Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske znanosti
Kolegij: Informacijski sustavi u obrazovanju
Nastavnik: izv. prof. dr. sc. Zoran Velagi
dr. sc. Tomislav Jakopec, poslijedoktorand
Darko Lacovi, asistent
Student: Sara Bakota

Informacijska pismenost studenata

Seminarski rad

Osijek, 25. svibnja 2015.

SADRAJ

Saetak2
1. Uvod3
2. Pojam informacijske pismenosti.4
2.1 Okviri informacijske pismenosti.......4
2.2 Vjetine potrebne za informacijsku
pismenost..........................................................4
3. Informacijska pismenost studenata.........................................................................................5
3.1 Miljenje studenata o informacijskoj pismenosti......................................................5
4.2 Informacijska pismenost studenata na internetu.......................................................6
3.3. Informacijska pismenost studenata pri obavljanju fakultetskih
obaveza.................7
4. Uloga knjinica u informacijskoj pismenosti..........................................................................8
5. Zakljuak...............................................................................................................................10
6. Literatura...............................................................................................................................11

SAETAK
Suvremeno visoko obrazovanje donosi kao posljedicu studente koji sami trae informacije
koje su im potrebne za uenje. Velik broj dostupnih izvora i razvoj tehnologije pred studente
stavljaju nove izazove. Informacijska pismenost ne raste u skladu s tehnologijom, te se javlja
potreba za njezinim poduavanjem i razvijanjem. Ovaj rad bavi se upravo studentima kao i
njihovim razmiljanjima, navikama i tehnikama koje su povezane s informacijskom
pismenou danas. Na samom poetku definira se pojam informacijske pismenosti te se
odreuju okviri navedenog pojma. Informacijska pismenost, kao velika i sloena disciplina,
moe se opisati kao skup vjetina koje ju oblikuju. Navedene su vjetine koje bi studentima
omoguile dobro poznavanje samih informacija, izvora i metoda te njihovu evaluaciju. Kako
je sredinja tema ovog rada informacijska pismenost studenata, donose se razmiljanja
studenata vezana uz informacijsku pismenost, metode njihovog pretraivanja na internetu te
pri obavljanju zadataka dodijeljenih na nekom od kolegija na fakultetu. Takoer, opisana je i
uloga knjinica u procesu informacijskog opismenjavanja studenata. Knjinice danas, ne
samo da studentima trebaju omoguiti pristup potrebnoj grai, ve ih trebaju obuiti kako da
pronau relevantnu informaciju koja im je potrebna. Radionice koje se provode u
visokokolskim i narodnim knjinicama neizostavan su korak do oblikovanja studenata koji
znaju kako i gdje uiti, te kako se koristiti tehnologijom u svrhu obrazovanja.
Kljune rijei: informacijska pismenost, studenti, informacija, pretraivanje

1. UVOD

Tona, pouzdana informacija postaje neophodna za uenje i rad u svijetu u kojem ivimo.
Razvoj tehnologije i izmjena sustava visokog obrazovanja pred studente stavlja nove izazove.
Iako su studenti danas informatiki pismeni, jo uvijek nisu informacijski pismeni.
Iako postoji velik broj dostupnih izvora, studente je potrebno uputiti na relevantne
informacijske izvore. Sveuiline knjinice imaju veliku ulogu u tom procesu opismenjavanja.
One, zajedno sa studentima koji se prilagoavaju novom okruenju, i profesorima, koji
postaju mentori i vodii, oblikuju studente koji znaju kako i gdje uiti.
Ovaj seminarski rad bavi se upravo studentima, kao okosnicom u procesu informacijskog
opismenjavanja, njihovim razmiljanjima, navikama te problematikom same informacijske
pismenosti kao vjetine. Definiranjem pojma, njegovim ograniavanjem te analizom obrazaca
ponaanja studenata, daje se kratki pregled trenutne situacije na navedenom podruju.

2. Pojam informacijske pismenosti

2.1 Okviri informacijske pismenosti
Informacijska pismenost kao novija vjetina danas ima mnoga tumaenja i definicije. Kao
jedna od najpoznatijih zasigurno je definicija Amerikog knjiniarskog udruenja (American
library association) koja navodi da je informacijska pismenost skup sposobnosti potrebnih
pojedincu da prepozna kada je informacija potrebna i da ima sposobnost locirati, vrednovati i
efektivno korisititi potrebnu informaciju1.
Informacija i informacijska pismenost, predstavljaju temelj drutva znanja.Vrednovanje
informacije, biranje referentnih izvora i poznavanje tehnologije postaje vanije nego ikad. U
vrijeme kada su nam sve informacije dostupne, teko je razluiti koja je informacija
relevantna i korisna.
Informacijska pismenost danas esto je uvjetovana informatikom i medijskom
pismenou, no te termine je vano razlikovati. Informatiki pismena osoba zna kako se
koristiti raunalnim programima i raunalima openito. Smatra se kako je informatika
pismenost preduvjet za informacijsku pismenost. Informacijska pismenost omoguuje
pronalazak informacija uz podrku raunalnih komponenti. Medijska pismenost predstavlja
sposobnost osobe da interpretira poruke koje su do nje dole putem odreenog medija. Obje
navedene komponente su temelji su informacijske pismenosti koja se sve ee naziva i
pismenosti 21. stoljea.

2.2 Vjetine potrebne za informacijsku pismenost

Ubrzani razvoj tehnologije predstavlja nove izazove pred korisnike. Oni danas moraju
znati puno vie no to su morali ranije. Informacijski pismena osoba koristi tehnologiju i
svjesna je njezine vanosti u dobu kada ona postaje resurs.
Kako je informacijska pismenost velika i sloena vjetina, ona se moe opisati kao
kombinacija est drugih znanja. est osnovnih disciplina, u literaturi esto nazvanih Big6

1 Presidential Committee on Information Literacy: Final Report, 1989. URL:

http://www.ala.org/acrl/publications/whitepapers/presidential (2015-05-08)

model su razvijen od strane Mike Eisenberga i Bob Berkowitza.2 Discipline su usmjerene na

rjeavanje problema te omoguavanje uenja podranog informacijskom tehnologijom.
Ovaj sistematini pregled vjetina osigurava vodstvo kroz rjeavanje zadataka te
model na kojeg se uenici i studenti mogu osloniti ukoliko doe do potekoa pri obavljanju
zadataka. U knjizi Theories of information behavior kao est velikih vjetina navode se
definiranje zadatka, strategija pretraivanja, lociranje i pristup, uporaba informacija, sinteza i
evaluacija dobivenih informacija.3
Definiranje zadatka ukljuuje sposobnosti koje se odnose direktno na definiranje
samog problema te potrebe za informacijom. Strategija pretraivanja odnosi se na razmatranje
svih moguih izvora koji mogu sadravati odgovor na upit te odabir najpogodnijih u danom
trenutku. Lociranje i pristup informaciji vana je komponenta koja omoguava pronalaenje
izvora i informacija unutar tih istih izvora. Uporaba informacija predstavlja odabir relevantnih
informacija, tj. njihovu selekciju. Potrebne informacije se odvajaju od onih koje nisu potrebne
te se sinteziraju u privatne izvore informacija koji e se potom koristiti u daljnjem radu.
Evaluacija informacija odnosi se na kritiko promatranje dobivenih rezultata.
Sve ove vjetine neophodne su za razvoj informacijske pismenosti. One ine sintezu
ijom primjenom dolazi do potpunog ostvarivanja potencijala neke osobe na podruju
informacijske pismenosti.

3. Informacijska pismenost studenata

3.1 Miljenje studenata o informacijskoj pismenosti
Ovisno o razvijenosti pojedinih vjetina potrebnih za informacijsku pismenost, studenti
pokazuju odreene promjene ponaanja. Takoer, studenti posjeduju vlastito miljenje o
vanosti informacijske pismenosti te njihovi stavovi esto utjeu na razvoj njihovih vjetina.
A. Orme studente prve godine fakulteta usporeuje s imigrantima koji se pokuavaju
prilagoditi okruenju u kojem se nalaze.4
2 Lowe, Carrie A. Eisenberg, Michael B. Big6 Skills for Information Literacy. //
Theories of information behaviour/ uredili Karen E. Fisher; Sanda Erdelez; Lynne
E.F. McKechnie. New Jersey: Information Today, 2005. Str. 63-69
3 Nav. dj.
4 Orme, William A.. Information Literacy and First-Year Students. // New Directions for
Teaching and Learning 2008, 114, 63-70. URL: https://cloud.irb.hr/proxy/nphproxy.cgi/en/10/http/web.b.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer=3fvid=3d5=26sid
=3d42e11c7c-86e4-49e1-8ad8-4954ab4b0b30=2540sessionmgr115=26hid=3d115

Informacijski pismeni studenti svjesni su svoje potrebe za kvalitetnom informacijom, te o

njoj meusobno razgovaraju i razvijaju svoje teze te upite postavljaju pravilno (u skladu s
potrebama i karakteristikama programskog rjeenja putem kojeg trae informaciju). Studenti
identificiraju kljunu problematiku i termine kako bi opisali potrebnu informaciju te shvaaju
da postojea informacija moe biti kombinirana s vlastitim mislima i zakljucima.
Informacijski pismeni studenti trae odreenu vrstu potvrde da je izvor relevantan jer su
svjesni injenice da upravo on odreuje njihovo daljnje djelovanje na odreenom zadatku. Uz
odabir informacijskog izvora (baze podataka, rjenika, enciklopedija ili multimedije), studenti
veliku vanost pridodaju osobi kojoj e te informacije predstaviti.
Association of collage and research libraries dolo je do rezultata koji dokazuju da su
studenti sposobni od prikupljenih informacija odvojiti one najtonije i najpotrebnije za njihov
zadatak. Time se omoguava stvaranje vlastitih izvora koji e se kasnije koristiti.

3.2 Informacijska pismenost studenata na internetu

Mogu se pronai brojne studije koje prouavaju informacijsku pismenost kod studenata i
uenika, a donose zanimljive rezultate po kojima bi se trebalo usmjeriti u buduem radu. U
lanku Izgubljeni u novim obrazovnim okruenjima pronaeni u informacijskom
opismenjivanju donosi se kratak saetak istraivanja provedenog 2008 godine u okviru The
researcher of the future programa. Istraivanja pokazuje kako mladi, unato razvoju
informacijske tehnologije, jo uvijek nisu dovoljno informacijski pismeni. 5
Studija navodi da studenti najee koriste samo prvih nekoliko rezultata koje dobiju
pretraujui internet putem Google-a, te da brzina interneta znai da e studenti manje
vremena provesti u potrazi za relevantnom informacijom. Ovakva vrsta dostupnosti izvora
studente ini nestrpljivima, te se oni ne zadravaju dugo na jednom izvoru. Samim time, ne
pretrauju izvor detaljno i sustavno. Jo jedna potekoa koja se navodi u spomenutom
istraivanju je upravo manjak znanja kod postavljanja upita. esto se moe vidjeti kako se

(2015-05-04)

5 Lasi-Lazi, Jadranka. piranec, Sonja. Banek Zorica, Mihaela. Izgubljeni u novim

obrazovnim okruenjima pronaeni u informacijskom opismenjivanju. //Medijska
istraivanja 18,1 (2012), 125-142. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=127116 (2015-05-04)

upit postavlja prirodnim jezikom kojeg trailice i baze podataka ne poznaju, pa im je odaziv
manji i tonost slabija.
Sve vea dostupnost velikog broja izvora informacija kojima se moe pristupiti
neovisno o vremenu ili lokaciji, za posljedicu ima sve rjee koritenje knjinice kao
posrednika izmeu korisnika i izvora. est je sluaj i u Hrvatskoj da studenti nisu upoznati s
uslugama koje knjinica nudi i samim time joj se niti ne obraaju kada im je potrebna pomo
pri pretraivanju. O ulozi knjinice u informacijskom opismenjavaju studenata bit e govora
kasnije u ovom radu.
Autori ove studije naveli su nekoliko karakteristika nove generacije studenata. Web
generacija esto je nefleksibilna i nepromiljena, tj. ne vjeruje da e promjenom strategije
pretraivanja dobiti relevantnije rezultate te dobivene informacije esto ne vrednuje na
pravilan nain. Ovi rezultati mogu sluiti kao smjernice u daljnjem opismenjavaju studenata
jer jasno ukazuju na probleme, ne samo u svijetu, ve i u Hrvatskoj.

3.3 Informacijska pismenost studenata pri obavljanju fakultetskih obaveza

Iako studenti informacije za privatnu uporabu ne provjeravaju temeljito, ve se slue
pretpostavkom da su one tone, istraivanja pokazuju kako je njihov oprez na vioj razni kada
je rije o obavljanju fakultetskih obaveza. Hoi-Boi Nataa u svom lanku napominje kako
je vano nauiti studente kako pronai informacije koje su im potrebne. Autorica navodi kako
je to neophodno, s obzirom na injenicu da se nije u mogunosti studente poduiti svim
vjetinama koje e im trebati u kasnijem radu.6
Studenti koji svoje seminarske radove rade kontinuirano uz mentorstvo profesora, radove
zavravaju sa veim uspjehom nego kada rade iskljuivo samostalno, navodi se u navedenom
istraivanju. U suradnji s profesorom, studenti su odabirali teme za seminarske radove,
pronalazili izvore vezane za temu te ih vrednovali. Postepeno pisanje radova, obavljanje
potrebnih radnji prije samog pisanja i izlaganja prikupljenih informacija, pokazalo se kao
pozitivan primjer iz prakse. Studenti su svjesniji vrijednosti tone informacije te njezinog
direktnog utjecaja na uspjeh koji e ostvariti u sklopu odreenog kolegija.
Studenti esto pronau izvore za koje misle da su relevantni, no ne poznaju jezik
kojim na kojem je izvor napisan. To je samo jedna od prepreka koje studente moe sprijeiti
6 Hoi-Boi, Nataa. Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih
radova. // asopis Edupoint 17, 3 (2003). URL:
http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/2.html (2015-05-04)

da koriste odreene lanke za koje misle da su relevantni. Takoer, manjak znanja o nainima
pretraivanja to kao posljedicu donosi slab ili nikakav odaziv, studente moe okrenuti prema
neprovjerenim informacijama. Takoer, za neke usluge knjinice (na primjer usluga Pitajte
knjiniare) ili pristupu bazama podataka, studentima je potreban pristup internetu. Iako je
internet uao u sve dijelove ivota mladih ljudi, i dalje postoje oni koji nisu u mogunosti
koristiti takvu vrstu usluga. To se takoer moe staviti na popis prepreka koje studentima
oteavaju dolazak do informacije.
Iako istraivanja pokazuju kako studenti nisu dovoljno informacijski pismeni, oni su
neto oprezniji kada je rije o obavljanju fakultetskih obaveza. est je sluaj da znaju gdje
nastaje problem koji im oteava daljnji rad, no ne ine nita kako bi taj problem otklonili.
Eksperiment opisan u lanku Hoi-Boi dokazuje kako je studentima jo uvijek potrebna
pomo profesora pri pretraivanju. No, uz tu pomo, studenti pronalaze ono to je potrebno te
ostvaruju bolje rezultate.
Uenje na razliitim mjestima, iz razliitih izvora, koristei razliite vjetine,
izmijenilo je nain studiranja. Studenti su svjesni vanosti i uloge knjinica, profesora i njih
samih u procesu uenja kako uiti i raditi. Tonosti informacija pridodaju veu vanost
nego kada pretrauju izvore za vlastite potrebe (hobiji, slobodno vrijeme).

4. Uloga knjinica u informacijskoj pismenosti

Vanost informacijske pismenosti danas, prepoznata je i od strane samih knjinica
koje esto organiziraju teajeve i predavanja na kojima svojim korisnicima pruaju obuku
vezanu za razvoj potrebnih vjetina navedenih ranije u ovom djelu. Informacijska i
informatika obuka korisnika postala je jedna od glavnih zadaa knjinica danas.
S obzirom na injenicu kako se obrazovni proces razvija, te sa sobom donosi kao
posljedicu novu vrstu korisnika, knjinica mora prepoznati te promjene i djelovati u skladu s
njima. Razvoj tehnologije knjinicama donosi studente koji se znaju koristiti raunalima, no
ne mogu prepoznati tonu informaciju u obilju izvora koji su im dostupni.
Knjinice pruaju potporu obrazovnom procesu i znanstveno-istraivakom radu i
time postaju ravnopravni sudionici u obrazovanju. Knjiniari trebaju studente uputiti na
relevantne izvore informacija, te naglasiti kako koritenje Google-a ili nekog slinog
mehanizma, ne daje nuno tone informacije. Studenti se okreu nerelevantnim izvorima

informacija na internetu jer su oni esto dostupniji i bri od pronalaska informacija u nekoj
jedinici referentne grae koju knjinica posjeduje
Knjinice organiziraju radionice na kojima se potie samostalno traenje informacija,
te se osigurava pruanje pomoi pri odabiru informacijskog izvora. Cilj takvih radionica je
osposobiti studente na samostalno traenje informacija koje su im potrebne za obavljanje
fakultetskih zadataka koji su integrirani u sve kolegije. Obuku provode informacijski
strunjaci i strunjaci s odreenih podruja znanosti.
Studenti se upoznaju sa vrstama knjinine grae, nainima lociranja informacija,
zakonom o autorskom pravu, pravilnom uporabom izvora i drugo. Na kraju obuke knjinica bi
trebala oblikovati studente koji kritiki razmatraju izvore do kojih dou, s osobitim
naglaskom na izvore na internetu. Uloga knjinice u obrazovanju treba biti stalna, velika i
stabilna.

5. ZAKLJUAK
Iako smo okrueni informacijskom tehnologijom, koja danas postaje neizbjena u
svijetu u kojem ivimo, i dalje je est sluaj da studenti nisu sigurni kako pronai informaciju
koja im je potrebna. Informacijska pismenost ne razvija se u skladu s tehnologijom, te je
studente potrebno obuiti i informirati o izvorima koji su im dostupni.
Veliku ulogu u tom procesu imaju knjinice i fakultetski profesori. Radionice koje
studenti pohaaju omoguuju im poveanje razine informacijske pismenosti. Takoer, ne
treba zaboraviti na stavove samih studenata kao i na njihove usvojene navike, te se treba tome
prilagoditi u daljnjem procesu poduavanja. Razvoj navedene vjetine treba biti kontinuiran,
te bi se trebao razvijati u skladu sa napretkom tehnologije.
Rezultati velikog broja istraivanja pokazuju kako su studenti svjesni vanosti
informacija te mogu jasno definirati prepreke koje ih navode da koriste, esto dostupnije,
nerelevantne izvore koje pronau na internetu.Prilagoavanje novom obrazovnom sustavu te
kolektivnu promjenu svijesti o informaciji, trebala bi postati jedna od misija dananjih
fakulteta i visokokolskih knjinica.

10

6. LITERATURA

1. Hoi-Boi, Nataa. Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu

seminarskih radova. // asopis Edupoint 17, 3 (2003). URL:
http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/2.html (2015-05-04)
2. Lasi-Lazi, Jadranka. piranec, Sonja. Banek Zorica, Mihaela. Izgubljeni u novim
obrazovnim okruenjima pronaeni u informacijskom opismenjivanju. //Medijska
istraivanja 18,1 (2012), 125-142. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?
show=clanak&id_clanak_jezik=127116 (2015-05-04)
3. Lowe, Carrie A. Eisenberg, Michael B. Big6 Skills for Information Literacy. //
Theories of information behaviour/ uredili Karen E. Fisher; Sanda Erdelez; Lynne E.F.
McKechnie. New Jersey: Information Today, 2005. Str. 63-69
4. Orme, William A.. Information Literacy and First-Year Students. // New Directions for
Teaching and Learning 2008, 114, 63-70. URL: https://cloud.irb.hr/proxy/nphproxy.cgi/en/10/http/web.b.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer=3fvid=3d5=26s
id=3d42e11c7c-86e4-49e1-8ad8-4954ab4b0b30=2540sessionmgr115=26hid=3d115
(2015-05-04)
5. Presidential Committee on Information Literacy: Final Report, 1989. URL:
http://www.ala.org/acrl/publications/whitepapers/presidential (2015-05-08)

11