Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.

) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________

Genetiko inenjerstvo - nade i promaaji

Jot Marijan
Visoko gospodarsko uilite Krievci
Pretpostavlja se da e naredno stoljee biti stoljee biotehnologije, stoljee genetikog
inenjerstva, ali posve vjerojatno i stoljee neizvjesnosti i straha od posljedica promjena na koje
nismo spremni. Nikada u svojoj povijesti ovjeanstvo nije s takovom strepnjom doekivalo nove
tehnoloke i ekonomske izazove, a u sveukupnoj povijesti znanosti, vjerojatno ni jedan pronalazak
nije izazvao toliku podvojenost, kako izmeu znanstvenika, tako i izmeu nositelja nove tehnolgije
i svekolike javnosti, kao to je to sluaj s genetikim inenjerstvom. Predmnijeva se, da e u
nekoliko slijedeih dekada, na nain ivota biti iz temelja promijenjen, a te e promjene biti
znaajnije od onih nastalih tijekom proteklog tisuljea. Da bi bolje razumjeli ovo stanje
podvojenosti potrebno je analizirati prednosti i dobrobit koju nam nude postupci nove
biotehnologije, ali i mogue nedostatke, opasnosti i dosadanje promaaje.
Dok kritiari smatraju da e poljoprivredna biotehnologija biti jedna od najveih nesrea u
povijesti kapitalistikih korporacija, te da e ovu industriju unititi odgovornost za prouzrokovano
nekontrolirano preskakanje gena i time izazvanih posljedica(33), zagovornici nove biotehnologije
(esto koriten sinonim life-sciences), oduevljeni mogunostima koje ona prua, prikazuju
genetiko inenjerstvo u pozitivnom svjetlu. Oni tvrde da prijenos stranih gena u biljku predstavlja
nesagledivi potencijal u oplemenjivanju bilja. Prema njima genetiko inenjerstvo je u poredbi s
klasinim oplemenjivanjem bre i preciznije, te e ovjeanstvu rijeiti neke osnovne probleme
prehrane i zdravstva:
1. Pitanja gladi u svijetu - podmirenje potreba za hranom sve brojnije ljudske populacije.
2. Poveanje rodnosti i poboljanja kakvoe prehrambenih proizvoda: esencijalne aminokiseline,
vitamini, minerali esto nedostatni u prehrani treeg svijeta, otpornost plodina na transport i
njihova dugovjenost itd.
3. Proirenje podruja uzgoja usjeva (poveanje tolerantnosti biljke na suu i niske temperature, te
na kisela ili zaslanjena tla)
4. Zatita usjeva od nametnika (korovi, bolesti i insekti).
5. Produkcija novih tvari: vakcine, biorazgradiva plastika, beskalorini zaslaivai itd.
6. Zatita okolia: mikrobioloko ienje zagaenih voda i detekcija eksploziva, manja uporaba
pesticida.
7. Jeftinija proizvodnja lijekova, te organa za transplantaciju u ovjeka (srce, jetra, bubrezi itd.).
Iz navedenog moe se razabrati da je rije o velikim i plemenitim ciljevima. Meutim, neke od
njihovih pohvala i uobiajeni argumenti mogu se razmotriti i s druge, ne tako ruiaste strane.
Pomnije analize ve ostvarenih projekata, te sada ve brojni promaaji, na genetiko inenjerstvo
bacaju neto drukije svijetlo. U ovom prikazu pokuati e se s vie strana kritiki sagledati ideja
genetikog inenjerstva i moguih posljedica.

to je genetiko inenjerstvo?
Genetiko inenjerstvo (GI) podrazumijeva tehnoloke postupke kojima se na umjetan (neprirodan)
nain, uz pomo posebno prireenih vektora (virusa, plazmida, transpozona, ili pozlaenih
metalnih estica) savladavaju prirodne zatitne barijere neke vrste i u nju prenose djelotvorni geni
(horizontalni prijenos gena) druge, nesrodne vrste s ciljem dobivanja novog organizama
poboljanih svojstava. Svrha takvog prijenosa trebala bi biti:

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
genetsko poboljanje komercijalno interesantnog biljnog ili ivotinjskog organizma- osnovno
podruje djelovanja je poljoprivreda, ili genska terapija - zamjena tetnog gena u ovjejem
organizmu s namjerom lijeenja nasljedno (genetski) uvjetovane bolesti. Farmacija i zdravstvo je
drugo osnovno polje interesa nove biotehnologije.
Novi organizmi u prirodi nastaju putem seksualne reprodukcije (vertikalnim prijenosom
gena nasljeuju kombinaciju svojstava oba roditelja), ili vegetativnim razmnoavanjem (nasljeuju
osobine organizma iz kojeg su nastali). Broj i obim svojstava ogranien je za specifinu vrstu, pa
biotehnolozi nastoje pronai poeljno svojstvo u nekoj potpuno udaljenoj, nesrodnoj vrsti. Npr.
unosom gena za protein insekticidnog djelovanja iz bakterije Bacillus thuringiensis u kukuruz,
dobivena je biljka koja sama proizvodi insekticid kojim se titi od kukuruznog moljca.

Moe li GI rijeiti potrebu za hranom sve brojnije ljudske populacije

Naoko najjai argument zagovornika genetikog inenjerstva je rjeavanje pitanja gladi
eksponencijalno rastue ljudske populacije. Meutim tu treba odmah naglasiti da se radi o u osnovi
pogrenom pristupu problemu. Ukoliko se porast puanstva ne stavi pod kontrolu, svaka druga
mjera rjeavanja pitanja gladi samo je kratkotrajnog uinka. Premda je ovo na prvi pogled
najznaajnije obeanje koje daje biotehnologija, ono je ujedno i najlicemjernije. Pogledajmo
injenice na koje nas upozorava Institute for Food and Development Policy (Food First):
Kad bi se nastavio postojei trend porasta broja stanovnika, u prve dvije dekade narednog
stoljea trebalo bi proizvesti koliinu hrane jednaku onoj proizvedenoj u proteklih 10 tisua
godina, a za to bi trebalo poveati obradive povrine za 56%.
U posljednjih 35 godina proizvodnja hrane u svijetu rasla je bre od porasta broja stanovnika.
Svjetska proizvodnja samo zrnatih plodina osigurava 3500 kalorija/dan/stanovnik. (Ovdje nije
ubrojeno povre, voe i meso.)
Mnoge zemlje koje biljee glad, istovremeno su izvoznici hrane. Tako npr. 1995. dok je 200
milijuna Indijaca gladovalo Indija je izvezla penice i brana u vrijednosti 625 milijuna US$, te
rie u vrijednosti 1,3 milijarde US$.
Kad su u pitanju zemlje u razvoju, prema podacima iz 1997. god., 78% neishranjene djece
ispod pet godina ivi u zemljama sa suvikom hrane (podaci American Association for the
Advancement of Science).
ak i u prebogatoj Americi 30 milijuna ljudi ne moe si osigurati zdravu prehranu. Dok jedni
imaju hrane u izobilju, drugi gladuju, jer je nemaju ime kupiti.
Gusto naseljena Danska (122 stanovnika/km2), Portugal (107 stanovnika/km2) i Grka (80
stanovnika/km2) imaju najvie, a rijetko naseljene Somalija (14,5 stanovnika/km2), Afganistan (33
stanovnika/km2) i Eritreja (38 stanovnika/km2) najmanje hrane po stanovniku (FAO).
Svi ovi podaci ukazuju da glad u svijetu nije uzrokovana nedostatkom hrane. Pravi uzroci su
politike i ekonomske prirode, uzroci su u drutvu koje stavlja ekonomsku efikasnost ispred
socijalne skrbi. Da se poboljanjem ivotnih uvjeta siromanih, napose ena moe usporiti
populacijska eksplozija najbolje se vidi iz primjera Kine, Kolumbije, Kube i iri Lanke. Noviji
revidirani podaci UN o populacijskom rastu (World Population Estimate and Projections) ukazuju
da e sredinom idueg stoljea broj stanovnika na zemlji biti za gotovo milijardu manji (8,9
milijardi) od onoga predskazanog ranije. No smatra se da je i ova brojka pretjerana, te da je daleko
vea vjerojatnost da e stanovnitvo brojiti 7,3 milijarde dua. Dakle, ni populacijska eksplozija
nema prvobitno najavljene razmjere.
Glad je prouzrokovana odlukama ljudskog bia, i moe biti prekinuta drugaijim, mudrijim
odlukama tog istog bia. Ako znamo da soja konverzijom suneve energije daje oko 8 puta vie
bjelanevina po jedinici povrine od npr. goveeg mesa, tada treba vrlo ozbiljno razmisliti o
upozorenju Dr. Preston-a (direktor University of Tropical Agriculture

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
Tab. 1. Kronoloki prikaz nekih znaajnijih pojava vezanih uz manipulaciju genima

8000 prije Krista: Zapoela domestikacija danas kultiviranih usjeva

2000 prijeKrista: Prvi pisani dokument o umjetnoj polinaciji datulje (vrijeme asirskog kralja Hamurabija)
1676. Holanani zapoinju oplemenjivanje ukrasnog bilja
1694. J.R. Camerarius temeljem pokusa polinacije izvjee o postojanju spola u bilja.
1719. T. Fairchild krianjem proizveo prvi umjetni hibrid.
1727. Obitelj Vilmorin u francuskoj osniva prvu sjemensku kompaniju.
1779. T.A. Knight (1759-1835) prvi koristi plansku hibridizaciju za poboljanje usjeva.
1798. T. R. Malthus (1766-1834) prvi upozorava na porast stanovnitva i nedostatak hrane (An Essay of
the Principle of Population).
1859. Ch. Darwin postavlja teoriju evolucije (The Origin of Species by Means of Natural Selection).
1864. Bogoslav ulek (1816-1895) - prvi lanak o oplemenjivanju bilja u Hrvata. "Plemenitba bilja"
1865. Gregor Mendel (1822-1884) - postavlja osnovne zakone nasljeivanja temeljene na rezultatima
pokusa s hibridizacijom graka.
1886. Osnovano prvo "Udruenje proizvoaa sjemena" (Svalof, vedska).
1906. W. Bateson - daje nauci o nasljeivanju naziv "genetika", te definira GEN kao nasljednu jedinicu
koja kontrolira pojavu i razvoj nekog svojstva.
1922. Prvi komercijalni hibrih kukuruza nazvan Burr-Leoming Hybrid (SAD).
1926. Osnovana prva sjemenarska kompanija u SAD - Pioneer Hybrid Corn Co.
1927. H.J. Mller izvjeuje o induciranim mutacijama (X zrake) na Drosophyla melanogaster.
1932. R. A. Fisher temelj populacione genetike ("Genetical Theory of Natural Selection").
1937. T. Dobzhansky temelj evolucione genetike ("Genetic and Origin of Species").
1953. J.D. Watson i F.H.C. Crick predloili model dvostruke spirale DNK kao nosioca genetikog
zapisa.
1961. F. Jacob i J. Monod - genetiki kod i regulacija sinteze proteina, operon koncept.
1970. Zelena revolucija - Norman Borlaug - polupatuljaste visokorodne sorte rie i penice.
1972. Donesena Konvencija o biolokom oruju i bojnim otrovima (BTWC) - potpisalo 144 zemalja
konvenciju
1975. Prvi pravilnik o izbjegavanju rizika pri istraivanju rekombinantne DNK (Asilomar, California).
1976. Patent na rekombinantni humani inzulin prvi hormon dobiven genskom tehnologijom.
1980. * Vrhovni sud SAD-a dozvoljava patentiranje ivog mikroorganizma (virus, bakterija) ili gena.
* Prvi patent za genetiki modificirani mikroorganizam (General Electric Co.)
1981. Prva transgena biljka: uspjeno prenesen gen za protein zeolin iz graha u suncokret.
1987. Pogoranje zdravstvenog stanja i smrt nakon prijelaza s a ivotinjskog na (rekombinantni) humani
insulin (vicarska, Velika Britanija).
1990. Izvedena prva genska terapija na ovjeku (kola za medicinu, Sveuilita june Kalifornije)
1994. * prvi komercijalni transgeni usjev: FlavrSavr rajica
* U SAD odobrena uporaba rekombinantnog goveeg hormona rasta u proizvodnji mlijeka (rBGH)
* oboljenja i smrtni sluajevi uzrokovani L-triptofanom od GM bakterija
1995. Utvrena prisutnost toksinoh i mutagenog metabolita (methyl-glyoxal) u GM kvasca.
1996. Masovna poljoprivredna proizvodnja GMO usjeva zasnovana na 2 milijuna hektara.
* utvren otrovni produkt u transgenog duhana (oktadekatetraenske kiselina)
* pojava alergije na transgenu soju s genom iz brazilskog oraia.
1997. Pojava otpadanja tobolca i nedovoljna ekspresija gena za toleranciju prema herbicidu u
transgenog pamuka.
1998. * patentirana Technology Protection System - pogrdno nazvan Terminator tehnologija.
* A Pusztai eksperimentalno dokazao tetan uinak transgenog krumpira na pokusne ivotinje
1999. * izvjee o smrtnom sluaju pacijenta zbog posljedica genske terapije
* pojava "superkorova" otpornih na totalni herbicid Roundup,
* pojava smanjena uinkovitost prema kukuruznom moljcu,
* izvjee o manjoj rodnosti i veem utroku herbicida GM Rounup Ready soje
* SAD i veliki svjetski proizvoai transgenih usjeva u Cartageni, Columbia, onemoguili
potpisivanje Sporazuma o biolokoj sigurnosti (Biosafety protocol), temeljen na postojeoj
Konvenciji UN o biolokoj razliitosti (Biodiversity Convention)
* EU donosi odluku o zabrani uvoza novih GM usjeva do donoenja zakona o sigurnosti za okoli
2000. insekticid na bazi GM virusa (vjerojatno s genom korpiona)

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________

Foundation, Phnom Penh, Cambodia): Sve dok farmeri pola svjetske zalihe zrnatih plodina koriste
kao stonu krmu u proizvodnji mesa, namjenjenog potronji prekomjerno ishranjenog dijela
ovjeanstva, nema opravdanja za uvoenje GM usjeva pod izgovorom spaavanja siromanih od
gladi. Polako postaje jasno da velike industrijske farme i nisu najsretnije, najefikasnije, pa ni
najproduktivnije rjeenje za proizvodnju hrane. A nadasve jasno je licemjerje kojim velike
multinacionalne korporacije "brinu" o ljudskom dobru. Prava istina je sasvim neto drugo - ove
korporacije razumiju samo jedan jezik: jezik brzog profita i neogranienog rasta.(10,24)
Multinacionalnim kompanijama jedino je vaan profit, na to nam najbolje ukazuje sluaj oko
patentiranja do sada najmonstruoznije tehnolohije monopola, pogrdno nazvane terminator
tehnologija:
U oujku 1998. godine prihvaen je patent na Technology Protection System - u svijetu pogrdno
nazvan Terminator tehnologija. Patentni zahtjev podnijeli su zajedno firma Delta and Pine Land
Co. (kontrolira 71% amerikog trita sjemena pamuka) i agencija vlade SAD-a (USDA).
Terminator je u biljku genetikim ininjerstvom ugraen samoubilaki mehanizam, koji moe biti
aktiviran odreenim vanjskim okidaem. Kao rezultat doi e do samounitenja (samotrovanja,
gubitka klijavosti) sjemena naredne generacije. Time bi se onemoguilo farmera da naredne godine
sije vlastito sjeme, odnosno primoralo ga da svake godine kupuje novo. Koliki interes je pobudila
pojava ovog patenta svjedoi injenica da je ve nepuna dva mjeseca nakon njegovog prihvaanja,
jedna od vodeih biotech korporacija (Monsanto) najavila kupovinu firme Delta and Pine Land
Co. zajedno s patentom. Na sreu neostvarene, ove su zaruke zavrile pred sudom.
Terminator tehnologija je primjer pogreno usmjerenog genetikog inenjerstva i biotehnologije u
poljodjelstvu. Iz nje je vidljiva pokretaka snaga multinacionalnih korporacija - elja za kontrolom
i posjedovanjem ivota. U zemljama Treeg svijeta, poljodjelci esto naredne godine siju vlastito
sjeme. Terminator tehnologija onemoguila bi takvu sjetvu vlastitog sjemena, a sjemenskim
korporacijama osigurala monopol na prodaju sjemena u zemljama Azije, Afrike i Latinske
Amerike. Siromani poljodjelci koji proizvode oko 15-20% hrane u svijetu (dostatno za prehraniti
oko 1,4 milijarde stanovnika) morali bi svake godine kupovati novo sjeme. Procjenjuje se da
najutjecajnije multinacionalne korporacije (AstraZeneca, DuPont, Novartis, Monsanto/Pharmacia,
BASF i Dow Agrosciences) danas posjeduju preko 30 patenata razliitih tehnologija tipa
terminator, te bi tijekom nekoliko narednih godina terminator sjemenom trebalo biti zasijano
preko 400 milijuna hektara. Predodbe radi, to je povrina gotovo identina povrini june Azije.
Upravo ti siromani farmeri bili bi glavna meta terminator tehnologije. Jasno je da
multinacionalnim biotech-korporacijama nije stalo do toga da hrane gladne, ve monstruoznim
monopolom ele zatititi svoje interese, te osigurati maksimalno mogui profit.(40)
Unato velikog pritiska javnosti (Dan Glickman, sekretar poljoprivrede SAD-a primio je preko 10
tisua protestnih pisama) USDA i nadalje ne odustaje od patenta, koji u odreenom asu moe
postati i te kako efikasno oruje ekonomskog pritiska na pojedinu zemlju. Moe li genetski
kontrolirana tehnologija postati bioloko oruje agro-terorizma? Podsjetimo se: 144 zemlje jo su
1972. potpisale konvenciju (Biological and Toxin Weapons Convention - BTWC) o zabrani
uporaba biolokog oruja. Naredne 2001. planira se konferencija, koja bi trebala meu ostalim
razmotriti i patente terminator tehnologije kao mogue povrede lanka 1. te konvencije.
Generalni direktor FAO-a Jacques Diouf pridruio se protestima protiv terminator tehnologija, a
naredna bi sjednica FAO Komisije za genetike resurse u poljoprivredi trebala donijeti rezoluciju o
terminator tehnologijama kao prijetnji genetikoj razliitosti. Nedavno odrani Prvi globalni
forum za poljoprivredna istraivanja (GFAR Dresden, 21-23. svibnja 2000.) razmatrao je
negativne posljedice primjene terminator tehnologije na sigurnost snabdijevanja Svijeta hranom.
CIGAR (najvea mrea za poljoprivredna istraivanja) ve je prihvatila zabranu primjene
terminator tehnologija u oplemenjivakim programima zemalja Treeg Svijeta. ak i Svjetska
trgovinska organizacija u okviru TRIPS-a (lanak 27.2) daje pravo svakoj vladi da odbaci svaki

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
ugovor o intelektualnom vlasnitvu ako on predstavlja opasnost za okoli ili se protivi javnom
mnijenju. Iz svega se jasno razabire ozbiljnost kojom najuglednije svjetske organizacije pristupaju
ovom problemu.

Drugi, naizgled prihvatljiviji, primjeri transgenih biljaka

Komercijalni uzgoj transgenih usjeva zapoeo je na Novom kontinentu 1996. na 2 milijuna ha, te
do 1998. biljei trostruko uveanje povrina godinje. Zdravstvenu dozvolu za komercijalni uzgoj u
SAD i Kanadi 1997. godini dobile su 33 transgene sorte. Tvrtke Monsanto, Novartis, DuPont i
AgrEvo tvrde da njihove transgeni usjevi nude visoku hranidbenu vrijednost, smanjenu ovisnost o
sintetskim pesticidima, rjeenje pitanja gladi. Meutim stvarnost je neto drugaija: veina
registriranih usjeva kreirana je s ciljem insekticidnog uinka na tetnike, ili otpornost prema
totalnom herbicidu koji proizvode te tvrtke. Od spomenuta 33 usjeva samo su dva imala poboljanu
hranidbenu vrijednost.
Zbog naina uzgoja kukuruza u Americi (monokultura ili sueni plodored na velikim
prostranstvima kukuruznog pojasa) kukuruzni moljac pravi ekonomske tete, pa se ideja o
stvaranju na tog tetnika otpornih hibrida ini opravdanom. Kao to je spomenuto, taj je kukuruz
dobiven unosom gena iz bakterije tla. Na tritu danas imamo nekoliko Bt gena razliitog uinka:
Bt11, Mon810, Bt176 i DBT418. Sjeme takvog Bt kukuruza na tritu je 39% skuplje, i usprkos u
SAD i Kanadi neto uveanom urodu, s njime farmer postie gubitak od oko 14 US$ po jedinici
povrine. U Hrvatskoj kukuruzni moljac nikada nije bio ekonomski znaajan tetnik, pa stoga
njegov uzgoj nema gospodarskog opravdanja. Bacillus thuringiensis otkriven je u Njemakoj 1911.
godine, a samo neki sojevi imaju insekticidno djelovanje i ti se od 1930. uspjeno koriste u
organskoj poljoprivredi za zatitu usjeva prskanjem. Pojava transgenog Bt-kukuruza ugrozila je
primjenu tog prirodnog insekticida u ekolokoj proizvodnji hrane. Posebno treba naglasiti da,
prirodni insekticid iz Bacillus thuringiensis postaje aktivan tek u probavnom traktu insekta, dok je
onaj u transgenog kukuruza ve u aktivnoj formi, dakle moe biti opasan i za insekte predatore i
druge organizme. Novije spoznaje o izluivanju tog toksina putem korijena u tlo, te njegovo
vezanje na estice tla, nameu pitanje naruavanja mikroflore i mikrofaune tla, a time i njegove
plodnosti.(39)
Slubeni podaci Ministarstva poljoprivrede SAD-a o urodima GM kukuruza, soje i pamuka za
1997. i 1998. godinu, te pokazatelji 8.200 sortnih pokusa s GM sojom otpornom na totalni herbicid
Roundup, provedenih za amerike univerzitete u 1998. godini (New Scientist, 1999.) ukazuju da(5):
Transgeni usjevi postiu nie urode zrna (kod GM soje od 6,7 - 10%)!
Zbog pojave otpornih super-korova na njima se utroi ak 2 do 5 puta vie herbicida!
Financijska dobit farmera umanjena i do 12% u odnosu na konvencionalne sorte.
Na oko 300 test lokacija irom SAD-a pod nadzorom firme Cyanamid, GM soja otporna na
totalni herbicid dala je i do 20% manje urode, a sline rezultate (umanjen urod od 12 do 20%)
dobili su i znanstvenici Purdue sveuilita.
Tisue hektara GM pamuka zasijanog u dravi Mississippi, 1997. godine ispoljilo je znaajne
nedostatke (otpadanje cvjetnih glavica) a biotech kompanija morala je farmerima platiti
milijunsku odtetu.
Istovremeno, koncern Monsanto, proizvoa totalnog herbicida Roundup i sjemena GM
RoundupReady soje otporne prema tom herbicidu, isposlovao je dozvolu za viestruko poveanje
rezidua tog herbicida u zrnu (sa 6 na 20 ppm), te je samo zahvaljujui sjetvi GM soje i kukuruza,
potronja ovog herbicida porasla za preko 70% (u 1998. godini prodano je preko 112.000 t).
Istovremeno rezultati istraivanja objavljeni u Journal of American Cancer Society (1999) ukazuju
da aktivna tvar tog herbicida (glifosat), meu ostalim, poveava i opasnost od pojave jedne vrste
raka (NHL).

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
Odmah po putanju u proizvodnju genetski modificirane, na totalni herbicid otporne uljane repice,
izraena je bojaznost od pojave superkorova. Ve nakon dvije godine takvi super-korovi, nastali
prijenosom polena s transgene uljane repice na divlju repicu, utvreni su u Kanadi i SAD-u.
Rajica Flavr-Savr firme Calgene Inc. Dawis, California sa antisense genom iz ribe, koji
usporava aktivnost enzima poligalakturonaze (razgrauje stanine membrane) moe dozoriti na
biljci, umjesto da bude brana zelena, te ukusna, puna arome stii do trita. Nedostatak: strojevi za
branje konstruirani za zelenu tvrdu rajicu nisu prikladni za ovaj novi tip berbe.

Genska terapija i kloniranje

Deifriranje ljudskog genoma privodi se kraju. U okviru Human-Genome-Project-a nastati e 23
poglavlja Knjige ovjeka - kataloga ljudskih gena, temelja za budua bioloka i biokemijska
istraivanja ljudske vrste.(34) Oekuje se velika korist za ovjeanstvo. Ideja je da se tretman
lijekovima u bolesnog ovjeka, gdje je to neophodno i mogue, zamijeni genskom terapijom. Tamo
gdje je bolest posljedica nedostatka ili oteenja odreenog gena, bilo bi mogue bolest lijeiti
zamjenom oteenog gena ili dodavanjem gena koji nedostaje. Premda ideja zvui primamljivo, do
danas rezultati genske terapije nisu ohrabrujui.
Prva osoba podvrgnuta genskoj terapiji (kola za medicinu Sveuilita june Kalifornije, 1990.)
bila je Ashanthi DeSilva, roena s defektnim genom, koji je uzrokovao oteenje njenog imunog
sustava. Primijenivi gensku terapiju s nadom da e se ubudue mnoge bolesti lijeiti na taj nain,
lijenici su ostali razoarani. Iako se zdravlje DeSilve neto popravilo, ona i nadalje svakodnevno
mora primati lijekove.(29)
Od tada je zapoeto i ubrzo prekinuto oko tri tisue eksperimenata s genskom terapijom. Osnovni
problemi su:
Kako milijarde kopija zdravog gena dovesti na pravo mjesto u stanicu oboljelog organa i
zamijeniti defektni gen.
ak ako se i uspije izvriti ova zamjena, kako odrediti intenzitet djelovanja novog gena. Ako je
djelovanje preslabo, nema uinka na bolest, u suprotnom sluaju ako je djelovanje prejako,
mogu se javiti i nepoeljni uinci.
Kako stvoriti za imuni sistem pacijenta nevidljivi gen, jer problem je u tome to imuni sistem
prihvaa ubaeni gen kao strano tijelo, napada ga i odbacuje.
17. rujna 1999. na Medicinskom centru Pensilvania sveuilita, zbog direktne posljedice genske
terapije, umro je mlad ovjek - Jesse Gelsinger. Autopsijom je utvreno da je smrt nastupila zbog
oteenja plua prouzroenog interakcijom izmeu imunog sistema domaina (bolesnika) i
primljene terapije (strani gen i virus-vektor).
Ako se znade da su neki drugi bolesnici preivjeli slinu gensku terapiju, postavlja se pitanje to je
uzrokovalo smrt Gelsinger-a? Ameriki Nacionalni institut zdravstva (NIH) propisuje odreene
uvjete za postupanje pri genskoj terapiji, meutim, kako izgleda oni nisu bili potivani.
Farmaceutska korporacija Schering-Plough, suodgovorni krivac za smrt Gelsinger-a, stalno i
aktivno lobira pri NIH i FDA (Agenciji za hranu i lijekove), zahtijevajui da ovaj sluaj bude
sakriven od javnosti kao strogo povjerljiva informacija. Stalna je praksa biotech industrije da
ubacuje svoje ljude u vladine agencije SAD-a, Britanije, Kanade i drugih zemalja (te ljude nazivaju
inside salesman = unutarnji trgovac). Posebno uspjene u pretvaranju javnih slubenika u svoje
vlastite pokazale su se korporacije Monsanto i Schering-Plough. (Bilo kakva slinost sa sjetvom
genetski modificiranog kukuruza firme Pionner prole godine u nas(22), provedenoj usprkos zabrani
Sabora RH, potpuno je sluajna.) Iako farmaceutske biotech kompanije tvrde da je gen terapija
bezopasna, ovaj posljednji sluaj pobija tu tvrdnju. Gleisinger je bio posljednji u seriji od 18
pacijenata na Pensilvania sveuilitu. Ni jedan od prethodnika nije ispoljio znaajnije poboljanje
zdravstvenog stanja nakon primijenjene genske terapije.(7) Ubitana kombinacija, ponosa,
arogancije i ignorancije u biotehnologa uzronik je Gleisinger-ove smrti. Imuni sistem ovjeka

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
unikatan je i znanosti nedovoljno poznat. Zna se da se u ovjeka moe javiti imunoloka reakcija
na fragmente strane DNA, to dokazuje autoimuna bolest SLE.(27) Stoga interakcija trostrukog
sistema (strani gen virus/vektor - imuni sistem) testirana na ivotinji ne moe posluiti kao dokaz
bezopasnosti za ovjeka.(7)
Evo jo nekoliko promaaja iz podruja farmacije:

Insulin ivotinjskog porijekla koristio se u ljeenju diabetesa. Biotehnoloka metoda kloniranja

gena za humani inzulin i genetiki izmijenjenog plazmida Coli bacila patentirana je 1976. etiri
godine kasnije, na 12 zdravih ljudi izvedeni su prvi testovi sa sintetskim humanim inzulinom. U
poredbi s animalnim, do tada koritenim inzulinom, humani je pokazivao odreene razlike u
djelovanju.(22) Prvi slijepi pokus na 94 dijabetiara proveden je u Velikoj Britaniji. Tri pacijenta
morala su prekinuti pokus zbog jake hipoglikemije.(2) Kasniji pokusi (Danska, vicarska) potvrdili
su pogoranje simptoma hipoglikemije, a praksa je pokazala tri puta vei rizik od napada
hipoglikemije nakon prijelaza bolesnika s animalnog na humani inzulin. Rekombinantni humani
inzulin okrivljuje se za seriju smrtnih sluajeva: dijabetiari mlai od 40 godina umrli tijekom sna dead-in-bad-syndrome.(41) U poredbi s animalnim inzulinom, humani ima jednu aminokiselinu
(treonin) zamijenjenu drugom (alanin), a novija istraivanja, zbog utvrenih razlika u spektralnoj
slici animalnog i rekombinantnog humanog inzulina, ukazuju da posljednji moe nepovoljno
utjecati i na funkcije mozga.(8,35) Unato tome, proizvoa Novo Nordisk Danaka tvrdi: Humani
inzulin je 100 posto siguran! U trci za profitom, pod reklamnim sloganom: Zamijenite ljudski
inzulin s najljudskijim inzulinom! kree pritisak za povlaenje animalnog inzulina s trita, te
njegovom zamjenom rekombinantnim humanim inzulinom. Njemaki lijenici dobivaju od
predstavnika farmaceutske industrije 100 DM po svakom pacijentu kojeg su preveli na
rekombinantni humani inzulin. Rauna se da danas irom svijeta 11,5 milijuna ljudi boluje od
dijabetesa, te da e se do 2010. broj oboljelih udvostruiti. Stoga je razumljiv golemi interes
farmaceutske industrije da se progura rekombinantni humani inzulin, bez obzira na sve tetne
posljedice koje izaziva po ljudsko zdravlje. Grupa meunarodnih strunjaka za dijabetes i javno
zdravstvo, temeljem rezultata objavljenih istraivanja i iskustva publicira Bellagio Report 1996 u
kome trai da se zbog moguih negativnih uinaka rekombinantnog humanog inzulina, pacijentima
omogui izbor vrste inzulina, odnosno da rekombinantni inzulin ne smije biti jedini izbor u veini
sluajeva dijabetesa

Interferon (r-IFN-) - se koristi pri lijeenju raznih tipova karcinoma, te tumorskih i virusnih
bolesti. Produkcija prirodnog interferona (LE-IFN-) temelji se na indukciji leukocita. Iako
transfuzioloki balast, leukomasa je dostupna tek u ogranienim koliinama, pa je i proizvodnja
prirodnog interferona koliinski ograniena. Stoga poetkom 80-tih godina zapoinje proizvodnja
rekombinantnog interferona (r-IFN-). Vjerovalo se da je time rijeeno pitanje produkcije i terapije
interferonom. Meutim i ovdje se ubrzo pokazalo da lijeenje rekombinantnim interferonom prati
niz nepoeljnih pojava (gripi slian sindrom, gastrointestinalne, kardiovaskularne i
neuropsihijatrijske smetnje, gubitak kose, sklonost suicidu). Rekombinantni interferon, zavisno o
producentu, stvara antitijela u 15 45 % sluajeva, dok prirodni leukocitni interferon stvara
antitijela samo iznimno rijetko - 1% sluajeva. Smatra se da prirodni interferon sadri kompleks do
23 za sada poznate bjelanevine (subtipovi interferona-), dok rekombinantni interferon ima samo
jedan subtip. Svaki od subtipova prirodnog interferona ima svoju odreenu funkciju, te otuda
razlike u uinkovitosti prirodnog i rekombinantnog interferona. Podsjetimo se, prirodni interferon,
svojevremeno proizvod Imunolokog zavoda u Zagrebu, po broju subtipova (dakle po kvaliteti) bio
je drugi na svjetskoj rang listi.(39)

L-Triptofan je esencijalna aminokiselina koju ovjek prima preko hrane (meso, mlijeko).
Industrijska proizvodnja aminokiseline triptofan odvija se uz pomo fermentativnih bakterija. Ovaj
triptofan se koristi za ublaavanje predmenstrualnog sindroma i depresije a prodaje se kao dodatak
hrani, a ne lijek. Firma Showa Denko K.K. je 1988. godine genetski modificiranom bakterijom
eljela poveati proizvodnju aminokiseline triptofana u fermentativnom procesu. Novi je proizvod
stavljen na trite bez prethodnog testiranja. U roku od nekoliko mjeseci uzrokovao je smrt 37

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
ljudi, a oko 1500 ostalo je trajno oteenog zdravlja.(28) Kako proizvod na tritu nije bio posebno
obiljeen kao genetski modificiran, prolo je dosta vremena prije no to se utvrdio uzrok oboljenja i
smrti. Bolest je nazvana Eosinophilia myalgia sindrom (EMS), a simptomi su: bol u miiima,
paraliza i neuroloki problemi, pucanje koe, srane tegobe, problemi s pamenjem, glavobolje,
osjetljivost na svjetlo itd.(9,38) Ubrzo je Uprava za hranu i lijekove (FDA) zabranila ovaj proizvod.
Kasnije je utvreno da je jedan od otrovnih produkata dimer triptofana, koji je u koncentraciji
manjoj od 0,1% od mase proizvoda bio poguban po zdravlje i ivot ovjeka. Ovaj toksin nikada
nije primijeen u fermentativnom proizvodu od normalnih bakterija. Firma Showa Denko K.K. je
unitila svu zalihu rekombinantne bakterije i time onemoguila znanstveno utvrivanje detalja
sluaja proizvodnje toksina, a krivnja se danas pokuava prebaciti na tehniku pogreku (neist
proizvodni proces).

Rekombinantni govei hormon rasta (rBGH) - je hormon dobiven genetikim

inenjerstvom, a slui za poticanje vee produkcije mlijeka u krava. Proizvoa ovog hormona,
koncern Monsanto tvrdio je da se radi o najbolje ispitanom medikamentu u povijesti SAD-a, a
Uprava za hranu i lijekove (FDA) je odobrila njegovu uporabu u SAD-u (1994.) iako ovaj hormon
nije bio dugorono ispitan na kronine uinke na zdravlje - testiran je svega 90 dana na 30
pokusnih ivotinja. Premda se smatralo da su prirodni i rekombinantni hormon potpuno identini,
utvreno je da postoji sitna razlika: u rBGH je aminokiselina lizin zamijenjena drugom
aminokiselinom (ipsilon-N-acetillizinom). Takva zamjena moe bitno promijeniti svojstva
hormona, to je ubrzo potvreno tijekom primjene u praksi. Pored uveane proizvodnje mlijeka,
nepovoljan uinak uporabe ovog hormona je slijedei:
- u krava:, mlijeko ima uveani sadraj hormona rasta (IGF-1), uvean broj epitelnih stanica i
uveanu koliinu antibiotika zbog intenzivne medikacije mastitisa (upale vimena), mlijeko ima vie
masnoa, a manje bjelanevina, uestala pojave cista na jajnicima, bolesti maternice, umanjena
poroajna teina teleta te skraeni ivotni vijek krava.
- u ljudi koji konzumiraju takvo mlijeko: uvean sadraj IGF-1 hormona rasta u krvi, poveana
uestalost raka debelog crijeva, raka prostate u mukaraca, te raka dojke u ena.
Usprkos tome hormon je i nadalje u uporabi u SAD-u, ali nije prihvaen niti u jednoj drugoj zemlji
svijeta, a zabranu uporabe donesenu od EU jo 1993. odobrila je 1999. i Svjetska trgovinska
organizacija (WTO).
Kloniranje organa oboljelim osobama danas je uobiajena praksa. Ogranienje predstavlja mali
broj potencijalnih davatelja organa odgovarajuih karakteristika. Ovaj problem pokuava se rijeiti
uzgojem GM svinja, iji organi bi se mogli klonirati ovjeku. Premda ovakva praksa jo nije
zakonski dozvoljena, 1999. Velika je Britanija prodala Kanadi odreeni broj GM svinja uzgojenih
za tu namjenu.

Zato je perspektiva genetikog inenjerstva neizvjesna?

Socijalno ekonomski razlozi - O genetiki modificiranom proizvodu odluuje se samo na
temelju profita koji proizvod osigurava multinacionalnoj korporaciji. Pritom su potpuno
zapostavljene humane, okoline ili moralne vrijednosti. Multinacionalne korporacije
koriste ljude, bez njihovog znanja, kao zamorce za testiranje nedovoljno provjerene
genetiki modificirane hrane.
Otpor javnosti prema transgenoj hrani u stalnom je porastu, posebice u Europi. Europsko i japansko
odbijanje uvoza amerike GM soje i kukuruza amerikim je farmerima stvorilo velike zalihe
neprodanih plodina (gubitak od oko 200 milijuna US$), pa Amerika prieljkuje ulazak Kine u
WTO, jer se nada da e se rijeiti novonastalih trnih vikova.
Ovog je proljea u nekim europskim zemljama (vedska, Njemaka, Francuska, Velika Britanija)
zasijano hiljade hektara kanadskim sjemenom uljane repice. Naknadno je utvreno da je to sjeme
sadravalo oneienje od 0,42,6% GM soje. Distributer sjemena, firma Advanta je priznala da

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
ve dvije godine prodaje neisto sjeme. Farmeri preoravaju svoja polja i trae odtetu. Stav vlada
europskih zemalja prema ovom incidentu biti e i stav prema GMO openito. Meutim ovaj je
sluaj pokrenuo lavinu. Pioneer, najvei snabdjeva sjemenom hibridnog kukuruza tvrdi da 15%
kukuruza sijanog u Europi sadri GM oneienja.(Reuters, BBC, France Presse, Eastern Daily
Press, 23 svibnja, 2000.)
Istovremeno ona ista Amerika koja je europsko ponaanje nazivala histerinim, suoena je s
nemilim trendovima: pojedine amerike firme ili prodajni lanci reklamiraju se da njihovi proizvodi
ne sadre GM hranu, meu njima: Heinz & Gerber veliki proizvoa djeje hrane, Frito-Lay idr.
Sve je jai pritisak i zahtjev da se GM hrana mora oznaiti, kako bi kupac znao to kupuje.
Istovremeno, multinacionalne kompanije ulau velike financijeske i umne napore kako bi javnost
uvjerile u svoje tvrdnje. Moda nije na odmet spomenuti da ovoga asa internetom krue dva
pisma, namijenjena vladama zemalja svijeta, koja potpisuju znanstvenici. Jedno je pismo podrke, a
drugo pismo negodovanja glede genetikog inenjerstva. Osim stava, razlika je i u tome to oni
ZA tvrde za sebe da su znanstvenici(?), a iste kvalifikacije osporavaju suprotnoj strani.

Znanstveni razlozi - Tijekom milijuna godina evolucije ivota, svaka od danas postojeih vrsta

zatitila se titom od prodora nasljedne osnove (DNA) druge nesrodne vrste. injenica
da su sve molekule DNA graene od istovjetnih osnovnih elemenata, a meusobno se
razlikuju samo u jednom detalju redoslijedu dviju purinskih i dviju pirimidinskih baza
u lancu, ukazuje na veliki znaaj, ovako na oko male razlike. Izgleda da ta zatita vrste,
stvorena tijekom evolucije, ima svoje i te kako duboko opravdanje. Otkrivanje tehnike
koja omoguuju probijanje te zatitne barijere, automatski ne znai da je znanstveniku
takav proboj i dozvoljen. Na to upozoravaju i mnoge, dobro dokumentirane znanstvene
injenice(11,12):
Za prijenos gena GI koristi umjetne vektore najee vrlo agresivne bakterije ili viruse, ija je
patogenost ponitena. Takvih umjetnih vektora inae nema u prirodi.
Ovakvi vektori mogu preivjeti u okoliu, a zbog uveanog opsega domaina oni mogu
razmijeniti gene s bakterijama te obnoviti svoju patogenost.
Kao markere uspjenost prijenosa gena GI koristi gene za otpornost prema antibioticima.
Prisustvo antibiotika poveava uestalost horizontalnog prijenosa gena do 10 tisua puta.
Horizontalni prijenos gena odgovoran je za irenje virulentnosti bakterija i njihove otpornosti
prema antibioticima. Masovna pojava na antibiotike otpornih sojeva bakterija zabiljeena je u
SAD, Velikoj Britaniji, Italiji, Japanu i drugdje. U Europi oboljenja uzrokovana Salmonellom
od 1980. uveana su 20x. Pojava na sve antibiotike otpornog soja Staphiloccocus bakterije u
1997. itd. itd.
Okoli je pun fragmenata molekule DNA. DNA osloboena iz ivih ili mrtvih stanica ima
odreeni vijek raspada (do 9 sati), kako u prirodi, tako i u probavnom traktu, te tijekom tog
perioda zadrava sposobnost promjene drugih bakterija.

Ideja pak o konstantnom genu koji moe biti izoliran i patentiran veliki je mit. Moderna znanost je
pokazala da geni i genomi moraju biti promjenljivi i prilagodljivi na okoline uvjete kako bi se
vrsta odrala. Produkcija transgeninih organizama nosi potencijalnu opasnost od razmjene
nasljedne osnove koju priroda normalno ne bi dozvolila. Dokumentirani je direktan prijenos
transgena i marker gena s biljke na gljive(14) i bakterije tla(36), a prema najnovijim vijestima (France
Presse, 28 svibnja 2000.) njemaki zoolog H.H. Kaatz naao je u bakterija iz probavnog trakta
pele, gen za otpornost na totalni herbicid prenesen iz uljane repice.
Mnogi primjeri ukazuju da je i tvrdnja biotehnologa o preciznosti prijenosa gena takoe veliki mit.
Najnovije vijesti (Sounday Herald, 29. svibnja 2000.) ukazuju da Monsantova Roundup Ready soja
ima vie unesene strane DNA no to se to prvotno smatralo.
Jednom prouzroena teta isputanjem transgena u prirodu biti e nepopravljiva, pa zbog
nepredvidivog rizika po zdravlje ovjeka i odrivost okolia, projekt poljoprivredne biotehnologije

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
ne bi se smio nastaviti bez detaljne provjere potencijalnog rizika i potpunog javnog nadzora.
Pritom, naglaava se, neophodno se je drati principa predostronosti.

Zatita bioloke razliitosti -

Vjerojatno najjai razlog oprezu trebala bi biti upravo

zatita bioloke razliitosti. Izumiranje pojedinih biljnih ili ivotinjskih vrsta oduvijek je bio
prirodan proces na kugli zemaljskoj. Meutim, kao posljedica ljudskih aktivnosti on je danas
ubrzan do stupnja koji ugroava opstanak i samog ovjeka. Svojim postupcima ovjek je
prouzroio nestajanje 5 20% vrsta u mnogih grupa organizama, a znanstvenici su sve svjesniji
znaaja bioloke razliitosti i njene povezanosti sa svojstvima ekosistema. Introdukcija egzotinih
(stranih) vrsta moe putem kompeticije i drugih mehanizama prouzroiti promjene unutar
ekosistema. Evo nekoliko primjera(1):
oko 25% manje ugljika i smanjenje dostupnog duika u tlima amerikog srednjeg zapada nakon
introdukcije perene trave Agropyron cristatum (nakon 1930.).
do 300 puta poveana uestalosti poara na amerikom zapadu i Hawaii-skim otocima zbog
introdukcije trava vee hranjive vrijednosti, ali podlonih poaru.
smanjena dostupnost vode za ljudsku potronju kao posljedica uveane evapo-transpiracije
uvjetovane introdukcija drvea dubokog korijena u aridna podruja.
uveanje temperature i promjena klime kao posljedica zamjene tropskog drvea dubokog
korijena s travom (plitkog korijena) za ispau stoke,
stvaranje monokulture: autohtona agresivna trava Azije (Imperata cylindrica) kolonizira ume i
izaziva poare. Obnavljajui se nakon poara ostaje jedina biljna vrsta tog podruja (danas
proirena ve na 35 milijuna ha ili 4% povrine Azije).
invazija stranih vrsta: kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) u SAD ugroava dohodak farmera.
Procjenjuje se da tete nastale invazijom stranih vrsta kota SAD i do 137 milijardi US$
godinje.
Uveana razmjena dobara opasnost je od neeljenog prijenosa virusa, insekata i biljaka Najnovija
izvjea (N.Y. Times, 18. oujka 2000.)govore o:
unitenje 5600 stabala u New York-u i Chicagu u prouzrokovano kornjaem introduciranim u
poiljci bonsai drvea iz Kine.
teta od 70 milijuna US$ uzrokovana introduciranim virusom na plantaama citrusa u Floridi.
Ukrasna paprat (koja se moe naruiti preko interneta) zauzima jezera amerikog juga i
ugroava opstanak vodenog bilja.
Promjena bioloke razliitosti moe umanjiti izvore hrane, goriva i drugih materijala. Iznenadne
pojave epidemija biljnih bolesti ili tetnika i iz toga proizilo unitenje glavnog izvora hrane moe
imati katastrofalne posljedice. Iz povijesti Europe poznajemo neke primjere:
Po zlu je poznata glad, koja je od 1845. do 1847. zahvatila Irsku zbog epidemije plamenjae
krumpira, a
unitenje vinograda pojavom filoksere mnoge je vinogradarske krajeve Europe dovelo na rub
ekonomske propasti.
Zastupljenost malog broja vrsta u prehrani suzila je i raspon organskih sastojaka koje ovjek
konzumira. Istraivanja su pokazala da 1500 vrsta prehrambenih proizvoda u prodavaonicama
zapadne civilizacije predstavlja varijaciju od samo nekoliko osnovnih sastojaka Npr. soja ulazi u
sastav oko 60% proizvoda na policama samoposluivanja. Uvoenjem malog broja sorata ili
hibrida od svega nekoliko ekonomski isplativih genetiki modificiranih (transgenih) vrsta
(kukuruz, uljana repica, pamuk, krumpir) u komercijalnu proizvodnju na velikim povrinama,
moglo bi u sluaju poasti imati katastrofalne posljedice za ovjeka. Naalost, oni postaju vidljivi
tek nakon dugorone primjene, to nam najbolje ilustrira primjer zelene revolucije:
Indija je zahvaljujui introdukciji polupatuljastih sorata itarica zelene revolucije podvostruila
etvene prinose. No tek danas, nakon 40 godina, na vidjelo dolaze i neki negativni uinci:
polupatuljaste sorte rie i penice u zrnu sadre manje eljeza i cinka, u poredbi sa starim visokim
sortama. Iako je puanstvo sada podmirilo potrebe u kalorijama, unos mikroelemenata je

10

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
nedostatan. Ch. Williams (Global Environmental Change Programme) na osnovu podataka UN-a
izraunao je da je 1,5 milijarda ljudi (1/4 svjetske populacije) pothranjena ovim mikroelementom.
Zbog nedostatka eljeza, cinka i vitamina A godinje umire 200 tisua ljudi, a ostatak pokazuje
umanjene intelektualne sposobnosti.(25) Biotehnolozi sada genetikim inenjerstvom pokuavaju
stvoriti kako kau zlatno zrno rie sa uveanim sadrajem ovih elemenata, no koje e biti
posljedice njihovog uplitanja u sloene odnose prirodne ravnotee, ne moe se predvidjeti. Kao
primjer moe nam posluiti Monsantov pokuaj poveanja nivoa karotenoida u uljanoj repici, koji
je kao rezultat imao smanjenje tokoferola (vitamin E) i promjene u sastavu masnih kiselina ulja
(Farming News, May 25, 2000).
Masovna proizvodnja transgenih organizama mogla bi imati daleko tetnije posljedice za sigurnost
ovjeanstva od recimo radioaktivnog otpada, ili nuklearnog oruja, budui da se geni sami
umnaaju, rekombiniraju i ire.(12)
Jo od 1996. godine drave svijeta nastoje prihvatiti Sporazum o biolokoj sigurnosti (Biosafety
Protocol), koji bi se trebao temeljiti na postojeoj Konvenciji UN o biolokoj razliitosti
(Biodiversity Convention). Krajem veljae 1999. godine u Cartageni, Columbia, sastalo se 138
zemalja sa zadatkom da konano potpiu takav sporazum, no i ovoga puta uesnici skupa vratili su
se kuama neobavljenog posla. SAD koje uz to nisu potpisnice ni Konvencije o biolokoj
razliitosti, potpomognute glasovima velikih svjetskih proizvoaa transgenih usjeva (Kanade,
Argentine, Australije, ilea i Urugvaja) uspjele su blokirati donoenje ovog sporazuma. titei
komercijalni interes firmi poput Monsanta, DuPont-a i drugih, SAD su spremne ugroziti bioloku
razliitost svijeta. Usprkos svemu, svibnja 2000. u Nairobiju 63 nacije potpisale su protokol iz
Cartagene koji zbog opasnosti od negativnog uinka GMO na zdravlje ljudi, te zatite bioloke
raznolikosti regulira sigurnost postupanja s genetiki modificiranim organizmima.

Etiki i vjerski razlozi - Nove tehnike manipuliranja genima, razvijaju se mnogo bre od
razvoja ljudske savjesti i odgovornosti. Ne zaboravimo da nas je jo Albert Einstein, jedan
od velikana ovoga stoljea, upozoravao:
Istinski ljudski napredak toliko ne ovisi o matovitoj domiljatosti, koliko o savjesti.
Oito je, da cilj biotech-kompanija nije da hrane svijet ve da ostvare to vei profit. Cijena koju
za to plaa ljudsko drutvo je osjeaj bespomonosti, opasnosti i straha. (3) Sve uoljiviji postaje
raskorak izmeu tehnike izvodljivosti i moralne prihvatljivosti biotehnikih projekata i sve jaa
potreba za njihovim etikim reguliranjem. Postavljaju se dva osnovna pitanja: Smije li ovjek sve
to moe? i Je li sve ono to je tehniki mogue, ujedno i moralno dobro?(41)
Na Meunarodnoj konferenciji o biotehnologiji u globalnoj ekonomiji (1999. Cambridge, SAD),
odranoj u organizaciji Centra za meunarodni razvoj (CID), jedan od sudionika postavio je vrlo
zanimljivo pitanje: Izvozi li nova biotehnologija zapadnu etiku kao ni jedna tehnologija prije nje?
Posebno etiku ekskluzivnog vlasnitva i kontrole prirode putem patenata?
Danas se nagaa, da 46 kromosoma ovjeka sa oko 100 tisua gena sadri oko tri milijarde
zasebnih informacija, koje kontroliraju i koordiniraju funkciju svake od oko 75 trilijuna stanica
njegovog tijela. Jedno od novijih otkria, da prirodni procesi i prirodne strukture imaju fraktalnu
dimenziju, jo vie pridonosi kompleksnosti ivota kao pojave. Ne uobraava li si ovjek suvie
kad smatra da e zadiranjem u tu strahovito kompleksnu strukturu, pomou svojih tehnika genske
manipulacije, doprinijeti njenom poboljanju. Nije li genetiko inenjerstvo korak na pogrenom
putu, ovjekove elje da bude savren poput Boga?
Dok se anglikanska crkva jasno suprotstavila genetikom inenjerstvu, nedavna izjava biskupa E.
Sgreccia, direktora za Bioetiku Vatikana (BusinessWorld-Philippines, 13 sijenja 2000.) moe se
tumaiti kao prihvaanje ove tehnologije os strane katolike crkve. Meutim izjava pape Ivana
Pavla II: U svijetu postoji red koji treba potivati. Ljudska osoba obdarena mogunou
slobodnog izbora ima teku odgovornost da ouva taj red, gledajui i na blagostanje buduih
generacija. (cit. Tomaevi, 1998.), kao i izjava Vlade Koia, pomonika biskupa zagrebakog

11

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
ukazuje upravo suprotno: ovjek je, ma kako velika bila njegova znanstvena znatielja, duan
potovati neke granice, jer mu to nalae njegova narav, zadana Bojim darom, te ovjek nema
vlasti mijenjati je ili ugroziti tako da dovede u pitanje njen opstanak. Otuda moja podrka
nastojanju ouvanja prirode i zdrave hrane bez genetikih manipulacija.
Mogu li se danas poruke Biblije bolje razumjeti: Prvi ljudi Adam i Eva ivjeli su u rajskom vrtu.
Zlorabei Rajski vrt svojim su obijesnim, lakomislenim, agresivnim i pohlepnim ponaanjem
(ekoloki prekraji), sami sebe osudili na progonstvo, koje moderna civilizacija naziva progresom
(od lova, preko stoarstva, zemljoradnje, obrta do industrije i na kraju genetikog inenjerstva).
Ako je prirodni poredak Bog namijenio zemlji, tada zasigurno Boanska mo nee biti ona koja e
ga unititi. ovjek je ve naruio taj poredak, a sada je na pomolu stvarna opasnost da ga sam i
uniti. Sva nastojanja ovjeka-znanstvenika da svojom znanou unaprijedi i pobolja tu prirodu
vodila su u suprotnom smjeru (industrijalizacija, mineralna gnojiva, atomska energija, pesticidi,
itd.). Neki znanstvenici, i pored slave koju su stekli, jo za ivota shvatili su svoju pogreku i
pokajali se za svoja djela. Tako je npr. otac agrikulturne kemije Justus von Liebig, osvrui se na
svoj ivot i rad napisao:
Suprotstavio sam se razboritosti Stvaraoca, i stoga bijah kanjen.
elio sam unaprijediti njegov rad, jer sam u svojoj zaslijepljenosti
vjerovao da je veza zauujueg lanca zakona koji upravljaju
i stalno obnavljaju ivot na povrini zemlje zaboravljena.
(Agriculturchemie, 1865.)
ovjek-znanstvenik nesposoban je da razmilja na multidimenzionalnom, integralnom nivou.
Ogranien je vlastitom uskom specijalizacijom u znanosti i vidi samo svoje usko specijalistiko
polje djelovanja. Njegova sposobnost intuitivnog poimanja meuodnosa i senzibilnost na opasnosti
u pravilu su ostali nerazvijeni. Upamtimo: Znanost, nasuprot svojim neospornim dostignuima,
vrlo je sumnjiv stup moralnog razmiljanja o okoliu, prvenstveno stoga to ona nije uistinu
holistika. U mnogim je svojim dijelovima znanstveni pristup podloan redukcionizmu i hiperspecijalizaciji. Mnogi se problemi shvaaju sektorski i ne usmjeravaju razmiljanja prema nekom
univerzalnom modelu racionalnosti.(31)

Umjesto zakljuka
Svako novo otkrie prolazi tri perioda razvoja:
1) Period neograniene opijenosti i uzbuenja zbog potencijalnih mogunosti koje otkrie donosi.
2) Period trijenjenja zbog uoavanja moguih nedostataka i opasnosti koje prate otkrie.
3) Period racionalne i staloene primjene u praksi.
O tome nam svjedoe mnoga otkria u novijoj povijesti ljudskog roda: inducirane mutacije,
atomska energija, fuzija protoplasta, pa sve od ovog posljednjeg s rekombinantnom DNK. Stoga je
realno za oekivati da e se u narednim godinama trezveno sagledati mogunosti i ogranienja
(opasnosti) nove tehnologije, te ograniiti njenu primjenu samo na po ovjeka i okoli sigurne
zahvate.

Saetak
Genetiko inenjerstvo je nova tehnologija, jo uvije u ranoj eksperimentalnoj fazi razvoja. Ova
tehnologija ima mo da probije prirodne genetike bariere izmeu vrsta ukljuujui biljke, ivotinje
i ovjeka. Genetiki inenjeri ugrauju, rekombiniraju i programiraju nezamislive nove forme
ivota, transnacionalne biotech korporacoje postaju vlasnici ivota, a obian svijet je zaplaen.
Znanstveni radnici, kao i javnost, podijeljeni su u svojoj podrci ili otporu genetikom inenjerstvu.

12

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
U pregledu diskutirana su kroz socio-ekonomske, znanstvene, ekoloke i etike razloge, te
suprostavljena obeanja (nade) sa promaajima genetikog inenjerstva do sada.

Summary
GE is revolutionary new technology still in its early experimental stages of development. This
technology has the power to break down fundamental genetic barriers between species including
plants, animals and humans. Gene engineers are now inserting, recombining, rearranging, editing
and programming genetic material, creating unimaginable transgenic life forms. Transnational
biotechnology corporations are becoming the owners of life, and people are scared. Scientific
workers, as well as public are divided on supporter and critics of the new technology and its
products. In the survey main hope and failure of GE are discussed from socio-ekonomic, scientific,
ecological and ethical point.

Literatura
1.
2.
3.
4.

5.
6.
7.

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Chapin III F.S., E.S. Zavaleta, V.T. Eviner, R.L. Naylor, P.M. Vitousek, H.L. Reynolds, D.U. Hooper, S.
Lavorel, O.E. Sala & S.E. Hobbie. 2000. Consequences of changing biodiversity. Nature, 405:234-242.
Clark, A.J.L., R.O. Adeniyi-Jones, G. Knight, J.M. Leiper, P.G. Wiles, R.H. Jones et al. 1982.
Biosynthetic human insulin in the treatment of diabetes: A double-blind crossover trial in established
diabetic patients. Lancet, II:354-357.
ovi, A. 1997. Znanje i moralnost (Wissen und Moralitat.) Filozofska istraivanja, 17(4):1049-1064.
Belonga, E.A., Hedberg, C.W., Gleich, G.J.,White, K.E., Mayeno, A.R., Loegering, D.A., Dunnette,
S.L., Pirie, P.L., Mac-Donald, K.L. & Osterholm, M.T. 1990. An investigation of the cause of the
eosinophilia-myalgia syndrome associated with tryptophan use. The New England J. of Medicine.
323:347-365.
Benbrook, Ch. 1999. Evidence of magnitude and consequences of the Rounduo Ready soybean yield
drag from University-based varietal trials in 1998. Ag Bio Tech InfoNet Technical Paper No.1, July 13.
Borbly, A.A., Roth, C., H.P. Landolt, P. Acherman, A. Teuscher. 1998. Human versus porcine insulin
in patients with insulin-dependent diabetes mellitus: differences in sleep and the sleep EEG during nearnormoglycemia. SLEEP, 21(1):92-100.
Bross, I. D. 1999. Inquest: How did alien genes kill Jesse Gelsinger?
http://home.earthlink.net/~alto/Gelsinger.html
Egger, M., G.D. Smith & A. Teuscher. 1991. Transfer to human insulin is a potential risk factor for
severe hypoglycemia. In: (K. Federlin, H. Keen, H. Mehner, Eds.) Hipoglicemia and human insulin.
Verlag Stuttgart New York, http://www.swissdiabetes.ch/~fis2/englvers/abstract.htm
Fagan, J. B. 1997. Tryptophan summary. http://psrast.org/jftrypt.htm
Hawken, P., A. B. Lovins and L. H. Lovins. 1999. Natural Capitalism: The next industrial revolution.
Earthscan,pp. 396.
Ho, Mae-Wan, T. Travik, O. Olsvik, T. Midtvedt, B. Tappeser, C. V. Howard, Ch. van Weizsacker, G.
C. McGavin. 1998. Gene technology and gene ecology of infectious diseases. Microbial Ecology in
Health and Disease, 10:33-39.
Ho, Mae-Wan, & R.A. Steinbrecher. 1998. Critique of the Joint FAO/WHO Biotechnology and food
safety report. The Third World Netvork, Penang, Malasya
Hoffman, T., C. Golz, & Schieder, O. 1994. Foreign DNA sequences are received by a wild-type strain
of Aspergillus niger after co-culture with transgenic higher plants. Current Genetics 27:70-76.
Jelaska Sibila. 1999. Korisnost i opasnost od transgeninih biljaka. (U D. Polek i K. Paveli ur.:
Drutveni znaaj genske tehnologije.) Institut za drutvene znanosti Ivo Pilar, pp. 174-184.
Jot, M. 1999. Manipulacija genima u biljogojstvu. (U D. Polek i K. Paveli ur: Drutveni znaaj
genske tehnologije.) Institut za drutvene znanosti Ivo Pilar, pp. 195-208.
Jot, M. 1999. Kome e biotehnologija zagoriti prazniki ruak? Liturgijsko pastoralna revija SLUBA
BOJA, 1999. XXXIX(1):3-14.
Jot, M. 1999. Horizontalni prijenos gena i mogue posljedice. Glasnik Hrvatskog katolikog lijenikog
drutva, IX(4):19-28.
Jot, M. 1999. Transgena hrana. Hrvatska revija, asopis Matice hrvatske, 49(1-2):404-410.
Jot, M. i S. Kuli. 2000. Intelektualni izazov tehnologije samounitenja. Krmiva, 42(1):13-19.
Jot. M. (2000.) Globalizacija i patent na ivot. Zbornik s okruglog stola Globalizacija i nacionalna
drava, Institut za drutvene znanosti Ivo Pilar (u tampi)

13

Agronomski glasnik, br. 5-6/1999. (tiskano srpnja 2000.) ISSN 0002-1954 UDK 63

__________________________________________________________
21. Jot, M. & T.S. Cox. (2000.) Food production and bioethics. Sociologija sela (in print)
22. Keen, Glynne, A., J.C. Pickup, G.C. Viberti, W. Bilous, R.J. Jarret, et al. 1980. Human insulin produced
by recombinant DNA technology: safety and hypoglycaemic potency in health men. Lancet, II:398-401.
23. Kruszewska I. 2000. Genetiki preinaena hrana i usjevi u Hrvatskoj: prijetnja ekolokoj poljoprivredi.
ANPED, Amsterdam, p.38.
24. Lapp M., and Britt Bailey. 1998. Against the grain. Biotechnology and the corporate takeover of your
food. CETOS, p. 163.
25. Lean G. 2000. Hi-tech crop are bad for brain. Independent, April 23,
http://www.biotech-info.net/hi_tech_crops.html
26. Lorenz, M. G. 1994. Bacterial gene transfer by natural genetic transformation in the environment.
Microbiological Reviews, 58:563-602.
27. Martin, S. 1999. Immunological reactions to DNA and RNA.
http://www.psrast.org/imDNAfrag.htm
28. Mayeno, A. N. & G. J. Gleich. 1994 Eosinophilia-myalgia syndrome and tryptophan production: a
cautionary tale. TIBITECH 12, 346-352.
29. McKenzie, J. 1999. The miraculous medical revolution or a broken promise? ABCNEWS,
http://more.abcnews.go.com/WorldNet/wnt_991208_CL_GeneTherapy_feature.html

30. Otani R. 2000. Biosafety Protocol signed by 63 nations. Environment News Service.
http://ens.lycos.com/ens/may2000/2000L-05-24-04.html
31. Pravdi, V. 1998. Suvremeni pogledi na gospodarski razvoj i zatitu okolia. Socijalna ekologija,
7(4):389-396) 1998.
32. RAFI. 2000. Terminator 2 years later: Suicide seeds on the fast track. AGNET, February 25.
http://www.plant.uoguelph.ca/riskcomm/archives/agnet-archives.htm
33. Rifkin, J. 1998. The biotech century. Harnessing the gene and remaking the World. Penguin
Putman Inc., New York, p.241.
34. Ridley, M. 1999. Genome: The autobiography of a species in 23 chapters. Fourth Estate, p.p. 752.
35. Roth, C.et al. 1998. Human versus porcine insulin in patients with insulin-dependent iabetes mellitus:
Differences in sleep and the sleep EEG during near-normoglycemia. SLEEP, 21(1):92-100.
36. Schluter, K., J. Futterer & I. Potrykus. 1995. Horizontal gene-transfer from a transgenic potato line to a
bacterial pathogen (Erwinia-chrysanthem) occurs, if at all, at an extremly low-frequency.
Bio/Technology, 13:1094-1098.
37. Scott King (Ed.) 1996. Bellagio Report 1996. http://www.swissdiabetes.ch/~fis2/englvers/bellagio.htm
38. Sullivan, E. A., M. L. Kamb, J. L. Jones, P. Meyer, R. M. Philen, H. Falk & T. Sinks. 1996. The natural
history of oesinophilia-myalgia syndrome in a tryptophan-exposed cohort in South Carolina. Archives of
Internal Medicine 156:973-979.
39. oo, E. 1998. Osobni kontakti.
40. Tapp, H. & G. Stotzky. 1998. Persistance of the insecticidal toxin from Bt subsp. Kurstaki in soil. Soil
Biology and Biochemistry, 30(4):471-476.
41. Thordarson, H. & O. Svik. 1995. Dead in bed syndrome in yung diabetic patients in Norway. Diabetic
Medicine, 12:782-787.
42. Tomaevi, L. 1998. Ekoloki problemi u duhu Sv. Franje Asikoga. Sluba Boja, 38:73-88.

Adresa autora:
Visoko gospodarsko uilite Krievci
M. Demerca 1
48260 Krievci

14