SADRAJ:

1.

UVOD............................................................................................................... 1

2.

HRANJIVI ELEMENTI BILJAKA............................................................................. 2

3.

4.

2.1

GNOJIVA..................................................................................................... 3

2.2

UBRIVO.................................................................................................... 3

2.2.1

OZNAAVANJE UBRIVA......................................................................4

2.2.2

ANORGANSKA UBRIVA (VJETAKA UBRIVA)...................................5

2.2.3

UPOTREBA........................................................................................... 5

TROENJE ELEMENATA U TRAGOVIMA..............................................................5

3.1

PREKOMJERNA UPOTREBA UBRIVA..........................................................6

3.2

PREVELIKA POTRONJA ENERGIJE..............................................................6

3.3

DUGORONA ODRIVOST..........................................................................6

MAINE ZA PREHRANU I ZATITU KULTURA......................................................7

4.1

RASTURA STAJSKOG UBRIVA..................................................................7

4.1.1

PODEAVANJE RASTURAA STAJNJAKA.................................................7

4.1.2

RAD SA RASTURAEM STAJNJAKA.........................................................8

4.1.3

ODRAVANJE RASTURAA STAJNJAKA..................................................9

4.2

RASPITA MINERALNOG UBRIVA..............................................................9

4.2.1

PRIKOPAVANJE RASIPAA.................................................................10

4.2.2

PODEAVANJE RASIPAA....................................................................11

4.2.3

PROVJERA RASIPAA UBRIVA...........................................................12

4.2.4

ODRAVANJE RASIPAA.....................................................................13

4.3

CISTERNE ZA OSOKU I NAVODNJAVANJE...................................................13

4.4

MAINE ZA ZATITU BILJAKA- PRSKALICE................................................15

4.4.1

PRIKOPAVANJE PRSKALICE ZA TRAKTOR..........................................15

4.4.2

PRELIMINARNO PODEAVANJE PRSKALICE.........................................15

4.4.3

PODEAVANJE PRSKALICE..................................................................15

4.4.4

KONTROLA DIZNI-RASPRSKIVAA......................................................16

1. UVOD
Gnojivo je mjeavina tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljanje
rasta biljki. Obino se primjenjuje napoljoprivrednim zemljitima.

Gnojiva sadrze uglavno u razliitim omjerima, tri glavna biogenih

elementa (duik, fosfor, kalij), i sekundarne biogene elemente (kalcij, sumpor, magnezij), a
ponekad
i elementi
u
tragovima,
koji
su
korisni
za
oplodnju: bor, klor, mangan,eljezo, cink, bakar i molibden.
Gnojivo moe biti prirodno (primjerice kompost), ili proizvod kemijske industrije kao
umjetno gnojivo.
ubrivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljanje
rasta biljki. Obino se primjenjuje napoljoprivrednim zemljitima. ubriva se grubo mogu
podijeliti na organska i anorganska (mineralna), gdje je osnovna razlika izvor iz kojeg je
ubrivo nastalo, a ne nuno sastav nutrijenata.
Prehrana biljaka se najee obavlja mehanizovanim tehnikim sistemima, uoptena
podjela mehanizacije proizvodnje vri se kao:
-

Mehanizaciju ratarske proizvodnje

Mehanizaciju voarsko-vinogradske proivodnje
Mehanizaciju stoarske proizvodnje

Za prehranu se najee primjenjuje hemijska prehrana pomou raznih preparata u

hemijskom ili tenom agregatnom stanju.

2. HRANJIVI ELEMENTI BILJAKA

Potrebe biljaka za hranjivim elementima koji su biljki neophodni za oekivani rast i

razvoj najkvalitetnije podmiruje teno vjetako gnojivo. S obzirom na pozitivnu visoku
uinkovitost i snano djelovanje na biljke primjenjuje se na dva naina kod prihrane
biljaka:

U vidu folijarne prihrane, odnosno prihrane putem lista - rasprivanjem (na

ovaj nain hranjivi elementi idu direktno gdje je biljci potrebno i efekti se vide vrlo brzo)

2.1

Prihrana putem korijena (zaljevanjem zemljita okolo biljki)

GNOJIVA

Vjetaka gnojiva u granulama (sitne tvrde kuglice) sa svojstvom postupnog

rastvaranja imaju rezultate samo u kombinaciji sa dovoljnom koliinom vode to znai da je
potrebna ili kia ili zaljevanje. Takoer, treba imati u vidu i problem usvajanja ovog tipa
umjetnog gnojiva od strane biljke, jer ovaj vid gnojidbe, odnosno prihrane nije dovoljno
precizan te dolazi do rasipanja dijela gnojiva i njega najee koriste okolne ili korovske
biljke.
Drugi mogui problem je ako je biljci potreban neki hranjivi element iz vjetakog
granuliranog gnojiva kojim tretiramo zemljite okolo biljke je to u idealnim uvjetima otopina
granula putuje mjeseno maksimalno do 2cm u dubinu prema korijenu i moe se dogoditi da
na rezultat djubrenja ekamo i po nekoliko mjeseci, ovisno da li je korijen dovoljno duboko i
da li je bilo dovoljno vode da rastvori granule .. Vjetaka granulirana gnojiva primjenjujemo
obino nekoliko mjeseci ranije, uglavnom na jesen kako bi hranjive elemente biljka usvojila u
proljee.
Tekue gnojivo koristimo najee u razdoblju od proljea do jeseni jer nedugo nakon
njegove primjene dobivamo vidljive rezultate na biljkama osiguravajui im tako instant
prihranu. Pravilnom uporabom ovaj nain prihrane nam takodjer jami najvei postotak
iskoritenosti hranjivih elemenata iz gnojiva.
Granulirano gnojivo najbolje bi bilo rasporediti po zemljitu u zoni korijenovog
sustava. Kod biljaka s plitkim i manjim korijenovim sustavom prilino je lako odrediti
njegovo mjesto i mogui poloaj to nije sluaj i kod "arobna ive ograde". Ve 2-5 mjeseci
nakon sadnje, teko je sa preciznou odrediti zonu u kojoj se prostire korijenov sustav. Zbog
toga je idealno rjeenje folijarna prihrana putem lista, jer je blagovremena i vrlo djelotvorna,
imajui u vidu da se djeluje izravno i u vrijeme ba kada je biljki potrebno.

2.2

UBRIVO

Slika 1. Savremeni ureaj za nanoenje ubriva

Organska ubriva i neka neorganska ubriva dobivena iz ruda, su se

koristila vijekovima, dok su hemijski sintetizirana neorganska ubriva poela da se razvijaju
tokom industrijske revolucije. Poboljano razumijevanje djelovanja i poetak upotrebe
ubriva su bili vani koraci u pred-industrijskoj i zelenoj revoluciji 20. vijeka.

Slika 2. Demonstracija djelovanja ubriva, Tennessee, 1942.

ubriva tipino sadre sljedee elemente (u varijabilnim proporcijama):

tri primarna makronutrijenta: duik, fosfor i kalij

tri sekundarna makronutrijenta: kalcij, sumpor, magnezij

mikronutrijente ili mineralne elemente u

tragovima: bor, hlor, mangan, eljezo, cink, bakar, molibden i selen.

Makronutrijenti su elementi koji se troe u veim koliinama i prisutni su u tkivu

biljaka u koliini 0,2% do 4,0% (izraeno na suhu materiju). Mikronutrijenti se troe u
manjim koliinama i prisutni su u biljnom tkivu u koliinama koje su reda veliine 5 200 ppmili manje od 0,02% suhe mase ubriva.
2.2.1 OZNAAVANJE UBRIVA
Makronutrijenti u ubrivu se oznaavaju na osnovu NPK analize, a takoer i kao
N-P-K-S u Australiji[2].
Primjer oznaavanja za ubrivo potaa, koje ima omjer 1:1 kalija prema karbonatu ili
47% kalijuma i 53% karbonata u masenim procentima (to se dobije uzimajui u obzir razlike
3

u molekularnoj teini izmeu kalija i karbonata). Tradicionalna analiza 100g soli bi dala 60g
K2O. Procentualni prinos K2O iz originalnih 100g ubriva predstavlja broj prikazan na oznaci.
Kalijevo ubrivo bi u ovom sluaju imalo oznaku 0-0-60, a ne 0-0-52.

2.2.2 ANORGANSKA UBRIVA (VJETAKA UBRIVA)

ubriva se mogu grubo podijeliti u organska ubriva (sastavljena od obogaene
organske materije biljnog ili ivotinjskog porijekla) i anorganska ubriva (sastavljena od
vjetakih supstanci i/ili minerala). Anorganska ubriva se esto sintetiziraju u toku HaberBosch-ovog procesa, koji se koristi za sintezu amonijaka. Amonijak se koristi kao sirovina za
stonu hranu i druga azotna ubriva, npr. amonijum nitrat i urea. Ovi koncentrovani proizvodi
se mogu razblaivati vodom pri emu se dobija koncentrovano teno ubrivo. Amonijak se
moe kombinovati sa fosfatnim stijenama i fosfatnim ubrivom (Odda proces), pri emu
nastaje kombinovano ubrivo. Upotreba vjetakih azotnih ubriva se konstantno poveava
u zadnjih 50 godina, i dostigla je skoro 20 puta veu koliinu te iznosi oko 1
milijardu tona azota godinje. [3] Upotreba fosfatnih ubriva se takoer poveala sa 9 miliona
tona 1960. godine do 40 miliona tona u 2000. godini. Koliina od 6-9 tona kukuruza u zrnu
po hektaru zahtijeva upotrebu 3050 kg fosfatnog ubriva, dok soja zahtijeva 2025 kg po
hektaru.[4] Yara International je najvei svjetski proizvoa azotnih ubriva.
2.2.3 UPOTREBA
Vjetaka ubriva se najee upotrebljavaju kod uzgoja kukuruza, jema, eerne
trske, soje i suncokreta. Jedna studija je pokazala da primjena azotnih ubriva na usjev
preostao izvan sezone, poveava biomasu i ima povoljan uticaj na sadraj azota u glavnom
usjevu, koji se sije u ljetnom periodu.

Najvei svjetski potroai azotnih ubriva

Udio ukupne

Koliina

potronje N(%)

(1000 t/godina)

SAD

51

4697

Kina

16

2998

Francuska

52

1317

Njemaka

62

1247

Kanada

55

897

Velika Britanija

70

887

Brazil

40

678

panija

42

491

20

263

17

262

29

126

Drava

Meksiko
Turska
Argentina

3. TROENJE ELEMENATA U TRAGOVIMA

Mnoga anorganska ubriva ne zamjenjuju elemente u tragovima u zemljitu, te
zemljite postaje postepeno osiromaeno pri uzgajanju usjeva. Ovo troenje je u vezi sa
studijama koje su pokazale opadanje sadaja (do 75%) koliine elemenata u tragovima u vou
i povru.[8] Ipak, iz nedavne analize 55 naunih studija zakljueno je da "nema dokaza da
postoji razlika u kvalitetu nutrijenata izmeu hrane proizvedene organskim i konvencionalnim
5

postupkom." [9] Nasuprot tome, jedna dukorona studija koju je finansirala Evropska Unija [10]
[11][12]
je pokazala da organski-proizvedeno mlijeko sadri znaajno vei sadraj antioksidanata
(npr. karotenoida i alfa-linolenske kiseline) nego konvencionalno proizveden proizvod.

3.1

PREKOMJERNA UPOTREBA UBRIVA

Slika 3. Efekti prekomjerne upotrebe ubriva

Prekomjerna upotreba ubriva moe biti jednako tetna kao i premala koliina.
Sagorijevanje moe se dogoditi kada se primijeni previe ubriva, to rezultira suenjem
korijena i oteenjem ili ak odumiranjem biljke.[14]
[13]

3.2

PREVELIKA POTRONJA ENERGIJE

Proizvodnja vjetakog amonijaka trenutno troi oko 5% globalne

potronje prirodnog gasa, to je neto ispod 2% svjetske energetske proizvodnje. Trokovi
koritenja prirodnog gasa u proizvodnji amonijaka predstavljaju 90% trokova proizvodnje
amonijaka. Poveanje cijene prirodnog gasa u proloj deceniji je doprinijelo poveanju cijene
ubriva.
3.3

DUGORONA ODRIVOST

Anorganska ubriva se trenutno proizvode na nain koji je nemogue koristiti

beskonano. Kalijum i fosfor dolaze iz rudnika (ili slanih voda, kao to je Mrtvo more) i takvi
izvori su ogranieni. Atmosferski nevezani azot je efektivno neogranien izvor (vie od 70%
sastava atnosfere ini azot), ali je u takvom obliku neupotrebljiv za biljke. Da bi taj azot
postao upotrebljiv biljkama, potrebna je fiksacija (prevoenje atmosferskog azota u oblik koji
biljke mogu koristiti). Vjetaka azotna ubriva se tipino sintetiziraju koristei fosilna goriva
kao to je prirodni gas i ugalj, koji predstavljaju ograniene izvore.

4. MAINE ZA PREHRANU I ZATITU KULTURA

Prehrana biljaka se najee obavlja mehanizovanim tehnikim sistemima, uoptena podjela
mehanizacije proizvodnje vri se kao:
-

Mehanizaciju ratarske proizvodnje

Mehanizaciju voarsko-vinogradske proivodnje
6

Mehanizaciju stoarske proizvodnje

Za prehranu se najee primjenjuje hemijska prehrana pomou raznih preparata u

hemijskom ili tenom agregatnom stanju.
Maine kojima se obavlja prehrana najee spadaju u prikljunu mehanizaciju a
mozemo ih podijeliti po pimjeni u odnosu na prehranu:
- Rasipa mineralnog ubriva
- Rastura stajskog ubriva 4 t
- Cisterne za osoku i navodnjavanje
4.1

RASTURA STAJSKOG UBRIVA

Rastura stajnjaka je jednoosovinska prikolica na kojoj je postavljen ureaj za

rasturanje. Dakle, on slui za prevoz i ravnomjerno rasturanje stajnjaka.
Osnovni djelovi rasturaa stajnjaka su: transportni sanduk, lanasto - letviasti
transporter, ureaj za rasturanje i prenosni mehanizam. Nosivost prikolice - transportnog
sanduka moe da bude razliita: od 1,2-10 t. Na dnu prikolice nalazi se lanasto - letviasti
transporter sastavljen od dva ili tri lanca, preko kojih su popreko postavljene letvice. Zadatak
transportera je da stajnjak transportuje od prednjeg ka zadnjem dijelu prikolice na ureaj za
rasturanje. Transporter se kree suprotno od kretanja traktora sa rasturaem i njegova brzina
moe da se mijenja, a time se regulie koliina rasturenog stajnjaka. Ureaj za rasturanje je
postavljen umjesto zadnje stranice sanduka rasturaa - prikolice. Ureaj za rasturanje je sa
vertikalnim rotorima, na kojima se nalaze segmentne lopatice, koje se mogu mijenjati. Pogon
radnih organa ide od prikljunog vratila traktora preko kardanskog vratila sa sigurnosnom
spojkom, do glavnog vratila, odakle sa jedne strane ide pogon za lanasti transporter, a sa
druge na ureaj za razbacivanje. Ureaj za rasturanje mogue je jednostavno i brzo
demontirati - skinuti, pa se prikolica moe upotrijebiti za transport postavljanjem zadnje
stranice.
Rasturai stajnjaka sa vertikalnim valjcima omoguavaju ravnomerno i kvalitetno
rasturanje stajskog ubriva na irinu 6-8 m. Sa posebnim dodacima moe se koristiti za
prevoz silae i drugih poljoprivrednih proizvoda. Rasturai su izraeni od kvalitetnih
materijala i laki su za rukovanje i odravanje.
4.1.1 PODEAVANJE RASTURAA STAJNJAKA
Podesiti priklop-kratku rudu u gornji ili donji poloaj u zavisnosti od tipa traktora. Rastura
prikopati za traktor na priklop - kratku rudu koja mora biti iznad ili ispod izlazne kardanske
osovine na odgovarajuoj visini, to zavisi od tipa traktora.
Vuno uvo - otvor na priklopu - kratkoj rudi podesiti po visini u zavisnosti od visine
prikljuka na traktoru. Takoe, ono moe da bude fiksirano i pokretljivo - vrtljivo. Okretljivi
prikljuak titi rastura stajnjaka od eventualnog prevrtanja pri radu na vrlo strmim terenima.
Sva podeavanja podesiti, dok je rastura na ravnom terenu, oslonjen na potporni toak.
Prije poetka rada, kada je rastura prikopan za traktor, potporni toak, pomou ruice i
navojnog vretena podii i fiksirati. Podesiti konicu pomou zavrtnja i navrtke na ruici
konice. Ruicu postaviti u konzolu na nosau rasturaa stajnjaka ili u kabini traktora, na
dohvat ruke rukovaocu. Prije poetka rada prekontrolisati ispravnost konice, laganim
zatezanjem-koenjem.
Broj obrtaja prikljunog vratila traktora podesiti ruicom gasa na 540 o/min.
7

Podesiti brzinu pomjeranja lanastog transportera u zavisnosti od eljene koliine rasturanja

stajnjaka po jedinici povrine, kvaliteta i stanja ubriva (specifine teine), visine utovarenog
ubriva i brzine rada traktora. to se traktor sporije kree, a lanasti transporter bre rasturie
se vea koliina ubriva i obrnuto.
Podesiti duinu i ugao ruice za ukljuivanje i promjenu brzine pomjeranja lanastog
transportera. Pomicanje transportera se ostvaruje sa 4 brzine za nazad i 2 brzine za naprijed.
Kod natovarenog rasturaa pomjeranje stajnjaka naprijed, moe biti samo kratkotrajno, jer
moe doi do oteenja rasturaa. Pomjeranje stajnjaka naprijed prema smjeru kretanja
traktora je samo u izuzetnim situacijama, kada hoemo da rasteretimo zadnji kraj rasturaa.
Podeavanje zategnutosti lanca vri se pomou zavrtnjeva koji se nalaze na prednjem
dijelu ispod dna rasturaa. Lanac se zatee tako, da se prvo odvije navrtka, a zavrtanj zavije,
ime se osovina sa lananicima pokree naprijed. Lanci transportera moraju biti podjednako
zategnuti. Lanac je pravilno zategnut kada se rukom podigne najvie za 5 cm iznad vodeeg
profila. U sluaju kada je lanac istegnut pa ga nije mogue vie zategnuti, moe se izvriti
njegovo skraivanje, po dva lanka na oba lanca.
4.1.2 RAD SA RASTURAEM STAJNJAKA
Rastura je najbolje, pravilno puniti sa stajskim ubrivom od zadnjeg kraja ka prednjem.
Treba ga puniti ravnomjerno po cijeloj duini i irini, maksimalne visine 10 cm iznad stranica.
Nikada ne tovariti vie ubriva od visine vertikalnih rotora. ubrivo se pri utovaru ne smije
gaziti i sabijati. Takoe ubrivo se ne smije nabaciti na ureaj za rasturanje i blokirati ga, ve
mora da bude najmanje 10 cm udaljeno od njega. Treba izbjegavati utovar smrznutog ubriva.
Ukoliko u ubrivu ima stranih predmeta cigle, kamena, drveta i dr. treba ih odbaciti prije
utovara. Ako je ubrivo neravnomerno zgorelo, rastura puniti ubrivom to ujednaenije
zgorelosti, kako bi se obezbijedilo fino i ravnomjerno rasturanje, posebno kod ubrenja
livada.
Na poetku rada prvo treba postaviti ruicu u odreeni poloaj - odreenu brzinu za
pomjeranje lanastog transportera, a zatim ukljuiti prikljuno vratilo traktora. Kada pone
izuzimanje stajnjaka po cijeloj visini, ukljuiti odreenu brzinu traktora i krenuti sa
razbacivanjem ubriva. Prilikom okretanja rasturaa na uvratinama, izbjegavati otre krivine i
iskljuiti prikljuno vratilo traktora, kako ne bi dolo do oteenja kardanskog vratila.
Poslije zavrenog rada i prilikom odvajanja rasturaa stajnjaka od traktora, prvo mora da se
spusti potporni toak, toliko da ruda moe da se slobodno i lako odvoji od poteznice traktora.
4.1.3 ODRAVANJE RASTURAA STAJNJAKA
- Poslije svake upotrebe rastura stajnjaka dobro oistiti i oprati, kako ne bi dolo do korozije
metalnih djelova
- Redovno i prema preporukama proizvoaa odreena mjesta - djelove na rasturau
stajnjaka treba podmazati.

Tehnike karakteristike
Nosivost
Potrebna snaga traktora
irina razbacivanja

t
kW

Pneumatici
Teina

4.2

kg

4
25
m
6
10.0/7515.3"12PR
1170

RASPITA MINERALNOG UBRIVA

Maina je noena sa dva vario diska koji omoguuju ravnomerno i tano rasipanje. Uz
dodatak podvoza maina je vuena.
Noeni rasipa mineralnog ubriva Ferti 400 koristi se za lake, bre, sigurnije i
ravnomjernije rasturanje mineralnih ubriva na manjim povrinama individalnih
poljoprivrednih proizvoaa. Moe se koristiti za razbacivanje mineralnih ubriva prije
oranja, neposredno prije sjetve, za prihranjivanje biljaka u toku vegetacije na oranicama,
livadama, panjacima, luceritima i dr. Glavni djelovi rasipaa su: ureaj za prikopavanje za
traktor, sanduk, mjea, ureaj za razbacivanje i dozator za podeavanje koliine ubriva.
Sanduk je izraen od elinog lima i u obliku izvrnute kupe. Na donjem, najuem dijelu,
nalaze se otvori, koji se pomou zasuna otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od norme ubriva.
ubrivo pada kroz otvore na horizontalni disk sa lopaticama, pomou kojih se vri rasipanje
ubriva. Prikljuno vratilo traktora daje pogon disku sa lopaticama koje zahvataju ubrivo i
usled nastale centrifugalne sile, odbacuju ga nazad i u stranu.
Koliina i ravnomjernost rasipanja ubriva zavisi od veliine izlaznog otvora na dnu sanduka,
preciznosti ureaja za rasturanje, brzine kretanja traktora, irine radnog zahvata, uslova rada,
fiziko-hemijskih osobina ubriva i dr. Svojim promjenljivim poloajem, lopatice za
distribuciju i usmjeravanje, imaju mogunost regulisanja irine rasipanja, na nain da zadre
preciznost i ravnomernost u zavisnosti od specifine teine mineralnog ubriva.
4.2.1 PRIKOPAVANJE RASIPAA
- Prikopati donje i gornju polugu traktorskog hidraulika na ureaj za prikopavanje rasipaa
ubriva i osigurati ih
- Spojiti kardansko vratilo uverivi se da je zahvatio sigurnosni klin
9

- Provjeriti da se kod kardana u sluaju maksimalnog izvlaenja, dva njegova dijela moraju
preklapati najmanje od 15 - 20 cm. Pri njegovom maksimalnom uvlaenju, razmak izmeu
dva dijela treba da bude najmanje 7 10 cm

Rasipa FERTI dostupan je u tri modela:

FERTI 300

FERTI 400

FERTI 500

STANDARDNA OPREMA - PREDNOSTI:

metalni rezervoar,

snana nosea konstrukcija

disk sa est lopatica,

dupla regulacija izlazne koliine

mogunost fiksiranja regulacije,,

kaenje za I. ili II. kategoriju,

mogunost kaenja prikolice,

poboljanje stabilnosti rasipaa,

levak privren sa pet zavrtnjeva,

zatita od rasipanja po traktoru

10

4.2.2 PODEAVANJE RASIPAA

- Regulisati rasipa ubriva po vertikali i horizontali tako da on u radnom poloaju bude od
70-80 sm podignut od zemlje
- Koliina rasipanja ubriva regulie se pomjeranjem ruica po skali, kojima se vri poveanje
ili smanjenje otvora pomou zasuna. Poloaj ruice nai u tabeli 1 u kojoj se nalaze
orjentacione koliine rasturanja ubriva. Za ravnomjerno rasturanje ubriva po duini i irini
potrebno je odravanje stalne brzine kretanja i irine radnog zahvata. Na primjer ako hoemo
da rasturimo 360 kg /ha nekog granuliranog ubriva. U tabeli nalazimo, da predvienu
koliinu ubriva moemo ravnomjerno da razbacamo, samo u sluaju ako ruicu dozatora
postavimo na skalu 4,5 zatim ako se traktor kree brzinom od 16 km/h sa ostvarenom irinom
rasturanja od 8 m
- Podesiti ruicu za gas i stepen prenosa menjaa, tako da traktor ima konstantnu brzinu rada i
stalni broj obrtaja prikljunog vartila na 540 o/min, jer se njihovom promjenom mijenja i
koliina rasutog ubriva
- pomjeranjem (otvaranjem) samo lijeve ili samo desne ruice za regulaciju koliine
rasipanja postie se usmjereno rasipanje samo u lijevu ili desnu stranu.

11

Tab. 1 Podeavanje koliine mineralnog ubriva

4.2.3 PROVJERA RASIPAA UBRIVA

- Sanduk rasipaa se napuni mineralnim ubrivom
- Ruicu dozatora po uputstvu fabrike podesiti na odgovarajui poloaj za odreenu koliinu
rasipanja ubriva ( u naem sluaju na skali 4,5)
- Ispod i iza rasipaa postaviti foliju za prihvatanje ubriva
- Ukljuiti prikljuno vratilo traktora na 540 o/min da radi jedan minut
- Ako je poznata norma rasipanja mineralnog ubriva od Q=361 kg/ha sa radnim zahvatom
B=8 m i brzinom kretanja od v=16 km/h.
Za vrijeme testiranja od jedne minute, t= 1 min, na foliji treba da ispadne odreena koliina
ubriva koji emo izraunati po formuli:
q= ( Q x B x v x t)/600= ( 364 x 8 x 16 x 1)/ 600= 77,65 kg
- Pokupimo i izmjerimo ubrivo koje je palo na foliju. Ako rasuta koliina mineralnog
ubriva odstupa od koliine dobijene proraunom, treba izvriti korekciju na dozatoru pomjeranjem ruice i probu ponoviti
- Rasipa moemo provjeriti i na parceli - da li izbacuje odreenu koliinu ubriva, na taj
nain, to emo postaviti folije ili posude odreenih dimenzija po cijeloj irini radnog zahvata.
12

Podesimo ruicu dozatora na odgovarajui poloaj skale irine rasipanja ubriva, ruicu za
gas i ruicu stepena prenosa menjaa postavimo u odgovarajui poloaj kako bi brzina
kretanja bila konstantna 16 km/h i irina radnog zahvata od 8 m. Rastureno ubrivo po foliji
ili u kutije pokupimo sa odreene povrine, izmjerimo i vidimo da li izmjerena koliina
odstupa od predviene norme.
4.2.4 ODRAVANJE RASIPAA
Prije svakog korienja rasipaa, provjeriti da dno sanduka nije blokirano eventualnim
stranim tijelima. Na kraju rada oistiti sanduk od zaostalog ubriva da se dno ne bi zaepilo i
blokiralo zasun otvora.
Svakih 10 sati treba podmazati mazalice na kardanskom vratilu, a svakih 50 sati treba
provjeriti zategnutost zavrtnjeva I provjeriti stanje istroennosti lijevka za izbacivanje.
Na kraju sezone ili u sluajevima dugih perioda mirovanja, potrebno je:
- Rasipa rasklopiti i detaljno dio po dio oistiti; djelove na kojima se nahvatalo ubrivo
sastrugati ili oprati u toploj vodi
- Provjeriti istroene ili oteene djelove i eventualno ih zamijeniti; djelove sa kojih se skinula
boja dobro oistiti i prefarbati
- Prije poetka rada u novoj sezoni , sve djelove koji su bili podmazani, dobro oistiti kako se
ne bi ubrivo lijepilo za njih
Pravilan rad rasipaa zavisi od fizikih osobina ubriva to znai da ne smiju da budu
zgrudvana, vlana, lepljiva. Zgrudvano ubrivo se prije stavljanja u sanduk rasipaa mora
isitniti. Treba izbjegavati rasipanje ubriva po vlanom i vjetrovitom vrijemenu. Prije poetka
rada moraju se objeleiti uvratine. Na poetku parcele, rasipa ukljuiti najmanje na jedan
metar prije granice uvratine, a iskljuiti ga na samoj granici uvratine. Pored toga, treba voditi
rauna, o pravilnom spajanju prohoda kako ne bi ostajale nepoubrene povrine. Poubrene
trake u predhodnom prohodu, dodiruju se i preklapaju sa trakama u sledeem prohodu. Na
ovaj nain obezbijedjuje se ravnomjernost rasturanja ubriva po cijeloj povrini.
4.3

CISTERNE ZA OSOKU I NAVODNJAVANJE

Savremeno stoarstvo zahteva opremljenost farmi i ovom vrstom maina, koje tede
vreme inapor, a rad je ist i higijenian. Cisterna je namenjena pranjenju osonih jama, kao i
svih ostalih septikih jama u proizvodnim objektima i domainstvima. Moe se upotrebiti za
prevoz vode i zalivanje. Kompaktna konstrukcija garantuje dug vek trajanja i jednostavno
rukovanje. Cisterna je opremljena vakum pumpom, mehanikom konicom i signalnim
ureajima koji joj omoguuju kretanje u javnom saobraaju. Sigurnosni ventil za vakum
spreava deformaciju bureta cisterne koje je dugo vremena u eksploataciji.Cisterna od 6000
litara ima i pneumatske konice. Cisterna M 10 m3 se ne radi u pocinkovanoj varijanti.

13

Dodatna oprema:
Modeli M 436.30 i M 437.30 imaju mogunost ugradnje pneumatskih konica i toka
za oslanjanje.
Svi modeli imaju mogunost ugradnje bonog otvora za punjenje, ipke za otvaranje
zasuna iz traktora i pneumatskog ili hidraulinog cilindra za otvaranje zasuna.

Tehnike karakteristike

Zapremina

M-437.30
(M 2.4 m3)
l 2 400

irina

1,80

1,80

2,18

2,44

Duina

4,33

5,00

6,35

7,85

Visina

1,84

1,84

2,63

2,75

Tip cisterne

Pneumatici
Radni pritisak

10x15
b
ar

Vakum
Uinak pumpe
Potrebna vua
Teina prazne cisterne

%
l
/min
k
W
k
g

M-436.30
(M 3.2 m3)
3 200

10x15

M-486.30
(M 6 m3)
6 000

16.0/70 x 20

M-487.30
(M 10 m3)
10 000

16.0/70 x 20

1,0

1,0

1,0

1,5

80

80

80

80

5 700

8 100

3 600

3 600
16

22

50

120

780

840

1740

2680

14

4.4

MAINE ZA ZATITU BILJAKA- PRSKALICE

Prskalice se koriste za zatitu biljaka koje su ugroene od tetoina, bolesti i korova,

nanoenjem zatitnih sredstava. Zadatak prskalica je da jednolino, ravnomjerno rasporedi
radnu tenost po itavoj tretiranoj povrini na svim djelovima biljke i da se na njima zadri
potrebno vrijeme. Prskalica se sastoji od sledeih djelova: rezervoara za tenost, pumpe,
razvodni ureaj sa ventilima-slavinama, regulator pritiska, manometra, hidromeaa (povratne
cijevi za tenost), crijeva, cijevne armature - krila sa rasprskivaima - diznama, ramske
konstrukcije i ureaja za prikopavanje za traktor. Pumpa dobija pogon od prikljunog vratila
traktora sa 540 o/min. Pumpa usisava radnu tenost iz rezervoara kroz filter i potiskuje je do
razvodnika sa slavinama i regulatorom pritiska. Preko slavine hidromeaa dio radne tenosti
se vraa u rezervoar i vri njeno mijeanje. Drugi dio tenosti dolazi do regulatatora pritiska,
na kome se vri podeavanje odgovarajueg radnog pritiska. Viak tenosti iz regulatora koja
ne ode na rasprskivae, povratnim vodom preliva se u rezervoar, pa i na taj nain dolazi do
mijeanja radne tenosti. Tenost kroz slavine odlazi na rasprskivae - dizne koji se nalaze na
noseoj konstrukciji armaturi - krilima. Krila su napravljena iz tri sekcije, na kojima se
rasprskivai po potrebi mogu preko slavina iskljuivati da ne rade.
4.4.1 PRIKOPAVANJE PRSKALICE ZA TRAKTOR
Prikopavanje na traktor se vri u tri take. Donje traktorske poluge hidraulika moraju biti
izjednaene kako bi sekcije - krila prskalice sa rasprskivaima bila na istoj visini od zemlje ili
usjeva. Prikopati kardansko vratilo traktora.
4.4.2 PRELIMINARNO PODEAVANJE PRSKALICE
Kada se prskalica prvi put puta u rad, posle montae djelova treba je testirati na slijedei
nain:
- Sipati u rezervoar istu vodu
- Provjeriti boju ili fabriki broj dizni; dizne na krilima moraju biti sve iste boje broja; ne
koristiti dizne razliitih boja jer im je prenik otvora razliit, a time i kapacitet - koliina
izbaene tenosti se razlikuje
- Okretanjem ruice otvoriti glavnu slavinu - ventil
- Odvrnuti regulator pritiska - ne do kraja, ve 2/3 kruga
- Zatvoriti slavine - ventile sekcija.
4.4.3 PODEAVANJE PRSKALICE
Izravnavanje prskalice po duini i irini vri se toplingom i desnom ruicom hidraulika.
Podeavanje visine armature (krila) vri se pomou hidraulika traktora. Krila od povrine
zemlje, usjeva treba da budu podignuta 0,50 m, to jest onoliko koliko je rastojanje izmeu
rasprkivaa na krilima. Izbor rasprskivaa - dizni u zavisnosti od kapaciteta pumpe i vrste
zatitnog sredstva.
U uputstvu proizvoaa zatitnog sredstva nalazi se koliina sredstva i vode
potrebnih za jedan hektar. Na primjer: 3 kg/ha sredstva i 202 l vode. Prethodno je utvreno
da su dizne na rasprskivaima 11004. Iz tabele 5 vidi se da koliinu od 200 l/ha moemo
ostvariti pri razliitim brzinama i pritiskom radne tenosti. Prema uslovima rada,
odluujemo da brzina bude 7 km/h, pritisak 2,0 bara i da svaka dizna mora da izbaci 1,17
lit/min.
15

Tab. 5 Podeavanje prskalice za prskanje odreene koliine tenosti

Kapacitet dizne moe i da se izrauna ako se zna:

K - norma prskanja ( 202 l/ha);
V - brzina kretanja (7 km/h);
R - razmak izmeu dizni (0,5 m);
4.4.4 KONTROLA DIZNI-RASPRSKIVAA
Moe se obaviti na mjestu, tako da se ispita svaka dizna posebno:
- Nasuti vodu, zatvoriti glavnu slavinu, otvoriti ventile grana-sekcija, spustiti sekcije u radni
poloaj
- Ukljuiti prikljuno vratilo traktora da se okree od 450 - 600 o/min
- Podesiti pritisak pomou regulacionog ventila na 2 bara
Poto se ispituje svaka dizna posebno, da li protok odgovara onom iz tabele, potrebno je
obezbijediti odreenu graduisanu posudu i topericu. Razmak izmeu dizni je 0,5 m, pa toliko
treba podii i cijelu prskalicu od povrine zemljita. Ukljuiti glavni ventil i pustiti da voda
pritiskom od 2 bara tee iz dizne u posudu u vremenu od jedne minute. Vodu iz posude
izmjeriti i u ovom sluaju treba da bude 1,18 l. Dozvoljeno odstupanje iznosi do 5 %.
16

Po potrebi ispitati i ostale dizne. Ako su istroene dizne, vei otvori na njima izbacivae vie
vode. Zato treba smanjivati pritisak tenosti i ponoviti mjerenje, sve dok se ne postigne
odgovarajui - taan protok na diznama. Kod narednih prskanja, koristiti smanjeni pritisak,
kako je to testiranjem i utvreno. Ako je meusobno odstupanje kod dizni veliko, zbog
njihove istroenosti ili zaepljenja treba ih oistiti mlazom vode, etkicom za zube ili ih treba
zamijeniti.
Drugi nain testiranja je da se istovremeno ispituju sve dizne, tako to se krila prsaklice
podignu na visinu od 0,5 m, a ispod njih se postavi neka velika posuda da uhvati cjelokupnu
vodu iz svih dizni. Pored toga prati se lepeza rasprskavanja i preklapanje mlazeva susednih
dizni.
Podaci iz Tab. 5 vae samo za prskalicu sa radnim zahvatom od 12 m (Rz=24 dizne x 0,5 m =
12 m). Ako se smanji radni zahvat, onda se moraju naknadno izraunati parametri za prskanje,
koristei prethodnu formulu.
Na primjer:
radni zahvat- Rz je 8 m;
brzina rada V je 7 km/h;
kapacitet pumpe q je 28 l/min (25 dizni puta 1,17 l/min );

Znai, da e prskalica pod odreenim pritiskom od 2 bara u ovim uslovima, sa smanjenim

radnim zahvatom izbaciti 300 l/ha tenosti.
Zbog komplikovanosti teoretskih izraunavanja prema tabelama ili kada tabelu uope
nemamo, tada preporuujemo da se prskalica provjeri na njivi. Prije putanja prskalice u rad u
rezervoar sipati 100 litara vode i izraunati povrinu koja e se poprskati sa tom koliinom.
Prilikom prskanja ruica za gas mora da bude u poloaju koji obezbijedjuje da se prikljuno
vratilo traktora okree sa istim brojem obrtaja, za sve vrijeme prskanja. Da bi se voda
prilikom testiranja ravnomjerno rasprila po cijeloj povrini, potrebno je da traktor ide - radi
uvijek istom brzinom i da pritisak radne tenosti na manometru prskalice bude konstantan.
Ujednaena - jednaka brzina kretanja traktora postie se na taj nain to se odabere
odgovarajui stepen prenosa (brzina) ruice menjaa. Prije poetka testiranja prskalice na
parceli, oznaiti bijelom linijom zadnji toak traktora i izmjeriti obim toka, kako bi znali
duinu puta koju smo preli da bi utroili 100 l.

17