Instrumenti trita kapitala su hartije

od vrijednosti sa rokom dospijea preko

1 godine.
Razlikujemo:
1. dugorone dunike HOV
( sve vrste dugoronih obveznica)
2. vlasnike HOV (sve vrste dionica)

Obveznice su vrij. papiri sa unaprijed

odreenim rokom dospijea koji, po
pravilu, nije krai od 10 godina, iako se
mogu emitovati i sa kraim rokom
dospijea.
Obveznice se mogu definisati sa
legalnog, korporacijskog i
investitorskog aspekta.

Prednosti koritenja obveznica kao

instrumenta duga u strukturi kapitala
preduzea:
Trokovi duga su ogranieni na iznos
glavnice i kamate koja se isplauje
vlasnicima obveznica.
Trokovi duga su ogranieni, ali je njhova
visina znatno nia od trokova dionikog
kapitala. Trokovi po osnovu obveznica su
povezani s visinom kam. stope koja je nia
od dividendne stope.

Koritenje duga je povoljno za preduzee,

u pogledu odranja kontrole nad firmom.
Isplata kamate i glavnice, po osnovu
emitovanih obveznica, predstavlja troak
poslovanja, koji se oslobaa od plaanja
poreza.
Koritenje obveznica uz odreene opcije
unosi veliki stepen flexibilnosti u finans.
strukturu preduzea.

Nedostaci su:
Dug predstavlja fixnu obavezu. Ako preduzee
loe posluje i ne ostvari dovoljno prihoda, moe
se nai u situaciji da nije sposobno izvriti
obaveze po osnovu emitovanih obveznica, zbog
ega moe snositi sankcije.
Vee uee duga u ukupnoj strukturi kapitala
zahtijeva vee stope prinosa donikog kapitala,
to ima za posljedicu poveanje ukupnih trokova
finansiranja.
Dug obino ima fixni rok dospijea.

Dug predstavlja dugoronu obavezu koja

sa sobom nosi rizik. Uslovi kredita se u
meuvremenu mogu promijeniti i obaveze
po osnovu emitovanih obveznica mogu
postati teret za preduzee.
Dugoroni krediti imaju stroije uslove od
kratkoronih i dioniarkog kapitala.
Postoje objektivne granice dokle
preduzea mogu koristiti finasniranje
sredstvima duga.

1. Nominalna vrijednost, poznata i kao

vrijednost po dospijeu, je vrijednost
koja je navedena na obveznici.
Ona predstavlja iznos glavnice po
obveznici koji je korporacija saglasna
da isplati po dospijeu obveznice.

2. Kamata koju emitent obeava da

plati vlasnicima dunike hartije od
vrijednosti sve do dospijea naziva se
kuponom.
I= c (M), gdje je I kupon (godinja
novana isplata kamate); c je godinja
kuponska kamatna stopa; M je
nominalna vrijednost obveznice.

Ako pretpostavimo da obveznica ima 7

% kuponsku stopu i nominalnu
vrijednost $1.000, kolika bi bila
godinja kamatna isplata?
Rjeenje: Uvrtavanjem podataka iz
zadatka u obrazac (4) , dobit emo:
I= 0,07 ($1.000) = $70

3. Rok dospijea je duina vremena dok

ugovor ne istekne.

Instrumenti imaju razliite rokove

dospijea.

Ostala obiljeja obveznica ukljuuju

sljedee:
Ugovor o kreditu
Opunomoenik
Kolateral i
Rejting obveznice.

Postoji vie podjela obveznica, a

najvanije su:
Prema tipu emitenta, obveznice
mogu biti:
Dravne obveznice,
Obveznice lokalnih organa vlasti
(optinsko-komunalne, municipalne
obveznice) i
Korporativne obveznice.

Prema nainu izmiravanja obaveza emitenta

obveznica, razlikujemo:
Obveznice bez kupona (jednokratno isplative
obveznice, obveznice sa nultim kuponom,
diskontovane obveznice) su takve obveznice
kod kojih je izdavalac duan da izvri svoju
obavezu u cijelosti, odreenog dana. Kamata
se isplauje odjednom, poslije odreenog roka,
ili se, u momentu vraanja, imaocu obveznice
isplauju i kamata i glavnica.

Obveznice s kuponom (viekratno isplative

obveznice) podrazumijevaju obavezu emitenta
da vlasniku obveznice isplauju kamatu, obino
dva puta godinje (rijee etiri, a u novije vrijeme
i jednom godinje), na osnovu prezentiranja
kupona, sve do dana dospijelosti obveznice, kao i
da, na dan dospijea, vrati glavnicu. Veina
obveznica, na razvijenim tritima, javlja se u
ovom obliku.
Konsoli (perpetualne, vjene obveznice)
poseban oblik obveznica bez dana dospijea i
otplate glavnice, s fiksnom kuponskom isplatom.
to znai da izdavalac nema obavezu da, o
dospijeu, vrati pozajmljenu sumu novca, ve ima
obavezu da neprekidno plaa kuponski dohodak.

Prema roku dospijea dijelimo ih na:

Kratkorone obveznice (iji je rok dospijea
krai od godinu dana, od dana emitovanja),
Srednjorone obveznice (sa rokom dospijea
od jedne do 3, 5 ili 10 godina) i
Dugorone obveznice (koje imaju rok dospijea
dui od 10 godina).
Kratkorone obveznice plasiraju se na tritu
novca, a dugorone obveznice na tritu
kapitala.

Osnovne mjere prinosa obveznica su:

Tekui prinos,
Prinos do dospijea, i
Prinos do opoziva

Preferencijalna dionica je hibridna HOVkombinuje osobine duga i obine

dionice.
Slina dugu jer ima fiksne isplate, a
slina obinoj dionici jer je trajna HOV.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

pree pravo na prinos i sredstva

nominalna vrijednost
kumulativna dividenda
konvertibilnost
pravo glasa
participacija

HOV koja je trajna i pomou kojih

dioniko drutvo prikuplja potrebna
novana sredstva.
Prava obinih dioniara:
- pravo glasa
- pravo na dohodak
- pravo na rezidualnu imovinu
- pravo na transfer vlasnitva

HVALA NA PANJI !!!