REGULISANJE ELEKTRONSKOG POTPISA U

ZEMLJAMA U RAZVOJU
Mnoge zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji ele da
uestvuju u globalnoj ekonomiji koja se bazira na
informacijama i internetu. Ove zemlje moraju da
shvate da pravni okvir i politika vlade mogu da igraju
vanu ulogu u sputavanju ili pomaganju razvoja
informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i
razvoju onlajn ekonomije.
Ono to oekuje sve ove zemlje je i e-uprava, koja
podrazumjeva da graani sa dravnim institucijama
komuniciraju preko interneta od kue.

Zakonodavne vlasti mnogih zemalja, koje tee

promovisanju e-trgovine i e-uprave, dale su
prioritet donoenju zakona koji stvaraju pravnu
osnovu za korienje i prihvatanje elektonskog
potpisa.
Tokom proteklih deset godina oko pedeset
zemalja usvojilo je zakone ili uredbe o
elektronskim potpisima.

U zemljama koje su nastale raspadom

Jugoslavije prvi zakon o elektronskom
poslovanju i elektronskom potpisu donesen je
2000 godine u Sloveniji.
U Hrvatskoj je zakon o elektronskom poslovanju
donesen 2003 godine.
U Srbiji je zakon o elektronskom potpisu
donesen 2004 godine.
U Republici Srpskoj zakon o elektronskom
poslovanju i elektronskom potpisu donesen je
2002 godine,
ali je ovaj zakon izmjenjen 2008 godine i to
samo u dijelu koji se odnosi na elektronski
potpis.

Prema nekim zakonima, obavezujui e biti

samo oni potpisi koji su napravljeni
tehnologijama odobrenim od strane vlade.
Na taj nain moe da se sprijei razvoj etrgovine, jer se tehnologija u ovoj oblasti
neprestano razvija i usavrava. Vladine
regulative to mogu teko da prate.

U ranim fazama razvoja elektronske trgovine u

zemljama u razvoju, pretjerano oslanjanje na
zakonsku regulativu o elektronskom potpisu
odvlai panju od mnogo vanijih pitanja. Jo
gore, postoji mogunost da odreene
birokratske regulative nepotrebno blokiraju
procese vezane za izdavanje i upotrebu
elektronskih potpisa.
To moe znaajno da sputa razvoj elektronske
trgovine i dovede do toga da multinacionalne
kompanije zaobilaze tu zemlju u svojim
investicijama.

Razvoj tehnologija i procesa elektronskog

potpisivanja bie nastavljen. U tome vodeu
ulogu imaju tehnoloki najrazvijenije zemlje.
Meutim, zemlje u razvoju i tranziciji moraju
takoe da se ukljue u istraivanja i
eksperimente kako tehnoloi nebi jo vie
zaostajale za visokorazvijenim i bogatim
zemljama.

Zakon o elektronskom poslovanju i elektronskom

potpisu
objavljen je u Slubenom glasniku RS broj 36, Jun
2002
Zakon o elektronskom potpisu
objavljen je u Slubenom glasniku RS broj 59, Jun
2008

Termini koji su definisani u ovim zakonima:

- elektronsko poslovanje
- Subjekt elektronskog poslovanja
-elektronski dokument
-elektronska poruka
- Vjerodostojna poruka
- elektronski original
-elektronski ugovor
-elektronski potpis
- kvalifikovani elektronski potpis
-potpisnik
-podaci za izradu elektronskog potpisa
-sredstva za izradu kvalifikovanog el potpisa

- Verifikator
- podaci za verifikaciju el potpisa
- sredstva za verifikaciju el potpisa
- sredstva za verifikaciju kvalifikovanog el potpisa
- poiljalac el potpisa
- primalac el poruke
- posrednik el poruke
- elektronski certifikat
- kvalifikovani el certifikat
- certifikaciono tijelo
-

Smatra se da je elektronski oblik ravnopravan sa pisanom

formom, ako su podaci elektronskom obliku dostupni i pogodni
za kasniju upotrebu, osim ako se ne odnose na:
1.pravne poslove kojima se prenosi pravo svojine na
nepokretnosti
2.postupke raspravljanja zaostavtine
3.ugovore o ureenju imovine izmeu branih drugova
4.ugovore o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta
poslovna sposobnost
5.ugovore o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota
6.ugovore o doivotnom izdravanju
7.obeanje poklona
8.ugovore o kupovini sa zadravanjem prava svojine
9.druge ugovore gdje je zakonom propisana obaveza
ovjeravanja kod suda ili sudije

lan 3.
Elektronski potpis je skup podataka u elektronskom
obliku koji slui za identifikaciju potpisnika i potvrdu
autentinosti potpisanog elektronskog zapisa.

lan 4.
Kvalifikovani Elektronski potpis je Elektronski potpis
koji:
1. je povezan iskljuivo sa potpisnikom
2. neposredno identifikuje potpisnika
3. nastaje korienjem sredstava kojima potpisnik
moe samostalno da upravlja i koja su iskljuivo
pod nadzorom potpisnika i
4. je direktno povezan sa podacima na koje se odnosi
i to na nain koji nedvosmisleno omoguava uvid u
bilo koju izmjenu izvornih podataka.

lan 10.
Elektronski certifikat je svaka elektronska potvrda
kojom se potvruje identitet potpisnika u postupcima
razmjene elektronskih zapisa.

lan 11.
Kvalifikovani Elektronski certifikat je svaka elektronska
potvrda kojom certifikaciono tijelo potvruje
kvalifikovani elektronski potpis.

lan 14.
Ministarstvo nauke i tehnologije vodi evidenciju o
certifikacionom tijelu u Republici Srpskoj.

Potpisnici mogu koristiti i usluge certifikacionih tijela iz

inostranstva, ako su registrovane za te poslove u nekoj
od zemalja lanica EU.
Potpisnik je obavezan da zatrai opoziv svog certifikata
u svim sluajevima gubitka ili oteenja sredstava ili
podataka za izradu elektronskog potpisa.

Upravni nadzor na radom certifikacionih tijela vri

Ministarstvo nauke i tehnologije ,a
struni nadzor nadzor vri Agencija za Informaciono
drutvo RS.

Kaznene odredbe
Novanom kaznom od 500 KM do 1500 KM
kaznie se za prekraj fiziko lice koje
neovlaeno pristupi i upotrijebi podatke i
sredstva za izradu elektronskog potpisa i
kvalifikovanog elektronskog potpisa.

Novanom kaznom od 500 KM do 1500 KM

kaznie se za prekraj fiziko lice,
a odgovorno lice u pravnom licu novanom
kaznom od 1000 KM do 3000 KM, koje:
-nepaljivo i neodgovorno koristi sredstva i
podatke za izradu el potpisa
- certifikacionom tijelu u roku ne dostavi
potrebne podatke i informacije o promjenama
koje utiu ili mogu uticati na tanost el potpisa
- blagovremeno ne dostavi certifikacionom tijelu
zahtjev za opoziv certifikata.

Novanom kaznom od 1000 KM do 15000 KM,

kaznie se za prekraj pravno lice, certifikaciono
tijelo koje:
- izdaje kvalifikovani elektronski certifikat koji ne sadri
sve potebne podatke ili sadri podatke koji nisu
predvieni .......