STUDENT: Amidi Adnan

BROJ INDEXA: 428/RSI

SMJER: Sanitarno ininjerstvo
PREDMET: Upravljanje otpadom
TEMA: Plinoviti otpad i njegov utjecaj na biljke i ovjeka

SEMINARSKI RAD
UVOD
Izgaranjem fosilnih goriva velik dio osloboene energije beskorisno odlazi u atmosferu, a tek
se manji dio pretvara u koristan rad. Produkti izgaranja su vrlo opasni plinovi (sumporni
dioksid) koji oneiuju zrak. Rafinerije nafte u atmosferu otputaju amonijak, razliite
organske kiseline, sumporni oksid, spojeve uglikovodika. Veliki su zagaivai zraka i
nadzvuni zrakoplovi koji isputaju puno duikovih oksida, a motorna vozila u atmosferu
otputaju znatne koliine ugljinog dioksida, ugljinog monoksida i duikovog oksida.

U veim gradovima i ind. sreditima zdrastveni problem predstavljaju dim, aa i smog.

Mjerenja Dravnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60 % sumpornog dioksida dolazi iz
susjednih, industrijski razvijenih zemalja. Zagaenost zraka nije problem nekog odreenog
podruja jer strujanjem zraka zagauju se sva podruja. Duikovi i sumporovi oksidi
izgaranjem fosilnih goriva odlaze u zrak i mijeaju se s kiom, to uzrokuje kisele kie. One
uzrokuju koroziju metalnih i kamenih predmeta, promjene na liu, mijenjaju sastav tla,
zagauju rijeke, potoke, jezera i cijeli ekosustav vodenog stanita. Veliki zagaivai zraka su i
freoni (umjetne tvari koje se primjenjuju u hladionicima i sprejevima). Isputeni u
atmosferu,izazivaju njezino zagrijavanje. Zbog freona u stratosferi nastaju ozonske rupe, jer
freoni razaraju ozon koji titi Zemlju od prodora ultraljubiastih zraka. Kako klima postaje
toplija, Zemljin ekosustav postaje sve suniji, pa time i podloniji poarima. ovjek, koji je
uvelike pridonio globalnom zatopljenju unitavanjem zelenih stanita za raun irenja
gradova, industrijalizacije, ekspanzivnog poljodjelstva i stalnog porasta potronje energije za
pogon automobila i kune potrebe danas zbog toga plaa veliku cijenu.
ZAGADJIVACI/POLUTANTI
Zagaivai zraka su poznati kao tvari u zraku koje mogu uzrokovati tetu na ljude i okoli.
tetne tvari mogu biti u obliku krutih estica, kapljica tekuine ili plinova. Osim toga, oni
mogu biti prirodni ili sintetski.

tetne tvari mogu se grupisati kao primarne i sekundarne.

Primarne tetne tvari su tvari koje su emitirane izravno iz procesa,kao to su pepeo iz
vulkanskih erupcija,zatim ispuni plin iz motornih vozila ugljen-monoksid ili sumpor dioksid
puten iz tvornice.
Sekundarni oneiivai se ne emitiraju direktno. Vaan primjer sekundarna zagaivalo
prizemlju je ozon - jedan od mnogih sekundarnih polutanata koje ine fotokemijskih smog.
Osnovni primarni pollutanti,koje proizvodi ljudska aktivnost,su:
- Sumporni oksid (SOx) - posebno sumpor dioksid,hemijski spoj sa formulom SO2.Nastaje
preteno kod sagorjevanja uglja i nafte iji se sadraj sumpora kree u granicam od 0,5 do
5%.Pored SO2 pri sagorjevanju nastaje mala koliina SO3.U atmosferi se SO2 oksidira u
SO3,gdje se ubrzava katalitika oksidacija u prisustvu vlanog zraka i vrstih
estica.Prisustvo oksida sumpora u zraku djeluje veoma tetno na osjetljiva tkiva posebno je
ugroeno zdravlje djece.Negativno djeluje na biljke jer ometa proces fotosinteze.
- Oksid duika (NOx) - posebno duik dioksid se emitiraju iz visoke temperature
izgaranja.To je jedan od nekoliko oksida duika. Ovj crveni-smei otrovni plin ima
karakteristian otar, miris. NO2 je jedan od najistaknutijih oneienja zraka.Izrazito je
tetan po zdravlje ljudi jer izaziva iritaciju oiju i disajne probleme.Najznaajniji izvor Nox je
saobraaj i procesi sagorijevanja fosilnih goriva.
Ugljikov monoksid - je bezbojan, bezmirisan, neiritirajui ali vrlo otrovan plin,poveane
koncentracije u zatvorenim prostorima izazivaju smrt kod ljudi. To je proizvod po nepotpunog
izgaranja goriva, kao to su prirodni plin, ugalj ili drva. Automobilski ispuni sistem je glavni
izvor ugljikovog monoksida.
Ugljikov dioksid (CO2) - jedan od staklenikih plinova, ali je takoer i plin od vitalnog
znaaja za ive organizme. To je prirodni gas u atmosferi.
Lahko isparljive organske materije-VOC
Tipian predstavnik VOC su ugljikovodici tj.organska jedinjenja sastavljena od ugljika i
vodika.Ugljikovodici se koriste kao goriva,maziva,rastvarai ili polazne materije za
proizvodnju drugih jedinjenja.Razlikuju se aromatini ugljikovodici i ciklini
ugljikovodici.Kancerogeno djeluje 7,8-benzopiren koji se javlja kod sagorijevanjakatrana kao
i u dimu ipaljevinama kod nepotpunog sagorijevanja.Akumulira se na esticama ai.
estice materije
Predstavljaju jedan od najeih polutanata u zraku.veliina estice kree se u irokom
dijapazonu:djelovi milimetra do reda veliine malih molekulaPrema porjeklu i formi estica
navode se:
- Praina vrste estice koje nastaju preteno mehanikim putem
- Pepeo predstavlja vrsteestice nastale u toku procesa sagorijevanja
- a su fine vrste estice koje nastaju kod nepotpunog sagorijevanja
goriva a koje sadre preteno ugljik.
- Smog predstavlja smjesu razliitih primjesa u formi estica i toksinih
plinova koji intenzivno zagauju zrak u gradovima i industrijskim
regionima.

- Dim to su fine estice koje nastaju kod oksidacionih procesa

kondenzaciom materijala koji isparavaju na visokim temperaturama.
- Magla predstavlja aerodisperznu smjesu tenih estica veliine 0,1 do
30m koja nastaje ili kondenzacijom plinske faze ili disperzijom vee
zapremine tenosti.
- Aerosoli su estice materije,vrste ili tene, vee od molekula ali
dvoljno mle da ostanu suspendovane u atmosferi. Prirodni izvori
ukljuuju estice soli iz morskog spreja. Aerosoli mogu nastati i kao
rezultat ljudskih aktivnosti i u tom se sluaju smatraju polutantom
- Smog-predstavlja smjesu razliitih primjesa u formi estica i toksinih
plinova koji intenzivno zagauju zrak u gradovima i industrijskim
regionima.

POSLJEDICE ZAGAENJA ZRAKA

Kisele kie
Kisela kia je padalina zagaena sumporovim dioksidom, duikovim oksidima, amonijakom i
drugim kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kie nalazi otprilike oko 5,5,
pH vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta veoj
koliini kiseline u odnosu na neoptereenu kinicu.
Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znai prirast kiselosti za deseterostruko. Glavnu
odgovornost za optereenja uzrokovana kiselim kiama snose termoelektrane, dim iz
kuanstva i ispuni plinovi u prometu. tete nastale djelovanjem kiselih kia obino nastaju
sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora.
Ako pH vrijednost u inae jako istim brdskim potocima i jezerima prijee u kiselo podruje
moe doi do izumiranja riba i drugih organizama. Dospije li kisela kia u tlo oslobaaju se
teki metali koji mogu opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj nain se ovjek
izlae pojaanom unoenju tekih metala u organizam.Ispitivanja pokazuju da sumporna i
duina kiselina snose najveu odgovornost za kiselost kie.1980-ih godina prolog stoljea se
brujalo o "kiseloj kii". U meuvremenu se inilo da se ta tema zaboravila, no kisele kie i
dalje postoje. Iako je veina mrtvih stabala posjeena i ume ponovo poumljene, ipak uzroci
jo dugo nisu odstranjeni.

U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispunih plinova u prometu i dalje

nastaju plinovi kao to su sumpor-dioksid i duik-oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu.
S vodom iz kinih kapi ovi plinovi reagiraju stvarajui kiseline. pH vrijednost kinih kapi se
prebacuje u kiselo podruje.
Strunjaci predviaju da e se u godini 2020. za treinu manje sumpornih-oksida isputati u
zrak nego u godini 1980., ali da e se u podruju Azije njihova emisija u tom vremenskom
periodu vie nego udvostruiti. Jo tetniji su duik-oksidi koji u okolinu dospijevaju
najveim dijelom kao ispuni plinovi u prometu. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa
strunjaci oekuju prirast i ovih plinova na svim kontinentima.
Dakle, opasnost od kiselih kia jo nije prola. tovie, brzi razvoj industrije i prirast prometa
e kiu i na drugim kontinentima uiniti kiselom. Teko je i zamisliti koji uinak bi kisele kie
imale na tropske ume.

Efekat staklenika
Kao glavni krivac do sada je proglaavan ugljen dioksid (CO2), ija je koncentracija u
atmosferi podignuta izgaranjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina). No, zadnja istraivanja
ukazuju na to da ugljen dioksid nije najvei uzronik zagrijavanja! Zahvaljujui mjehuriima
zraka zarobljenim u polarnom ledu bilo je mogue odrediti sastave atmosfere od 1850. godine
do danas. Rezultati pokazuju da je promjena klime zadnjih dvadesetak godina najveim
dijelom uzrokovana troposferskim ozonom (O3), metanom (CH4), hlorofluorougljenicima
(CFC), i vrlo sitnim esticama ai!
Troposfera je dio atmosfere koji se protee do 10 km visine. Poznati ozonski omota, koji nas
titi od UV zraenja i kojeg hlorofluorougljenik i metan unitavaju, nalazi se izmeu 20 i 30
km visine. Meutim, troposferski ozon jedan je od najopasnijih vrsta zagaenja u velikim
gradovima jer je vrlo opasan za zdravlje.

Vrlo sitne estice praine (aerosoli) igraju isto bitnu ulogu. Dok neki odbijaju sunevo
zraenje i time sputaju temperaturu atmosfere, drugi imaju suprotan uinak. Kao a, na
primjer, koja je crna i dobro apsorbira zraenje, i uz to omoguuje stvaranje naoblake sa
sitnim kapima vode, dok nezagaen zrak ima oblake s velikim kapima. Takvi nezagaeni
oblaci znatno efikasnije odbijaju sunevo zraenje. Na primjer: satelitska slika istone obale
SAD-a pokazuje naoblaku sa sitnim kapima, dok podruje iznad Kanade ima neto ii zrak i
normalne oblake.
Okeani takoer igraju veliku ulogu jer akumuliraju ogromnu koliinu topline i odreuju
klimatska zbivanja u atmosferi. Stoga su vrlo bitan faktor u predvianjima promjena klime.
Meutim, ova saznanja imaju i pozitivnu stranu. Predvianja nekih naunika govore da bi
smanjenje zagaenja zraka navedenim plinovima i aerosolima bilo neusporedivo bitnije i
jednostavnije od smanjenja CO2, dok se veina naunika slae da su najvei krivci za
zagrijavanje gasovi koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva.
OZONSKA RUPA
Ozonska rupa je geografski ograniena pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi. Prvi
puta su otkrivene u 1970-tim, i to u junoj hemisfer. Ozonski sloj je dio stratosfere na visini
od 12 - 50 km. Uzroci pojave ozonskih rupa su sporne. Neki naunici tvrde da su to prirodne
pojave, dok drugi tvrde da je ovjek uzrok toga.

U skladu sa miljenjem da ovjek izaziva nastanak ozonskih rupa, navodi se da one nastaju i
zbog ovjekova uticaja na okolinu i koritenja staklenikih plinova u industriji (ti plinovi
doprinose unitavanju zemljinog ozonskog omotaa i zbog toga na povrinu pristie vea
koncentracija pogubnih ultraljubiastih zraka sa Sunca). Iako su gotovo sve drave, lanice
Ujedinjenih nacija tokom 1990-tih smanjile ili potpuno obustavile upotrebu staklenikih
plinova, zbog "zakanjelog" efekta djelovanja jo najmanje nekoliko desetljea e biti
prisutan fenomen pojave ozonkih rupa. Pretpostavlja se da e ovjekov utjecaj na ozonske
rupe isputanjem staklenikih plinova nestati negdje oko 2050. godine.

ZAKLJUAK
Razumna, kontrolirana i smanjena upotreba kemijskih sredstava i poduzimanje odgovarajuih
mjera koje spreavaju zagaenje voda i zraka znai, istovremeno, i smanjenje zagaenosti tla i
smanjenja stvaranja ozonskih rupa. Zagaena zemljita postaju izvor daljeg zagaenja
prirode, te je neophodno da se zagaenje tla svede na to manju mjeru i da se poduzmu
adekvatne mjere spreavanja daljeg zagaenja.