Sve tvari koje poznajemo moemo

podijeliti u dvije velike skupine:

elementarne tvari i kemijske spojeve.

Naini vlastitu zbirku

elementarnih tvari

 Jesu li svi metali pri sobnoj temperaturi

krutine? Nabroji iznimke ako ih ima.
Je li uglaene povrine svih metala
reflektiraju svjetlost?
Kako se naziva to zajedniko svojstvo
metala da reflektiraju svjetlost?
Pokazuju li povrine krutih nemetala
metalni sjaj?

 Veina elementarnih tvari su metali.

Svi su metali pri sobnoj temperaturi
krutine, osim ive koja je jedina tekuina.
Uglaene povrine svih metala reflektiraju
svjetlost.
To se svojstvo naziva metalni sjaj.
Svi metali dobro provode elektrinu struju i
toplinu.

Nemetali ne pokazuju metalni sjaj.

Slabi su vodii topline.
Ne provode elektrinu struju (osim grafita).
Dijamant je izolator i najtvra poznata tvar
u prirodi.
Fosfor, sumpor i jod imaju niska talita.
Brom je crvenosmea tekuina.
Svi ostali nemetali su bezbojni plinovi,
osim klora koji je utozelen.

to nastaje zagrijavanjem smjese

bakra i sumpora
Epruvetu sa
sumporom i bakrom
uvrsti tako da bude
malo nagnuta
otvorom prema dolje.
Malim plamenom
plinskog plamenika
zagrijavaj dno
epruvete s bakrom i
sumporom.

 Sumpor e se
rastaliti, a bakar
uariti.
Nastavi zagrijavati
sve dok viak
sumpora ne ispari i
nakupi se u srednjem
hladnijem dijelu
epruvete.

 Pusti da se epruveta
hladi sve dok se sav
sumpor ne skrutne.
Iz ohlaene epruvete
istresi dobiveni produkt
na list papira, uoi boju
i ispitaj njegova
mehanika svojstva.

 Opii karakteristina svojstva bakra i

sumpora.
Opii sve opaene promjene tijekom
zagrijavanja epruvete s bakrom i
sumporom.
Je li zagrijavanjem bakra sa sumporom
dolo dio kemijske ili fizikalne promjene.
Usporedi fizikalna svojstva dobivenog
produkta sa svojstvima bakra i
sumpora.
Je li zagrijavanjem bakra sa sumporom
nastala nova tvar?

 Kipui sumpor i bakar meusobno

reagiraju uz oslobaanje topline i pojavu
crvenog ara.
Pritom nastaje nova tvar, kemijski spoj
bakra sa sumporom.
Spojevi sa sumporom nazivaju se sulfidi
(lat. sulphur sumpor), pa se kae da je
meusobnom reakcijom bakra sa
sumporom nastao bakrov sulfid.

 Bakar i sumpor su reaktanti, a bakrov

sulfid produkt kemijske reakcije.
Svojstva bakrova sulfida bitno se razlikuju
od svojstava reaktanata, bakra i sumpora.
Bakrov sulfid je tamnoplav i krt, te se
moe slomiti prstima. Takva svojstva
nema ni bakar ni sumpor.
Kemijskom reakcijom mijenjaju se fizikalna
i kemijska svojstva tvari.

to je hra
U prvu epruvetu ulij 5 mL destilirane vode.
U drugu epruvetu ulij 5 mL obine vode.
U treu epruvetu s 5 mL obine vode
dodaj malo kuhinjske soli.
U sve tri epruvete stavi po jedan nov
eljezni avao.
Promatraj sadraj epruveta tijekom iduih
desetak dana.

 Kako izgleda povrina novih eljeznih

avala?
Kakvog je izgleda povrina avala nakon
nekoliko dana?
Kae se da eljezo hra na vlanu zraku.
U kojoj epruveti eljezo bre hra?
Je li hra elementarna tvar ili kemijski
spoj?

 Novi eljezni avli pokazuju metalni sjaj.

U doticaju s vodom i zrakom eljezo se
mjenja i na njegovoj povrini nastaju
kemijski spojevi koje zajednikim
imenom nazivamo hra.
eljezo se oksidira kisikom iz zraka.
Spojevi s kisikom nazivaju se oksidi, a
spajanje s kisikom naziva se oksidacija.
Slana voda ubrzava oksidaciju eljeza i
stvaranje hre.

Kako dobiti metal iz njegova oksida

Dobivene granule ili tapie stavi na dno

epruvete.
Dodaj liicu grubo usitnjenog drvenog
ugljena kakav se rabi za rotilj.
Protresi sadraj, epruvetu uhvati tipaljkom i
zagrijavaj plamenikom.
U poetku grij slabim plamenom, pa nastavi
zagrijavati uteim plamenom sve dok se
ugljen u epruveti ne uari.

 Izmakni epruvetu iz
plamena i priekaj da
se malo ohladi, a
potom je poloi na
nezapaljivu podlogu.
Kad se epruveta
potpuno ohladi istresi
njezin sadraj na bijeli
papir.

 Razgrni ugljen u
tanak sloj i
dobivene produkte
pogledaj pod
povealom.

 Opii izgled i fizika svojstva uzorka

dobivenog od nastavnika.
Opii promjene koje su se dogaale
tijekom zagrijavanja smjese drvenog
ugljena i dobivenog uzorka.
Kakve promjene opaa na
granulama ili tapiima dobivenog
uzorka?
Na koji te metal podsjea boja granula
ili tapia nakon zagrijavanja s
drvenim ugljenom?

 Nepoznati uzorak je oksid, odnosno

kemijski spoj nekog metala.
Grijanjem tog spoja s drvenim ugljenom
dobili smo metal karakteristine
crvenkaste boje. Takvu boju ima samo
bakar.
Pri povienoj temperaturi uz pomo
drvenog ugljena bakrov se oksid
reducirao u elementarni bakar.
Dobivanje metala iz njegova oksida uz
pomo drvenog ugljena, ili neke druge
tvari, naziva se redukcija.

to su kiseline i luine

U epruvetu (ili au) stavi malo octa i dodaj

nekoliko kapi soka crvenog kupusa.

Istim postupkom ispitaj otopinu limunske kiseline i

vitamina C. Sauvaj uzorke radi usporedbe boja
soka crvenog kupusa.

Otopi malo kuhinjske soli u vodi i ispitaj sokom

crvenog kupusa.

Na jednak nain ispitaj otopinu sapuna, sode

bikarbone, deterdenta za runo pranje posua,
deterdenta za strojno pranje posua,
deterdenta za pranje rublja itd.

 Kakvu boju pokazuje sok crvenog

kupusa u kiselim otopinama (razrijeena
klorovodina kiselina, limunska kiselina,
ocat itd.)?
Kakvu boju pokazuje sok crvenog
kupusa u lunatoj otopini (sredstvo za
ienje penica ili obian tvrdi sapun)?
Sokom crvenog kupusa ispitaj i druge
kemikalije u tvom domu.

 Kakvu boju pokazuje

sok crvenog kupusa u
otopini kuhinjske soli?
Otopina kuhinjske soli
je neutralna, to znai
da nije niti kisela niti
lunata.

 to su kiseline?

Kiseline su kemijski spojevi nastali

spajanjem dvaju ili vie elementarnih
tvari.
Limun sadrava limunsku kiselinu.
Ocat je otopina octene kiseline.

 to su luine?
Luine su vodene otopine odreenih
kemijskih spojeva.
Vodena otopina vapna (kalcijeva
hidroksida) je lunata.
Vapno, ili kalcijev hidroksid, u smjesi s
pijeskom i vodom rabi se za zidanje i
bukanje.
Neka sredstva za ienje penica
sadravaju natrijev hidroksid koji je vrlo
jake luina.

to su indikatori kiselina i
luina

 Indikatori kiselina i luina su kemijski

spojevi koji pokazuju razliite boje u
kiselim, neutralnim i lunatim otopinama.
Najpoznatiji indikatori su:
lakmus,
metiloran,
fenolftalein.

Ponovimo
Elementarne tvari su tvari koje se
nikakvim fizikalnim ili kemijskim
postupkom ne mogu rastaviti na
jednostavnije tvari.
Elementarne se tvari nikakvim
kemijskim postupkom ne mogu
pretvoriti jedne u druge.

Ponovimo

Kemijski spojevi nastaju

meusobnim spajanjem dvaju ili
vie elementarnih tvari.
Kemijski spojevi mogu se
odreenim postupcima rastaviti
na elementarne tvari.