INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKONOMSKI FAKULTET

POREZ NA DOHODAK

Mentor : Doc dr.

Student :

Ass. : mr.

Broj indexa :

Travnik, januar, 2015. godine.

SADRAJ:
1

1.

U V O D............................................................................................................ 3

2.

POJAM POREZA NA DOHODAK..........................................................................4

3.

PRINCIPI I OBILJEJA POREZA NA DOHODAK....................................................5

4.

ELEMENTI POREZA NA DOHODAK....................................................................5

5.

SISTEMI POREZA NA DOHODAK........................................................................6

6. POREZA NA DOHODAK KAO INSTRUMENT FISKALNE, KONJUKTURNE I

REDISTRIBUCIJSKE POLITIKE................................................................................... 6
6.1.

Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike...................................................7

6.2.

Porez na dohodak kao instrument konjukturne politike..............................................7

6.3.

Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike..........................................7

7.

POREZA NA DOHODAK U BOSNI I HERCEGOVINI..............................................7

8.

POREZA NA DOHODAK U OSTALIM ZEMLJAMA..................................................9

9.

ZAKLJUAK..................................................................................................... 10

10.

LITERATURA................................................................................................. 11

1. U V O D

Porez openito predstavlja finansijsku naplatu koju svaki pojedinac ili pravno lice mora platiti
dravi. Visina poreza utvruje se prema poreskoj snazi obveznika. Sredstva dobijena od
poreza korsti drava radi pokria potreba i interesa bez kojih ne bi mogla funkcionisati.
Postoje razliite vrste poreza koji se klasificiraju prema odreenim kriterijima. Naroito,
panja se obraa na poresku snagu obveznika i druge subjektivne okolnosti. Porezi se dijele
na subjektivne i objektivne. Subjektivni porez je porez na dohodak pojedinca ili porodice dok
objektivni porez je porez na neki dio imovine. Porezni sistemi se razlikuje od zemlje do
zemlje, no u svakoj je prisutna podjela na : porez na dohodak, porez na dobit, porez na
dodatnu vrijednost, porez na promjet i porez na imovinu. U ovom seminarskom radu akcenat
e biti na porezu na dohodak.
Porez na dohodak je prvi put uveden u 18 st. kada je William Pitt mlai uveo cedularni oblik
poreza na dohodak. Ceduralni oblik poreza na dohodak uveden je zbog potrebe sredstava za
za rat Velike Britanije protiv Francuske. Nakon prestanka ratne opasnoti ovaj oblik poreza je
ukinut ali je kasnije u vie navrta bio ponovo uveden. Posljedni put je uveden u Engleskoj
1842. i od tada pa sve do danas je ostao na snazi. Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza
kojom se oporezuje dohodak fizikih i pravnih lica. Bitno je napraviti razliku izmeu poreza
na dohodak i poreza na dobit.
Porezom na dohodak se oporezuje ukupan prihod a to je u najveem broju sluaja lini
dohodak graana. Porez na dobit oporezuje profit preduzea. Porez na dohodak predstavlja
jedan od savremenijih, modernih, oblika poreza. Ne postoji neka univerzalna definicija
dohotka, oporezuje se neto dohodak odnosno stvarno ostavreni dohodak. Izvori dohotka su :
dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i
imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak.
Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojom se oporezuje dohodak fizikih i pravnih
osoba i jedan je od najznaajnijih poreskih oblika svake savremen drave. Ovaj porez ima
svoje tipine karakteristike. Karakteriu ga elastinost, predvidivost, finansijska izdanost.
Zbog svojih karakteristika porez na dohodak je pogodan za ostvarivanje mnogobrojnih ciljeva
ekonomske i socijalne politike. Meutim, porez na dohodak ima i svoje nedostatke. Nedostaci
poreza na dohodak su u tome to je porez na dohodak obino neugodan, skup i sloen porez.

2. POJAM POREZA NA DOHODAK

3

Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojim se oporezuje dohodak fizikih i pravnih
osoba. Ova vrsta poreza moe biti progresivna, degresivna i proporcionalna zavisno od toka
kako je propisano zakonom. Porez predstvalja najvanije i najizanije dijelove javnih prihoda.
Dohodak se najee definie kao zbir svih neto prihoda koje je poreski obavzenik otavrio u
datom periodu ( prihodi iz radnog odnosa lina primanja, prihodi od samostalne djelatnosti,
prihodi od kamata, dividendi i dr.) 1Porez na dohodak ima svoje karakteristike. Karakteriu ga
elastinost, finansijska izdanost i predvidivost. Zbog svojih karakteristika porez na dohodak
je pogodan za ostvarivanje mnogobrojnih ciljeva socijalne i ekonomske politike.
Postoje tri osnovna oblika poreza na dohodak : engleski, germanski i romanski. Engleski
(britanski) oblik poreza na dohodak najprije se oporezuje primjenom proporcionalnog opteg
poreza na dohodak pojedini dijelovi dohodka. Nakon toga dohodci koji prelaze odreeni iznos
oporezuju se dodatnog progresivnog poreza. Germanski oblik poreza na dohodak
karakteristian je po tome to se ukupan dohodak oporezuje primjenom jedinstvenog
progresivnog poreza na dohodak. Kod ovog oblika poreza na dohodak karakteristino je i to
to se u obzir uzimaju lina primanja poreskog obveznika. Romanski tip poreza na dohodak se
jo uvijek oslanja na poreze podlonih prihoda kao sastavni dio oporezivanja dohotka.
Porez na dohodak predstavlja vrstu poreza kojom se oporezuje dohodak fizikih i pravnih
osoba, te je jedan od najznaajnijih poreskih oblika svake drave. U savremenim poreskim
sistemima porez na dohodak ima niz svojih ciljeva. On treba da poslui kao izduan
instrument prikupljanja prihoda u budet. Jedan od ciljeva poreza na dohodak je i da ispuni
oekivanja na polju redistribucije dohotka.Takoer, ovaj porez treba da poslui kao instrument
konjukturne2 politike.

3. PRINCIPI I OBILJEJA POREZA NA DOHODAK

Porezna osnovica, predmet oporezivanja, odreena je vrstom prihoda. Ona ukljuuje plate,
prihode od kapitala, imovine i ulaganja i druge prihode koje ostvari osoba u odreenom
vremenskom razdoblju. Stopa poreza se moe razlikovati od dohodka u zavsinosti od zakona.
Npr. kapitalni dohodci mogu se oporezivat kad se tek ostavre ili kad se upiu. Neke vrste
dohodka mogu biti osloboene od poreza u pojedinim zemljama. Izvor, osnovica i sam objekt
1Brmmerhoff D., Javne financije, 7. izdanje, Mate, Zagreb 2000., str. 287-328
2Konjuktura opisuje situacije ekonomske politike u jednom odreenom vremenu
te prilikom tog opisivanjakoristi odreene cikluse konjukture.
4

poreza je dohodak. Ne postoji neka opeprihvaena, jedinstvena definicija dohodka.

Oporezuje se neto dohodak i to stvarno ostvareni neto dohodak a ne pretpostavljeni dohodak.
Porez na dohodak se oporezuje nezavisno od svrhe troenja dohodka, nezavisno od izvora iz
kojeg je ostvaren. Porez na dohodak je glavni predstavnik subjektivnog poreza. Porez na
dohodak se smatra skupim porezom kako da dravu tako i za poresku administraciju.

4. ELEMENTI POREZA NA DOHODAK

Porez na dohodak ima svoje elemente. Elementi poreza na dohodak su: poreski obveznik,
poreska osnovica, poreske olakice i poreske stope.
1. Poreski obveznici u veini drava su fizika lica. Meutim, u nekim poreskim
sistemima poreskim obveznicima se smatra porodica. Ukoliko se kao porezn
obveznika uzima fiziko lice potrebno je utvrditi principe oporezivanja : princip
neograniene poreske obaveze, teritorijani princip i princip dravljanstva. Princip
neograniene poreske obaveze u centar panje stavlja prebivalite. Po ovom principu
oporezuju se svi prihodi lica koji imaju prebivalite u zemlji bez obzira da li njihov
dohodak dolazi iz inostranstva ili ne. Teritorijalni princip podrazumijeva da poreska
obaveze tereti samo prihode ostvarene u zemlji. Princip dravljanstva poreski tereti
dravljanina jedne zemlje koji koji ima prebivalite u drugoj zemlji tako to plaa
porez na prihode ostvarene u inostranstvu zemalja iji je dravljanin.
2. Poreska osnovica je dohodak svih izvora. Ona je odreena vrstom prihoda kao to su
npr. plate, oblici naknade koji imaju karakter linih primanja, dohodci od obavljana
poljoprivredne aktivnosti i dr. Stopa poreza moe se razlikovati od vrste dohodka to
je opet u zavisnosti od zakona. Kapitalni dohodci mogu biti oporezivani kad se
ostvare ili kad se upiu.
3. Poreske olakice se sastoje od poreznih odbitaka, poreskih izuzea i odbitaka od
poreske obaveze. Poreski odbici u najveem broju sluajeva obuhvataju trokove
obrazovanja, doprinose penzionom osiguranju, dobrotvorne priloge, kamate na
stambene gredite, gubitke usljed krae i nesree i premije ivotnog osiguranja.
Poreska izuzea se uvode na osnovu broja lanova porodice uz razliit sistem
obrauna kod izdravanih lanova.
4. Poreska stopa na dohodak je progresivna. Ona ima funkciju da zahvati ekonomsku
snagu obveznika i neutralie regresivna dejstva posrednih poreza. Poreska stopa
omoguava i ravnomjernu raspodjelu poreskog tereta izmeu poreskih obveznika.
5

5. SISTEMI POREZA NA DOHODAK

Kroz historiju mogu se uoiti tri oblika sistema poreza na dohodak. Sistemi poreza na
dohodak mogu biti : cedularno oporezivanje, globalno oporezivanje i mjeovito oporezivanje.
Cedularno oporezivanje karakteristino je po tome to polazi od koncepta kojim se svaka
vrsta obveznikovih prihoda oporezuje posebnim porezom. Poreska stopa je u ovom sistemu
proporcionalna. Cedularni porezi su objektivni, analitiki. Ovaj sistem poreza na dohodak ne
vodi rauna o linim primanjima poreskog obveznika niti o njegovoj ekonomskoj snazi.
Upravo je ovo i nedostatak ovog sistema. Globalno oporezivanje je zasnovano na konceptu po
kojem sve prihode koje ostvari obveznik u odreenom periodu se oporezuju sveobuhvatnim
porezom. Stopa ovog poreza je progresivna. Globalni porez na dohodak je subjektivan porez.
U veini razvijenih zemalja, u savremenoj praksi u najveoj je primjeni sistem globalnog
poreza na dohodak.3 Mjeovito oporezivanje predszavlja sistem koji je kombinacija
cedularnog i globalnog. Ovaj model oporezivanja se naziva jo i romanskim jer je dugo
vremena bio u primjeni u romanskim zemljama ( Francuska, Belgija, panija, Italija). Jedan
oblik ovog sistema se primjenivao i u bivoj SFRJ.

6. POREZA NA DOHODAK KAO INSTRUMENT FISKALNE,

KONJUKTURNE I REDISTRIBUCIJSKE POLITIKE
6.1.

Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike

Prvenstveno je potrebno odrediti poresku snagu obveznika kako bi sredstva od poreza na

dohodak izdvojila se za potrebe drave. Ogranienje izdanosti poreza na dohodak je u tome
to se njim ne smije naruiti ostvarivanje poreza. Porez na dohodak ima visok stepen
prilagodljivosti to dovodi do poveanog obima i vrste poslova, te trokova kako na strani
drave tako i na strani poreznih obveznika. Finansijska izdanost poreza na dohodak moe
dovesti do toga da se smanji elja za ostvarenjem dohotka iznad unaprijed odreene vrste.
Mogue je praviti i poreenja mogueg ili realnog poreskog optereenja sa drugim
obveznicima koji, po miljenu poreskog obveznika, ulau manje napora za sticanje dohotka.

3http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/fin_6.1.%20JF%20Porezi%20na%20dohodak
%20i%20dobit.pdf dostupno 26.10.2013.
6

6.2. Porez na dohodak kao instrument konjukturne politike

Kao to je ve reeno, konjuktura opisuje situacije ekonomske politike u jednom odreenom
vremenu. Porez na dohodak treba biti izgraen i prilagoen razvojnoj politici primjenom
aktivnog i pasivnog instrumentarija a da pri tom negativno ne utie na na ciljeve koji se ele
postii. Porez na dohodak u privredi djeluje stabilizirajue.

6.3. Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike

Porez na dohodak se smatra jednim od uspjeniji poreza pomou kojeg se moe uticati na
redistribuciju4 neto dohotka. Progresivni porez na dohodak ima

zadatak da postigne

proporcionalnost poreskog optereenja poreskih obveznika. U prilog redistribucijskoj politici

ide i injenica da poreski obveznici koji raspolau viom ekonomskom snagom mogu vie i
utediti te na taj nain nabaviti i vie imovine. Ukoliko je raspodjela dohotka zasnovana na
nainu potrebe ona koriguje raspodjelu nastalu na osnovu djelovanja trita. Zbog
subjektivnih komponenti kao to je broj lanova porodice, domainstva samo drava moe
utvrditi koliko i koje individualne potrebe e drutvo priznati.

7. POREZA NA DOHODAK U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosna i Herecegovina je podijeljena na Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Distrkt Brko. Iz
tog razloga porez na dohodak je drugaije regulisan u ovim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Samo ureenje Bosne i Hercegovine je odreivalo ukupnu poreznu politiku u BiH. Do 2003.
godine se o poreznoj politici na nivou drave nije moglo ni govoriti s obzirom da su glavnu
rije u kreiranju porezne politike imali entiteti. Budui da je BiH zemlja u trazniciji
neophodno je bilo uskladiti finasijske propise. U Republici Srpskoj na snazi je Zakon o
porezu na dohodak koji propisuje poreznu stopu od 10% i 15%. U Federaciji BiH usvojen je
Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom poreznom stopom od 10%. Ono to je
karakteristino za Zakon o porezu FBiH je da postoji jedinstvena stopa poreza od 10%, lini
odbitak od 300km mjeseno, dodatni odbici za svakog izdavanog lana porodice. Porez se
obraunava i uplauje u trenutku isplate plae ( dohotka) dok se poreska prijava podnosi na
kraju godine. Porezu ne podlijeu stipendije, dohotci porodica ehida i poginuli boraca,
penzija, socijalna davanja, pomoi i slino. Oporezivanje ostalih oblika dohodaka do sad je
bilo rijeeno na slijedei nain:
4 Redistribucija ( lat.) preraspodjela, odnosno sekundarna raspodjela dohotka,
robe, sredstava.
7

1. Porez na prihod od imovine i imovinskih prava ( svi kantoni osim TK);

2. Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih dostignua ( svi kantoni osim
TK);
3. Porez na dobitke od igara na sreu;
4. Porez ma prihod od poljoprivredne djelatnosti ( svi kantoni osim Tuzlanskog i
Posavskog).
Reforma poreza na dohodak desila se kada je RS ve okonala reformu oporezivanja, dobiti i
dohotka. U Federaciji Bosne i Hercegovine) i Republici Srpskoj donijeti su posebni zakoni o
plai i on je primjenjivan u praksi. Bosna i Hercegovina je nedavno prola kroz intenzivnu
reformu izravnog oporezivanja. Reforme su ile u pravcu harmonizacije propisa sa europskim
standardima kao i unutar samih granica BiH. Ciljevi reformi su stvaranje boljeg poslovnog
ambijenta, smanjenje sive ekonomije, te rast zaposlenosti, investicija i konkurentnosti
poduzea. Proces reformi izravnog oporezivanja zapoeo je donoenjem novih zakona o
porezu na dohodak i dobit u Republici Srpskoj (RS) ija je primjena poela od
1.1.2007.godine.Od 1. sijenja 2011. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na
dohodak u RS, koje su donijele prelazak na model bruto plae i jedinstvenu stopu od 8% za
oporezivanje osobnih primanja. U Federaciji BiH (FBiH) su izmjene Zakona o porezu na
dohodak stupile na snagu 1.1.2009.godine. Porez na dohodak je zamijenio porez na plau i niz
poreza koji se odnose na oporezivanje graana. Na podruju Brko Distrikta se od 1.1.2011.
godine primjenjuje o porezu na dohodak, ije odredbe su gotovo identine sa Zakonom o
porezu na dohodak u Federaciji BiH, uz manja odstupanja. Porezna uprava Federacije
BiH,sumirajui rezultate, obznanila je kako je u 2010. godiniukupna naplata poreznih i
neporeznih javnih prihoda iznosila je 3,85 milijardi KM. Naplaeno je275,1 milijuna KM ili
7,7% vie u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog iznosa na imedirektnihporeza je
naplaeno 867,6 milijuna KM, a na ime fondovskih prihoda, odnosno doprinosaotpada 2,6
milijardi KM to predstavlja 26,1 milijun KM ili 16,4% vie u odnosu na prethodnugodinu.
Naplata poreza na dohodak je tokom itave 2010. godine imala tendenciju rasta, arezultirala je
ukupnim iznosom od 235,2milijuna KM i predstavlja poveanje za 13,6%, odnosno28
milijuna KM u odnosu na 2009. godinu.5

5www. poslovniportal.ba dostupno 27.10.2013.

8

8. POREZA NA DOHODAK U OSTALIM ZEMLJAMA

Za poveanje poreznih stopa veinom se odlue razvijene zemlje Evrope. Stopu poreza na
dohodak je poveala Velika Britanija sa 40% na 50% te Norveka sa 40% na 47,8%. 6 Zemlje
nae regije uglavnom su ostavile istu poreznu stopu kao i prethodne godine.
Meutim,zemlje u kojima je lina potronja izrazito pala i koje su prole godine uvele
razliite oblike porezasolidarnosti u ovoj su godini odluile sniziti stopu poreza na najvie
dohotke. Takvi trendovizabiljeeni su u Maarskoj, gdje je stopa sputena sa 36 na 32%, i u
Hrvatskoj.S obzirom na to daje lina potronja kao najznaajnija stavka BDP-a prole godine
pala pod pritiskom nepovoljnih kretanja na tritu rada i uvoenja takozvanog kriznog poreza,
koji jeuglavnom imao nepovoljan psiholoki efekt, Hrvatska Vlada se odluila na
reformu poreznihstopa irazreda pa je tako najvia stopa smanjena sa 45 na 40%.
Unato smanjenju Hrvatska i dalje meu zemljama regije ima najviu stopu poreza na
dohodak,osim Slovenije, ija je najvia stopa tek za jedan postotni bod vea. Za primjer eka
imajedinstvenu stopu poreza na dohodak od 15 posto, a Bugarska od svega 10 posto (pri emu
nepostoji neoporezivi dio dohotka).
Neke zemlje, poput eke i Maarske, imaju takav sistem u kojem se na bruto
platuobraunava iznos socijalnih doprinosa koji plaa poslodavac, za kojega se potom uvea
bruto platakako bi se dobila porezna osnovica. Na taj se nain zapravo uz platu oporezuje i
iznos doprinosakoje uplauje poslodavac.Ako su porezni sustavi izuzetno kompleksni pa bi za
zakljuak koji je najuinkovitiji i najbolji za poticanje investicija trebalo provesti detaljniju
analizu, moemo zakljuiti da je hrvatski porezni sustav u tom pogledu razmjerno
nepovoljan.Utjecaj rasta optereenja dohotka od rada poguban je izravno na konkurentnost
radne snage, a neizravno na strukturu investicija. Naime, u gornjem odsjeku zaposlenika po
visini primanja od ukupnog troka poslodavca na raunu zaposlenika ostane tek 40 posto
iznosa. Time se investitorima poruuje da ne razvijaju poslovne aktivnosti utemeljene na
visokoobrazovanoj i strunoj radnoj snazi, ve ih se usmjerava na nisko obrazovanu, jeftiniju
radnu snagu, koja e stvarati i razmjerno manji dohodak po jedinici angairanog rada.S
gledita posloprimca visokoobrazovani strunjaci konkurentni na meunarodnom tritu
radne snage trait e zaposlenje na tritima s niim poreznim optereenjem radnog dohotka.

6http://www.banka.hr/?ezid=64658 dostupno 27.10.2013.

9

Dugorono e na domaem tritu ostati meunarodno nekonkurentna radna snaga i rastui

trokovi socijalne skrbi u odnosu na ostvareni dohodak.7

9. ZAKLJUAK
Porez na dohodak prestavlja jedan od najznaajnihi poreza nametnutih drutvu. Kroz histroiju
su se srazvila tri oblika poreza na dohodak : cedularno oporezivanje, globalno i mjeovito
oporezivanje. Mjeovito oporezivanje predstavlja kombinaciju prethodna dva sistema. Prvi
oblik poreza bio je cedularni porez kojeg je uveo William Pitt mlai u 18 stoljeu u Velikoj
Britaniji. Kroz historiju nekoliko puta je ukdian i ponovo uveden ovaj oblik poreza.
Porez na dohodak moe biti progresivan, degresivan i proporcionalan to zavisi od
zakonodavstva jedne zemlje.

Izvor, osnovica i sam objekt poreza je dohodak. Poreski

obveznici u veini drava su fizika lica. U nekim poreskim sistemima poreskim obveznicima
se smatra porodica. Kada se kao porezni obveznik uzima fiziko lice potrebno je utvrditi
principe oporezivanja : princip neograniene poreske obaveze, teritorijani princip i princip
dravljanstva.. Stopa poreza moe se razlikovati od vrste dohodka to je opet u zavisnosti od
zakona. Poreske olakice se sastoje od poreznih odbitaka, poreskih izuzea i odbitaka od
poreske obaveze. Najee je poreska stopa na dohodak progresivna.
U Republici Srpskoj na snazi je Zakon o porezu na dohodak koji propisuje poreznu stopu od
10% i 15%. U Federaciji BiH usvojen je Zakon o porezu na dohodak sa jedinstvenom
poreznom stopom od 10%. Reforma poreza na dohodak desila se kada je RS ve okonala
reformu oporezivanja, dobiti i dohotka. U Federaciji Bosne i Hercegovine) i Republici
Srpskoj donijeti su posebni zakoni o plai i on je primjenjivan u praksi.
Velike, razvijene zemlje Evrope su se odluile na poveanje poreza na dohodak. Tako je
poreska stopa u Velikoj Britaniji skoila sa 40% na 50%. U regionu Hrvatska i dalje ima
najveu poresku stopu. Visokoobrazovani strunjaci konkurentni na meunarodnom tritu
radne snage trait e zaposlenje na tritima s niim poreznim optereenjem radnog dohotka.

7http://www.banka.hr/?ezid=64658 dostupno 27.10.2013.

1
0

10. LITERATURA
1. Brmmerhoff D., Javne financije, 7. izdanje, Mate, Zagreb 2000
2. http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/fin_6.1.%20JF%20Porezi%20na
%20dohodak%20i%20dobit.pdf dostupno 26.10.2013.

3.
4.

www. poslovniportal.ba dostupno 27.10.2013.

http://www.banka.hr/?ezid=64658 dostupno 27.10,2013.

1
1