UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

Izvjetaj sa Laboratorijske vjebe br.4

SENZORI I PRETVARAI

Ime i prezime: Denan Lapandi

Br. indexa: 16798
Odsjek: Automatika i elektronika

Sarajevo, 20.1.2015.

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

ZADATAK 1 Kalibracija manometra sa Bourdonovom cijevi sa

tlanom vagom
Izvrena je kalibracija manometar sa Burdonovom cijevi (DUT) proizvoaa WIKA mjernog
opsega od 0 do 6. Manometar je kalibrisan putem gasne tlane vage sa referentnim etalonom
klip i cilindar 200 kPa/kg (Prilog 1 Certifikat klip cilindar). Ravnoteni poloaj na tlanoj vagi za
odgovarajue take kalibracije uspostavljen je sa setom tegova do 5 kg. (Prilog 2- Certifikat set
utega)
Kalibracija je izvrena u 5 kalibracionih taaka sa sljedeim sekvencama rastui-opadajuirastui i na referntnom nivou tlane vage h = 0.
1.SHEMATSKI PRIKAZ

2.POSTUPAK
Postupak kalibracije manometra sa Bordonovom cijevi (DUT) proizvodjaa WIKA mjernog
opsega od 0 do 6 bara smo vrili pomou gasne tlane vage sa referentnim etalonima.
Kalibraciju smo vrili na nain to smo dovodili pritiske u tri sekvence `rasua-opadajuarasua`. Dovodili smo refernetni pritisak od 200 kPa na poetku i pokuavali izbalansirati
dovedeni pritisak sa pritiskom koji pokazuje kalibracioni etalon.
Na kalibracini etalon smo stavljali utege ve provjerene mase iju smo teinu ugaali
prema dovedenom pritisku. Na generator pritiska smo otputali ili dovodili pritisak, ukoliko je
bilo potrebno, s ciljem postizanja to manje greke.
Kada je odstupanje bilo manje od 0.5 nm greku smo mogli smatrati prihvatljivom.
Nakon uspostavljanja ravnotee mogli smo zapisati podatke o pritisku koji smo oitavali sa
analognog manometra, te podatke o temperaturi zraka u prostoriji koje smo itali sa indikatora.
Nakon izvrene prve sekvence etalon smo ostavili da miruje odreeno vrijeme, te smo isti
postupak ponovili za opadajuu, a zatim ponovno za rastuu sekvencu. Za sve sekvence smo
uzimali podatke, te smo nakon izvrenih svih mjerenja mogli ustanoviti da li manometer, koji

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

smo kalibrisali, izlazi iz klase tanosti za koju je predvien. Ukoliko je kalibracija sprovedena na
pravilan nain i ukoliko je ustanovljeno da se kalibrisani instrument nalazi u granicama klase
tacnosti za njega se moe izdati kalibracioni list koji govori o njegovim karakteristikama za
odreeno vrijeme pri odreenim uslovima.
TABELA 1 vrijednosti manometra za kalibracione take
P

Pdutup

Pdutdown

Pdutup

(M1)

(M2)

(M3)

kPa

kPa

kPa

kPa

200

197

198

200

300

299

298

298

400

398

398

398

500

499

498

498

600

598

600

599

TABELA 2 parametri relevantni za proraun pritiska na tlanoj vagi

P
Sekvenc
t
Pamb
kPa

oC

mbar

200

M1

19,25

978,0

300

19,41

978,0

400

20,03

978,1

500

20,04

978,1

600

20,05

978,3

20,06

978,4

500

20,07

978,3

400

20,08

978,1

300

20,10

978,1

200

20,11

978,2

20,12

978,4

300

20,20

978,4

400

20,20

978,1

500

20,21

978,1

600

20,22

978,2

600

200

M2

M3

3.a)
U tabeli 3 je data kombinacija tegova i referentna masu za kalibracione take pritiska, gustou
zraka, pritisak na referentnoj tlanoj vagi kao i pripadajuu proirenu mjernu nesigurnost.

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

TABELA 3 - Referentni pritisak na tlanoj vagi

R=Mklipa+Mnosa+0,5=1 kg

b) U tabeli 4 je odreeno za svaku taku kalibracije: srednji referentni pritisak, srednji pritisak
na DUT-u, obnovljivost, histerezu, apsolutnu greku te pripadajuu nesigurnost iste.
TABELA 4 - Greka pokazivanja manometra sa burdonovom cijevi

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

4. Grafiki prikaz rezultata kalibracije (apscisa-nominalni pritisak P, ordinata-greka

pokazivanja P)

Grafiki prikaz rezultata kalibracije

0
0

100

200

300

400

500

600

700

GREKA POKAZIVANJA P

-0,5

-1

-1,5

-2

-2,5
NORMALNI PRITISAK P

PRILOG 1
Masa klipa kao i gustoa istog iz certifikata broj 394 od 20. 04. 2012. (IMBiH) date su
u tabeli ispod:

Masa nosaa utega kao i gustoa istog iz certifikata broj 391 od 20. 04. 2012. (IMBiH)
date su u tabeli ispod:

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

Iz certifikata o kalibraciji IMT-LMT-56-2012 vrijednosti efektivne popvrine na nultom

pritisku i pripadajui koeficijentu distorzije su dati ispod:

Ao 49,0190 mm 2

U ( Ao ) 0,0016 mm 2

Pa
U ( ) 1,1 10 Pa
( ) 9 10 1 / C
U ( ) 2,2 10 1 / C
2,5 10

12

12

U ( Pref ) 3,2 105 P 3Pa

PRILOG 2
Masa utega kao i gustoa utega iz certifikata broj 460 0d
23. 01. 2013 (IMBiH) date su u tabeli ispod:

OBRASCI ZA PRORAUN
Pritisak na referentnoj tlanoj vagi

m (1
i

pref

mi

Ao (1 p)
1 ( p c ) (t 20)

Aoref

) g

referentna

nultom pritisku
g

lokalna gravitacija (g=9,8031701 0,00005 m/s2)

gustoa zraka

povrina

na

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

1,199 patm
1013,25
mi gustoa svakog utega

linearni termalni koeficijent ekspanzije klipa

linearni termalni koeficijent ekspanzije cilindra

koeficijent distorzije
temperatura sklopa klip cilindar mjerena za vrijeme njegove upotrebe

Greka pokazivanja elektromehanikog manometra rauna se prema formuli datoj

ispod
___

___

___

P Pdut Pref
Pdut srednja vrijednost pokazivanja elektromehanikog manometra koji se kalibrie
Pref - srednja vrijednost referentnog pritiska na tlanoj vagi
Srednja vrijednost pokazivanja elektromehanikog manometra koji se kalibrie
_____

___

Pdut

Pdutup Pdutdown

Standardna nesigurnost greke pokazivanja

u ___ u Pr ef u Pdut u o u h
2

uPref - izraunati po formuli iz certifikata o kalibraciji

uPdut izraunati po metodologiji navedenoj ispod

d
f

r rezolucija
d - vrijednost podioka skale
f broj koji predstavlja vrijednost kako sitno moemo podijeliti veliinu podioka.
Vrijednost f bira operator koristei skalu i veliinu pokazivaa (za veinu manometara
dovoljno je da vrijednost f bude izmeu 4 i 5 (f=4-5).

r2
12
Doprinos standardnoj mjernoj nesigurnost usljed obnovljivosti
uo =M3-M1
Doprinos standardnoj mjernoj nesigurnost usljed histereze
Uh =M2-M1
Proirena mjerna nesigurnost za vjerovatnou (95,5% iznosi k=2)
U ___ k u ___
u pdud

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

ZADATAK 2 - Kalibracija mjerila/izvora jednosmjerne elektrine struje

1. Uvod
U Laboratoriji za elektrine veliine Instituta za mjeriteljstvo Bosne i
Hercegovine vri se kalibracija mjerila jednosmjerne elektrine struje
koristei dvije metode. Jedna od metoda za kalibraciju mjerila jednosmjerne
elektrine struje zasniva se na direktnom mjerenju elektrine struje
generisane sa etalonskog izvora, dok je druga metoda indirektna i zasniva
se na Omovom zakonu, gdje etalon za mjerenje jednosmjerne struju
predstavlja kombinaciju etalonskog voltmetra i etalonski otpornik.
2. Zadatak:
Potrebno je izvriti kalibraciju mjerila jednosmjerne struje (ampermetra) za
vrijednost struje od 100 mA koristei direktnu i indirektnu metodu te izvriti
proraun greke i pridruene mjerne nesigurnosti, uporediti tanost obje
metode i dati zakljuak.
Takoe, na osnovu indirektne metode, istovremeno provesti analizu
tanosti etalonskog izvora.
Prilikom kalibracionog postupka temperatura u laboratoji za elektrine
veliine je u granicama 231C. Rezultate iskazati prema tabeli 2.
3. Proraun greke i mjerne nesigurnost kod indirektne metode
Matematiki model za proraun gerke i mjerne nesigurnosti pri kalibraciji
izvora DC struje je:

a pri kalibraciji mjerila DC struje:

Proraun mjerne nesigurnosti, uvaavajui korekcije usljed rezolucije

referentnog mjerila, rasipanja rezultata oitanih sa etalon mjerila i
karakteristinih parametara iz specifikacije etalon mjerila, pri kalibraciji
izvora DC struje, vri se prema jednaini:

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

a pri kalibraciji mjerila DC struje:

gdje je:
Ix
vrijednost DC struje koja je narinuta na izvoru (kod kalibracije
izvora) / oitana vrijednost DC struje sa mjerila (kod kalibracije mjerila)
U+, U- mjereni naponi na etalonskom otporniku
RS
otpornost etalonskog otpornika
U+A
korekcija izmjerenog napona pozitivnog polariteta usljed
rasipanja rezultata
U-A
korekcija izmjerenog napona negativnog polariteta usljed
rasipanja rezultata
Ures
napona

korekcija izmjerenog napona usljed rezolucije etalon mjerila

Uspec
napona

korekcija izmjerenog napona usljed specifikacije etalon mjerila

Rspec

korekcija otpornosti usljed specifikacije etalon otpornika

Rtemp korekcija otpornosti usljed uticaja promjene temperature tokom

kalibracije
Rdrift
korekcija otpornosti usljed promjene otpornosti od posljednje
kalibracije
IA
Ires
kalibrie

korekcija mjerene struje usljed rasipanja rezultata

korekcija mjerene struje usljed rezolucije mjerila koje se

4. Proraun greke i mjerne nesigurnost kod direktne metode

Matematiki model za proraun greke i mjerne nesigurnosti pri kalibraciji
mjerila DC struje je:

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

Proraun mjerne nesigurnosti, uvaavajui korekcije usljed rezolucije

referentnog mjerila, rasipanja rezultata oitanih sa etalon mjerila i
karakteristinih parametara iz specifikacije etalon mjerila, pri kalibraciji
mjerila DC struje, vri se prema jednaini:

gdje je:
Is - vrijednost DC struje koja je narinuta na etalonskom
izvoru jednosmjerne struje
Ix - srednja vrijednost od broja oitanja DC struje sa
mjerila koje se kalibrie
Ispec korekcija usljed specifikacije etalonskog izvora
Ires - korekcija usljed rezolucije mjerila
Ia - korekcija usljed rasipanja rezultata oitanih sa mjerila koje se
kalibrie
5. Spojna shema:

Slika 1. Direktna metoda kalibracije mjerila DC struje

Slika 2. Indirektna metoda kalibracije mjerila DC struje

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

Grupa II
Kalibracija Multimetra Agilent 3458A pri mjerenju jednosmjerne struje od 10 mA na mjernom
opsegu 10 mA.
Opseg

Oitanje sa DMM
3458A (mA)

Mjerna taka

10 mA

10 mA

Opseg

9,99996

1,0000025

9,99996

1,0000028

9,99996

1,0000026

9,99996

1,0000026

9,99996

1,0000026

9,99996

1,0000027

9,99996

1,0000024

9,99996

1,0000025

9,99996

1,0000027

9,99996

1,0000029

Oitanje sa DMM
3458A (mA)

Mjerna taka

10 mA

Oitanje sa DMM
8508 (V)

10 mA

Oitanje sa DMM
8508 (V)

9,99996

-1,0000051

9,99996

-1,0000048

9,99996

-1,0000053

9,99996

-1,0000055

9,99996

-1,0000056

9,99996

-1,0000052

9,99996

-1,0000053

9,99996

-1,0000056

9,99996

-1,0000055

9,99996

-1,0000052

TABELA ZA ISKAZIVANJE KALIBARACIONIH REZULTATA:

Veliina

Procjenjena
vrijednost

Jedinica
A

Standardna mjerna
nesigurnost

Jedinica

Distribucija

1.1470786694E-08

Normalna

Ix

0.1000018500

Iresx

0.0000000000

2.8867513459E-09

Pravougla

V+

0.1000004450

6.8718427099E-09

Normalna

V-

-0.1000018980

1.1135528726E-08

Normalna

Vspec_s

0.0000000000

1.7320508076E-06

Vres_S

0.0000000000

2.8867513459E-08

Rs

1.0000012000

Rspec

0.0000000000

Rdrift

Koeficient
osjetljivosti

Doprinos mjernoj
nesigurnosti
1

Jedinica

1.147E-08

2.887E-09

-0.005

-3.436E-11

V/

0.005

5.568E-11

V/

Pravougla

-0.005

-8.660E-09

V/

Pravougla

-0.005

-1.443E-10

V/

-------------------------

Normalna

-0.0001

-1.553E-10

V/

2.3094010768E-07

Pravougla

-0.0001

-2.309E-11

V/

0.0000000000

ppm/God

3.4641016151E-06

Pravougla

-0.0001

-3.464E-10

V/

Rtemp

0.0000000000

ppm/C

1.1547005384E-06

Pravougla

-0.0001

0.0000004084

Ec

0.4083777262

A/A

-1.155E-10

V/

Kombinovana mjerna nesigurnost

1.467E-08

Proirena mjerna nesigurnost (k=2, 95%)

2.933E-08

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

ZADATAK 3

GPS mjerenja za vrijeme i frekvenciju

Laboratorija za vrijeme i frekvenciju Instituta za mjeriteljstvo BiH trenutno realizira preliminarna

GPS mjerenja, koja se baziraju na razmjeni podataka izmeu atomskih oscilatora na GPS
satelitima i atomskih oscilatora u naoj laboratoriji. Ovi podaci se generiraju u standardiziranim
formama tj. u formatima CGGTTS (CCTF Group on GNSS Time Transfer Standards) i RINEX
(Receiver Independent Exchange Format) unutar GPS prijemnika. Iz ovakvog tipa podataka
mogue je ustanoviti devijaciju izmeu atomskog sata u laboratoriji i atomskih oscilatora na
GPS satelitima.

Zadatak:
a) Na osnovu datog CGGTTS fajla, potrebno je grafiki prikazati devijacije atomskih oscilatora
u odgovarajuem vremenskom periodu na GPS satelitima i oscilatora u laboratoriji, a zatim
ustanoviti maksimalnu i minimalnu devijaciju za vremenski period pokriven odgovarajuim
CGGTTS fajlom.
b) Koristei set od 40 mjerenja iz datog CGGTTS fajla, izraunati Allanovu devijaciju
koristei relaciju (1).
N 2

1
x 2xi1 xi 2
y ( )
2(N 2) 2 i1 i 2

(1)

gdje je xi set faznih mjerenja u jedinicama vremena koji sadri individualna mjerenja x1, x2, x3, a
N je broj vrijednosti u xi serijama, - predstavlja vrijeme usrednjavanja, u ovom sluaju uzeti
vrijeme usrednjavanja = 100 s.

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

Korekcija referentnog sistemskog

vremena[ns]

248500
248000
247500
247000
246500
246000
245500
245000
56613 56614 56615 56616 56617 56618 56619 56620 56621
Modifikovani julijanski datum[1]
Dan 1

Dan 2

Dan 3

Dan 4

Dan 5

Dan 6

Dan 7

Slika 2.4. Prikaz korekcija po 40 nasuminih vrijednosti po danu

Maksimalna vrijednost je: 249335 ns

Minimalna vrijednost je: 245119 ns

Allanova devijacija iznosi :

()

1
2(2)2

2
2
=1 [ +2 2+1 + ] =9,981761

ZAKLJUAK:
Iz svega navedenog mogli smo vidjeti da cjeloukupni sistem mjeriteljstva ne bi mogao da
funcionie bez instituta za kalibraciju i provjeru mjernih instrumenata. Jer bez obzira na dananji
princip funkcionisanja sistema za mjerenje nita se ne moe provoditi bez tanih ureaja za
mjerenje fizikih veliina. Poznato nam je da je jo u davnim vremenima postojao sistem
mjernih jedinica koji se vremenom usavrio i postigao oblik koji danas poznajemo. U dananjem
svijetu kalibracija zauzima zavidno mjesto i presudna je za dobijanje tanih rezultata mjerenja.
U cijelom tom lancu i naa drava je nala svoje mjesto sa svojim institutom za mjeriteljstvo koji
od velike koristi za svakog ko ima potrebu za kalibraciom odredjenjeih instrumenata.
Na osnovu provedenih mjerenja i zapisanih rezultata mogli smo uoiti da se pri svakom
mjerenju bilo koje od veliina javlja odreena greka i da nikad nismo u mogunosti da
dobijemo stvarnu vrijednost mjerene veliine ve neku priblinu s manjim ili veim
odstupanjima. Upravo zbog ovih odstupanja i postoji ovaj sistem, sve radi dobijanja to
priblinije vrijednosti mjerene veliine njenoj stvarnoj vrijednosti. Vidjeli smo da ak i sa
instrumentima velike klase tanosti postoji greka odreene vrijednosti.
Zadatak 2 nam je pokazao razliku izmeu direktne i inverzne metode mjerenja elektrinih
veliina. Ako se mjerenjem porede dvije koliine iste prirode, tada kaemo da se mjerenje

UNIVERZITET U SARAJEVU
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET SARAJEVO

obavlja direktnom metodom; na primjer mjerenje mase pomou vage sa polugom. Ako se, na
osnovu poznatih relacija, mjerenjem porede koliine razliitih veliina, tada se mjerenje vri
indirektnom metodom; na primjer, mjerenje otpornosti na osnovu izmjernog napona i struje.
Direktnom metodom se mogu javiti sluajne greke koje mogu imati velika odsupanja ali se ona
mogu otkloniti, takoer te greke mogu biti razliitih predznaka pa nam ponekad moze biti
teko utvrditi gdje smo napravili greku. A indirektna metoda zahtjeva mjerenje nekih
sporednih veliina da bismo mogli izmjeriti onu koja je nama potrebna. Prilikom obavljanja
mjerenja postupak nam moe biti netaan, moemo koristiti pogrenu formula ili moemo
zaboraviti uvaiti uticaj nekih faktora koji mogu uticati na promjenu rezultata mjerenja. Pa se
ovom metodom mogu javiti greke za koje ni ne znamo da postoje.
Kada posmatramo zadatak 3 mozemo utvrditi da je Alanova devijacija namijenjena za procjenu
sistemskih gresaka, ili nedostataka pod uticajem razniih faktora, temperature i frekvencije, i
pojava drifta nule i osjetljivosti. Ona je poznata jo kao mjerilo stabilnosti frekvencije u
satovima, oscilatorima i pojaalima. Na osnovu nje smo mogli utvrditi kolika se odstupanja
javljaju prilikom mjerenja vremena koje je u ovom sluaju nama bilo interesantno.Takoer
mogli smo zakljuiti da je jedinstveno svjetsko vrijeme od presudnog znaaja za pravilno
funkcionisanje cjeloukupnog telekomunikacionog sistema i svih ostalih sistema. Najbitniji
zadatak zato se uope vre ova mjerenja je da se ustanovi devijacija izmeu atomskog sata u
laboratoriji i atomskih oscilatora na GPS satelitima. Na osnovu dobijenih podataka mozemo
pravilno mjeriti vrijeme i biti spremni da korigujemo greke nastale pri tom mjerenju.