ZAVRNO IZVJEE

projekta br: 28-946

"Selekcija pela tolerantnih na varoozu na otoku Unije"
Tema istraivanja
U ovom poglavlju potrebno je ukratko opisati problem koji se istraivanjem pokuao rijeiti, lokaciju
gdje je istraivanje provedeno i nain na koji je istraivanje provedeno. Nije potrebno podrobnije
opisivati metode istraivanja (shema pokusa, broj ponavljanja, ...) - mogu se nabrojati znanstveni
radovi gdje se ti podaci mogu pronai.

U itavoj Europi i u nizu svjetskih zemalja invadiranost pelinjh zajednica varoom

predstavlja glavni problem pelarstva. ivotni vijek napadnutih pela znatno je
skraen, a trutovima je smanjena sposobnost parenja. U suzbijanju varooze koriteni
su razliiti postupci i lijekovi. Kroz redovitu upotrebu lijekova protiv nametnika,
poveavaju se rezidue u medu, vosku i u propolisu. Varoe vrlo brzo stjeu otpornost
prema ee primjenjivanim kontaktnim lijekovima, a ta je otpornost utvrena i prema
sistemskim lijekovima koji su smatrani idealnim rjeenjem. Kroz prethodna
istraivanja utvreno je da se pele mogu izabirati na temelju njihove vee bioloke
otpornosti prema nametnicima.
Projektom na otoku Unije u prvoj se godini testirala tolerantnost pojedinih linija na
varoozu. U slijedee dvije godine odabirane su linije s poveanom djelotvornosti
mehanizama borbe samih pela protiv varooze. U tjeku je testiranje proizvedenih
matica u komercijalnim pelinjacima. Dosadanji rezultati ukazuju na smanjenu
potrebu upotrebe lijekova u borbi protiv varooze u zajenicama u testu.
Stvorena je mogunost registriranim uzgajivaima matica da svoje matice dopreme na
otok Unije na sparivanje sa trutovima iz zajednica koje nose pveanu tolerantnost na
varoozu. Na ovaj nain osigurana je mogunost ukljuivanja tolerantnosti na varoozu
u komercijalni uzgoj matica registriranih uzgajivaa.

Kezi, N., D. ekulja, R. Buchler, D. Bubalo, (2002) Projekt selekije pela tolerantnih
na voroozu na Unijama proljee 2002. Hrvatska Pela vol. 121, br 7-8. 151
154.
Drai, M., (2002) Rezidue u pelinjim proizvodima kao posljedica lijeenja pela.
Hrvatska pela vol 121, br. 10. 206 209.
Bubalo, D., (2001) Produljenje projekta "Selekcija pela tolerantnih na varoozu na
otoku Unijama". Hrvatska pela vol 120, br. 3, 66 69.
Ralph Bchler, Stefan Berg, N. Kezic, H. Pechhacker, J. van Praagh, D. Bubalo, W.
Ritter, K. Bienefeld (2002). berlebenstest ohne Varroabehandlung - das
Inselprojekt in Kroatien. 49. Jahrestagung der Arbeitsgemeinschaft der
Institute fr Bienenforschung vom 25.-27. Mrz 2002, Celle
Drai, M., Bubalo, D., Kezi, N., (2002) Mehanizmi borbe pela protiv nametnika u
slubi selekcije, Hrvatska pela, 3: 59-62
Kezi, N., Bubalo, D., Drai, M., (2001) Uzgoj sive pele (Apis mellifera carnica,
Pollmann, 1879) u Hrvatskoj. Zbornik radova, Bioloka raznolikost u
stoarstvu Republike Hrvatske.HAZU. Zagreb, 141-145
Kezi, N., Drai, M., Bubalo, D., Mustapi, Z., (2001) Breedeeing and Selection of
Carniolan Bees (A.m. carnica) in Croatia. XXXVII International Apicultural
Congress. Durban, South Africa, 120
Berg, S., Buchler, R., Kezi, N., Pechhacker, H., Ritter, W., Sulimanovi, .,
Bienenfeld, K., van Pragh, J., Bubalo, D., (2000) Untersuchungen zur
Varroatoleranz vorselektierter europaischer Linien in Kroatien. Apidologie, 31
(5): 634-636
Drai, M., Smital, T., Britvi, S., Kra, S., Jelaska, D., Bubalo, D., Berg, S., Buchler,
R., Kezi, N., (2000) Activity of multixenobiotic resistance mechanism in
honeybees. Schedule and Summaries. Molecular Mechanisms of Disease
Tolerance in Honeybees. October 17-19. 2000. Prag. p. 8.
Bchler R., N. Kezi, S. Berg, H. Pechhacker, W. Ritter, D. Sulimanovic, K.
Bienefeld, van Praagh, J. Bubalo, D., (2000) Investigation on Varroa tolerance
of preselected European honey bee strains under high infection pressure on an
isolated island in Croatia. October 17-19. 2000. Prag. p.6
Drazi, M., T. Smital, S. Britvi, S. Kra, D. Jelaska, D. Bubalo, N. Kezi., (2000)
Multixenobiotic resistance mechanism in honeybees. Proceedings. 47th
Annual Meeting of the Society of the German Bee Research Institutes 3rd 5th April 2000 in Blaubeuren.
Bubalo, D., Pechhacker, H., Drai, M., Kezi, N., (2000) Utjecaj uzgoja u srodstvu i
kronine invadiranosti varoom (Varroa jacobsoni Oudemans, 1904) na
skupljaku sposobnost nektara sive pele (Apis mellifera carnica Pollmann,
1979). Zbornik saetaka. 36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s
meunarodnim sudjelovanjem Postignua i perspektive hrvatskog
poljodjelstva, Opatija 22. 25. veljae 2000., 121

Opis tehnologije
Potrebno je podrobno opisati novu tehnologiju koja je dobivena na temelju istraivanja. Treba imati na
umu da se ovdje radi o opisu postupka kojeg e poljoprivrednici morati primijeniti radi rjeavanja
svog problema.

U okviru obiteljskog pelarskog gospodarstva, uzgajiva matica Damir ekulja je na

otoku Unije, na temelju rezultata praenja tolerantnosti pela, razvio infrastrukturu
oplodne stanice. Tokom jeseni zime i proljea smjeteno je na otoku Unije 100
pelinjih zajednica za proizvodnju trutova, uz moderiran pritisak varoe. U
zajednicama se prati razvoj istupanj invadiranosti pomou praenja prirodne smrtnosti
varoe u za to specijalno konstruiranim podloscima u podnici prekrivenim
aluminijskom mrezom i tankim slojem parafinskog ulja. Za vrijeme visokih
temperatura tjekom ljeta kada na otoku nema pase, zajednize seli u Gorski kotar na
razvoj i bolju pasu. Od pelinjih zajednica koje pokazuju naj bolju tolerantnost na
varoozu proizvodi matice za testiranje, zamijenu matica u slabim pelinjim
zajednicama, nadomjesti stradale i a preostale proizvedene plasira na trite.
Registrirani uzgajivai matica mogu mlade, tek izleene, matice obiljeene opalitnim
ploicama s brojem, dopremiti na otok Unije na sparivanje. Matice dopremaju u
oplodnjacima "Apidea" zajedno sa pripadajuim pelama. U oplodnjacima ne smiju
biti prisutni trutovi. Radi zatite oplodne stanice od moebitno dopremljenih trutova
na leta oplodnjaka, postavlja se mreica za ograniavanje izlaenja trutova.
Oplodnjaci ostaju na oplodnoj stanici tjedan dana (ovisno o vremenskim prilikama)
nakon ega se vraaju isporuitelju uz naknadu od 10 kuna za brigu i manipulaciju na
oplodnoj stanici. Uzgajivau matica uz povrat oploene matice u oplodnjaku dostavlja
se certifikat za oplodnju na oplodnoj stanici sa trutovima tolerantnim na varoozu na
otoku Unije. Pelari koji oplode maticu na otoku preuzimaju i obavezu da obavjeste o
prihvatu, kvaliteti, gospodarskim odlikama i tolerantnosti matice na kraju proizvodne
sezone voditelja projekta i voditelja oplodne stanice.

Ekonomska analiza (profitabilnost)

Potrebno je napraviti kalkulaciju pokria varijabilnih trokova (gross margin) za tehnologiju koja se
opisuje. Ako je predloeno rjeenje modifikacija (poboljanje) ve postojee tehnologije onda treba
napraviti i kalkulaciju pokria za staru tehnologiju.

Pelari moraju troiti veliki dio vremena za kontrolu i izdvajati znaajna sredstva za
lijeenje zajednica od varroe. Pored stalne kontrole dio zajednica strada. Pelarstvo je
na ovaj nain postalo nesigurno zanimanje. Stvaranjem linija pela tolerantnijih na
ovu bolest poveava se sigurnost u pelarskoj proizvodnji.
Primjenjivost
Ponekad predloena tehnologija rjeava problem u uvjetima istraivanja ali je teko primjenjiva u
praksi. Npr. ako je istraivanje pokazalo da se zatita od groanih moljaca moe provesti metodom
konfuzije (uporaba feromona), ali se feromoni rabljeni u pokusu ne mogu nabaviti na hrvatskom tritu
onda je primjenjivost rjeenja vrlo niska. U ovom je poglavlju stoga potrebno prikazati stupanj
primjenjivosti i mogua ogranienja.

Selekcija matica na otoku Unije se nastavlja i dalje. Matice proizvedene na otoku

Unije biti e prvenstveno za nadopunu dostatnog broja matica za trutovske zajednice
na

oplodnoj

stanici.

Registrirani

uzgajivai

matica,

ovoj,

jo

uvijek

eksperimentalonoj fazi na otoku sparene matice koriste za svoj osnovni uzgojni

pelinjak i time poveavaju tolerantnost zajednica u proizvodnom pelinjaku. Na taj
nain poveavaju tolerantnost i kod matica proizvedenih za trite. Oekujemo da e
pojedini uzgajivai nakon ove faze vei dio svojih komercijlno proizvedenih matica
dostavljati na otok na sparivanje sa trutovima matica tolerantnih na varoozu.
Vrednovanje poljoprivrednika
S obzirom da se ispitivanja uglavnom provode na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u ovom
poglavlju se iznose komentari poljoprivrednika i njihovo vrednovanje predloenog rjeenja (njihovo
zadovoljstvo predloenim rjeenjem).

Pozitivna ocjena projekta se pokazuje kroz zanimanje uzgajivaa matica iz Hrvatske

njihov interes da svoje matice donesu na sparivanje na otok Unije. Ovo je prva godina
u kojoj je oplodna stanica otvorena za uzgajivae.

Kvantitativni podaci
U ovom poglavlju potrebno je ukratko iznijeti rezultate istraivanja.

U okviru obiteljskog pelarskog gospodarstva, uzgajiva matica Damir ekulja je je

na temelju rezultata praenja tolerantnosti pela na otoku Unije, razvio infrastrukturu
oplodne stanice. Tokom jeseni zime i proljea je na otoku Unije 100 pelinjih
zajednica za proizvodnju trutova, uz moderiran pritisak varoe. Registrirani uzgajivai
matica dorpematju dio svojih neoploenih matica na sparivanje na otok.

Kvalitativni podaci
Ponekad se iz prikaza samo kvantitativnih (brojanih) podataka mogu izvesti krivi zakljuci (npr. urod
je bio smanjen zbog sue u posljednje dvije godine). Potrebno je stoga opisati i sve ostale
(nekontrolirane) uvjete koji su eventualno utjecali na rezultate.

Zakljuci
Dio registriranih uzgajivaa matica prihvatili su mogunost sparivanja svojih matica s
trutovima iz zajednica tolerantnih na varoozu na otoku Unije. Za maticama
proizvedenim na otoku zainteresirani su pelari u Austriji i Njemakoj.
Osim strune pelarske literature, u javnosti postoji veliki interes za ovaj projekt.
Renate Nimtz-Koster (Konigin in Quartene, Der Spiegel 17, 106 109, 2003.)
objavila je reportau o rezultatima projekta selekcije pela tolerantnih na varozu na
otoku Unije.
Na temelju dosadanjih rezultata, koji su pokazali poveanu tolerantnost pela
selekcioniranih na otoku Unije, predlozili smo VIP-u nastavk istraivanja u naredne
tri godine. U predloenom nastavku namjeravamo nastaviti objektivno testiranje
postignutih rezultata na testnim stanicama, a proizvodnju matica dopuniti
suvremenom proizvodnjom paketnih rojeva za kojom postoji velika potreba.