1) Koji je najzastupljeniji aerobni postupak obrade OV?

Postupak i iskoritenje
organskihsastojaka.

Postupaksaktivnimmuljem(Tehnologijaaktivnogmulja)

To je bioloki postupak u kojem aerobni organizmi zdrueni u mjeovitu mikrobnuzajednicu

nazvanu aktivni mulj upotrebljavaju otopljene organske sastojke iz otpadne vode razliitog
porijeklauzkisikuneenprozraivanjemsatmosferskimzrakom,postupkomaeracije.

U veini otpadnih voda otopljene organske i anorganske sastojke mogu mikroorganizmi

aktivnogmuljaupotrebljavatikao

izvoreugljika(energije)i
hranjiva(duikaifosfora)zasvojrastirazmnoavanje.

O topljeni sastojci jednostavne hemijske strukture, npr.ugljikohidrati, masti, bjelanevine,

alkoholi i nie masne kiseline se pomou aktivnog mulja mogu razgraditi potpuno, ime
doprinosepoveanjumaseaktivnogmulja.Zarazgradnjusastojakasloenihhemijskih
strukturauotpadnojvodipotrebnajedugotrajnaprilagodbaaktivnogmulja.

Voenjem sistema aerobne obrade otpadne vode s aktivnim muljem odreena jeminimalna
koncentracija sastojaka s ugljikom, duikom,ifosforomuomjeruC:N:P=100:5:1 potrebnom
zarastirazmnoavanjemikroorganizama.

2)Nakojenainem.ovrerazgradnju?Nainigrafikiprikaz
.

Mikroorganizmiaktivnogmuljarazgraujusastojkeuotpadnojvodi:
uznakupljanjemeuprodukatarazgradnje

 uznakupljanjemeuprodukatarazgradnjeinjihovurazgradnju

uzistovremenurazgradnjuveinesastojakauotpadnojvodi

Istovremeno s razgradnjom jednostavnih organskih sastojaka tokom bioloke razgradnje

pomou aktivnog mulja odvija se procesom hidrolize razgradnja sloenih sastojaka, npr.
proteina. Pri tome nastaju sastojci jednostavne hemijske strukture i amonijak, dostupni
mikroorganizmima aktivnog muljakaoizvori ugljikaihranjivazasintezubiomase.Hidrolizom
senetopljivisastojciuotpadnojvodi(koloidneestice)prevodeutopljivesastojkezatoje
potrebno due vrijemeuodnosunavrijemepotrebnozabiorazgradnju otopljenihsastojakaiz
otpadnevode.

3)Odegaovisiefikasnarazgradnjasastojakaotpadnevode?Navedifaktore

Za efikasno bioloko preiavanje otpadne vode potrebno je da se podese i odravaju

povoljniusloviuivotnojsredini(otpadnojvodi)
pHvrijednost
temperatura,
sadrajbitnihhranljivihelemenataielemenatakojisupotrebniutragovima,
podesnakoncentracijakiseonika,ilinjegovoodsustvo,
odgovarajuihidrodinamikiuslovi
Za rast mikroorganizama takoe je potrebno da ostanu u sistemu dovoljno dugo
vrijeme, radi razmnoavanja. Ovaj periodzavisiodnjihovebrzine rasta,kojaodgovara
brzinikojomonimetabolizuju,odnosnokoristeotpadnematerijeizotpadnevode
.

4)Faktorivoenjaaerobnogprocesa

1. sastavu(kvalitetu)otpadnevodekaohranjivogsupstrata
2. temperaturi
3. otopljenomkisiku
4. pHvrijednostiizvanstaninogokolia
5. koncentracijitoksinihsastojakauotpadnojvodi
6. odravanju mikrobioloke aktivnostiibiohemijskeaktivnostimikroorganizamaaktivnog
mulja
7. provedbiipraenjuprocesa

5)Faktorivoenjakontinuiranogprocesasreciklacijombiomaseaktivnogmulja

brzinareciklacije
volumnooptereenjebioreaktora
iskoritenjesastojakaizotpadnevodeuprirastbiomaseaktivnogmulja
optereenjeaktivnogmuljasastojcimaizotpadnevode
starostaktivnogmulja
hidraulinovrijemezadravanjaotpadnevodeiaktivnogmulja
volumenaktivnogmulja
volumniindeksaktivnogmulja

6.
NAVEDITE
SISTEME
ZA
AEROBNU
RAZGRADNJU
ORGANSKIH(HETEROTROFNIH) SASTOJAKA IZ OTPADNE VODE POMOCU
AKTIVNOGMULJA.
Sistemi za aerobnu razgradnju organskih (heterotrofnih) sastojaka iz otpadne vode pomou
aktivnogmuljamoguprimjenjivatiaktivnimuljkojiseodravauobliku:

pahuljicarasprenihuvodenomokoliu

biofilmanarasprenimilistacionarnimnosaima.
Aerobnarazgradnjasastojakaizotpadnevodepomouaktivnogmuljaprovodiseu:

reaktoru(bireaktor,bioaeracionibazen)

lagunama

biofiltru(biolokiprokapnik)

rotirajuem biodisku ( bioloki kontaktor )a odjeljivanje proiene vode od aktivnog

muljautaloniku(sekundarnitalonik)
Sistemi aerobne obrade otpadne vode trebaju biti ekonomini i jednostavne izvedbe i osigurati
zahtijevanu kakvou proiene vode s obzirom na pH vrijednost, prisutnost suspendiranih
estica, KPK i BPK
5 vrijednost, a u novije vrijeme i s obzirom na koncentraciju sastojaka s
duikomifosforom.

7. OBJASNITE PRINCIPE ANAEROBNE OBRADE OTPADNIH VODA, FAZE

RAGRADNJE.
To je bioloki postupak u kojem se pomou mikroorganizama,
bez prisustva kisika
, otopljeni
sastojci i netopljive estice organskog porijekla iz otpadne vode ili mulja (primarni ili suviak
aktivnog mulja dobiven postupkom aerobne obrade otpadne vode) prevode u plin bioplin,
kojeg ine metan (CH
) i ugljik(IV)oksid CO
. Pri tome nastaje veoma mala koliina biomase
4
2
anaerobnog mulja. Kako se anaerobna razgradnja (fermentacija) otpadne vode ili mulja provodi
bez prisustva kisika, to razgradnju sastojaka do metana kao konanog produkta metanske
fermentacije mogu provoditi bakterijske vrste koje pripadaju grupi anaerobnih ili obavezno
anaerobnihmetanogenihbakterija.
Anaerobnarazgradnjaotpadnevodeilimuljadometanaodvijasekroztrifaze:
1. Hidrolizasastojakasloenehemijskestrukture
2. Kiselinskafermentacija
3. Metanskafermentacija
Hidroliza i kiselinska fermentacija imaju ulogu pripremeotpadnevodeilimuljakaosupstrataza
metanskufermentaciju.

Anaerobna razgradnja (fermentacija) mulja primjenjuje se za obradu primarnog i suvika

aktivnog mulja, nastalih provedbom primarnih i sekundarnih postupaka aerobne obradeotpadne
vode.
8.KOJE SU PREDNOSTI, A KOJI NEDOSTACI PRIMJENE ANAEROBNOG
PROCESA PRED AEROBNIM PROCESOM OBRADE OV SA VISOKIM STUPNJEM
ONECISCENJA?

Prednosti primjene anaerobnog procesa pred aerobnim procesom obrade otpadne vode s
visokimstupnjemoneienjasu:
1. Mala koliina proizvedene biomase anaerobnih mikroorganizama (anaerobnog mulja)buduida
se oko 90% biorazgradivih sastojaka s ugljikom uglavnom prevodi u plin, a svega 10% u
biomasuanaerobnihmikroorganizama.
2. Mala potreba na hranjivim sastojcima (duik i fosfor) s obzirom na mali porast biomase
anaerobnih mikroorganizama, pa u veini sluajeva njihova koncentracija u otpadnoj vodi ili
muljupremaujekoncentracijepotrebnezasintezubiomaseanaerobnihmikroorganizama.
Stoga se kao suvini sastojci mogu nai u preienoj vodi ili stabiliziranom (fermentiranim)
mulju.
3. Proces se provodi u zatvorenim reaktorima (fermentorima) pa je irenje neugodnog mirisa iz
otpadnevodeilimuljailirazgradnihprodukatasprijeeno.
4. Proces je anaeroban (bez prisustva kisika) pa je potrebna energija za odravanje procesa znatno
smanjena.

5. Konaanproduktanaerobnogprocesaobradeotpadnevodeje:

Proienavodasuinkomuklanjanjaorganskihsastojakapreko80%(izraenokao

KPKvrijednost)

Priozvedeniplinkaoizvorenergijeilitopline

Biomasa anaerobnih mikroorganizama (anaerobni mulj) koja se moe upotrijebiti

kao gnojivo ukoliko u njima nisu prisutne znaajne koncentracije metala ili drugih
toksinihsastojaka.

Nedostaciprocesaanaerobnerazgradnje(fermentacije)su:

1. Velika osjetljivost procesa i zbog neznatnog kolebanja vrijednosti odabranih osnovnih faktora
voenjaprocesa:pHvrijednostitemperatura
2. Utroak topline jer je proces razgradnje anaerobne razgradnje otpadne vode ili mulja, tokom
koje nastaje mala koliina biomase anaerobnih mikroorganizama, endoterman pa se otpadna
voda ili mulj kao supstrat u reaktoru (fermentoru) moraju grijati ako je proces diskontinuiran
kako bi se odrala odabrana temperatura procesa (mezofilna ili termofilna) ili ih predgrijavati
akojeproceskontinuiran.
3. Prisutnost hranjivih sastojaka s duikom i fosforom u proienoj vodi, zbog njihovog malog
utrokatokomrastaanaerobnebiomasemikroorganizama.
9. NAVEDITE OPTIMALNE FAKTORE PROVEDBE ANAEROBNE RAZGRADNJE
OV.NAKOJISENACINVRSIMONITORINGANAEROBNOGPROCESA?
Faktoriprovedbeprocesaanaerobnerazgradnjesastojakauotpadnojvodiilimuljusu:
1. Kvalitetotpadnevodeilimuljakaohranjivogsupstrata
2. Temperatura
3. pHvrijednostiizvanstaninogokoloa
4. Koncentracijahranjivihsastojakaduikaifosfora
5. Parcijalnitlakplina
6. Redokspotencijal
7. Koncentracijatoksinihsastojakauotpadnojvodiilimulju
8. Odravanje mikrobioloke kakvoe i biohemijske aktivnosti anaerobnih mikroorganizama u
mulju
9. Nainvoenjaikontrolaprocesa
Voenjeimotrenjeanaerobnogprocesaprovodisepraenjem:
1. Koncentracijeotopljenihsastojakauproienojvodi
2. Koliineorganskihsastojakauklonjenihpojediniciobujmaanaerobnogreaktora(fermentora)
3. Koliineproizvedenogmetanapojediniciobujmaanaerobnogreaktora(fermentora)

10. NAVEDITE I OPISITE NAJZASTUPLJENIJE SISTEME ANAEROBNE OBRADE

OVOVISNOOKVALITETIIPORIJEKLUOV.

Ovisno o porijeklu i kvaliteti otpadne vode u primjeni su dva sistema zaanaerobnuobradu,pod

nazivomANAMETiANOPURsistemi,kojimoguupotrebljavatirazliitetipovereaktora.
ANAMETsistem je dvostupnjeviti anaerobno aerobni proces koji se upotrebljavaje za
proiavanje otpadne vode iz proizvodnje eera iz eerne repe i iz proizvodnje kvasca iz
melaseeernerepe.
U tim otpadnim vodama prisutni su otopljeni sastojci koje anaerobni mikroorganizmi procesom
kiselinske i metanske fermentacije mogu upotrebljavati kao izvore ugljika i energije.Unjimaje
prisutno vrlo malo sastojaka sloene hemijske strukture koji se razgrauju procesom hidrolize,
koja zbog toga traje vrlo kratko vrijeme, i o njoj ne ovise druga dva reakcijska stupnja
(kiselinskaimetanskafermentacija).

ANOPURsistem primjenjuje se za obradu otpadne vodeukojimasuprisutniosimvisoke

koncentracije otopljenih sastojaka jednostavne hemijske strukture i sastojci sloenijih
struktura.
To su npr. otpadne vode iz prerade kroba. Takve otpadne vode i vode iz proizvodnje eera
mogu se proiavati u dvostupanjskom procesu (ANOPURsistem), provedbom procesa
hidrolize i/ili kiselinske fermentacije kao prvog stupnja i metanske fermentacije kao drugog
stupnjaobrade.
Da bi se metanska ferementacija kao drugi stupanj ANOPURsistema provodila uinkovitije
primjenjujuseanaerobnireaktori(fermentori)srazliitimvrstamanosaa.