Jer, ako visinu piramide (148m) pomnoimo sa 10 dobivamo priblinu vrijednost udaljenosti Zemlje od Sunca.

Ako visinu piramide kvadriramo, dobiti emo vrijednost povrine bonih stranica.
Duina jedne stranice baze Velike Piramide iznosi 232.805 metara. Opseg baze je, dakle, 931.22m.
Ako taj broj podijelimo sa dvostrukom visinom piramide kada je bila sagraena (148.208m da budemo precizni) dobivamo do u
nekoliko decimala tonu vrijednost jedne od najvanijih matematikih konstanti-LUDOLFOV broj "Pi" (3.1416)!
Doli smo do toke kada se moramo upoznati sa sustavom mjera kojeg su koristili graditelji piramida-jedinica mjere bio je
"sveti lakat", ija je vrijednost 0.635666 metar.
Taj broj pomnoen sa 10 milijuna gotovo savreno odgovara vrijednosti polumjera Zemlje na polovima.
Lakat je bio podijeljen na 25 palaca, a svaki palac ima 25.4264 milimetara. Pomnoimo li to sa 100 milijardi, dobijamo priblino
tonu vrijednost putanje koju u svom okretanju oko Sunca proe Zemlja u jednom danu!
Velika Piramida u Gizehu najtonije je orijentirana graevina na svijetu obzirom na smjer sjever-jug.
Po dananjim mjerenjima sjeverna strana odstupa od pravca sjever-jug za dvije minute i 18 sekundi (2 o18''), a juna za jednu
minutu i 57 sekundi (1o57''). Odstupanja nisu greka graditelja ve posljedica pomicanja kontinenta.
Tek su mjerenja u novije vrijeme pokazala da je Keopsova piramida sagraena tono u sreditu kopnene mase Zemlje.
Uzevi u obzir ukupnu povrinu svih kontinenata i povrinu koju zauzima Piramida, te stoga i potencijalno moguih 3 milijarde
mjesta na kojima je mogla biti sagraena, anse za tu "sluajnost" su 1:3,000,000,000 (tri milijarde)!!!
Velika Piramida je smjetena na jedinom pravom nultom meridijanu. A taj presijeca najvie kopna i najmanje mora.
tovie, kopno dijeli na dva jednaka dijela! I paralela na kojoj se nalazi Keopsova piramida takoer presijeca najvie najvie
kopna i najmanje mora.
Nita, ali ba nita to se tie plana gradnje Piramide nije preputeno sluaju, niti poloaj unutranjih hodnika i prostorija, kao
niti njena zadivljujua arhitektura i simbolika forme. Zar nas onda treba uditi to volumen Piramide pomnoen sa vrijednou
gustoe blokova od kojih je sagraena daje srednju vrijednost gustoe Zemljine kugle?! A odnos volumena Velike Piramide i
Zemlje je tono 1:1015!
Prosjena visina svih kopnenih toaka (razina mora je najnia, a vrh Himalaya najvia) moe se izmjeriti jedino dananjim
sofisticiranim satelitima i kompjutorima, a iznosi 148 metara. Upravo toliko visoka je Keopsova piramida

a=232,8 m
B=54 198 m

b=188,5 m
2

c=221,5 m

P=21 936 m

d=329,2 m
O=141 945 m

v=148,2 m
2

o=931,2 m
V=2 677 534 m3

Uvod:
Matematika i arhitektura su uvijek bile bliske, ne samo zbog toga to arhitektura ovisi o razvoju matematike i njenim otkriima, ve i zbog njihove zajednike tenje
redu i ljepoti, forme neke graevine u prirodi, odnosno forme u konstrukciji. Matematika je neophodna za shvaanje strukturalnog koncepta graevina.
Takoer je potrebita kod vizualnog ureivanja elemenata ili kao 'alat' za postizanje harmonije u prirodi ali i sa svemirom. Tu geometrija postaje vodei princip.
Primjerice, u grkoj arhitekturi, kao mjerilo za planiranje, sluio je zlatni rez. Teorija zlatnog reza zapoeta je jo u antici, a svoj procvat imala je u renesansi, kada
su umjetnici i matematiari (ali i fiziari i astrolozi) traili savrenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljea teorije smatra se da je zlatni rez
najsavreniji rez u prirodi, potpuno savren ljudskom oku, harmonija izmeu izrazite preciznosti i kaotine nesavrenosti. Najraniji zapis o zlatnom rezu see ak iz
300. godine prije Krista, kada je Euklid opisao metodu geometrijskih konstrukcija u Knjizi 6, propozicija 30 u njegovoj knjizi Elemenata. Zlatni rez je
kompozicijski zakon u kojem se manji dio odnosi prema veem kao vei dio prema ukupnom. U praksi, ako elimo podijeliti neto na taj nain, podijelimo ga na 13
jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to onda u omjeru 13:8, itd. Na to se vie dijelova podjeli, to smo
blii tonom zlatnom rezu, no do tonog zlatnog reza nikada se ne dolazi jer je taj broj zapravo aproksimacija, a matematika formula glasi mu:

Smatra se da su zlatni rez koristili starogrki arhitekti u konstrukciji Parthenona i mnogih drugih Grkih graevina, kao i skulptura, kompozicija slika itd.
Kada govorimo o proporcijama, neto moe biti malo, veliko ili skladno. Npr. graevine raene za ovjeka, po nekim ljudskim mjerama, grobni humak je
minijaturan, egipatske piramide su hiperdimenzionirane, a grki hram je skladan. Grci su gradili skladnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili zlatni rez, te mjere
preuzete iz veliine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac dlan pedalj lakat ruka korak itd. (Utjelovljenje krilatice: OVJEK JE MJERILO
SVIH STVARI!) Zato, kad pogledamo grku arhitekturu, u svim tim irinama i duinama, mi nesvjesno vidimo neto to nam je "slino" i zato nam se to svia.
Primjenjujui ljudske mjere (antropometrike, prema grkom antropos = ovjek) i omjere ili rabei ih suprotno, moe se svjesno i namjerno sagraditi graevina u
kojoj emo se osjeati dobro i ugodno, ili u kojoj emo se osjeati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je odnos grkog hrama ili renesansnog ljetnikovca,
naspram egipatskom hramu ili, recimo, suvremenom muzeju rtava holokausta u Berlinu.
Arhitektura je umjetnost oblikovanja prostora volumenom. Ona je likovna umjetnost koja ima praktinu namjenu zatita od prirodnih nepogoda (kia, vjetar,
snijeg ), hladnoe ili vreline. Graevina izvana tvori volumen (kao skulptura), dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog,
svojstva grae, osobitosti obrade povrina, obojenost itd. Uz tri dimenzije irinu, visinu i dubinu, arhitektura ukljuuje i etvrtu dimenziju vrijeme, tj. kretanje
potrebno da se arhitektura "doivi" sa svih strana, iznutra i izvana! Osobit je i prostor unutranjosti arhitekture koji je potrebno promatrati neodvojeno od vanjskog
omotaa.

Filippo Brunelleschi je bio talijanski arhitekt i kipar . On je prvi arhitekt renesanse i prvi umjetnik koji je znanstveno pojasnio i opisao linearnu perspektivu. Po
njemu je renesansna graevina - kutija koja se mora lako konstruirati, pa su geometrijske i matematike vrijednosti vrlo jednostavne i do njih se dolazi jednostavnim
izraunavanjem. Iz elje za jednostavnou od svodova se koristi samo bavasti, te polukruni luk, a nekada se svodovi potpuno odbacuju i zamjenjuju ravnom
stropom od drveta pa zidovi mogu biti tanji i ekonominiji. Ovi stropovi su ponekada jednostavno kasetirane (ravni strop skromno podijeljen, iskasetiran, u
kvadrate). Cijelo rjeenje osnove renesansne graevine uvijek podlijee zakonu simetrije koja je u arhitekturi renesanse sluila kao osnovni princip.

Proporcije
Ve od antikih vremena kipari i slikari tajnu "lijepe estetike" eljeli su objasniti uz pomo matematikih odnosa. U tome je prednjaio starorimski arhitekt Vitruvije
iz ijeg je univerzalnog djela O arhitekturi Leonardo uio o proporcijama ljudskog tijela. itajui Vitruvijevo djelo otkrivamo sljedee proporcije:

dlan je irine 4 prsta,

stopalo je irine 4 dlana,
lakat je irine 6 dlanova,
visina mukarca je 4 lakta (odnosno 24 dlana),
korak je 4 lakta,
duljina rairenih mukih ruku jednaka je njegovoj visini,
udaljenost od linije kose do brade je 1/10 visine mukarca,
udaljenost od vrha galve do brade je 1/8 visine muarca,

maksimalna irina ramena je 1/4 visine mukarca,

udaljenost od lakta do vrka ruke je 1/5 visine mukarca,
udaljenost od lakta do pazuja je 1/8 visine mukarca,
duljina ruke je 1/10 visine mukarca,
udaljenost od brade do nosa je 1/3 duljine glave,
udaljenost od linije kose do obrva je 1/3 duljine lica,
duljina uha je 1/3 duljine lica.

Kao rezultat, 1492. godine nastao je poznati Leonardov crte Vitruvijev ovjek, upotpunjen biljekama. Na njemu je zorno prikazan lik golog mukarca s
ispruenim rukama u dvije pozicije, upisan istodobno u krug i kvadrat. Crte i tekst ponekad se zovu zakon proporcija ili, rjee,
proporcije ovjeka.

Ovj crte prua savren primjer Leonardova interesa za problematiku proporcija, a prezentira i temelj Leonardovih pokuaja
povezivanja ovjeka i prirode. To je bila znanstvena analiza koja je imala kozmoloki znaaj (povezanost ovjeka i svemira) i
umjetniki znaaj (pravilna reprezentacija ljudskog tijela i stvaranje arhitekture temeljene na proporcijama ljudskog tijela). Neki
znanstvenici vjeruju da kvadrat na Leonardovu crteu simbolizira materijalnu egzistenciju, a krug duhovnu.

Leonardo svojim crteom oito ilustrira Vitruvijevo djelo O arhitekturi koje objajava:

"Pupak je prirodno smjeten u centar ljudskog tijela, i ako mukarac lei licem okrenutim frontalno, a ruke i noge rairene, od
pupka kao centar, upisan u krug, ono dodiruje njegove prste ruku i nogu. No, nije samo da je ljudsko tijelo opisano krugom, to se
moe vidjeti smjetajui ga u kvadrat. Za mjerenje od stopala do vrha glave, a zatim preko rairenih ruku, vidimo da su te dvije
duljine jednake; pa linije u pravim kutovima jedno od drugoga, okruujui tijelo, tvore kvadrat."

Velika piramida- ukodirane matematike konstante

Te tri konstante igraju vrlo znaajne uloge u matematici i fizici.

Podrijetlo tih konstanti je stoljeima predstavljalo zagonetku matematiarima i znanstvenicima, a jo su uvijek misterija iako se injenino te mistine konstantne
pojavljuju svugdje u pridodi. Sve tri konstante , i e su inkorporirane u jednu te istu strukturu, Veliku piramidu! To je ve samo po sebi znakovita injenica i
dokazuje genijalnost graditelja Velike piramide.

Piramide imaju ukodirane matematike konstante:

(Pi)
(Phi) i
prirodni logaritam e!

Nikakvim sredstvima nije mogue pojavljivanje tih konstanti gomilanjem nekih stijena. i su pronaene prve, meutim trebalo je ekati do 2003. kada je Rick D.
Howard vjerojatno otkrio konstantu prirodnog logaritma (u piramidama - op. prev.). Razvio je teoriju koju je nazvao Trostruka-triangularna-teorija (TTT) koja
matematiki potkrijepljuje prisutnost sve tri konstante u Velikoj piramidi. U slici koja slijedi, dane su dimenzije Velike piramide u kraljevskim laktovima (45 do 55
cm). Kraljevski lakat je pradavna mjera za duinu koju su koristili Egipani.

Dimenzije Velike piramide u kraljevskim laktovima

Matematika vrijednost (Pi) definirana je omjerom opsega krunice (2r) i pridruenog radiusa (r), to za piramidu iznosi:

(Pi) se moe nai ako se uzme dvostruka duina osnovice piramide podijeljenu s njenom visinom: = 2* 440/280 = 880/280 = 22/7 odnosno priblino =
3,14159.

Zlatni omjer ili (Phi) se nalazi u piramidi na slijedei nain:

duina visine bone stranice piramide se dijeli s polovicom duine osnovice piramide, odnosno
piramide tj. 440 )

Izostavio sam dokaz za bazu prirodnog logaritma e jer je Trostruka triangularna teorija prilino kompleksna.

= 356/220 = 1,618 (220 je polovica duine osnovice

injenica to piramide imaju ukodirane (Pi) i (Phi) kao i e, najtemeljitije konstante prirode, pokazuje kako su graditelji piramida morali matematiki shvaati
vanost tih konstanti.(4)
No Velika piramida nije jedina strukture u pradavnom Egiptu koja sadri te znakovite konstante. Istraivanje Schwaller de Lubicz-a, koji je poruavao Hram u
Luksoru od 1837. do 1952. je donijelo nagomilanu evidentnost genijalnog koritenja Zlatnog omjera (Phi) na mnoge naine u arhitekturi hrama. Prije istraivanja
Lubitz-a kreditiralo se Grke s otkriem Zlatne sredine. Njegovi nalazi neoborivo dokazuju kako Egipani imali ta matematika znanja tisuu godina prije Pitagore.

Lokacija gdje je izgraena Velika piramida je u najmanju ruku znakovito; moglo bi biti povezano s brzinom svijetla! Brzina svijetla iznosi tono 299.792.458
metara/sekundi ili 29,9792458 x 10 milijuna metara u sekundi.
Izvorno je metar bio definiran kao 10 milijuntina udaljenosti od Sjevernog pola do ekvatora u SI sustavu (1791). Ako podijelimo brzinu svijetla s udaljenou od
ekvatora do Sjevernog pola, dobijemo broj 29,9792458. To je zemljopisna irina crte na polovici udaljenosti izmeu Khufu i Khafre, koja je tono 29,9792458
stupnjeva na Sjever.
To bi mogla biti indikacija kako je lokacija Giza platoa namjerno odabrana kako bi predstavljala brzinu svijeltosti. Druga je indikacija svijesnosti o brzini svijetlosti
naena u broju zatitnih kamenih ploa koje su koritene u konstrukciji.
Iz otkria oktahedrona i kocke u Reetki Zemlje Bruce Cathie, znamo o postojanju fascinantne koincidencije izmeu brzine svijetlosti, gemantrijske vrijednosti za
svijetlo i broja zatinih kamena Velike piramide. Ono to je Bruce Cathie uinio je izraavanje regularne vrijednosti brzine svijetla u drugaijem mjerenju. Postavo
je brzinu svijetla reetke, tj. brzinu svijetla kojom ono putuje du crta Reetke Zemlje. Cathie je predloio razliite vremenske jedinice. Uveo je sekundu reetke
kao zamjenu za postojeu sekundu odnosno kao jedinicu vremena. Koristio je i drugaiju mjeru za udaljenost; radijalno izmjetanje, duinu luka kruga od 360
stupnjeva. Umjesto 3 x 8 sati dana, predloio je 3 x 9= 27 reetka sati u danu. Takoer je koristio drugu mjeru za udaljenost; koristio je radijalno izmjetanje,
radijalni luk kruga od 360 stupnjeva. Zatim je rekalkulirao brzinu svijetla kao broj minuta luka (1/60 stupnjeva), koje proputuje svijetlo du 360 stupnjeva (Zemlje)
po sekundi reetke (pretpostavljajui postojanje 27 sati reetke u danu). Na svoje veliko iznenaenje naena brzina svijetla reetke je bila stvarna harmonina
vrijednost 144.000 lukova reetke po sekundi reetke.
Tako se harmonijska vrijednost 144.000 za lunu brzinu svijetlosti reetke podudara s brojem zatitnog kamenja, koritenih za pokrivanje Velike piramide. Ako
dodamo injenicu kako Gnostika Kabbalah izjednauje Gematria vrijednost za svijetlo s brojem 144, moe sa sigurnou pretpostaviti kako to sve pokazuje da su
graditelji Giza platoa najvjerojatnije znali brzinu svijetlosti i kako se ne radi o nikakvoj koincidenciji!
Prisjetimo injenice kako je lokacija Velike piramide egzaktna lokacija Sjevernog pola Reetke Zemlje i jedinstvena toka na Zemlji gdje je maksimalna povrina
zemlje u odnosu prema vodi!
Giza plato je stoga jedinstvena lokacija na Zemlji i stoga je teko vjerovati kako to nisu prepoznali njeni dizajneri!(5)

Shvatili su oni mnogo vie od toga. Shvatili su da je broj pi vezan uz zlatni rez. U konstrukciji Keopsove piramide podjednaku ulogu igraju zlatni rez i
broj pi. Trokut to ga ini visina piramide, polovica duljine kvadratne baze i kosina nosi u sebi zlatnorezni odnos. Naime hipotenuza tog trokuta
(kosina) i kraa stranica (polovica duljine kvadratne baze) su u odnosu phi/1 (1,618 034 : 1). Visina piramide je kvadratni korijen iz phi. No u ovom
zlatnoreznom trokutu prisutan je i duljinski odnos polukrunice i promjera, odnosno broj pi. Naime, opseg kvadratne baze piramide i opseg krunice
ije sredite je u vrhu piramide, a polumjer visina piramide, priblino su jednaki. Preciznost vrijednosti broja pi u ovoj kalkulaciji dopire do druge
decimale i iznosi 3,145...)