T Moravice

Tehniar za elektrine strojeve s primjenjenim

raunalstvom

Automatsko pokretanje motora

sklopkom zvijezda-trokut

Mentor:
Uenik:
3

Danijel Vrbanc, prof.

Marino agar, IV.e

SADRAJ

1.UVOD
Moj zadatak za zavni maturalni rad bila je tema Automatsko pokretanje
motora sklopkom zvijezda-trokut. U svom radu pisati u openito o
trofaznim asinkronim motorima, njegovim osnovnim dijelovima. Takoer u
navesti vrste asinkronih motora i kako se izvode. Pisat u o principu rada i
momentnoj karakteristici.

2.UVOD U TROFAZNE ASINKRONE MOTORE

Asinkroni strojevi su rotacijski strojevi kojima je brzina vrtnje motora
razliita od brzine vrtnje okretnog magnetskog polja u rasporu. Uglavnom
se koriste kao motori od najmanjih snaga do najveih, ak do 60MW, a
ponekad kao generatori (vjetroelektrane). Najee se izvode trofazno, a
samo kod manjih snaga jednofazno. Ovi motori su najee koriteni
motori u praksi.
Osnovi djelovi su mu stator i rotor. Stator je izveden od dinamolimova
debljine 0,5mm koji su izolirani da bi se smanjili gubici zbog vrtlonih
struja. Stator ima oblik upljeg valjka, a u unutarnjem obodu statora
itancani su utori u koje se postavlja statorski namot. Statorski paket
limova mora biti dobro mehaniki uvren. Rotor je takoer izveden od
dinamolimova koji se navuku na osovinu i dobro mehaniki uvrste na tzv.
rotorski paket. Rotor ima oblik valjka, a po vanjskom obodu su itancani
utori u koje se postavlja rotorski namot.
Stator i rotor su aktivni dijelovi motora.
U ostale konstruktivne dijelove motora spadaju kuite, leevni titovi,
nogari, osovina, leajevi, prikljuna ploica, ventilator i dr.

2.1.
VRSTE
ASINKRONIH MOTORA
Postoje dvije osnovne vrste asinkronih motora:
1.kavezni
2.klizno-kolutni
Kavezni asinkroni motori - su dobili ime po izvedbi rotorskog namota.
Rotorski namot ovih strojeva radi se tako da se u utore rotora postave
tapovi (od aluminija ili bakra) koji su neto dui od rotorskog paketa
limova. Svi tapovi s jedne i druge strane rotora kratko se spoje pomu
jednog prstena, pa namot izgleda kao kavez.
S obzirom na izvedbu kaveza mogu biti:
-Obini kavezni motori s kavezom od okruglih ili pravokutnih tapova
-Motori s uskotapnim rotorom (imaju uske i duboke profilirane tapove)
kako bi se providno poveao radni otpor pri pokretanju

-Dvokavezni ili viekavezni motori, najpoznatiji su Boucherotovi motori, koji

imaju dva ili vie odvojenih kaveza. Takoer zato da se prividno povea
radni otpor pri pokretanju.

Pokretni moment:
To je moment vrtnje kojeg asinkroni motor moe razviti u trenutku
pokretanja.Izraava se u postocima ili kao viekratnik nazivnog momenta.
Pri izravnom prikljuivanju na mreu pokretni moment iznosi
-Kod obinih kaveznih motora male snage: 160%-290%
-Kod kaveznih motora srednje snage: 120%-200%
-Kod dvokaveznih motora od 100%-300%

Struja pokretanja:
Ako se izrazi u postocima u odnosu na nazivnu struju, tada pri izravnom
ukljuivanju struja pokretanja iznosi:
-Kod obinih kaveznih motora: 300%-700%
-Kod uskotapnih dubokih utora 250%-500%
-Kod dvokaveznih motora: 200%-500%

Klizno-kolutni asinkroni motori imaju na osovini tri klizna prstena

na koje su spojeni poeci i zavreci rotorskog namota. Klizni prsteni moraju
biti meusobno i prema osovini izolirani. Preko kliznih prstena i etkica
moe se u krug rotora ukljuiti neki vanjski otpor koji moe sluiti samo za
pokretanje i uputanje asinkronih motora pa se naziva pokreta ili uputa,
ili moe sluiti za regulaciju brzine vrtnje. Ako se koristi samo kao uputa
onda je grubo stupnjevan u nekoliko koraka i dimenzioniran za kratkotrajni
pogon.

Ako se

koristi

za regulaciju

brzine

vrtnje onda

je fino

stupnjevan i

dimenzioniran za trajni pogon.

Pokretni moment:
Klizno-kolutni motor ima veliki pokretni moment zahvaljujui upravo
pokretau u rotorskom strujnom krugu. Pokretni moment iznosi 200%400% od nazivnog momenta, a njegova stvarna vrijednost ovisi o
prikladno odabranom pokretau

Struja pokretanja:
1

Kod klizno-kolutnih motora je mnogo manja nego kod kaveznih. Izraena u

postocima od nazivne struje ona iznosi:
-Pri pokretanju s pola tereta 65%-75% od nazivne struje
-Pri pokretanju s punim teretom 130%-150% od nazivne struje
-Pri tekom pokretanju 170%-200% od nazivne struje

2.2. PRINCIP RADA ASINKRONIH STROJEVA

Asinkroni motori rade na principu okretnog magnetskog polja. Okretno
magnetsko polje stvoreno je na statoru i inducira napon u namotu rotora.
Ako je namot rotora zatvoren njime e potei struja, pa imamo vodie kroz
koje tee struja, a nalaze se u polju, pa na svaki vodi djeluje sila koja
zakrene rotor u smjeru vrtnje okretnog magnetskog polja ali neto manjom
brzinom od okretnog magnetskog polja, zbog ega se ovakvi motori i
nazivaju asinkroni. Zaostajanje brzine vrtnje rotora za okretnim
magnetSkim poljem naziva se klizanje i oznaava se sa s.

n1 n 2
100 %
n1

gdje je: s klizanje

gdje je: n1 brzina vrtnje okretnog magnetskog polja
gdje je: n2 brzina vrtnje rotora

2.3. MOMENT I MOMENTNA KARAKTERISTIKA

Da bi mogao svladati na osovinu priljuen vanjski teret, motor mora razviti
odgovarajui moment ili okretni moment. Moment vrtnje koji razvija
asinkroni motor kod konstantnog napona i kratkospojenog namota rotora
nije stalan kod raznih brojeva okretaja, odnosno klizanja, ve se mijenja s

promjenom broja okretaja odnosno klizanja po krivulji prikazanoj na slici

dolje. Ta krivulja se naziva momentna karakteristika asinkronog motora.
Analiziravi ovu krivulju dolazimo do vie zakljuaka o mogunosti
razvijanja momenta vrtnje asinkronog motora kod razliitih pogonskih
stanja.

U trenutku pokretanja s=1, n=0, motor moe razviti moment vrtnje

odreen tokom C. Taj se moment vrtnje naziva potezni moment i
oznauje se sa Mp. Potezni moment omoguuje motoru da se pokrene sam
u trenutku prikljuenja na mreu. Nakon to se motor pokrene brzina mu
poinje rasti, a klizanje opada i motor razvija sve vei moment vrtnje i to
do toke D u kojoj je motor razvio maksimalal moment vrtnje. Taj moment
se naziva prekretni moment. S daljnjim porastom brzine veliina momenta
vrtnje koji razvija motor opada sve do nule, tj. toke u kojoj asnikroni
motor poprimi sinkronu brzinu. U toj toki vrijedi M=0, n=ns, s=0.

3. POKRETANJE KLIZNO-KOLUTNIH ASINKRONIH MOTORA

Rotor klizno- kolutnih motora graen je tako da se u njegov strujni krug
moe ukljuiti vanjski otpor preko kliznih koluta. Ukljuujui u strujnu krug
rotora kolutnih motora prikladan je radni otpor, moe se postii najvei
1

potezni moment pri znatno manjim strujama pokretanja nego u

kratkospojenim kaveznim motorima izravno prikljuenim na mreu stalnog
napona i frekvencije.
Pokreta je graen kao zaseban element, prikljuuje se na rotor pomou
dobro dimenzioniranih spojnih vodova. Otpor se moe podeavati, tj.
maksimalna vrijednoost moe se ukljuiti u trenutku pokretanja i postupno
smanjivati s porastom brzine rotora te kod nazivne brzine rotora potpuno
iskljuiti.

Pri pokretanju kolutnih motora pokretaem treba postupiti na sljedei

nain.
1.Treba provjeriti jesu li etkice prislonjene i pritiu li dovoljno klizne
kolute
2.Treba ispitati jesu li ukljueni svi otpori pokretaa
3.Motor se prikljuuje u mreu
4.Sa zaletom motora pokreta se potpuno iskljuuje, tako da je kod
nazivne brzine potpuno iskljuen
5.Podiu se etkice s kliznih koluta i oni se kratko spajaju ako motor ima
ureaj za kratko spajanje kliznih koluta. Ako motor nema takav ureaj,
tada se etkice ne diu, jer su klizni koluti ustvari preko njih i pokretaa
ve spojeni

Pokreta za trofazne asinkrone motore izrauje se od specijalnih legiranih

vodia koji prolaskom struje pruaju veliki otpor, pri emu se zagrijavaju i
troe elektrinu energiju. Ima tri jednaka stupnjevita otpora, u svakoj fazi
po jedan, a podeavaju se kontinuirano ili u stupnjevima kako bi ukljueni
otpori u svim fazama bili jednaki. Grade se za pokretanje malih i srednjih
snaga pod polovinim ili punim teretom. Budui da se zagrijavaju, treba ih
hladiti, a to se kod manjih pokretaa ini zrakom, a kod velikih pokretaa
uljem.
Da bi pokreta ispunio svoj zadatak mora, mora biti dobro dimenzioniran,
zato prilikom nabave kolutnih motora treba od proizvoaa traiti podatke
o pokretau koji odgovara motoru, odnosno uvijetima u kojima e motor
raditi.

4. POKRETANJE TROFAZNIH KAVEZNIH MOTORA

Pokretanje kaveznih motora moe se obaviti na razliite naine. Nain
pokretanja kaveznih motora zavisi uglavnom od jaine mree, vrste zaleta,
veliine motora, spoja namotaja i primjenjenog namotaja u motoru.
Najei naini pokretanja su:
-direktno pokretanje
-pokretanje pomou prigunica
-pokretanje pomou autotransformtora
-pokretanje preklopkom zvijezda-trokut
Postoje jo i razni drugi naini.

4.1. DIREKTNO POKRETANJE

Na dananje industrijske, odnosno gradske mree mogu se direktno
pokrenuti motori snage do 5kW, a u praznom hodu i do 7kW.

4.2

POKRETANJE POMOU PRIGUNICA

U seriji sa statorskim namotom prikljuene su prigunice. Najprije se
ukljui sklopka S1 i motor se napaja preko prigunice. Kod nekog klizanja
s1 ukljuuje se sklopka S2, prigunice se premoste i motor dobije puni
napon

mree.

Prigunice

snizuju

napona na

60%Un.

4.3.
POKRETANJE POMOU AUTOTRANSFORMATORA
Kavezni motori velikih snaga pokreu se pomou regulacijskih
transformatora u tednom spoju.
Najprije se ukljuuju sklopke S1 i S3, klizai se pomiu prema gore i kad
dou u krajnji gornji poloaj motor dobiva puni napon mree. Zatim se
ukljui sklopka S2, a S3 se iskljui. Motor prilikom ukljuivanja preko
autotransformatora dobiva 50 do 70%Un

4.4. POKRETANJE PREKLOPKOM ZVIJEZDA-TROKUT

Ovo je jedan od najeih naina pokretanja asinkronih kaveznih motora.
Uputanje preklopkom zvijezda-trokut primjenjuje se kod motora snaga od
3 do 20 kW. Za takav nain uputanja motor prije svega mora biti graen
za nazivni napon u spoju trokut. Motor se na mreu prikljuuje prema
shemi na slici.

Preklopka je tako konstruirana da se pri ukljuivanju statorski namot

najprije spoji u zvijezdu (poloaj na slici oznaen sa Y). Tek pri daljnjem
prebacivanju preklopke, nakon odreenog vremena, u idui poloaj (na
slici oznaen sa ) motor na svom statorskom namotu dobije puni nazivni
napon. Tada je namot spojen u trokut.

U trenutku ukljuivanja asinkroni kavezni motor je u kratkom spoju (s=1).

Izraz za impedanciju kratkog spoja glasi:
gdje je: R1 radni otpor statorskog namota
gdje je: R2' radni otpor u krugu rotorskog namota sveden na statorski
namot

gdje je: X1 induktivni otpor statorskog namota

gdje je: X2' induktivni otpor rotorskog namota sveden na statorski namot
gdje je: Zk fazna impedancija kratkog spoja asinkronog motora
gdje je: faktor rasipanja, kod normalno izvedenih asinkronih motora
iznosi 1,04-1,08

Dakle, time to smo prikladnom konstrukcijom preklopke u trenutku

pokretanja namot kaveznog asinkronog motora spojili u zvijezdu, postigli
smo da se struja pokretanja smanjila na treinu vrijednosti koju bi dosegla
da se motor direktno upustio u spoju namota statora u trokut.

Za spoj namota u zvijezdu vrijedi:

2

M y ~

U1

a za spoj u trokut:
M ~ U 12

pa se moe postaviti odnos ovih dvaju momenata:

M
3
My
gdje je: My pokretni moment koji motor razvija ako je njegov namot
spojen u zvijezdu
gdje je: M pokretni moment koji motor razvije ako je njegov namot
spojen u trokut
Dakle, upotrijebivi preklopku zvijezda-trokut, smanjili smo struju
pokretanja tri puta, ali i pokretni moment motora smo takoer smanjili tri
puta.

Pri uputanju motora preklopkom zvijezda-trokut potrebno je paziti da

preklopka ne ostane u poloaju zvijezda. Iako bi eventualno moment
motora bio dovoljan da svlada teret, u pogledu veliine fazne struje i
naina hlaenja to bi bilo nedopustivo. Kako se moe ustanoviti iz
dijagrama na slici , za odreeni bi teret Mt linijska struja bila ista u oba
spoja. Meutim u spoju zvijezda linijska bi struja bila istodobno i fazna.
Kako je uvjet za uputanje preklopkom zvijezda-trokut da namot bude
graen za trajni rad u spoju trokut, kroz namot bi sada tekla struja koja bi
bila puta vea od trajno doputene. Zbog toga bi dolazilo do pojaanog
zagrijavanja namota. Istodobno bi, kako se to takoer moe vidjeti iz
dijagrama na slici u spoju zvijezda za isti moment, klizanje bilo vee nego
u spoju trokut. To znai da bi se rotor, a s njime i ventilator kojim se
prisiljava cirkulacija rashladnog zraka kroz otor, vrtio polaganije, pa bi i
hlaenje bilo slabije. Slabije odvoenje topline jo bi vie pogoralo
toplinske prilike u motoru. Zbog navedenih problema koji bi se dogodili u
sluaju

da

motor

ostane

spojen

zvijezdu, danas se u veini sluajeva kod uputanja preklopkom zvijezdatrokut, ona sastavlja od sklopa kontaktora s odgovarajuim vremenskim
relejem. Takvom se konstrukcijom postie automatsko prebacivanje iz
spoja zvijezda u spoj trokut.

Preklopka je tako konstruirana da se pri ukljuivanju statorski namot

najprije spoji u zvijezdu.Tek pri daljnjem prebacivanju preklopke nakon
odreenog vremena, u idui poloaj motor na svom statorskom namotu
dobije puni nazivni napon. Tada je namot spojen u trokut.
U trenutku ukljuivanja asinkroni kavezni motor je u kratkom spoju (s=1).
Izraz za impedanciju kratkog spoja glasi:

Z k (R 1 R 2 ) 2 (X 1 X 2 ) 2
gdje je: R1 radni otpor statorskog namota
gdje je: R2' radni otpor u krugu rotorskog namota sveden na statorski
namot
gdje je: X1 induktivni otpor statorskog namota
gdje je: X2' induktivni otpor rotorskog namota sveden na statorski namot
gdje je: Zk fazna impedancija kratkog spoja asinkronog motora
gdje je: faktor rasipanja, kod normalno izvedenih asinkronih motora
iznosi 1,04-1,08

5.POKRETANJE TROFAZNOG ASINKRONOG MOTORA U SPOJU

ZVIJEZDA-TROKUT IZVEDENOM POMOU TRI SKLOPNIKA I

VREMENSKOG RELEJA

K1-Glavni sklopnik
K2-Sklopnik trokut

K3-Sklopnik zvijezda M-Prikljuite motora

RF-Bimetalna zatita F1...F3-Osigurai energetskog

kruga

5.1. UPRAVLJAI STRUJNI KRUG RAZVIJENA SHEMA

K1-Glavni sklopnik

K2-Sklopnik trokut K3-Sklopnik zvijezda RF-

Bimetalna zatita
TR-Vremenski relej S1-Tipkalo start

S2-Tipkalo stop

F4-Osigura upravljakog kruga

6. ZAKLJUAK
Pokretanje trofaznih asinkronih motora preklopkom zvijezda-trokut (Y/D) je
jedan od najee rabljenih naina. Motor se pokree u spoju zvijezda te se
ovisno o vremenu na vremenskom releju prebaci na spoj trokut.
Koritenjem ove metode potezna struja smanjuje se 3 puta u odnosu na
spoj u trokutu. Iako se ovaj spoj esto koristi on takoer ima i nedostatke a
to su dva skoka struje motora, jedan prilikom zaleta a drugi prilikom
prebacivanja motora iz zvijezde u trokut te naglo poveanje momenta za
vrijeme prebacivanja u trokut. S napretkom tehnologije oekuje se da e se
i taj problem rijeiti.

Literatura:
-Hartl: Elektrini strojevi
-Sever: Niskonaponski asinkroni motori
-Internetske stranice

POSLJEDNJA STRANICA ZAVRNG RADA

Datum predaje rada:

Potpis mentora:

_______________________________

Ocjena pisanog rada:

Datum obrane rada:

Ocjena obrane rada:

Konana ocjena:

_______________________________

_______________________________

_______________________________

_______________________________

_______________________________

Povjerenstvo:
1.

mentor:

____________________________________

2.

lan:

____________________________________

3.

lan:

____________________________________

4.

lan:

____________________________________

5.

lan:

____________________________________

Prostor za izdvojeno miljenje ili eventualni komentar: