Internacionalni Univezitet Brko distrikt BiH

Pravni fakultet

Osnovne akademske studije

SEMINARSKI RAD
Predmet: Meunarodno javno pravo
Tema: Evropski sud pravde

Mentor:
Doc. Dr Muharem Selimovi

Brko, 2015 godina

Student:
Marko Petrovi

SADRAJ:
1. UVOD......................................................................................... ..............3
2. POVIJEST RADA EUROPSKOG SUDA PRAVDE............... ............5
3. ORGANIZACIJA I RAD EUROPSKOG SUDA PRAVDE.... ............8
3.1 Odluke europskog suda pravde.................................................................10
3.2 Odvjetnici.................................................................................................12
3.3 Sekretar......................................................................................................13
4. AKCIJE ZBOG NEISPUNJENJA OBVEZA.......................................14
4.1 Akcije za ponitenje...................................................................................14
4.2 Akcije zbog proputanja.............................................................................15
4.3 Tube za naknadu tete...............................................................................15
4.4 Kako je organiziiran rad suda.....................................................................16
5. ZAKLJUAK............................................................................................17
ISTRAIVANJA.............................................................................................20
LITERATURA................................................................................................23

1.UVOD
Ovim seminarskim radom elim prikazati neke karakterisrike i vanost europskog suda
pravde. Cilj pisanja ovog seminarskog rada mi je da prikaem neke osnovne pojmove
ovog suda i pokuam ih objasniti koritenjem razliite literature ali i nekim svojim
zakljucima koji su sastavni dio ovog seminarskog rada.
Mnogi graani drava nastali na teritoriji bive SFRJ imaju percepciju Europske Unije
kao neko mitsko odredite, u kojoj su dati odgovori na sve ekonomske i socijalne izazove
dananjice, a samo je se vano prikljuiti.

Mnoge doktrine su pratile razvoj unije, a takoer i njenih institucija, funkcionalistike,

neofunkcionalistike, neorealistike, neofederalistike itd.a prevagu je odnosila jednim
dijelom koncepcija o europskoj superdravi, a ponekad koncepcija o zajednici europskih
drava. Uprkos opstrukcijama nekih vanih protagonista (De Gaulle, Tacher itd.), u
okviru pravnog sistema Unije formiran je jedan jak segment nadnacionalnog prava
(Supranational Law). Kao centralna pravosudna institucija, Evropski sud pravde
(European Court of Justice), imao je veoma znaajnu ulogu u stvaranju tog
nadnacionalnog prava. Jedno od ovlatenja koja su Sudu stajala na raspolaganju u tom
procesu bila je i Odluka o prethodnom pitanju (Preliminary rulling) iz l. 234 (stara
numeracija 177) Ugovora o osnivanju Evropske Zajednice.

Temelj savremenih prava ovjeka je u meunarodnoj zajednici konstituisan Poveljom

Ujedinjenih nacija. To je imalo veliki znaaj i veliki utijecaj na sva druga dokumenta koja
se odnose na temu prava ovijeka. Opa deklaracija o pravima ovijeka je imala veoma

znaajan utijecaj jer se prva velika savremena kodifikacija desila sa donoenjem ove
deklaracije i imala je znaaj na donoenje itavog niza dokumenata koji se odnose na
pitanje sloboda i prava ovijeka.
Sud pravde je takoer jedina institucija koja moe dati miljenje, na zamolbu nacionalnog
suda, o tumaenju ili valjanosti odredaba zajednikih pravnih akata koje provode
institucije Unije. Ako su takva pitanja u procesu pred nacionalnim sudom, Sud pravde
moe, a u nekim sluajevima i mora dati prethodno rjeenje.
Sud pravde je takoer jedina instanca mjerodavna za pravorijek u sudovima zemalja
lanica u sluaju da je nacionalno pravosue pozove. Ovaj sustav jami jedinstvenu
primjenu zajednikog europskog prava na cijelom podruju Europske unije.

U okviru prvog stupa, Europski je sud nadlean odluivati o prethodnom postupku za

tumaenje i ocjenu valjanosti prava Zajednice te u postupcima povodom izravnih tubi.
Postupak za tumaenje i ocjenu valjanosti ovlaten je pred Europskim sudom pokrenuti
bilo koji nacionalni sud iz jedne od drava lanica, a svrha je toga postupka da se osigura
ujednaeno tumaenje i primjena prava Zajednice bez obzira na to koji ga sud
primjenjuje, to je preduvjet ouvanja prava Zajednice kao prava zajednikog svih drava
lanica.

2. POVIJEST RADA EUROPSKOG SUDA PRAVDE

Europski sud pravde vodi porijeklo od Suda pravde Court of Justice (CJ) koji je
uspostavljen Ugovorom o Evropskoj zajednici za ugalj i elik (ECSC) potpisanim u
Parizu 18.04.1951. g. lanom 31 ECSC, CJ je dobio zadatak da osigura da se u
tumaenju i primjeni Ugovora, kao i pravila koja su postavljena za njegovu primenu, ima
postupati po pravu. Daljim odredbama Ugovora (33-41), CJ su data ovlatenja da poniti
odreene akte drugih organa formiranih saglasno ECSC, da odlui o albama na novane
kazne razrezane po odredbama ECSC, da odlui o zahtijevu za naknadu tete koju je
organ ECSC nainio propustom u svom radu, kao i da donese odluku o prethodnom
pitanju o valjanosti akta donetog od strane Visoke vlasti (High Authority) ili Savijeta
(Council), kada je valjanost akta dovedena u pitanje u postupku koji se vodi pred
nacionalnim sudom ili tribunalom1.
Sud pravde Europske unije (The Court of Justice of the European Communities) ima
sjedite u Luxembourgu i sastoji se od 15 sudaca i 9 glavnih odvjetnika koje sporazumno
imenuju drave lanice na 6 godina. Oni se odabiru meu kandidatima ija je
nepristranost zajamena. Uloga Suda je da osigura potivanje zakona u tumaenju i
provedbi Ugovora.Sud treba osigurati provoenje zakona EU te ispravno tumaenje i
primjenu ugovora.
Sud moe bilo koju dravu lanicu proglasiti krivom ako ne ispunjava svoje obveze iz
ugovora, moe proglasiti krivim i Europski parlament, Vijee ili Komisiju, ako ne djeluju
u skladu s propisima. Sud europskih zajednica jedina je institucija koja na zahtjev
nacionalnih sudova moe dati presudu na tumaenje ugovora te na vrijednost i tumaenje
1

www.etuc.org/
5

zakona EU. Kada se pitanje takve vrste pojavi na sudu u jednoj od drava lanica, sud
moe - ponekad i mora - traiti presudu od Suda Europskih zajednica.
Ovakav sastav osigurava da se zakonodavstvo EU tumai i primjenjuje na isti nain u
cijeloj Europskoj uniji.
U poetku, obim rada suda je bio veoma mali i svodio se uglavnom na tehnika pitanja.
Svoju prvu presudu sud je izrekao tek nakon deset godina od potpisivanja Ugovora, 1961.
god. u sluaju Komisija v. Italija (C 7/61 ECR 317). Kasnije, kako je stvarana sve
kompleksnija struktura, Ugovor o Evropskoj ekonomskoj zajednici (TEC) i Ugovor o
Evropskoj zajednici za atomsku energiju (EAEC), potpisani 1957. god. u Rimu, stupili na
snagu 1958. god. poveavao se i broj odluka CJ, a i njihov uticaj je bivao sve
dalekoseniji. Ugovor iz Mastrihta je 1992. god. na postojeu strukturu postavio novu
graevinu - Ugovor o Evropskoj Uniji (TEU), sa ovlatenjima Unije u dve oblasti koje
nisu bile obuhvaene Pariskim i Rimskim Ugovorima, a to su Spoljna i Bezbednosna
politika Second pillar, kao i Pravda i Unutranji poslovi Third pillar. lanom 46
(stara numeracija 50) Ugovora o Evropskoj Uniji gotovo sve odredbe iz novih oblasti
stavljene su van jurisdikcije Suda. Sud je stekao nove nadlenosti samo u oblasti
Policija i sudska saradnja u krivinim stvarima TEU (Title VI), ali i to uz ogranienja iz
l. 35 TEU, tj. tek po deklaraciji drave lanice da prihvata nadlenost Suda u ovoj
oblasti, kao i nadlenosti usled krenja Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda od strane drave lanice. Uoljivo je odsustvo bilo kakve nadlenosti
Suda u oblasti Bezbednosti i Spoljne politike (Title V) TEU.

Meuvladina konferencija (IGC) u Amsterdamu 1996. dovela je do potpisivanja

Amsterdamskog ugovora 1997. (stupio na snagu 1999. god.), kojim je Sud dobio znatne
nadlenosti u oblasti Pravde i unutranjih poslova, po pitanju viza, azila, imigracije i
drugih politika vezanih za slobodu kretanja lica, TEC. Odluke Suda po prethodnom
pitanju u ovoj oblasti imaju odreene preduslove i ogranienja iz l. 68 TEC. U sluaju
kad se pred nacionalnim sudom, protiv ije odluke ne postoji pravni lijek po nacionalnom
pravu, vodi postupak u kom se postavilo pitanje interpretacije odredbi iz glave IV
Ugovora, nacionalni sud e zatraiti relevantnu odluku ECJ, ako nae da je takva odluka
neophodna za pravilno presuenje u pravnoj stvari u pitanju. Nadalje, propisano je da u
bilo kom sluaju, ECJ nee imati jurisdikciju da presuuje o mijerama i odlukama
donijetim na osnovu l. 62, stav 1 Ugovora, koje se odnose na odravanje javnog reda i
mira i ouvanja unutranje bezbjednosti.

3. ORGANIZACIJA I RAD EUROPSKOG SUDA PRAVDE

Za razliku od Statuta koji je integralni dio Ugovora i koji je usvojen po istoj proceduri,
Pravila Procedure su usvojena od strane Suda i potvrena jednoglasnom odlukom
Savjeta. Statut Suda ima 64 lana koji sadre odredbe o sudijama i optim
pravobraniocima

Advocates General (AG), organizaciji i proceduri, Sudu prvog

stepena i o odnosu Statuta prema Pravilima Procedure. Pravila Procedure sadre 127
lanova i jedan dodatak o slubenim praznicima. Pored odredbi koje dopunjuju i
preciziraju odredbe Statuta, u Pravilima se nalaze i odredbe o Registru suda, o slubenim
jezicima, pismenom i usmenom postupanju pred Sudom, o trokovima, zastupanju,
rokovima itd. Sud odluuje u vijeu (3), velikom vijeu (5), kao i malom petit (11) i
velikom grand (15) plenumu. Postupak se vodi na jednom od 12 slubenih jezika
Suda, a sudije meusobno slubeno komuniciraju na francuskom. Zadatak AG je da
prezentira Sudu nezavisno i nepristrasno miljenje o predmetu i to nakon to stranke
iznesu sve svoje dokaze i podneske, a prij-e nego to Sud donese svoju odluku 2. Miljenje
AG sadri relevantno injenino stanje i pravna pitanja, kao i preporuku kakvu bi odluku
trebalo doneti u predmetu u pitanju. Veoma rijetko se deava da Sud odlui drugaije od
onog kako je sugerisao AG. Postupak donoenja presude (vijeanje) je tajan (l. 35
Statuta) i tog pravila se svi strogo pridravaju. Poto odluka bude donijeta, potpisuju je
predsjednik i sekretar Suda, a potom se presuda ita na javnoj sjednici (l. 37 Statuta).
Izdvojeno miljenje (dissenting opinion) nije dozvoljeno. Stranka u postupku pred Sudom
ne moe zahijtevati promijenu u sastavu vea zbog nacionalne pripadnosti sudija (l. 18
Statuta). U objektivnom roku od 10 godina, ukoliko bude ustanovljena odluna injenica
2

www.civitas.org.uk
8

koja u vrijeme donoenja presude nije mogla biti poznata Sudu i nezadovoljnoj stranki,
moe biti podnijet zahtijev za reviziju odluke.

Tokom 2002. Sud je rijeio 466 predmeta, od ega je donijeo 269 presuda i 196 naredbi
(orders), a u jednom sluaju dao miljenje shodno l. 300 stav 6 TEC. Tokom iste godine
477 novih predmeta je zaprimljeno u Sudu (504 u 2001. god.), tako da je krajem 2002.
godine 907 predmeta bilo u radu (postupci u toku) pred Sudom. Proseno vrijeme
potrebno za donoenje presude je 24 meseca (u poreenju sa 23 u 2001. i 22 u 2000.
god.). Sud je u 50% sluajeva donijeo odluke u veu petorice, u 25% u veu trojice i isto
toliko u plenarnoj sednici3.

lanom 29 Evropskog Ustava (Constitution for Europe), usvojenog na Konvencijama od

13. juna i 10. jula 2003. god. predvieno je postojanje Suda Pravde EU koji se sastoji od
Evropskog Suda Pravde, Prvostepenog suda i specijalizovanih sudova. Stavom 3 istog
lana predvieno je da Sud donosi odluke o prethodnom pitanju, na zahtijev suda drave
lanice, a radi tumaenja prava Unije i valjanosti akata donijetih od strane Institucija.

3.1 Odluke europskog suda pravde

lan 234 (177) TEC propisuje:
3

www.etuc.org/
9

Sud pravde je nadlean da donosi odluke o prethodnim pitanjima u vezi:

a) tumaenja ovog Ugovora,
b) valjanosti i tumaenja akata koje su doneli organi Zajednice i ECB,
c) tumaenja statuta tijela koja su osnovana aktom Saveta, ako to ovi statuti
predviaju.Kada se takvo pitanje postavi pred nekim sudom drave lanice, taj sud moe,
ako smatra da je odluka o tome potrebna za donoenje njegove presude, da zatrai od
Suda pravde da odlui o tom pitanju. Kada se takvo pitanje postavi u predmetu pred
nacionalnim sudom ije odluke ne podleu pravnom lijeku unutranjeg prava, ovaj sud je
u obavezi da zatrai prethodno miljenje Suda pravde .
Kroz odluke Suda o prethodnom pitanju, naroito u sluajevima kada bi pojedinac pred
domaim sudom doveo u pitanje propise drave lanice u smislu neslaganja sa propisima
EU, stvoreni su koncepti direktnog dejstva (direct effect) i supremacije (supremacy)
prava EU. Kako je vreme odmicalo i saradnja nacionalnih sudova i Suda bivala sve vea,
originalni koncept ravnopravnosti i bilateralnosti u njihovom odnosu je prerastao u odnos
superiornosti i multilateralnosti. Naime, bivalo je sve jasnije da Sud realno postaje sud
vie instance u odnosu na sudove drava lanica i da odluke donete po zahtijevu
nacionalnih sudova nemaju uticaja samo na lanicu u pitanju, ve na sve lanice. Odluke
o prethodnom pitanju moemo sistematizovati po raznim kriterijumima. U kontekstu
same norme moemo razlikovati odluke kojima se tumai neki akt Unije ili se odluuje o
njegovoj valjanosti, odluke donete po obaveznom upitu suda poslednje instance ili po
diskrecionom pravu upita niih sudova U kontekstu pravnih oblasti i ovlaenja EU,

10

moemo razlikovati opte- odluke po pitanjima koja se odnose na tzv. Pillar I nadalje
druga vrsta je ona koja se odnosi na Glavu 4 TEC (l. 61-69), Vize, azil, imigracija i
druge politike koje se odnose na slobodu kretanja lica i naposletku trea vrsta koja se
odnosi na oblast tzv. Pillar III Policija i sudska saradnja u krivinim stvarima.
Kako je ovde rije o veoma kompleksnoj i razuenoj materiji, kako sa stanovita oblasti
koje pokriva, tako i sa stanovita vremena tj. evolucije stavova, kao i stvaranja i razrade
razliitih doktrina, a imajui u vidu prostorna ogranienja ovog rada, bie prikazano
nekoliko karakteristinih odluka Suda po prethodnom pitanju. Sud svoje odluke donosi u
saglasnosti sa meunarodnim pravom i u tim smislu naroito primjenjuje meunarodne
konvencije bilo opte ili posebne koja uspostavljaju pravila izriito priznata od strana
drava u sporu; meunarodni obiaji, kao dokaz opte prakse koja je prihvaena kao
pravo; opa pravna naela koja priznaju prosveeni narodi; kao i uenja najpoznatijih
strunjaka meunarodnog javnog prava razliitih naroda kao pomono sredstvo za
itvrivanje pravnih pravila4

3.2 Odvjetnici

PRAVOSUDNI SISTEM (material za pripremanje ispita) Doc.dr. Slaan Ajvaz str 51.

11

Sudcu pomae osam odvjetnika koji su odgovorni za predstavljanje pravno miljenje o

sluajevima dodijeljena za njih. Oni mogu dati pitanje ukljuenih strana, a zatim dati
svoje miljenje na pravno rjeenje za sluaj pred sudcima koji vijeaju i donose svoju
presudu. Namjera iza imaju odvjetnici prikljuena je osigurati neovisna i nepristrana
miljenja o predmetima Suda. Za razliku od suda presude, pismeno miljenja odvjetnici
su djela jednog autora, a time su openito vie itljive i baviti pravna pitanja opseno je
vie nego sud, koji je ogranien na odreene stvari pri ruci. The AGS miljenja su
savjetodavna i nisu obvezujui za sud, ali su ipak vrlo utjecajnih i slijedili su u veini
sluajeva. Od 2003, odvjetnici su samo potrebni dati miljenje ako Sud smatra se sluaj
postavlja novu toku zakona.
Pet od osam odvjetnika nominirani kao prava po 5 velikih zemalja lanica Europske
unije: Njemaka, Francuska, Velika Britanija, Italija i panjolska. Ostali 3 pozicija
rotiraju po abecednom redu izmeu 22 manjih lanica:

3.3 Sekretar

12

Registrar Suda je uglavnom zasnovan na administratorima. Oni upravljaju odjelima pod

vlast Predsjednik Suda, imenuje Sud za obnovljive mandata od est godina. Sud moraj
takoer imenovati jednog ili vie pomonika registrara. Oni pomau sudu, predsjednik i
suci u svim svojim slubenim funkcijama. Oni su odgovorni za registar, kao i za primitak,
prijenos i pritvor dokumenata i iskaza koji su uli u registar parafirani od strane
predsjednika. Sekretar je odgovoran za administraciju Suda, njegova financijskog
upravljanja i njegove raune. Rad Suda je u rukama dunosnika i drugih slubenika koji
su odgovorni tajniku pod vlau predsjednika. Sud upravlja vlastitu infrastrukturu, a to
ukljuuje i prevoenje Direkcije.

4. AKCIJE ZBOG NEISPUNJENJA OBVEZA

13

Prema lanku 226. konsolidiranog Ugovora o osnivanju Europske Zajednice, Sud pravde
mora utvrditi je li drava lanica je ispunila svoje obveze prema pravu Zajednice. Poetak
postupka pred sudom pravde je prethodio postupku prethodno od strane Komisije, koja
daje drava lanica priliku da odgovori na tube protiv njega. Ako se taj postupak nema
za posljedicu prestanak kvara od strane drave lanice, tubu za povredu prava
zajednice mora biti izvedeni pred sud pravde. To mora biti akcija koju je donijela
Komisija - kao to je gotovo uvijek sluaj - ili od strane druge drave lanice, iako je
sluajeva u posljednje vrste ostaju iznimno rijetko. Ako Sud utvrdi da je obveza nije
ispunjena, lanica dotine drave moraju raskinuti povredu bez odlaganja. Ako, nakon to
su novi postupak pokrenut od strane Komisije, Sud pravde smatra da dotina drava
lanica nije ispunila svoju presuduj, na zahtjev Komisije, nameu se na drave lanice
fiksne ili periodine novane kazne .

4.1 Akcije za ponitenje

Sud pravde ima iskljuivu nadlenost nad akcijama koje donose drave
lanice protiv Europskog parlamenta i / ili protiv Vijea (osim Vijea
mjere u odnosu na dravne potpore, damping i provedbenih ovlasti), ili
donosi po jednu protiv druge institucije Zajednice. Prvostupanjski
sud je nadlean, u prvom stupnju, u svim drugim akcijama ove vrste, a
posebno u parnicama pojedinaca. Sud pravde ima ovlasti da proglasi
nevaeima mjere prema lanu 231 u Ugovor iz Maastrichta.

14

4.2 Akcije zbog proputanja

Ugovor zahtijeva Europski parlament, Vijee i Komisiju da bi odreene odluke pod
odreenim okolnostima. Ako oni to ne na taj nain, drava lanica, drugih institucija
Zajednice i (pod odreenim uvjetima) pojedinci ili tvrtke mogu podnijeti tubu sudu,
kako bi se ovaj proputanja slubeno zabiljee.

4.3 Tube za naknadu tete

Bilo koja osoba ili tvrtka koja je pretrpjela tetu kao rezultat djelovanja ili nedjelovanja
Zajednice ili njegova osoblja svibanj donijeti akciju traei naknadu pred Prvostupanjski
sud.

4.4 Kako je organiziran rad suda?

15

Predmeti se podnose registru i posebni sudac i odvjetnik kojima je dodijeljen svakom

sluaju.Postupak koji slijedi je u dvije faze: prvo pismeni, a zatim usmena faza.
U prvoj fazi, sve ukljuene stranke podnose pismena izvjea, a sudac kojem je sluaj
dodijeljen izrauje izvjetaj rezimira te izjave i pravnu pozadinu sluaja.
Zatim dolazi druga faza - javno sasluanje. Ovisno o vanosti i sloenosti predmeta, ovo
sasluanje moe se odrati pred komorom od tri, pet ili 13 sudaca ili pred punim
sastavom Suda. Na sasluanju, odvjetnici stranaka izlau njihov predmet pred sucima i
odvjetnicima koji ih mogu ispitivati. Zatim odvjetnik daje svoje miljenje, nakon ega su
suci vijeaju i donose svoju presudu.
Od 2003, od odvjetnika se zahtijeva da daju miljenje o sluaju samo ako sud smatra da
je taj odreeni predmet postavlja novu toku zakona. Sud ne slijedi nuno odvjetnika
miljenje.
Presuda Suda odluuje se veinom i proglaavaju se na javnome sasluanju. Izdvojena se
miljenja ne izraavaju. Odluke se objavljuju na dan isporuke.
Postupak u Prvostupanjski sud je slino, osim to nema miljenje odvjetnika.

5. ZAKLJUAK

16

Europski sud pravde (ECJ) je pravosudnih institucija Europske unije. To znai da se bavi
sporovima izmeu stranaka kao i sudovi raditi u Irskoj. ECJ ima vanu funkciju za
osigurati da europski zakon tumai i primjenjuje na isti nain u svakoj dravi lanici. On
zasjeda u Luksemburgu i sastavljen od 27 sudaca, po jednoga suca iz svake drave
lanice. Trenutno irski sudac na Europski sud pravde je Aindrias Caoimh, biveg suca
Visokog suda. Osim 27 sudaca na ECJ, ima 8 Advocate generali koji su dostaviti
miljenja o predmetima kako bi pomogli ECJ u donoenju svojih odluka.
Suci i Advocate generali ECJ moraju imati kvalifikacije za imenovanje na najvie
nacionalnih sudova u njihovih drava lanica ili oni svibanj biti jurisconsults (akademski
odvjetnika). Njihova nezavisnost mora biti neupitna. To znai da, kada budu imenovani,
oni svibanj drite bilo koje druge uredske administrativne ili politike prirode i oni
svibanj nee sudjelovati u bilo kojem zanimanju, plaeni ili neplaeni. Suci i Advocate
Generals imenuje zajednikim dogovorom vlada drava lanica. Oni su obnovljivi
mandat od 6 godina.
Europski sud pravde sjedi i slua sluajeva tijekom cijele godine. U 2004, sud je
zakljuio 665 sluajeva.
Prvostupanjski sud osnovan je 1989. Prvostupanjski sud pravila

o odreenim

kategorijama predmeta u prvom stupnju, na primjer, sluajevi koji se odnose na krenje

zakona o trinom natjecanju, krenje komercijalne politike ili socijalne politike ili
sporove u vezi osoblja EU propisima. Odluke Prvostupanjski sud svibanj se uloiti alba
ECJ.

17

ECJ podupire ugovora i osigurava da je europski zakon tumai i primjenjuje na isti nain
u cijeloj EU kroz razne oblike pravne akcije. One ukljuuju:
Prethodno rjeenja. Da bi se izbjegla razlike u tumaenju zakona EU-a od strane
nacionalnih sudova, preliminarno rjeenje postupak omoguava suradnju izmeu
nacionalnih sudova i ECJ. Ako sluaj doe pred nacionalnim sudom koji ukljuuje
tumaenje zakona EU-a, a postoji sumnja kako je treba tumaiti, nacionalni sud e se
odnositi na pitanje ECJ odluiti. ECJ e donijeti odluku kako zakonom treba tumaiti i
primjenjivati te e poslati tu odluku nacionalnog suda. Nacionalni sud mora zatim
primijeniti da odluku o predmetu pred njim.
Postupak za propust da ispuni obvezu. Komisija ili drave lanice svibanj zapoeti
postupak u ECJ na snagu drave lanice EU-a u skladu sa zakonom. Ako ECJ odlui da
drava lanica u pitanju je u krivu, drave lanice moraju ispravljaju situaciju bez
odlaganja.
Postupak za ponitenje. Drava lanica, Komisije, Vijea Europske unije i Europski
parlament svibanj zahtjev za ponitenje ili ukidanje zakona EU-a. To svibanj dogoditi ako
se institucije EU-a donosi zakon kojim se sukobi s EU ugovora. Ako ECJ je suglasan da
je osporeni zakon je u suprotnosti s Ugovorima, on e proglasiti zakon
nitavnim. Privatni pojedinci svibanj isto tako dovesti postupak za ponitenje zakona EUa, ako oni mogu pokazati da je osporeni zakon utjee na njih izravno i pojedinano. Da bi
postupak za ponitenje, te bi trebao dobiti pravni savjet i / ili zastupanje. Ne morate ii
kroz nacionalni sudovi prvi u kako bi se donijeti postupak za ponitenje u ECJ. Ako
izgubite na sluaj ECJ, vi svibanj biti odgovoran za plaanje trokova za obje strane. Ako

18

uspije, trokove e biti plaeni od strane EU-a zakon e se proglasiti nitavim u cijeloj
EU.

ISTRAIVANJA:

19

Europski sud pravde (ECJ) provodi zakon EU-a. U podrujima koja su obuhvaena
pravom EU, to je najvii sud u EU, outranking vrhovnim nacionalnim
sudovima. Njegova presuda moe utjecati na obje drave lanice i pojedince, a to je
sudac izmeu drava lanica, institucija i pojedinaca u sporovima koji se odnose na
zakonodavstvo EU-a.
Povijest
ECJ je bio postavljen u okviru Ugovora u Parizu (1951) provesti pravni okvir Europske
zajednice za ugljen i elik (EZU). Kada je osnovana Europska zajednica gore
pod Rimski ugovor (1957), ECJ postao njegov sud. Kada je stvorena Europska unija u
okviru Ugovor iz Maastrichta (1992), ECJ je moi ponovno su proirena kako bi
pokrivati ire pravne kontrolom EU-a. Broj sluajeva alju ECJ je dramatino porasla
jer je osnovana institucija. Kao rezultat toga, Prvostupanjski sud (CFI) osnovan je 1989
kako bi se podijeliti optereenje. Sudovi su sa sjeditem u Luksemburgu.
Kako je ECJ posao?
Sud je sastavljen od po jednoga suca iz svake drave lanice, uz podrku osam
odvjetnici, koji dostavi pravno miljenje o svakom sluaju. Svi lanovi Suda imenuju
njihov dom vlada i slue za est godina. Kuita su obino prije uo komore od tri do
pet sudaca, s punim plenarne sjedniceodravaju se samo u iznimnim sluajevima. Sud
ima predsjednika, trenutano Vassilos Skouris, koji je izabran na mandat od tri godine
od strane svih sudaca suda. Za razliku od SAD Vrhovni sud, ECJ suci ne slue za ivot
i ne postoji zapis o izdvojena miljenja.

20

Nadlenost Suda u zakonodavstvo EU pada uglavnom u sljedeim kategorijama

predmeta: neuspjeha drava lanica EU-a ili tijelo ispuniti svoje obveze ugovora,
sudska kontrola zakona donio po tijelima EU-a preliminarne presude o predmetima
koji se predao nacionalnim sudovima. Prvostupanjski sud radova uz ECJ, iako je
neovisan sud. Njegova osnovna uloga je da se uju sve radnje koje donose pojedinci,
dok ECJ fokusira na institucionalne i one sporove izmeu drava lanica.
ECJ ini svoje odluke obvezujue za narode i graane putem naela prava EU poznat
kao izravni uinak i nadmo. Kroz ove je dobio ovlasti da samo drave su ranije
imali. Na primjer, Komisija protiv Francuske (1997), ECJ je presudio da drava lanica
da uputi svoje nacionalne policijske snage provesti zakonodavstvo EU-a. U
francuskom sluaju to je znailo koristei policije kako bi se osiguralo slobodno
kretanje robe. Kroz takve radnje ECJ suptilno mijenja odnos izmeu nacionalnih
drava i EU. U veini sluajeva, takva rjeenja milost dajui ovlasti u EU. Lisabonski
ugovor, koji mora biti ratificiran od strane svih drava lanica kako bi stupiti na snagu
tijekom 2009, e proiriti ECJ je nadlenosti i ukljuuju, meu ostalim kontroverznim
podrujima pravosua i unutarnjih poslova.

Brojke i injenice

Optereenje ECJ je povean od 79 sluajeva u 1970 do 574 u 2005, do 1.259 u

2007.

21

U 2005 ECJ prolo 136 presuda protiv drave lanice zbog neuspjeha da ispuni
svoje obveze, ukljuujui sedam protiv Velike Britanije.

U 2006 ECJ prolo 351 prosudbe. To ponovno porasla u 2007, kada su doneseni
379 prosudbe.

Argumenti
Za

Bez ECJ nee biti ni na koji nain za provedbu obveza europskih ugovora.

Ona omoguava svih europskih graana i naroda da imaju jednaka prava u

podrujima ECJ nadlenosti.

Njegove odluke promicati proces integracije u EU i zatiti pogodnosti kao to su

slobodno kretanje roba.

Protiv

Zakon je jedan od najosnovnijih vidova nacionalnog suvereniteta i zakonodavstvo

EU-a ne bi trebalo biti vrhovni nad nacionalnim zakonodavstvom.

ECJ je spor i glomazan tijelo koje mogu ometati napredak prema vremenu koje je
potrebno da namjerno sluajeva.

Impozantnu europskim standardima na zemlje lanice izazovima nacije

tradicionalne pravne prakse.

22

LITERATURA:
1. www.etuc.org/
2. www.civitas.org.uk
3. PRAVOSUDNI SISTEM (material za pripremanje ispita) Doc.dr. Slaan Ajvaz
4. www.wikipedia.org

23