vinom, vunom,
drvetom, kamenom, sa soli, ili nekim luksuznim robama. Tokom XIV veka pojavili su se
savremeniji i bri brodovi (karavele i galeoni). Evropljani su krenuli u traganje za novim,
alternativnim i pomorskim putem za bogatu Indiju jer su padom Carigrada 1453.godine
Turci konano presekli kopnene trgovake puteve sa Bliskim i Dalekim Istokom. Tom
prilikom, poto je re bilo o jedrenjacima, glavni uslov i faktor plovidbe bili su stalni
vetrovi i kretanje morskih struja, pa su tako i traganja za alternativnim pravcima bila
znatno uslovljena ovim prirodnim faktorima. Ipak, Evropljani su krajem XV i tokom XVI i
XVII veka uspeli da otkriju amerike kontinente, oplove Afriku, naprave krunu turu oko
Zemljine kugle, otkriju Australiju, plove po Okeaniji, i na taj nain znatno proire granice
- Panamski kanal 1914.godine (Panamski kanal skratio je plovidbu oko June Amerike
za oko 13000 km i time znaajno poveao promet robom izmeu Atlantika i Pacifika).
4. Moderna era u razvoju saobraaja zapoinje krajem XIX veka (od 1870) i to daljim
razvojem eleznikog saobraaja (razvija se u Evropi i Severnoj Americi, ali se gradi i u
siromanim delovima Afrike i Azije kao orue za uspeno osvajanje resusrsnih dobara u
tim zemljama od strane kolonijalnih posednika primer je Indija koja je bila engleska
kolonija i kao posledica intenzivne gradnje eleznike mree iz tog perioda Indija i
danas ima najguu elezniku mreu na svetu). Potom dogaaju se epohalni
pronalasci telegrafa i telefona ime zapoinje era telgrafsko-telefonskog saobraaja,
odnosno era kasnije savremenih telekomunikacijskih sredstava.
Posebno vaan momenat u razvoju svetskog saobraaja, a pre svega drumskog, bila je
konstrukcija T-modela (U periodu od 1913-1927.godine prodato je ukupno 14 miliona T
modela Forda, to ga je svrstalo na drugo mesto proizvoaa automobila, odmah iz
Volksvagena i njegove uvene bube. Takva produkcija automobila zahtevala je i
poveanu proizvodnj usirovima (metala i gume, nafte), ali i modernizaciju putne
drumske mree) u fabrici automobila Ford u SAD, ime je oznaen poetak masovne
proizvodnje automobila, odnosno potronje istih.
Pre toga prethodili su pronalasci motora sa unutranjim sagorevanjem (Daimler
1889.godine) i dizel motora (Dizel 1885.godine), kao i pneumatskih guma (Dunlop
1885.godine). sa druge strane, ako su automobili znaajno uticala na razvoj drumskog
saobraaja, to je bilo jo uvek u sferi prometa putnika.
5. Kada je re o prometu roba, poetkom, a posebno tokom XX veka, ekonomija obima i
poveanje proizvodnje i potronje u svim sferama uticali su na razvoj saobraaja
(kabasti i teki tereti tipa ruda ili poljoprivrednih proizvoda sada su mogli da se prevoze
jeftinije i bre na vee udaljenosti zahvaljujui unapreenju brodogradnje). Tankeri za
prevoz nafte i njenih derivata su, takoe, primer razvoja saobraaja, jer se sada ovaj
energent mogao prevoziti na velike udaljenosti. Saobraaj je intenziviran od Blliskog
istoka prema Zapadnoj Evropi, Severnoj Americi i Japanu, jer su tankerske rute za
prevoz nafte bile najbrojnije upravo na ovim destinacijama. Istovremeno i tonaa
tankera se stalno poveavala (od 100000 tona 60-ih godina XX veka do dananjih
550000t).
Poetak XX veka oznaio je i pojavu jednog novog vida saobraaja avionskog. Nakon
prvog leta balonom 1783. godine, prvi znanian let bio je let brae rajt 1903. godine
ime zapoinje era avionskog saobraaja. U poetku avionski saobraaj se koristio za
transport putnika i pote, a tek od 1919.godine zapoinju prvi letovi za transport robe.
Meutim i danas ovaj vid saobraaja se smatra izuzetnom skupim za transport kabastih
i tekih materijala, te se transport robe avionskim saobraajem ograniava samo na
neke vrste roba i najvie putnika. Dostignua nauke i tehnike u avionskom saobraaju,
ipak, su najpre bila vezana za vojnu industriju. U toku XX veka razvio se i
telekomunikacioni saobraaj, u kome su poslednje decenije XX veka bile obojene
prodorom Interenta i internet veza kao posebnog vida komunikacija.