TRANSFORMACIJA SLIKE

Transformacije slike dio su ireg problema reprezentacije (predstavljanja) slike. Jedan

logian pristup predstavljanja sloene cjeline (npr.slike) je pomou rastava u jednostavne
komponente.Najjednostavniji pristup reprezentaciji slika je pomou linearnih transformacija .
Osim linearnih postoje i nelinearne transformacije, ali one su matematiki sloenije za
primjenu. Kod linearnih transformacija uvijek imamo par transformacija: izravnu i inverznu
transformaciju. Izravna ili direktna transformacija nam kao rezultat daje niz
koeficijenata.Inverzna transformacija koristi te koeficijente kao teine s kojom se mnoe
jednostavne komponente i sve zajedno zbrojeno onda daje originalnu sliku. Slika je linearna
kombinacija osnovnih komponenti.To je jedan nain reprezentacije slike.
Transformacije slika su vane za mnoga podruja
digitalne obrade slike. Transformacije slike koriste se za poboljanje,obnavljanje, kodiranje i
opis slika.Predstavljaju jedno od podruja intenzivnog znanstvenog istraivanja-Linearne
transformacije su pogodnije za koritenje od nelinearnih.
2-D linearne transformacije
2-D transformacija slike (diskretnog niza) u(m,n) dimenzija NN je opisana parom jednadbi:

gdje su ak,l(m,n) i bm,n(k,l) jezgra transformacije i jezgrainverzne transformacije.

Jezgra transformacije je separabilna ako vrijedi:

Jezgra transformacije je simetrina ako vrijedi:

2-D ortogonalne transformacije
2-D ortogonalna transformacija slike u(m,n) dimenzija NN se moe prikazati parom
jednadbi:

gdje je ak,l(m,n) jezgra transformacije, koja je skup ortonormalnih 2-D funkcija (baza).
2-D

transformacija

je

separabilna

ako

vrijedi:

gdje su a i b 1-D ortonormalni skupovi vektora, tj. matrice A={a(k,m)},B={b(l,n)} su unitarne

matrice
2-D transformacija je simetrina ako je A=B

Svojstva ortogonalnih transformacija

Ouvanje energije
Raspodjela energije
Nekoreliranost koeficijenata transformacije
Raspodjela ili pakiranje energije: veina ortogonalnih transformacija pakira veliki dio srednje
energije u svega nekoliko koeficijenata tj. ostali koeficijenti sadre mali dio
energije.Raspodjela energije je vana npr. kod kompresije slikagdje je poeljno koristiti takvu
transformaciju koja za odreenu klasu slika pakira maksimalnu koliinu energiju
u to manji broj koeficijenata.
Nekoreliranost ili dekorelacija je tendencija koeficijenata transformacije (elemenata vektora v)
da su obino nekorelirani ako su elementi ulaznog vektora u korelirani.Kod veine realnih slika
postoji jaka koreliranost u vrijednostima susjednih piksela. Elementi izvan dijagonale
kovarijancijske matrice izlaznog sluajnog vektora su mali u usporedbi s dijagonalnim
elementima.U ekstremnom sluaju potpune nekoreliranosti kovarijancijska matrica vektora v
postaje dijagonalna
Pregled odabranih diskretnih transformacija:Fourier-ova
transformacija,Karhunen-Loeve transformacija

transformacija,Kosinusna

Svojstva
2-D
FT:Separabilnost,Translacija,
Periodinost
i
konjugirana
Rotacija,Skaliranje, Laplaceov operator, Cirkularna konvolucija,Korelacija.

simetrija,