Javna ustanova

Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla

Jasmina Omerdi, Sejfudin Agi

ELEKTRONIKA III

za struno zvanje
TEHNIAR MEHATRONIKE
-skriptaTuzla, septembar/rujan 2011.

SADRAJ
UVOD
I POGLAVLJE: OPERACIONI POJAAVAI
1. OPERACIONI POJAAVAI
1.1. IDEALNI OPERACIONI POJAAVA
1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJAAVAA
1.2.1. Strujno ogledalo
1.2.2. Diferencijalni pojaava
1.3. OPERACIONO POJAALO A 741
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP
1.4.1. Invertujui pojaava
1.4.2. Neinvertujui pojaava
1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa simetrinim ulazom
1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM
1.5.1. Invertor
1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom
1.5.3. Sabira
1.5.4. Pomjera faze
1.5.5. Integrator
1.5.6. Diferencijator
1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo)
1.5.8. Logaritamsko pojaalo
1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo
1.5.10. Sklop za mnoenje
1.5.11. Sklop za dijeljenje
1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje
1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJAAVAIMA
1.6.1. Senzor svjetla
1.6.2. Automatsko ukljuivanje ventilatora u automobile
1.6.3.Monitor stanja baterije od 12V
1.7. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OPERACIONIH POJAAVAA
Vjeba I: Diferencijalno pojaalo
Vjeba II: Invertirajui pojaava
Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora?
Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora?
II POGLAVLJE: TIRISTORI
2. TIRISTORI
2.1. OSOBINE I PODJELA
2.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
2.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
2.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor
2.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom
2.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
2.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
2.5.1. Regulacija struje trijakom
2.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE TIRISTORA
2.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora
2.6.2. Iskljuenje tiristora
2.6.3. Sklopovi za iskljuenje
2.7. PRIMJENA TIRISTORA
2.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT
2.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ TIRISTORA
III POGLAVLJE: JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
3. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
4. LITERATURA

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
11.
11.
11.
12.
12.
13.
13.
13.
14.
14.
15.
15.
15.
16.
16.
16.
17.
17.
17.
18.
18.
18.
18.
18.
19.
19.
20.
21.
21.
21.
22.
23.
23.
24.
25.
25.
26.
26.
26.
26.
27.
27.
27.
28.
29.
31.

UVOD

UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na
oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u
vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa
kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije
sa kretanjem elektrona i u metalima.

Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj

ploici silicijuma istovremeno pravi veliki broj
tranzistora, ukazala je na mogunost izrade itavog
kola na jednoj silicijumskoj ploici jer su se pored
tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i
otpornici.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je

poela da se naziva i oblast primjene elektronskih
cijevi, elektronskih kola.
Danas elektronika prouava pojave i u elementima
elektronskih kola i u samim elektronskim kolima.
Poetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim
prouavanjima poluprovodnika.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92

Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodnike diode

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350

Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev

trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je
mogao pojaati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio
takasti tranzistor i otpoela masovna proizvodnja i
upotreba tranzistora u elektronskim kolima.

Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP 40V 1A)

Na alost, a zahvaljujui zahtjevima armije i vasionskih

istraivanja, elektronika se naglo razvijala prema
kritetijumima: to manje dimanzije, to manja teina i
to je mogue pouzdaniji rad elektronskih sistema.

Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim

tehnikim disciplinama, ve je u ivotu susreemo na
svakom koraku. Razvijajui se sama i nalazei primjenu
u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju
nauke i tehnike uopte.

Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28

Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet

Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni
doprinos autora da prevaziu taj problem i omogui
uenicima i svim zainteresiranim lake praenje i
savlaivanje nastave iz ovog predmeta.
Skripta je napisana prema Nastavnom planu predmeta
Elektronika za 3. razred po GTZ modelu, struno zvanje
tehniar mehatronike i odlukom Nastavnikog vijea
Elektrotehnike kole u Tuzli dozvoljena za internu
upotrebu.

Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

OPERACIONI
POJAAVAI

poglavlje

Invertirajui pojaava sa operacionim pojaalom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

1. OPERACIONI POJAAVAI
Operacioni pojaavai su jedna vrsta direktno
spregnutih pojaavaa. Prema tome oni pojaavaju
istosmjerne signalne i naizmjenine do svoje granine
frekvencije. Ovakav pojaava ima simetrian ulaz, a
nesimetrian izlaz.
Operacioni pojaava je prvobitno koriten u analognim
raunskim mainama za vrenje analognih operacija,
kao to su: sabiranje, mnoenje, diferenciranje,
integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI
POJAAVA.
Danas se operacioni pojaava izrauje u integrisanoj
tehnici.
Dimenzije same silicijumske ploice nisu vee od
dimenzija ploice prvih tranzistora. Ploica je montirana
u isto kuite kao i tranzistor (npr. TO5). Cijena
operacionog pojaavaa je jedva neto vea od cijene
tranzistora. Budui da je montiran u jedno kuite,
moemo ga tretirati kao poseban elemenat sa
odreenim karakteristikama. Ovdje emo definisati i
objasniti karakteristike operacionog pojaavaa i dati
izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim
primjene za matematiku operaciju u analognim
raunskim mainama, poslije usavravanja, naao je
primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je
danas jedan veoma esto upotrebljavani nezamjenljiv
elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici,
malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno
stabilan pojaava.
Operacioni pojaava (Operational Amplifier, OP AMP)
je integralno elektronsko kolo iroke primjene, iju
funkciju definie spoljanja povratna sprega. Naziv
potie iz vrijemena analognih raunara, gdje je
oznaavao kolo koje je vrilo neku raunsku operaciju.
U dananje vrijeme operacioni pojaavai sa veoma
visokim pojaanjem koriste spoljanje komponente koje
u kolu povratne sprege definiu odziv, a time i funkciju
celog kola. Za operacioni pojaava bez kola povratne
sprege kae se da radi u otvorenoj petlji (open-loop).
Ovaj termin obino se vezuje za idealni operacioni
pojaava sa beskonanim pojaanjem, ulaznom
impedansom i propusnim frekventnim opsegom, i
nultom izlaznom impedansom. U praksi ni jedan

operacioni
pojaava
nema
ovakve
idealne
karakteristike, tako da se u proraunu kola sa
operacionim pojaavaima mora uzeti u obzir i njihovo
manje ili vee odstupanje od idealnih karakteristika.
Termin "operacioni pojaava" prvi put se pojavio 1943
u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in
Dynamics", gdje je opisan praktian rad Georgea A.
Philbricka.
Na slici 1.1 vidi se prvi operacioni pojaava sa
elektronskim cjevima nazvan K2-W, koji je konstruisala
firma George A. Philbrick Research. Ovaj model je
nastao 1952, vie od decenije pre prve tranzistorske
verzije. Prvi monolitni operacioni pojaava, koji je
razvio Bob Widlar, pod imenom A702 (proizvoa
Fairchild Semiconductor), ponuen je tritu 1963.
Sastojao se od devet tranzistora i kotao je oko 300
amerikih dolara, to je ograniilo njegovu primjenu na
vojne primjene i na avijaciju.

Slika 1.1 Operacioni pojaava sa elektronskim cijevima

Bob Widlar je 1965, razvio pojaava A709, takoe za

Fairchild Semiconductor. Ovaj pojaava je imao vee
pojaanje, vei propusni opseg i manje ulazne struje.
Veliki obim proizvodnje smanjio je trokove, tako da je
cijena ovog pojaavaa brzo pala sa poetnih 70 na 10,
pa zatim i na 2 amerika dolara, to je doprinelo irokoj
primeni i daljem razvoju novih tipova operacionih
pojaavaa,
sa
razliitim
karakteristikama,
sa
bipolarnim, FET, MOSFET tranzistorima, razliitim
konfiguracijama, itd.

Slika 1.2. Opti oblik i simbol operacionog pojaavaa sa detaljnom elektrina ema sa prikljucima

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

Operacioni pojaavai pokrivaju opseg napona

napajanja od 0.9V do preko 1000V. Koriste se u raznim
elektronskim kolima, kao linijski drajveri, komparatori
(jednobitni A/D konvertori), za pomjeranje naponskog
nivoa, kao pojaavai, oscilatori, filteri, kondicioneri
signala, drajveri motora i drugih aktuatora, strujni i
naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama.
Na slici 1.2 dat je grafiki simbol operacionog
pojaavaa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava
kad nam je bitno da se samo istakne pojaavako
osobina operacionog pojaavaa.

1.1.IDEALNI OPERACIONI
POJAAVA
Dananji operacioni pojaavai imaju veoma dobre
radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola
sa operacionim pojaavaima esto emo njegove
karakteristike idealizovati, kako je prilazano na slici 1.4,
kako bismo uprostili analizu.

Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaava,

meutim i ovo slovo se esto izostavlja.
Znak + (plus) na ulazu 1 oznaava da se izlazni napon
U0 ne invertuje (ne obre) u odnosu na fazu ulaznog
signala U1. Taj ulaz se naziva neinvertirajui ulaz.
Znak (minus) na ulazu 2, oznaava da je izlazni
napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon
U2, oznaava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u
odnosu na ulazni napon U2 za 180, odnosno da je
faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu
na ulazni napon U2. Taj ulaz se naziva invertujui ulaz.
Kad treba da se prikau kolo polarizacije (napajanje
UCC), kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo, crtaju
se prikljuci kao to je prikazano na slici 1.1b.
Poto se ovo vri kod crtanja kompletne eme ureaja
u kome su primjenjeni operacioni pojaavai,
eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se
razlikovali pojaavai jedni od drugih, esto se umjesto
oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog
pojaavaa, kao to je ovdje stavljena oznaka
pojaavaa A741.

Slika 1.4. Idealni operacioni pojaava

Idealan operacioni pojaava ima:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Beskonano veliko diferencijalno (AUd=)

pojaanje, koje ne zavisi od amplitude izlaznog
napona,
Pojaanje srednje vrijednosti jednako nuli
(AUc=0), odnosno,
Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala
beskonano velik (Fp=),
Ulazni otpor beskonano velik (R=),
Izlazni otpor jednak nuli (R0=0) i
Beskonano irok propusni opseg (B=).

Operacioni pojaava obino radi sa povratnom

spregom, pa e pojaanje pojaavaa zavisiti od
koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaanje
dovoljno veliko uvijek je A>>1, to je jedan od uslova
za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost
signala).
Ako predpostavimo da izlazni signal nee biti suvie
velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba
uzimati u obzir.
Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na slici
1.5 prikazana je idealizovana i realna prenosna
karakteristika operacionog pojaavaa. IdealIzovana
treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo predpostavili
da je pojaanje beskonano veliko, dok je karakteristika
realnog pojaavaa nagnuta, a napon ogranien.
Pojaanje srednje vrijednosti moemo zanemariti, jer je
ono mnogo manje od diferencijalnog pojaanja.

Slika 1.3. Najprostiji operacioni pojaava

Na slici 1.3 dat je najprostiji operacioni pojaava.

Nainjen je samo sa jednim diferencijalnim
pojaavaem. Ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz.
Oigledno je da, pored prikljuka za ulaz i izlaz, mora
postojati i prikljuak za napajanje kolektora UCC i
emitora UEE.

Ulazni otpor se moe smatrati beskonano velikim, zato

to je mnogo vei od spoljanjeg, sa njim vezanim
serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je
mnogo manji od otpora optereenja.
Beskonano veliki opseg moe se pretpostaviti, ako je
radna frekvencija mnogo manja od granine
frekvencije.
Termin "operacija" odnosi se na matematiku operaciju,
kao to je sabiranje, integracija itd. Idealni operacioni

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

pojaava predstavlja kolo koje se u teoriji naziva

"nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i
noratora. Ulazni stepen operacionog pojaavaa je
nulator (nema ni napona ni struje), a izlazni dio je

norator (bilo koji napon i struja). Ove dvije komponente

daju zamiljenom operacionom pojaavau idealne
karakteristike.

Slika 1.5. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa

1.2. KONSTRUKCIJA
OPERACIONOG POJAAVAA
Da bi operacioni pojaava imao karakteristike blizu
idealnih, treba obezbjediti:
da ulazna struja bude minimalna
da um i smijetnje usljed zajednikog
(common-mode) napona budu minimalni (to
se postie primjenom diferencijalnog ulaznog
stepena)

pojaanje treba da bude dovoljno veliko (to

se
postie
primjenom
pojaavaa
sa
zajednikim emiterom uz aktivno optereenje
(strujno ogledalo)
obezbediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi
bio "oboren" kad se prikljui potroa (to se
postie primjenom izlaznog pojaavaa koji
obezbjeuje dovoljnu izlaznu struju i malu
izlaznu otpornost
Imajui navedeno u vidu, moemo da smatramo da je
jako uproena ema operacionog pojaavaa data na
slici 1.6.

Slika 1.6. Uprotena ema operacionog pojaava

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

1.2.1. Strujno ogledalo

U operacionim pojaavaima strujna ogledala koriste se
kao strujni izvori i kao aktivna optereenja. Osnovna
primjena je u strujnim izvorima. U idealnom sluaju,
struja je nezavisna od optereenja.

To emo uraditi tako da koristimo podatak da je

kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo
od napona VBE.

U prostom strujnom izvoru oigledno je:

Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli

da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u
kojoj elimo da definiemo struju, tada bismo mogli da
kaemo da smo napravili strujni izvor u toj, drugoj,
grani kola sa vrijednou IREF.

Slika 1.7. Princip napajanja iz strujnog izvora

Slika 1.8. Princip napajanja iz strujnog ogledala

Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori,a za uzemljeni potroa koriste se PNP tranzistori.

Slika 1.9. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu

U idealnom sluaju, nezavisno od razliitih vrijednosti

otpornosti u kolektorskom kolu, struja bi trebalo da
bude nepromjenjena.
Poto se napon kolektor-emiter drugog tranzistora, a
napon kolektor-emiter prvog tranzistora je fiksiran na
0.7V, kolektorska struja drugog tranzistora se mijenja
sa otpornou potroaa.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Namee se prosto rjeenje: ukoliko obezbedimo da se

naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednou
potroaa, nee se mijenjati ni kolektorske struje. Pri
tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki,
dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom
potroaa. Jedno rjeenje koje obezbeuje da se
kolektorski napon ne mijenja sa promjenom potroaa
dato je na slici desno. Ovaj strujni izvor zove se

OPERACIONI POJAAVAI

Wilsonovo strujno ogledalo. Za uzemljene potroae

koriste se PNP tranzistori.

U idealnom sluaju diferencijalni pojaava pojaava

samo razliku dva napona, bez obzira na njihovu
apsolutnu vrijednost.
Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona.
Primjenom Kirhofovih zakona za naponsnku konturu
(slika 1.13) koja ukljuuje baze tranzistora dobijamo:

Slika 1.10. Varijante Wilsonovog strujnog ogledala

Ako elimo da napravimo strujni izvor ija e struja biti

mnogo manja od referentne IREF, napon VBE2 treba da
bude manji od VBE1. Poto je zavisnost kolektorske
struje od napona baza-emiter eksponencijalna, male
razlike u naponu baza-emiter prouzrokovae velike
razlike kolektorskih struja. Sljedee kolo zove se
Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih
struja.

Slika 1.13. Elektronska ema diferencijalnog pojaavaa

Kirhofov zakon za vor spoja emitera dva tranzistora

Slika 1.11. Widlarovo strujno ogledalo

1.2.2. Diferencijalni pojaava

Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona,
slika 1.12.
izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)

Slika 1.12. Diferencijalni pojaava

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Grafiki prikaz gornjih jednaina daje uvid u prenosnu

karakteristiku ovakvog diferencijalnog pojaavaa.
Posmatrajmo vi,dm kao ulaz i vo,dm kao izlaz.
Diferencijalni pojaava koji je prikazan na slici moe sa
dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim
pojaavaem razlike dva signala ukoliko je:

OPERACIONI POJAAVAI

Slika 1.14. Grafiki prikaz rada diferencijalnog pojaavaa

Ulazni signal ne smije da bude veliki, da bi ovo kolo

radilo kao diferencijalni pojaava.

22
tranzistora,
11
otpornika,
kondenzatora i jedne diode.

jednog

Poto je za nulti ulazni napon izlazni napon takoe

jednak nuli, prikazana konfiguracija pojaavaa
omoguava povezivanje vie ovakvih kola u kaskadu
bez unoenja istosmjernog ofset napona u kolo. Da bi
se poboljala linearnost i poveao opseg ulaznog
napona, dodaje se otpornik u kolo emitera oba
tranzistora. Cijena koja se plaa je znatno smanjeno
pojaanje ovakvog kola.

Slika 1.16. Simbol i JG kuite (pogled odozgo) A 741

Slika 1.15. Poveanje opsega ulaznog napona sa RE

1.3. OPERACIONO POJAALO A 741

Proizvoai elektronskih komponenata proizvode vrlo
veliki broj razliitih izvedbi operacionih pojaavaa.
Ovdje emo prikazati osnovne osobine onog koji nosi
oznaku A 741.
Elektronska ema na slici 1.19 pokazuje da se
pojaava A 741 sastoji od:

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Slika 1.17. Fizike dimenzije A 741 (JG ceramic dual-in-line),

dimenzije su u inima (milimetrima)

10

OPERACIONI POJAAVAI

Slika 1.18. U, J i FK kuita A 741

Slika 1.19. Elektrina ema A 741

Tabela 1.1. Elektrine karakteristike A 741 (UCC=15V, T=25C)

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

11

OPERACIONI POJAAVAI

1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP

1.4.1. Invertujui pojaava
Invertujui operacioni pojaava je pojaava sa
povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi
na invertujui ulaz. Ovo je osnovno pojaavako kolo
operacionog pojaavaa. Kod njega je izvedena
naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano
na slici 1.20. Kako se u analognom raunaru operacioni
pojaavai vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaavaa je
jednak nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno
dovoenje vraenog signala, mora se staviti otpor R1,
jer inae povratne sprege ne bi bilo.

Ova struja, budui da je Id = 0, sva protie i kroz otpor

R2, preko kog se vri povratna sprega, te je
izlazna struja:
Io
I,
a izlazni napon:
Uo

R 2 Io

Ui
Ri

R2

Prema tome pojaanje operacionog pojaavaa u

ovakvoj konfiguraciji je:
R2
A
R1
Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je
otporu R1.

1.4.2. Neinvertujui pojaava

TAnal

Tranzistorskom pojaavau sa uzemljenim kolektorom,

moe se nainiti odgovarajua konfiguracija sa
operacionim pojaavaem. Na izlazu imamo pojaan
napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni
napon se dovodi na neinvertujui ulaz, a povratna
sprega na invertujui. Ako bi se povratna sprega izvela
na invertujui ulaz, ona bi bila pozitivna.
emai konfiguracija neinvertujueg
pojaavaa je data na slici 1.21.

operacionog

Budui da je diferencijalni napon na ulazu samog

pojaavaa jednak nuli, cio pad ulaznog napona bie na
otporu R1, te je i kod ovog pojaavaa
Slika 1.20. ema i ekvivalentna ema operacionog pojaavaa
u spoju sa invertovanim ulazom

Usljed beskonano velikog pojaanja A0o, pri konanom

izlaznom naponu U0o ulazni diferencijalni napon Ud je
jednak nuli, jer je:
Ud

Uo
Ao

Uo

Poto je struja kroz otpor R2 jednaka struji kroz otpor

R1, to je izlazni napon:
Uo

Usljed beskonano velikog ulaznog otpora Ri

operacionog pojaavaa, a i zbog toga to je ulazni
diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja Id
jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne
strane, pojaava se ponaa kao da mu je ulaz kratko
spojen. Zato kaemo da je taka 2 "virtualna nula".
Virtualna nula zbog toga, to je struja kroz nju jednaka
nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja.

Ui
Ri

I R1

R2 ,

te je pojaanje pojaavaa:
1.1
A

Uo
Ui

I R1 R 2
I R1

R2
R1

Posmatrajmo sad ekvivalentna ema pojaavaa. Kako

je Ud=0, lako moemo da izraunamo ulaznu struju:

Ii

Ui
Ri

I
Slika 1.21. Operacioni pojaava sa neinvertujuim ulazom i
povratnom spregom preko invertujueg ulaza

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

12

OPERACIONI POJAAVAI

Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na

neinvertujui ulaz pojaanje e biti vee za jedinicu, a
faza izlaznog signala bie jednaka fazi ulaznog signala.
Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba
pojaati naponsku razliku izmeu dvije take u nekom
kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se
operacioni pojaava sa simetrinim ulazom.

1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa

simetrinim ulazom
U ovu svrhu se moe koristiti neposredno operacioni
pojaava u spoju sa slike 1.2.
Ulazni otpor pojaavaa mora biti simetrian i za
neinvertirajui i za invertujui ulaz.

Neka je Uu2=0, tada je izlazni napon:

Ui1

Ulazni otpor pojaavaa je isti za invertirajui i

neinvertirajui ulaz.
Uz uslov da je Id1 Id2 0 , Ud 0 i da je R1 R1 ' i
R2

R 2 ' nai emo pojaanje uzevi da se ulazni

signal dovodi prvo na prvi , a zatim na drugi ulaz.

Prvi lan na desnoj strani je pojaanje neinvertirajueg

pojaala, a drugi slabljenje dovedenog signala.
Sreivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se
dobije:
R2
Ui1
Uu1 .
R1
Dovedimo sada napon na invertirajui ulaz, a da je pri
tome napon na neinvertirajuem ulazu jednak nuli.
Tada je izlazni napon:
R2
Uu2 .
R1

Ui2

Na slici 1.22 prikazana je ema ovakvog pojaavaa

koji se naziva i diferencijalni pojaava.
Ovaj spoj se koristi kada treba pojaavati razliku dva
napona. Tada je pojaanje operacionog pojaala vrlo
veliko i relativno nestabilno, pa se mora uvesti
negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaanja.

R2
Uu1
R2
R1 R1 R 2

Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza, na

izlazu e se pojaviti zbir napona:
Ui

Ui1

R2
Uu1
R1

Ui2

Uu2 .

Pojaanje ovakvog diferencijalnog pojaala je:

A

Ui
Uu1

Uu2

R2
.
R1

Slika 1.22. Operacioni pojaava sa simetrinim ulazom diferencijalni pojaava

1.5. ANALOGNE OPERACIJE

SA OPERACIONIM POJAAVAEM
U analognim raunarima se analogne matematike
operacije ostvaruju pomou operacionog pojaavaa.
Osnovna
konfiguracija
kola
sa
operacionim
pojaavaem dat je na slici 1.23. Ova ema je ista kao
ona na slici 1.20, samo su otpori R1 i R2 zamjenjeni
impedansama Z1 i Z2.
Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog
pojaavaa je pojaava sa invertujuim ulazom.
Njegovo pojaanje iznosi: A

Z2
.
Z1

Veina matematikih operacija se ostvaruje pogodnim

izborom ovih impedansi.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Slika 1.23. Opta ema operacionog pojaavaa

Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono pojaalo je

najvaniji linearni integrisani sklop. Osim osnovnih
spojeva postoji jo itav niz primjena. Pri narednom
razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono
pojaalo po osobinama slino idealnom.

13

OPERACIONI POJAAVAI

1.5.1. Invertor

1.5.3. Sabira

Za promjenu znaka neke matematike veliine potrebno

je da ta veliina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista,
ali da joj se promjeni samo znak. Ako je bila pozitivna
da postane negativna, ako je bila negativna da postane
pozitivna. Prema tome, pojaanje operacionog
pojaavaa treba da je jednako jedinici, ali da je izlazni
napon suprotnog znaka od ulaznog.
Ovo moemo ostvariti sa invertujuim pojaavaem sa
slike 1.20, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na
slici 1.23 umjesto impedansi Z1 i Z2 stavimo otpore
R1=R2=R, kao na slici 1.24.
Slika 1.25. Sklop za sabiranje

Kolo predstavljeno na slici 1.10 slui za zbrajanje

elektrinih signala.
Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u1, u2,...,un.
Zbog beskonano velike ulazne otpornosti operacionog
pojaala struja u operaciono pojaalo je jednaka nuli.
Radi toga je struja i koja tee kroz otpornik R jednaka
sumi ulaznih struja i1, i2, ..., in.
Slika 1.24. Mjenja znaka ili invertor

Pojaanje pojaavaa sa slici 1.24 je:

Z2
Z1

R2
R1

1,

Napon ui iznosi:
ui

iR

u1
R1

u2
R2

...

un
.
Rn

Ako je R1=R2=...=Rn prethodnu relaciju je mogue

napisati u sljedeem obliku:

pa je izlazni napon:
Uo

AUi

Ui

Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva

kaskadno vezana operaciona pojaavaa propustie
nepromjenjen signal.

1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom

Ukoliko je Z1=R1, a Z2=R2 prema slici 1.23, pojaanje
e biti:
R2
A
k,
R1
pa je izlazni napon: Uo

kUi

Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je vei od ulaznog, a za
k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.
Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom
se mnoi negativna. Da bi operacija bila ispravna i u
sluaju kada treba mnoiti pozitivnom konstantom. u
kaskadi sa mnoaem. treba vezati invertor koji e
naponu promjeniti znak, te e biti:
Uo

kUi ,

jer je invertor promjenio znak.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

R
R1

ui

uk .

k 1

Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona.

Ako odaberemo da su otpori R1 i R2 jednaki dobija se:
n

ui

uk .

k 1

Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak

negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona, te se ovaj
sklop moe koristiti za realizaciju operacije sabiranja.
Sklop za sabiranje se moe realizovati i tako da se
operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. Za
to koristimo sklop prikazan na slici 1.26.
Lako je uoiti da ovaj sklop predstavlja varijantu
neinvertirajueg spoja operacionog pojaala. Ako je
R1=R2=...=Rn vrijedi relacija:
ui

R1

R2

nR 1

'

n
k 1

uk .

14

OPERACIONI POJAAVAI

Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih

napona. Ako se ispuni uslov:
R1 R 2
nR 1 '

izlazni napon e biti jednak sumi ulaznih napona.

Za operacione pojaavae sa FET tranzistorima i
umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik RB
se ne stavlja. Jedna od primjena ovog kola je u audio
mikserima, kao na slici 1.27.
Slika 1.26. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka

Slika 1.27. Audio mikseta (sabira)

Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona

V1, V2 i V3, ponderisanih poloajem klizaa
potenciometara. Pojaavai 1, 2 i 3 su jedinini kad su
prekidai otvoreni, a imaju pojaanje 10 kada su
prekidai zatvoreni.

1.5.4. Pomjera faze

U dosadanjim primjerima Z1 i Z2 su bile realne
impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z1 i
Z2 jednake po apsolutnoj vrjednosti, one
e biti
jednake i ulaznom naponu, ali e biti fazno pomjeren u
zavisnosti od toga kolika je faza pojaanja.

Z1

Z2

arctg

A imaginarno
A real no

U zavisnosti od impedanse Z1 i Z2 moe se ostvariti

fazni pomjeraj od 0 360.

Slika 1.28. Sklop za integriranje

Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog

pojaala struja i(t) iznosi:
it

1.5.5. Integrator

uu t
.
R

Izlazni napon ui(t)odreen je relacijom:

Matematiku operaciju integriranja obavlja operaciono
pojaalo u spoju datom na slici 1.28.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

ui t

1
i t dt
C

1
uu t dt .
RC

15

OPERACIONI POJAAVAI

I ovdje napon ui t

moe biti bilo koja funkcija

vremena t.

veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktino jednak

nuli.

Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog

napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili
integrator.
U posebnom sluaju, kada je ui t

konst. , izlazni

napon e biti:
ui t

1
Udt
RC

U
t.
RC

Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom.

Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se
generiu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa.

1.5.6. Diferencijator
Operaciono pojaalo dato u spoju na slici 1.29 slui za
obavljanje matematike operacije deriviranja.

Slika 1.30. Naponski ponavlja (slijedilo)

Izlazni napon e biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je

napon doveden na neinvertujui ulaz.
Kako je pojaanje pojaavaa vrlo veliko to je
diferencijalni napon jednak nuli, pa poto su izlazi i
neinvertujui ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon
praktino jednak ulaznom naponu.
Za jedinino naponsko pojaanje izrauju se specijalni
operacioni pojaavai, koji imaju odline karakteristike i
vrlo veliki ulazni otpor.

1.5.8. Logaritamsko pojaalo

Sklop kod kojeg je izlazni napon proporcionalan
logaritmu ulaznog napona dat je na slici 1.31.
Slika 1.29. Sklop za deriviranje

Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator

je:
du t
it
C u .
dt
Ista struja tee i kroz otpornik R pa je izlazni napon:
ui t

itR

RC

duu t
.
dt

Izlazni napon je, kako vidimo, proporcionalan

vremenskoj derivaciji ulaznog napona, sa faktorom
proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC
kola u sklopu. Ulazni napon uu(t) moe biti bilo koja
funkcija vremena.

1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo)

Izvjesni pretvarai ili senzori da bi pravilno radili moraju
raditi sa malim optereenjem i moraju biti izolovani od
mjernog ureaja ili upravljanog ureaja. Operacioni
pojaava, vezan slino tranzistoru sa uzemljenim
kolektorom, kako je prikazano na slici 1.30, ima
naponsko pojaanje praktino jednako jedinici i vrlo
veliku ulaznu impedansu, ali zato moe na izlazu dati

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Slika 1.31. Sklop za logaritmiranje

Struja kroz diodu je:

uD

ID0 e U T

1 ,

pri emu je ID0 inverzna struja zasienja.

Istovremeno za struju vrijedi:
i=uu/R.
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
ui .
pojaala je uD

16

OPERACIONI POJAAVAI

Iz prethodnih relacija slijedi:

ui

uu

uu
.
RID0

U T ln 1

Ako je ispunjen uslov uu

ui

ui

Ri

RID0 e U T .

RID0 , tada je:

U T ln

uu
,
RID0

pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu

ulaznog napona.

1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo

Kod antilogaritamskog pojaala osnovni element koji
omoguava njegov rad je element sa PN spojem.
Obrnuto od logaritamskog pojaala, u kojem je struja
kroz element odreivala izlazni napon, ovdje ulazni
napon treba da odreuje izlaznu struju. Radi toga je
potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta, kao to
je prikazano na slici 1.32.
Struja kroz diodu je odreena relacijom:
i

ID0 e

uu
UT

Kao to se vidi iz posljednjeg izraza, izlazni napon je

eksponencijalna funkcija ulaznog napona, te moe
posluiti i u spoju antilogaritamskog, i u spoju
eksponencijalnog pojaala.
Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona
od struje zasienja ID0, koja je eksponencijalna funkcija
temperature.

pa je izlazni napon odreen relacijom:

Slika 1.32. Sklop za antilogaritmiranje

1.5.10. Sklop za mnoenje

Meusobno mnoenje vie promjenljivih veliina se moe ostvariti pomou: logaritamskog pojaala, sklopa za
sabiranje i antilogaritamskog pojaala, kao to je prikazano na slici 1.33.

Slika 1.33. Sklop za mnoenje

Pretpostavimo da
promjenljive x i y.

je

potrebno

pomnoiti

dvije

Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva

logaritamska pojaala, na njihovim izlazima emo imati
ln(x) i ln(y).
Ove dvije veliine treba sabrati, to se i ini u drugom
stepenu, koji ini sabira. Na izlazu iz sabiraa imamo
signal jednak sumi logaritama signala x i y, tj.
ln(x)+ln(y).
Kada
ovu
veliinu
privedemo
antilogaritamskom pojaalu, na njegovom izlazu e se

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

pojaviti antilogaritam te veliine odnosno proizvod

z x y.

1.5.11.

Sklop za dijeljenje

Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja mogue je dobiti

na slian nain kao i za operaciju mnoenja. Jedino je
logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak. To se
postie pomou invertora. Prema tome, iza
logaritamskog pojaala djelitelja treba ubaciti invertor,
koji e logaritmu djelitelja promijeniti znak, kao na slici
1.34.

17

OPERACIONI POJAAVAI

Slika 1.34. Sklop za dijeljenje

Tada e se na izlazu iz sabiraa dobiti razlika logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y), tako da e se na izlazu
antilogaritamskog pojaala dobiti z x / y .

1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje

Slika 1.35. Skop za stepenovanja i korjenovanje

Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a,

moe se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza
mnoaa koliki je stepen a, pa se na taj zajedniki ulaz
dovede promjenljiva x. Na izlazu mnoaa e biti

xa .

1.6. PRIMJERI KOLA SA

OPERACIONIM POJAAVAIMA
1.6.1. Senzor svjetla

Meutim, ukoliko a nije cio broj, ili je manji od jedinice

(korjenovanje), pomou ovakvog sklopa nije mogue
izvriti stepenovanje. Tada se uvodi sklop dat na slici
1.35.
Pomou logaritamskog pojaala dobije se logaritam
veliine x. Ovaj logaritam se pomnoi sa izloiocem a
pomou mnoaa konstantom, pa se na izlazu iz
mnoaa dobije veliina a ln( x ) .
Pomou antilogaritamskog pojaala konano se dobije
veliina z x a .
R2
Ukoliko je veliina a
vea od jedinice imamo
R1
stepenovanje, a ukoliko je manja od jedinice imamo
korjenovanje.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Slika 1.36. Senzor svjetla

Kad svjetlost ne pada na senzor, rele je zatvoren. Kad

svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik, rele se
otvara. Da bi se funkcija kola promjenila, treba
zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Ovo
kolo se primjenjuje u mranim komorama, za
automatsko zakljuavanje vrata, paljenje svjetla u
dvoritu itd.

18

OPERACIONI POJAAVAI

1.6.2. Automatsko ukljuivanje

ventilatora u automobilu

1.
2.

3.

Snimiti emu spoja i karakteristike sa

osciloskopa u izvjetaj,
Izraunati odgovarajue pojaanje u dB,
Napisati kratki komentar.

Slika 1.37. Ukljuivanje ventilatora u automobilu

Koritenjem NTC otpornika (Negative Temperature

Coefficient) za ukljuivanje ventilatora na jednoj i
iskljuivanje na drugoj temperaturi

1.6.2. Monitor stanja baterije od 12V

(Tr1=Tr2=Tr3=BC237, RC=2,2k, RE=1,5k, RB=10k,
Psim=1k/50% (potenciometar za simetriranje),UCC=UEE=12V)
Slika 1.39. Diferencijalno pojaalo

Vjeba II: Invertirajui pojaava

Za invertirajui pojaava sa slike 1.40 realiziran sa A
741 izraunati:

Slika 1.38. Provjera baterije od 12 V

Trimer 100 K kontrolie postavnu taku ovog kola na

gornji nivo (npr. 12.5V ili slino). Da se posmatra nizak
nivo napona, i da se LED upali kad se baterija isprazni
ispod odreenog nivoa, treba spojiti LED preko
otpornika od 330 na masu.

1.7. LABORATORIJSKE VJEBE

IZ OPERACIONIH POJAAVAA

Slika 1.40. Invertirajui pojaava sa A 741

(R1=10k, R2=100k)

Vjeba I: Diferencijalno pojaalo

a)

Na ulaze pojaavaa sa slike 1.39 spojiti sinusoidalni

izmjenini napon amplitude 1 mV, frekvencije 1 kHz.

b)

Osciloskopom snimiti, izmjeriti i nacrtati:

a)
b)
c)

dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema

naponu na izlazu Uiz1,
dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema
naponu na izlazu Uiz2,
dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz1,
prema izlazu Uiz2 (diferencijalni izlaz)?

Za svako mjerenje:

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

c)

Pojaanje ako je R1=10k, R2=100k

(U=15V, Uul=10mV, f=1kHz). Izvriti
simulaciju EWB ili Multisim softverom i
prikazati rezultate?
Pojaanje ako je R1=10k, R2=1M (U=15V,
Uul=10mV, f=1kHz). Izvriti simulaciju EWB ili
Multisim softverom i prikazati rezultate?
Za pojaava sa R1=10k, R2=100k (U=15V,
Uul=10mV, f=1kHz) izmjeriti napone i
izraunati pojaanje

20 log(

Uiz
) u dB
Uul

na slijedeim frekvencijama:
f
(kHz)
A
(dB)

10

20

40

80

100

200

19

OPERACIONI POJAAVAI

Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu

karakteristiku pojaavaa (x-osa frekvencija (kHz), yosa pojaanje A (dB)). Obavezno koristiti Microsoft
Excel.
Odrediti donju i gornju graninu frekvenciju pojaavaa
(mjesto na frekventnoj karakteristici gdje pojaanje
poinje padati za vie od 3 dB) i napisati koje su to
vrijednosti.

f (Hz)

100

500

1.000

2.000

10.000

Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta

kondenzatora na rad diferencijatora?
Spojiti emu prema slici 1.42. Na ulaz diferencijatora
priljuiti trouglasti napon amplitude 1V, frekvencije
1kHz.

Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na

rad integratora?

Slika 1.42. Elektronska ema diferencijatora

Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloenoj

tabeli:
Slika 1.41. Elektronska ema integratora

Spojiti emu prema slici 3. na ulaz integratora prikljuiti

pravougaoni napon amplitude 2V, frekvencije 1kHz i
osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog
napona. Prikazati dobivene vremenske dijagrame.
Mijenjajui frekvenciju ulaznog signala, prema
priloenoj tabeli, ustanoviti kakve promjene se se
deavaju i napisati kratki komentar. Prikazati sve
dobivene vremenske oblike?

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

1 pF

100 pF

0,33 nF

33 nF

Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za

svaku vrijednost C.
Kako promjena C utie na rad diferencijatora? Napisati
kratki komentar.

TIRISTORI

poglavlje

Statika karakteristika tiristora

21

TIRISTORI

2. TIRISTORI
2.1. OSOBINE I PODJELA
Zajednika svojstva/osobine svih tiristora su:
-

imaju dva stabilna stanja - vodljivo i nevodljivo,

mogu drati blokirni napon.

Tiristori koji imaju samo dvije elektrode, anodu i

katodu,
promjenu
stanja
postiu
promjenom
prikljuenog napona napajanja. Tiristori koji imaju tri
elektrode, anodu, katodu i upravljaku elektrodu,
promjenom struje upravljake elektrode prebacuju se iz
nevodljivog u vodljivo stanje.
Prema smjeru voenja struje tiristore dijelimo na:
-

istosmjerne i
dvosmjerne.

odnosno malu snagu za upravljanje radom tiristora.

Izrauju se tiristori koji mogu voditi anodnu struju od
nekoliko stotina mA kao i oni za struju od nekoliko
hiljada A, koji mogu drati zaporni i blokirni napon od
nekoliko desetaka V do nekoliko kV.
Oblik kuita tiristora zavisi o snazi. Slika 2.1 prikazuje
jedno kuita za tiristore sa dva i tri izvoda.

2.2 JEDNOSMJERNI DIODNI

TIRISTOR
Jednosmjerni diodni tiristor zasniva se na tiristorskoj
PNPN strukturi unutar monokristala silicija s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda (A) i katoda (K). Od
katode prema anodi izmjenjuju se N- i P-slojevi (slika
2.2), tako da dioda ima tri PN-prelaza.

Prema naelu rada, razlikujemo sljedee tiristore:

-

jednosmjerni diodni tiristor,

jednosmjerni upravljivi triodni tiristor (SCR),
dvosmjerni diodni tiristor (DIAC) i
dvosmjerni upravljivi triodni tiristor (TRIAC).

Slika 2.2. Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora

Slika 2.1. Kuita tiristora

Tiristori se koriste kao prekidake komponente

(elektroniki ventili) i kao ispravljai, preteno u
energetskoj elektronici. Imaju sposobnost upravljanja
signalima velikih snaga uz istovremeno malu potronju,

Jednosmjerni diodni tiristor moe se uklopiti (ukljuiti)

samo pri pozitivnom naponu izmeu anode i katode,
prekoraenjem tzv. napona prekretanja. Vodljivi tiristor
se isklapa (iskljuuje) prirodnim prolaskom struje kroz
nulu.
Slika 2.3 pokazuje strujno-naponsku karakteristiku
jednosmjernog diodnog tiristora.

Slika 2.3. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

22

TIRISTORI

Na karakteristici zapaamo tri podruja rada:

-

u I. kvadrantu podruje voenja i podruje

blokiranja,
u III. kvadrantu podruje zapiranja.

Podruje blokiranja: Na anodu je prikljuen pozitivni,

a na katodu negativni pol izvora napona (anoda je
pozitivnija od katode), a napon je manji od napona napon prekretanja UPR: 0<UAK<UPR. Vanjski PN-prelazi su
propusna polarizirani, a srednji je napropusno
polariziran. Diodni tiristor je u stanju blokiranja i tee
zanemariva napropusna struja pa se nalazi u stanju
visokog otpora.
Vrijednost napona prekretanja UPR zavisi o tipu tiristora
i moe varirati u granicama 20-2000V. Radna taka
nalazi se u dijelu 0A karakteristike.
Podruje voenja: Jednosmjerni diodni tiristor
provede struju kad prikljueni napon dostigne
vrijednost veu od napona prekretanja UPR - anoda je
pozitivnija od katode. Kad provede struju, struja naglo
poraste i napon izmeu anode i katode poprimi malu
vrijednost (oko 0,6-2V, ovisno o tipu), te ima vrlo mali
otpor. Prelaz iz stanja blokiranja u stanje voenja
odvija se brzim prolaskom kroz podruje negativnog
otpora. U stanju voenja sva tri PN-prelaza propusno
su polarizirana. Radna taka nalazi se u dijelu BC
karakteristike.
Vodljivi jednosmjerni diodni tiristor prestaje voditi struju
kad struja padne ispod odreene vrijednosti struje
dranja IH kad anodni napon padne ispod napona
dranja UH ili promjenom polariteta napona, tj. uz
UAK<0.

Vanjski PN-prelazi su napropusno polarizirani, a srednji

PN-prelaz je propusno polariziran. Diodni tiristor ne vodi
struju te se nalazi u stanju visokog otpora. Tee vrlo
mala napropusna struja.
Porastom napona inverzne polarizacije kod probojnog
napona UPROB nastupa proboj.
U napropusnom podruju karakteristika je slina
karakteristici diode. Jednosmjerni diodni tiristor koristi
se za okidanje tiristora.

2.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI

TIRISTOR
Jednosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta
s tri elektrode koja moe voditi struju samo u jednom
smjeru, a zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi.
Triodni tiristor se od diodnog tiristora razlikuje po tome
to pored anode (A) i katode (K) ima izvedenu
upravljaku elektrodu G (gate) iz podruja P2 slika 2.4.
esto se naziva silicijeva upravljiva ispravljaica - SCR
(engl. silicon controlled rectifier) ili samo tiristor.

Slika 2.4. Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora

Podruje zapiranja/proboja: Na anodu je prikljuen

negativni, a na katodu pozitivni pol izvora napona
(anodaje negativnija od katode): UPROB<UAK<0.

Slika 2.5. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristor

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

23

TIRISTORI

Kad je potencijal anode manji od potencijala katode,

tiristor ne vodi struju. Kad je potencijal anode vei od
potencijala katode, tiristor dri blokirni napon manjim
od napona prekretanja ukoliko na upravljakoj elektrodi
nije prikljuen pozitivni impuls. Dovoenjem pozitivnog
impulsa na upravljaku elektrodu, tiristor provede
struju, nakon ega je na njemu mali pad napona
(tipino 1-3V). Kad tiristor provede struju, nije potreban
impuls na upravljakoj elektrodi. Tiristor prestaje voditi
prirodnim prolaskom struje kroz nulu.

upravljakog impulsa, zbog parazitnih kapacitivnosti

unutar tiristora. U strujnim krugovima tiristor se
odreenim spojevima titi od naglog porasta napona i
struje.

Slika 2.5 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku

jednosmjemog triodnog tiristora.

2.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor

Kao i diodni tiristor, triodni tiristor se moe nalaziti u:

stanju blokiranja,
stanju voenja i
stanju zapiranja.
Podruje blokiranja: Triodni tiristor nalazi se u
podruju blokiranja ako je izmeu anode i katode
prikljuen pozitivni napon manji od napona prekretanja:
0<UAK<UPRO a na upravljakoj elektrodi nije prikljuen
napon. Kroz tiristor tee vrlo mala inverzna struja.
Podruje voenja: Kada napon UAK postane vei od
napona blokiranja, tiristor prelazi u stanje voenja.
Struja poraste do vrijednosti koju odreuje vanjski
otpor serijski spojen s tiristorom i vanjskim izvorom
napona. Napon na tiristoru poprimi malu vrijednost.
Kad je struja upravljake prikljunice nula (IG=0), a
napon jednak naponu preklapanja, tiristor se ponaa
kod diodni tiristor.
Preklapanje tiristora u vodljivo stanje obino se izvodi
preko upravljake elektrode, na koji se dovodi pozitivni
napon, odnosno struja odreene jakosti IG. Ako
prikljuimo napon na tiristor tako da je anoda
pozitivnija od katode (UAK>0), ali napon manji od
napona prekretanja, tiristor provede dovoenjem
napona na upravljaku elektrodu. Tiristor prelazi u
stanje voenja te napon izmeu anode i katode poprimi
malu vrijednost. to je struja upravljake prikljunice
vea, to e tiristor provesti struju kod manjeg napona.
Kad provede struju, nije mu vie potreban napon na
upravljakoj elektrodi.
Vodljivi diodni tiristor prestaje voditi kad struja padne
ispod odreene vrijednosti struje dranja IH kad anodni
napon padne ispod napona dranja UH ili pak
promjenom polariteta napona UAK<0.
Podruje zapiranja/proboja: Tiristor se nalazi u
podruju zapiranja uz prikljueni negativni napon
UAK<0. Tiristor ne vodi, a kroz njega tee zanemariva
inverzna struja zasienja koja ne zavisi o prikljuenom
naponu. Za napone vee od probojnog napona nastupa
proboj i porast struje. Prekoraenjem doputenog
maksimalnog inverznog napona zbog zagrijavanja moe
doi do unitenja tiristora.
Kod jednosmjemog diodnog tiristora postoji ograniena
dozvoljena vrijednost brzine porasta napona propusne
polarizacije izmeu anode i katode. Prekoraenjem
dozvoljene brzine tiristor moe provesti struju i bez

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

U praksi se najvie upotrebljava upravo jednosmjerni

diodni (SCR) tiristor, za regulaciju brzine vrtnje
istosmjernih motora, za regulaciju rasvjete, u
izmjenjivaima i ispravljaima, dakle uglavnom u
ureajima energetske elektronike.

Za isklopivi tiristor koristi se naziv GTO tiristor, to je

kratica od engleskog naziva gate turn-off thyristor.
Isklopivi tiristor ili GTO pripada potpuno upravljivim
sklopkama. Isklopivi tiristor moe voditi struju u jednom
smjeru, a drati napon blokiranja oba polariteta.
Poput klasinog tiristora, i GTO se iz stanja blokiranja
dovodi u stanje voenja kratkim pozitivnim impulsom
struje upravljake elektrode i ostaje u stanju voenja,
ali je za vrijeme voenja potrebna i dalje struja
upravljake elektrode (nekoliko A, ovisno o tipu).
Meutim, za razliku od klasinog tiristora, GTO se moe
isklopiti pomou kratkotrajnog, ali snanog negativnog
impulsa struje upravljake elektrode. Amplituda
negativnog strujnog impulsa tipino iznosi 1/3 struje
koja se isklapa.
Ne koristi se isklapanje prolaskom struje kroz nulu.
Slika 2.6 prikazuje simbol isklopivog tiristora.

Slika 2.6. Simbol isklopivog (GTO) tiristora

2.3.2. Regulacija struje jednosmjernim

triodnim tiristorom
Tiristori su pogodni za regulaciju struje u izmjeninim
strujnim krugovima. Regulacija ukupne snage postie
se mijenjanjem vremena voenja tiristora.
Pri analizi strujnih krugova s tiristorom potrebno je
definirati ugao upravljanja .
Ugao upravljanja je ugao pri kojem se na tiristor
dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz
stanja blokiranja u stanje voenja. Pritom je ugao
voenja tiristora =180-.
Slika 2.7 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
pomou jednosmjemog triodnog tiristora, a slika 2.8
dijagrame napona na potroau, tiristoru i struju
upravljake elektrode.
Tiristor se napaja iz izmjeninog izvora napona. Radom
tiristora upravlja se strujnim impulsom na upravljakoj
elektrodi pomou jednosmjernog diodnog tiristora.

24

TIRISTORI

okidanje triodnog tiristora mogu se dobiti iz posebnih

sklopova iji se rad mora sinhronizirati s izmjeninim
naponom.

2.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI

TIRISTOR
Naziv dijak dolazi od engleskog naziva DIAC (diode for
alternating current). Simbol i strukturu dijaka prikazuje
slika 2.9. Dijak je petoslojna NPNPN struktura s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda A1 i A2.

Slika 2.7. Regulacija struje jednosmjernm tiristorom

Slika 2.9. Struktura i simbol dijaka

Razlikuje se od jednosmjernog diodnog tiristora po

tome to vodi struju u oba smjera. Dijak je simetrina
komponenta, pa naponi prekretanja u oba smjera imaju
jednaku vrijednost, a suprotni polaritet.
Slika 2.10 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
dijaka. Karakteristika je u prvom kvadrantu identina
karakteristici jednosmjernog diodnog tiristora, a u
treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne
vrijednosti napona i struje.

Slika 2.8. Vremenski dijagrami napona

a) na izvoru, b) na potroau, c) na tiristoru

Kad jednosmjerni triodni tiristor ne vodi struju, na

njemu je napon izvora, a na potroau je napon nula.
Kad napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja jednosmjemog diodnog tiristora, on
provede struju, a na upravljaku elektrodu triodnog
tiristora doe strujni impuls. Jednosmjerni tiristor
provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a
potroa dobiva napon izvora.
Ugao upravljanja triodnog tiristora podeava se
promjenjivim otpornikom, a moe biti izmeu 0 i 180.
Slika 2.10. Strujno-naponska karakteristika dijaka

Prolaskom sinusnog napona kroz nulu triodni tiristor

prestaje voditi struju, napon na potroau je ponovno
nula, a napon izvora vlada na tiristoru. Ugao voenja
tiristora moe biti od 0 do 180.

Prvi kvadrant je podruje u kojem je elektroda A1

pozitivnija od elektrode A2. Obrnuto vrijedi za trei
kvadrant; elektroda A2 je pozitivnija od elektrode A1.

to je vei ugao voenja triodnog tiristora, to je vea

snaga predana potroau. Upravljaki impulsi za

Dvosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora

i trijaka.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

25

TIRISTORI

2.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI

TIRISTOR
Dvosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta s
tri elektrode koja moe voditi struju u oba smjera.
Za dvosmjerni triodni tiristor koristi se naziv trijak (engl.
TRlAC - triode for alternating current).
Dvosmjerni triodni tiristor ima dvije elektrode koje se
nazivaju anoda A1 i A2, te treu upravljaku elektrodu
G. Slika 2.11 prikazuje simbol i strukturu trijaka.

treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne

vrijednosti napona i struje. Prvi kvadrant je podruje u
kojem je elektroda A2 pozitivnija od elektrode A1
Obrnuto vrijedi za trei kvadrant, elektroda A1 je
pozitivnija od elektrode A2.
Trijak se koristi za regulaciju snage u izmjeninim
strujnim krugovima, npr. za upravljanje strujom grijaa,
arulja, motora, itd.

2.5.1. Regulacija struje trijakom

Slika 2.13 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
pomou trijaka, a slika 2.14 dijagrame napona na
potroau, tiristoru i struju upravljake elektrode.

Slika 2.11. Struktura i simbol Triac

Slika 2.13. Strujni krug sa regulacijom pomou trijaka

Struktura trijaka zasniva se na PNPN tiristorskoj

strukturi, ali je podruje oko upravljake elektrode
neto sloenije.
Dovoenjem upravljakog impulsa na upravljaku
elektrodu trijak moe provesti struju i za jedan i za
drugi polaritet napona. Struja upravljake prikljunice
moe biti pozitivna ili negativna. Kad jednom provede
struju, impuls na upravljakoj elektrodi nije vie
potreban. Tiristor prestaje voditi struju smanjenjem
struje ispod minimalne struje dranja ili prolaskom
napona kroz nulu.
Slika 2.12 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
trijaka.

Slika 2.14. Vremenski dijagrami napona

a) na izvoru, b) na potroau, c) na trijaku

Dvosmjerni tiristor (dijak) se napaja iz izvora

izmjeninog napona. Radom trijaka upravlja se strujnim
impulsom na upravljakoj elektrodi preko dijaka.
Potroa je spojeno u anodnom krugu tiristora.
Slika 2.12. Strujno-naponska karakteristika Triac

Karakteristika je u prvom kvadrantu identina

karakteristici jednosmjernog triodnog tiristora, a u

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Kad trijak ne vodi struju, na njemu je napon izvora, a

na potroauje napon nula.
Kad za vrijeme pozitivnog poluvala napon izvora, tj.
napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona

26

TIRISTORI

prekretanja dijaka, on provede struju i na upravljaku

elektrodu trijaka doe strujni impuls. Trijak provede
struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a potroa
dobiva napon izvora. Prolaskom sinusnog napona kroz
nulu trijak prestaje voditi struju.
Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora, trijak
ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne
vrijednost napona prekretanja dijaka.
Ugao voenja trijaka moe biti od 0 do 180 u svakom
poluvalu sinusnog napona. to je vei ugao voenja
tiristora, to je vea snaga predana potroau.
U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom, s
trijakom se moe dobiti dvostruko vea snaga.
Trijak se koristi za manje snage.

2.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE

TIRISTORA
2.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora
Za praksu su najprihvatljiviji sklopovi koji proizvode
impulse za ukljuenje tiristora, jer se impulsnim
upravljanjem tono odreuje trenutak ukljuenja.
Ovisno o vrsti aktivnih elemenata koji se upotrebljavaju
u sklop ovima, razlikujemo tranzistorske, tiristorske,
optoelektronike i druge uobliivae strujnih impulsa.

Na slici 2.15 i 2.16 prikazani su tranzistorski sklopovi za

oblikovanje impulsa.
Takvi se sklopovi obino upotrebljavaju za dobivanje
impulsnih struja do 5A trajanje koje nije krae od
100s. Njihova je prednost u visokoj pouzdanosti i u
velikoj brzini rada tranzistora.

2.6.2. Iskljuenje tiristora

Prekidanje struje koja tee kroz propusno polarizirani
tiristor moe se ostvariti na razliite naine. Kada je
NPNP-struktura u propusnome stanju, sva su tri PNprelaza polarizirana propusno. Stoga obje baze, a u
nekim sluajevima jedno ili oba emiterska podruja,
sadre viak sporednih i glavnih nositelja naboja, koji
raste poveanjem propusne struje. Da bi tiristor bio
preveden u nepropusno stanje, nagomilani viak
naboja, odreen razlikom izmeu pokretnoga naboja u
elementu polariziranom propusno i naboja prisutnoga u
elementu polariziranom nepropusno, nuno ga je
eliminirati elektrinim poljem ili rekombinacijom.
Kada se tiristor napaja iz izvora istosmjernoga napona,
njegovo iskljuenje nije toliko jednostavno kao u
sluaju napajanja izmjeninim naponom. Naime, u
izmjeninome strujnom krugu napon u svakoj
poluperiodi prolazi kroz nulu, pa se iskljuenje postize
uklanjanjem impulsa s upravljake elektrode, odnosno
blokiranjem upravljakog sistema. U istosmjernome
strujnom krugu iskljuenje se moe ostvariti samo
uvoenjem odgovarajuega protunapona kojim se
istosmjerna struja svodi na nulu.
Osim dovoenja struje na nulu, tiristoru je potrebno
osigurati dovoljno vremena za njegov oporavak.

2.6.3. Sklopovi za iskljuenje

U praktinoj primjeni tiristora postoji nekoliko razliitih
naina prisilne komutacije:
Slika 2.15. Sklop za ukljuenje tiristora
sa galvanski odvojenim ulazom

pomou oscilacijskoga kruga,

pomou prethodno nabijenoga kondenzatora i
pomou vanjskoga izvora.

Ipak, najee se susreu sklopovi za iskljuenje

tiristora s prethodno nabijenim kondenzatorom koji se
ukljuuje pomonim tiristorom.
Na slici 2.17 prikazan je sklop za iskljuenje s
pomonim tiristorom.

Slika 2.16. Sklop za ukljuenje tiristora

sa Zener diodom koja odreuje prag ukljuenja
Slika 2.17. Sklop za iskljuenje glavnog tiristora Th1 sa
pomonim tiristorom Th2

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

27

TIRISTORI

U poetnome trenutku tiristori Th1 i Th2 nisu ukljueni i

kondenzator C je prazan. Za poetak rada pretvaraa
nuno je da upravljaki sistem da pozitivan upravljaki
impuls na upravljaku elektrodu pomonog tiristora
Th2.
Kada se tiristor Th2 ukljui, kormutacijski se
kondenzator C poinje nabijati iz izvora istosmjernoga
napona E. Na kraju procesa nabijanja kondenzator
dosegne napon UE, priblino jednak naponu izvora E s
polaritetom oznaenim u zagradama. Nakon nabijanja
kondenzatora sklop je pripremljen za rad.

Radom tiristora upravlja se iz generatora upravljakih

impulsa. Ovisno o uglu upravljanja a, na potroau ROPT
pojavljivat e se razliite srednje vrijednosti
istosmjernoga napona, odnosno istosmjerne struje.
Veem uglu odgovara manja, a manjem uglu vea
srednja vrijednost izlazne veliine na optereenju ROPT.

2.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT

Sklop s jednoprelaznim tranzistorom (UJT)
ukljuenje tiristora prikazan je na slici 2.19.

za

U trenutku kada na upravljaku elektrodu tiristora Th1

dovedemo upravljaki impuls, tiristor provede.
Opteretna struja postupno raste. Istodobno nastaje
proces rezonantnoga oscilovanja i ponovnog nabijanja
komutacijskog kondenzatora preko induktiviteta L i
diode D. Taj proces traje u toku polovice periode
vlastitih oscilacija kruga i blokira se diodom D
Da bi tiristor ukljuen u istosmjerni srujni krug bio
iskljuen, struja koja kroz njega tee mora postati
manja od struje dranja, To se postie energijom
izbijanja kondenzatora, jer nabijeni je kondenzator izvor
napropusnog napona zanemarivo maloga unutranjeg
otpora pa kroz njega moe protjecati dovoljno velika
inverzna struja. Stoga, kada na upravljaku elektrodu
tiristora Th2 primijenimo upravljaki impuls, on provede
i njegova struja praktino trenutno postane jednaka
opteretnoj struji, dok struja to prolazi kroz tiristor Th1
postane jednaka nuli. Istodobno kao rezultat zapoeta
procesa izbijanja komutacijskog kondenzatora C, na
tiristoru Th1 vlada zaporni napon koji ubrzava
uspostavljanje blokirnih svojstava tiristora,

2.7. PRIMJENA TIRISTORA

Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi iroko
primjenjuju. Jedna takva primjena prikazana je na slici
2.18.

Slika 2.19. Ukljuivanja tiristora jednospojnim tranzistorom

Pri niskim emiterskim naponima kroz jednoprelazni

tranzistor tee samo slaba napropusna struja. Ako je
emiterski napon dovoljno visok, prelaz E-B1 postaje
polariziran propusno, odnosno njegov se otpor smanji.
Emiterska struja ograniena je samo otporom RB1.
Napon napajanja sklopa odrava se na stalnoj
vrijednosti s pomou Zenerove diode ZD. Kapacitet C T
nabija se preko promjenjivog otpora RT. Kada napon UC
na
kondenzatoru
dostigne
vrijednost
napona
prebacivanja UBO jednoprelaznog tranzistora, koji je
odreen naponom napajanja U i otporima RB1 i RB2,
prelaz E-B1 polariziran je propusno, pa se kapacitet CT
izbija preko upravljakog kruga E-B1 i otpora RB1. Otpor
RB1 reda nekoliko desetaka , prenosi impuls za
ukljuenje iz kruga jednoprelaznog tranzistora u
upravljaki krug tiristora.
Preko otpora RS i diode D postavlja se struja dranja
tiristora, to rezultira neosjetljivou sklopa na
optereenje.

2.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ

TIRISTORA
Planirane su slijedee laboratorijske vjebe, za koje e
pripreme biti distribuirane u vrijeme izvoenja vjebi:
Slika 2.18. Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje
tiristorom

Prema slici 2.18 tiristor se napaja iz izvora izmjeninoga

napona (npr. elektrine mree).

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

1.
2.
3.
4.

Snimanje karakteristika tiristora,

Fazna regulacija sa dijakom i trijakom,
Ispravlja sa tiristorom,
Okidanje tiristora sa UJT tranzistorom.

UJT - JEDNOSPOJNI
TRANZISTOR

poglavlje

Okidanje tiristora UJT tranzistorom

29

UJT JEDNOSPOJNI TRANZISTOR

3. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
Jednospojni tranzistor (UJT) sastoji se od N-tipa
poluvodia, koji ini bazu tranzistora i na krajevima ima
dva prikljuka (B1 i B2), te od P-tipa poluvodia na
kojem je prikljuak emitera E.
Slika 3.1 prikazuje konstrukciju i simbol tranzistora. UJT
se naziva i dvobazna dioda jer je po konstrukciji to
dioda s dva prikljuka na bazi.

Slika 3.3. Ulazna karakteristika UJT tranzistora

Slika 3.1. Struktura i simbol jednospojnog tranzistora

Baza je napravljena od visokoomskog materijala te je

zato otpor izmeu prikljuaka B1 i B2 relativno velik.

Uz napon UBB=0, struja IB2 = O. Ulazna

karakteristika je karakteristika emiterske dio
de koja se razlikuje od obine diode po tome
to ima vei otpor.
Kada je na UJT prikljuen napon UBB>0, pri
malom emiterskom naponu UE, emiterska
dioda je napropusno polarizirana i kroz nju
tee samo mala inverzna struja IE0 od priblino
10A. Tada tranzistor predstavlja otpor reda
vrijednosti desetak k. Na dijelu otpora RB1
postoji pad napona UR1 koji stvara struja IB2,
te tranzistor ne vodi sve dok je UE<UR1. Uz
IE=0, napon na otporniku RB1 raunamo
prema izrazu:
R1
UR1 UBB
UBB
R1 R 2

Faktor naziva se unutarnji omjer (engl. intrinsic

stand-off ratio) i ovisno o tipu tranzistora ima vrijednost
od 0,5 do 0,8.

Slika 3.2. Polarizacija jednospojnog tranzistora

Slika
3.2
prikazuje
polarizaciju
jednospojnog
tranzistora. Tranzistor je prikazan ekvivalentnom
emom, gdje je emiterski spoj predstavljen diodom, a
otpor od katode diode do prve baze promjenjivim
otporom RB1 i od katode diode do druge baze stalnim
otporom RB2. Izmeu baza je prikljuen napon UBB, a u
emiterskom krugu UEE.
Jednospojni tranzistor radi na naelu mijenjanja otpora
zbog gomilanja nosilaca naboja pri protjecanju struje
kroz PN-spoj. Pri protjecanju struje izmeu emitera E i
baze B1 nagomilavaju se upljine u bazi. U istom broju
nagomilavaju se i elektroni kako bi se odrala ravnotea
naboja. Izmeu emitera i prve baze B1 smanjuje se
otpor RB1 s poveanjem struje emitera lE.
Princip rada jednospojnog tranzistora moemo najbolje
opisati pomou strujno-naponske karakteristike (slika
3.3), i to za: UBB=0 i UBB>0.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Vodljivost tranzistora mijenja se promjenom napona na

emiteru. Porastom napona UE iznad UBB, dioda postaje
propusno polarizirana te struja IE postaje pozitivna. Ona
je i dalje mala, i to sve dok napon ne poprimi napon
vrha ili napon prekretanja UP (taka A na slici 3.3). Za
napone manje od napona prekretanja tranzistor je u
stanju blokiranja (od 0 do take A).
Od tog napona struja IE poinje naglo rasti, a napon UE
se poinje naglo smanjivati. Razlog tome je emiterska
struja koja injektira nosioce naboja u podruje izmeu
emitera i baze B1 i na taj nain smanjuje otpor RB1 tj.
poveava se vodljivost. U podruju izmeu take A i B
tranzistor se ponaa kao negativni otpor jer se
porastom struje IE smanjuje napon UE.
Daljnjim porastom struje emitera tranzistor prelazi u
podruje zasienja, a napon UE vrlo malo raste. Kako je
struja emitera IE puno vea od struje IB2, struju IB2
moemo zanemariti, te krivulja vrlo malo odstupa od
krivulje pri struji IB2=0.
Napon prekretanja zavisi o prikljuenom naponu UBB i
dan je izrazom:
UR1
UBB UD
UBB

30

UJT JEDNOSPOJNI TRANZISTOR

Napon napajanja obino ima vrijednost do 35V, a struja

emitera tipino 50A.

se ugao upravljanja tiristora u odnosu na sinusni

punovalni ispravljeni napon.

Jednospojni tranzistor koristi se za generiranje impulsa i

za pobudu tiristora.

UJT provede kad je napon na kondenzatoru vei od

njegovog napona prekretanja, to daje impuls na bazi
B1 odnosno na upravljakoj elektrodi tiristora.

U sklopu prema slici 3.4 (pogledaj sliku 2.19)

jednospojni tranzistor slui za dobivanje kratkotrajnog
impulsa koji se dovodi na upravljaku elektrodu tiristora
kao okidni impuls. Promjenjivim otpornikom RP regulira

Prolaskom ispravljenog napona kroz nulu tiristor

prestaje voditi struju, a ponovno provede dolaskom
novog impulsa.

Slika 3.4. Okidanje tiristora jednospojnim tranzistorom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

31

LITERATURA

4. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.

Jasmina Kotur, Stanko Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Zagreb 2009.

T. Brodi, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987.
Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986.
Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika
kola Tuzla, kolska 2005/06. godina.
Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Praktina nastava za III razred, JU Mjeovita srednja
elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2009/10. godina.
Jasmina Omerdi, Predavanja na predmetu Impulsna Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja
elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2007/08. godina.
Ratko Opai, Elektronika II, za III razred elektrotehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva
Beograd, Beograd 1996.
Senad etovi, Boo Ljuboja, ivko Marjanovi, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike,
Svjetlost, Sarajevo,1989.
I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika modulacija, modulatori, pojaala snage, kolska
knjiga Zagreb, 1982.
Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998.
Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981.
Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981.
L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976.
Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998.
Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982.
C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985.
P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990.
International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994.
International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994.
Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986.
D.F. Stout Handbook of Operational Amplifier CD (McGraw-Hill, 1976, ISBN 007061797X ) pp. 111.
Multisim 7, Education Users Guide, Interactive Image Technologies, Toronto 2003.
http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/mi/htm/Operacioni_pojacavac.htm
www.diyaudio.com
www.elektronika.ba
www.sound.westhost.com
www.analog.com
www.conrad.com
www.elektroniktutor.de

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole