10. MJERENJE NEELEKTRICNIH VELICINA ELEKTRICNIM POSTUPCIMA Podraéje primjenc elektri¢nib mjecmih instrumenata | injernih matore msi we pecokarts i au cjccaie aonowralin sockets vein, so sone wa como Caicndas. Osien pod dene oely narriene, moms bil Gtnatenl eenbotens, npr, steeicama prema dole i gore (1), dn. Kevo | Sighs priGuiahema na “ulax” (input) cecloskopa, u pravlu s pomots specisineg tee fame ee a egret memes beens vetting, Sho 1 kad ieeelse sonde abot LAS bax ujecapa na iznce 1 RK Signata. Sone 86 Gale rg struine | nagonsina. Siesel « ain aoe ontoaaee 23ist 7.46, Mjaronje noolokiriénih volitinn Nee atk eee an au peneirire, Volitina mogu,rnjett prikindnirn otekiritiimn garven voll rece SIU nike. neolakinenth yeticina ty, Dali. sarizoya Isiah w elokinene.(S Keaulertcm apgontonyfonmar on We pretenis nazivaj iansducor" Na laboralorjskim viegbama pozabavit Como ve wamo mjaronjem temparatice | mjesta Avara na vodu (eraénor ili Kabolakiorn), Tamperatira so mjeri panivnin | m&tivnim esjetiinys. Panivna_geielia su ona kojo xa 840) rad trebaju izvor elektrisne struje. To su Be tern ogjotila, koja mogu biti kovins (inetalna), NTC: (negative tamipernikita cooticlont) | PTC (positive tornpariture cox ticle cilporhicl, Gv. tormigton, nacinjen! sinlerovanjem pokwodithe mjotaving prafke Kowinskit oft dodatkam joplla, to posobni intogrirant akiopow. Patanl bmayt, Usporedbl 8 ostalim asjeliima, vedi obujam | uzok tampefalueni mjemi opsag (od -55 °C do *160,"O), ali im jo Wzlazn! signal (qapon Ii struja} tinearna. ovisar o temparntun Kovinnka osjolila maj relativne valk poriivan tomporaturn Kooficjont olpars, a NIG | PTC alpamial mnoga vedi negalivan odnoune pozitivan, Kovinska onjatila imaju protaziio Jineamu avisnost promjane olpora s tamperaturom. Temporaturna ovienost ofpora NTC | PTC oxjatila izrazito je nelinearna, Zato se NTC | PTC osjotila rijetko robe za mjcrenjo ‘uirokag raspona temperature. Medutim, on! su vrlo. prikiadnl za mjeconje makh tomperaturnit promjena (ak reda voline 10° 1), a zbog vrlo maby dimonzija (neko ou levedbe u obliku promjera manjih ad 1 mm), imoju vile bre edziv'na promjent fomperatuje. Zalo se, medu ostalim, upotrobliaveju xa dsjatila elektroniékh reguiaiara { ‘tu termostatima | ultratermostatima. Uliratarmostatima nazivamo posebno natinjene komore, relallvno malonog ebuyma, u ‘80 slainost Lémporature moze noprekidno odrzavall unutar qranica +10" K, fi |. Ultralermostati se rabe pri preciznim mjerenjima nekih clekisickin velting, hu pracizno] mjemoj oprami kno ato su; kalibrator), kremeni (kvarcni) etnloni rekvencie itd. Akjivna osjetila su ona onjebla koja pod utjecajem neelaklriéne velicine svara|u eleklricn| apon lr struju. Predstaynik th vista pretvornika je termopar (lermoclemen!), Koji $e tabi 7a mjetenja Siteg tem i the . Soc ueea. cals ii izraduju se namalanjem Zice no olpornickl lernomerl, tela, li naparivanjam tankog sioja kavine na \olator, feu nia aluminijsko tielo, Kovine:su platino, nikal | bakar. Za preczna: nately. se rabe et pa jor-se Gra ae 99,85 % lemperatin inodéu, 8 lemperaturnin koafiajentorn Pusat rae bbif_larno kako bi.se sanyo induktivitel ‘staklenim, herent Wi Kovinskim oklopom, ©27, winmcn pucvionce 433 Metoda rezonancije u titrajnim krugovima korist! so i 2 mjorenje Kkapscitets il} indule- tiviteta. Tada moraju biti pomati rekvenelja { jedan od elemcnata titrajaoga krugs (4 ili C), Vilo totna mjerenia kapaciteta mogu se investi trv. metodom supstitueie, gdje ve £©20- ostigne rezonancija, 1u vrijednosth ‘drugom ugadanju predstavlja kapacitet mjereoog kondenzatora. 9.7.5. Usporedbene metode mjerenja frekyencije ‘Usporedba pomnate i nopoznate frekvencije izmj se oa vibe nating. myerilima, ‘oscilatora nnapon tija je frckvencije jednaks razicifrekvencija obaju oseiatora, Ugadanjem poate frekyencije mate se postii da ta razlika bude jednaka nuli, Ho se dade ustanoviti razigitim senescent en: Ta neyo Seeley Usporedba se Sesto provodi i oxciloskopom. Naponi poznate i nepoznate frekveocije dovode se ma parove otklonskih plotica te se na zislonu katodne cijevi dobivaju pozaate Lissajousove krivulje, ¢5ji oblile ovisi o omjeru izmedu poznate i nepoznate frekvencije i ‘njibovom faznom pomaku (slika 9,146). Omjer frekveneija je pritom jednak omjera broja. dodimih tofaka tangenti povuScnih na krivalju u smjeru osi x iy: LF oi bmrnontonn-andchenset tin x ‘Yroj dodimih totaka tangente v smjeru osi y“ ‘Na ovaj nadin mogu se odrediti omjeri frekvencija do otprilike 1. 10, jer su imad tog cae atv seria prion. ew dee Het 8 Se OS sil. «1 marae Serupa (Dnetzove) byetta > pact: dio jegee, 3 - maheruam 2s ofvaranye = teleundarra ramet A= mepamet « ponies Senn Ss panes ein | pomeranian gation 1 ape tpaboon FE RE RE Saiitetete c= peBteded sraicgni Ui dighabt tmpee: enetas, instrument ili ugraden u kdijedta. mogu od nekoliko desetaka TA. wld