Professional Documents
Culture Documents
Skritpa HTML Css PHP Mysql Javascript
Skritpa HTML Css PHP Mysql Javascript
foiskripte.com
neslubene skripte
HTML-CSS-PHP-MySQL-JavaScript skripta
by: Ivan Crnjevi
HTTP protokol?
Hypertext Transfer Protocol , tvorac Tim Berners Lee.
HTTP protokol je protokol tipa zahtjev/odgovor. Klijent alje zahtjev posluitelju i posluitelj odgovara u
obliku metode zahtjeva, (URI - Uniform Resource Identifier), verzije protokola, slijedi MIME izgled poruke
koja sadrava modifikatore, klijentove informacije i mogue tijelo poruke.
alje se preko veze sa posluiteljem. Posluitelj odgovara sa linijom statusa, ukljuujui verziju protokola
poruke, i kod za uspjeh ili neuspjeh, slijedi MIME izgled poruke koja sadri verziju posluitelja, meta
informacije o entitetu i mogui sadraj tijela entiteta.
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
to znai XML?
XML je kratica za Extensible Markup Language. XML je jezik koji se oznaava slino kao HTML.
XML je dizajniran za prijenos podataka, a ne za prikaz podataka. XML oznake nisu unaprijed definirane. Morate
definirati vlastite.
Komentari u HTML-u?
<!--This is a comment.-->
to su elementi a to atributi?
<element> </element> (h1, p, ul, ol, table, td, a, img, frame, form....)
Atributi- predstavljaju dodatne informacije o elementu i dolaze uvijek uz vrijednost koja se stavlja pod navodnike
(text-color, color, border...)
Liste?
a)Sreene liste (order list)
<ol>
<li>Coffee</li>
<li>Milk</li>
</ol>
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
Div
Div definira sekciju html dokumenta. DIV je oznaka koja opisuje BLOK, odnosno neku odreenu cjelinu na stranici.
Blok oblikom pokriva se format veeg broja drugih oznaka koje zajedno formiraju odreeni blok/pravokutnik. Slui za
definiranje logike cjeline web stranice. <div> tag se smjeta unutar <body> taga, moe mu se dodati class ili id.
Unutar diva moemo mijenjati neke karakteristike kao to je pozicija na stranici, marigine, padding, rub i
horizontalno centriranje teksta.
Mail u linku?
<a href= mailto: nekimail@.com > Ovo je moj mail </a>
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
to znai Form
Form govori browseru gdje formular poinje a gdje zavrava. Omoguuje prikupljanje podataka o posjetiteljima.
Graene su pomou polja i gumba kojima se pokreu odreene akcije. U njoj mogu biti radio buttoni, checkboxevi,
padajui izbornik (select), textarea (prozor za tekst), text, password, submit, reset...
<form action="">
<input type="checkbox" name="vehicle" value="Bike">I have a bike<br>
<input type="checkbox" name="vehicle" value="Car">I have a car
</form>
<form action="demo_form.asp">
<label for="male">Male</label>
<input type="radio" name="sex" id="male" value="male"><br>
<label for="female">Female</label>
<input type="radio" name="sex" id="female" value="female"><br>
<input type="submit" value="Submit">
</form>
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
Gumb Submit
Koristi se kako bi poslali podatke sa forme serveru. Metodama get i post. Podaci su poslani stranici specificiranoj u
formi atributa action.
foiskripte.com
neslubene skripte
Style u html-u? To je atribut, nepraktian i vremenski zahtjevan nain stiliziranja HTML dokumenta putem CSS.
Umjesto toga preporuuje se stiliziranje HTML dokumenta koritenjem koji se nalazi u vanjskoj css datoteci
<p style="color:blue;margin-left:20px;">This is a paragraph.</p>
MAPIRANJE slike
<img src="planets.gif" width="145" height="126" alt="Planets" usemap="#planetmap" />
<map name="planetmap">
<area shape="rect" coords="0,0,82,126" alt="Sun" href="sun.htm" />
<area shape="circle" coords="90,58,3" alt="Mercury" href="mercur.htm" />
<area shape="circle" coords="124,58,8" alt="Venus" href="venus.htm" />
</map>
Unutar mape su definirana tri podruja unutar mape. Podrujima su odreeni oblici i dane koordinate unutar slike.
Korisniku se klikom na odreeno podruje omoguuju razliite radnje. U navedenom primjeru je omoguen prelazak
na novi HTML dokument (npr href="sun.htm").
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
CSS
to je CSS?
CSS ili Cascading Style Sheets nije programski jezik ve su to instrukcije kako da preglednik prikae html
elemente.
CSS-om se definira kako e se HTML elementi prikazati na web stranici te razdvaja dizajn od sadraja.
CSS je dodan HTML-u 4.0 kako bi se rijeio problem dizajna
CSS se koristi interno (unutar style tagova) ili eksterno (CSS datoteka)
Stil (CSS) se obino sprema u eksterne CSS datoteke (tipino, datoteke sa .css kao ekstenzijom). Eksterne
CSS datoteke omoguuju vam da promijenite izgled svih web stranica (koje koriste istu CSS datoteku),
ureujui samo jednu datoteku.
to nam omoguava?
Omoguava nam jednostavnu promjenu stila nekog dokumenta, jednostavno pridruivanje istog stila
razliitim html dokumentima.
Koja je njegova uloga u odnosu na html?
CSS kontrolira izgled i poloaj svih elemenata na stranici, te razdvaja dizajn od sadraja. CSS je jezik za oblikovanje
stila koji odreuje izgled HTML dokumenta. Npr. CSS moe odreivati vrstu slova, boje, margine, crte, visinu, irinu,
pozadinsku sliku, napredno pozicioniranje i tota drugo.
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
Umetanje CSS-a
a) Eksterna CSS datoteka
<head>
<link rel="stylesheet" type="text/css" href="mystyle.css">
</head>
PITUP
foiskripte.com
neslubene skripte
Implicitno?
Uputa se koristi bez posebnog navoenja:
<html>
<head>
<style type="text/css">
body { background: yellow; color: blue }
h1 { color: brown }
</style>
</head>
<body>
<h1>css formatiranje</h1>
<p>ovo je paragraf</p>
</body>
</html>
Eksplicitno?
Uputa se koristi uz atribut class. Selektor klase (class selector) se koristi za specificiranje stila za grupu elemenata.
Suprotno od ID selektora, class selektor se esto koristi na nekoliko elemenata. Ova metoda vam omoguuje
definiranje stila grupi elemenata sa istim class atributom. Class selektor koristi HTML-ov class atribut, te je definiran
sa "." (bez navodnika).
<html>
<head>
<style type="text/css">
body { background: yellow; color: blue }
.bijelo { color: white }
</style>
</head>
<body>
<p>ovo je paragraf 1.</p>
<p class=bijelo>ovo je paragraf 2.</p>
</body>
</html>
Jednoznano?
Uputa se koristi uz atribut ID koji garantira jedinstvenu vrijednost u dokumentu. ID selektor se koristi za specificiranje
stila za jedan, unikatan element. ID selektor koristi HTML-ov id atribut, te je definiran sa "#" (bez navodnika).
<html>
<head>
<style type="text/css">
body { background: yellow; color: green }
h1#plavo { color: blue }
#plavo { color: brown }
</style>
</head>
<body>
<h1 id=plavo>css formatiranje</h1>
<p id=plavo>ovo je paragraf</p>
</body> </html>
PITUP
10
foiskripte.com
neslubene skripte
Pseudoklase
Koriste se za specijalne efekte kod nekih selektora, tipa promjena boje linka putem mia
neposjeeni link
posjeeni link
Pogled na svaki element kao na kutiju kojoj se mogu dodijeliti odreene osobine.
Uputa za kutiju moe odrediti:
a)margine (maring-top, margin-left....)
b)praznine (padding-top, padding-left...)
c)granice (border-top, border-right, border-color...)
d)nain prikaza elementa (width, height, float, display...)
e)razliite osobine smjetaja (top, right, position, float, overflow,visability....)
PITUP
11
foiskripte.com
neslubene skripte
2. Postotak: -,+,broj%
3. Boja
a) opisna
b) brojana
CSS pozicije?
a) position: absolute
b) position: fixed
c) position: relative
Poravnanje teksta ?
Text-align: left/right/center justify (svi ista irina)
Odmaknuti tekst?
Padding-left: 20px;
PITUP
12
foiskripte.com
neslubene skripte
PHP
Otac PHP-a ?
PHP je kreirao Rasmus Lerdorf 1995. I on je napisao Common Gateway Interface (CGI) zajedno sa Andi
Gutmans i Zeev Suraski
to je php? U emu je znaaj php-a? to nam omoguava?
PHP je skriptni jezik za programiranje na strani posluitelja. Kratica PHP Hypertext Preprocessor.
Za njegovo izvoenje je potreban web posluitelj (Apache).
Omoguava nam preuzimate podatke iz forme, generirati dinamike web stranice, slati i primati cookie, rad s bazama
podataka, podrava i druge protokole (npr. HTTP, POP3).
Komentari u php-u?
PITUP
13
foiskripte.com
neslubene skripte
Za to slue varijable?
Slue za privremeno pohranjivanje odreene vrijednosti, pa se ta vrijednost moe koristiti vie puta kroz
cijeli kod.
Varijabla ne moe biti vidljiva i nevidljiva, nego po KRITERIJU VIDLJIVOSTI imamo superglobalne, globalne i lokalne, a
po TIPU PODATAKA je recimo $_POST array
to je npr $pjesme=$_POST[pjesme]
U varijablu $pjesme se sprema sadraj POST-a pod kljucem pjesme
Vidljivost varijabli
a)Ugraene superglobalne varijable koje su vidljive bilo gdje a one su:
$GLOBALS, $_SERVER, $_REQUEST, $_POST, $_GET, $_FILES, $_COOKIE, $_SESSION.
b)globalne varijable koje su definirane kroz cijelu skriptu, ali ne funkcijama
$neka_varijabla
c)Globalne varijable koje su proslijeene funkciji te tako su vidljive i u samoj funkciji i one sadre rije
global prije same varijable npr global $varijabla
$data='My data';
function menu(){
global $data;
echo "[".$data."]";
}
menu();
d)Varijable definirane u funkcijama su lokalne varijable.
function test() { $grad = "Zabok"; }
Testiranje statusa varijable?
Isset()
provjera postojanja varijable
!isset()
ako ne postoji varijabla
Empty() provjeri da li je varijabla prazna
!empty() ako nije prazna
Unset() obrii varijablu
Testiranje i pretvaranje tipa podatka?
gettype() koji je tip
int settype (string var, string type) strogo odreen tip
is_array() da li je niz
is_string
is_object
PITUP
14
foiskripte.com
neslubene skripte
PITUP
15
foiskripte.com
neslubene skripte
Operatori usporeivanja
!
==
===
!=
<>
!==
<
>
<=
>=
negacija (ne)
jednako
identino (moraju biti jednaki po tipu i vrijednosti)
nije jednako
nije jednako
nije identino
manji od
vei od
manji ili jednak
vei ili jednak
Logiki operateri
and
or
xor
&&
II
i
ili
ili jedan ili drugi
i
ili
PITUP
16
foiskripte.com
neslubene skripte
Petlje
a) While petlja izvrava svoj blok naredbi dokle god je izraz u uvjetu istinit (true). Uvjet se ispituje prije izvoenja
bloka naredbi. Zbog toga je mogue da se blok ne izvri niti jednom ukoliko je uvjet na poetku false.
<?
$brojac = 1;
while ( $brojac <= 3 ) {
echo $brojac." ";
$brojac = $brojac+1;
}
?>
b) Do while petlja uvjet se ispituje tek nakon izvravanja bloka naredbi. Tako da je uvijek garantirano barem jedno
izvravanje bloka naredbi iako je uvjet odmah na poetku false.
<?
do {
kod koji se ponavlja - izvrava se jednom bez obzira na uvjet
} while (uvjet);
?>
c) For petlja koristi broja petlje koji se prije svakog izvravanja bloka naredbi petlje uvea ili smanji. For petlju
koristite kada znate toan broj potrebnog ponavljanja bloka petlje. For petlja se razlikuje od while petlje samo po
tome to doputa definiranje i inicijalizaciju brojaa u jednoj liniji
<?
for($brojac = 1;$brojac<=3;$brojac++){
echo $brojac." ";
}
?>
d) Foreach petlja- Foreach petlja se koristi za rad sa nizovima. Ona prolazi kroz svaki element danog niza i obavlja
blok naredbi. Moe spremiti klju i vrijednost svakog elementa niza u posebne varijable u kojim se za svako
ponavljanje petlje nalaze klju i vrijednost elementa niza na kojem se trenutno nalazi nutarnji pokaziva. Nutarnji
pokaziva se prije ulaska u petlju nalazi na 0 i svakim novim krugom u petlji poveava se za 1. Novim zvanjem foreach
petlje nutarnji pokaziva se resetira. Petlja se vrti sve dok ne ostane bez elemenata niza.
<?
$dan_datum["Ponedjeljak"] = "1.1.2007";
$dan_datum["Utorak"] = "2.1.2007";
$dan_datum["Srijeda"] = "3.1.2007";
foreach($dan_datum as $dan => $datum){
echo $datum." je ".$dan."<br />";
}
?>
PITUP
17
foiskripte.com
neslubene skripte
Naredbe/instrukcije
a) If/ if/else else/if naredba provjerava da li je izraz koji mu je predan istinit (true) te tada izvrava dio koda koji
slijedi, a ukoliko nije istinit provjerava postoji li kljuna rijei else i alternativni iskaz koji treba izvriti.
<?
$i=2;
if ($i==1){
echo "Uvjet1 je zadovoljen";
} elseif ($i==2) {
echo "Uvjet2 je zadovoljen";
} else {
echo "Ni prvi ni drugi uvijet nije zadovoljen";
}
?>
b) Switch naredba moemo provjeriti jako puno uvjeta odjedanput. Switch petlja je puno bra, korisnija i
jednostavnija od if petlje. Jedna switch petlja moe zamijeniti desetke if petlji. Switch petlja radi tako da uzme jednu
varijablu i provjerava je sa svim dostupnim sluajevima.
<?
$i=2;
switch($i){
case 1:
echo "i=1";
break;
case 2:
echo "i=2";
break;
default:
echo "i nije meu definiranim";
break;
}
?>
Funkcije
Funkcija je niz naredbi koja se ne izvravaju po redu nego se moe pozvati vie puta. Nije osjetljiva na velika i mala
slova.
Koritenjem funkcija skraujemo kod jer kad jednom definiramo funkciju, moemo ju pozvati bilo gdje u skripti.
Ako funkcija vraa neku vrijednost tada to definiramo pomou kljune rijei return.
PITUP
18
foiskripte.com
neslubene skripte
Vrste funkcija?
1)ugraene od sustava
a) if (strlen ($vrijednost) >5
b) if (is_string ($vrijednost)
c) if (is_int ($vrijednost)
Array funkcije?
array_push() funkcija koja umee jedan ili vie elemenata na kraj niza
<?php
$a=array("red","green");
array_push($a,"blue","yellow");
print_r($a);
?>
implode() funkcija vraa string iz elemenata niza
<?php
$arr = array('Hello','World!','Beautiful','Day!');
echo implode(" ",$arr);
?>
explode() funkcija mijenja string u niz
<?php
$str = "Hello world. It's a beautiful day.";
print_r (explode(" ",$str));
?>
to je date() ?
Funkcija za vraanje vremena
Klase
su biblioteke funkcija, kolekcija varijabli i funkcija koje su gotove i ubrzavaju programiranje, ukljuuju se u skriptu
(include (naziv klase.php))
Objekti
grupe elemenata u klasama ( npr jedan dio weba)
PITUP
19
foiskripte.com
neslubene skripte
Konstante
su ime ili identifikator za jednostavnu vrijednost
<?php
define("GREETING" , "Hello);
echo constant("GREETING");
?>
Cookie
Kolaii nam omoguavaju pohranjivanje informacije o posjetitelju na njegovo raunalo, kako bismo prilikom
sljedeeg posjeta mogli pristupiti istima.
Jedna od uobiajenih upotreba je za vrijeme zadnjeg posjeta stranicama.
Isto tako je mogue pohranjivati i druge podatke kao korisniko ime, lozinku, podatke o sadraju koarici kod online
duana....
Sprema se u pregledniku na strani klijenta.
Cookie se postavalja pomocu setcookie() i parametara setcookie ( $name , $value, $expire,)
$name - ime kolaia
$value vrijednost koja se sprema
$expire koliko traje kolai
Session
PHP sessioni su "sigurna alternativa cookie-ima". Razlika izmeu cookie-a i sessiona je ta ta su cookie-i pohranjeni
na koristikom raunalu, a sessioni na serveru.
Sessionima se moe pristupati koristei $_SESSION super-globalni niz (varijablu). Ta se varijabla deklarira funkcijom
session_start() koja mora biti prva naredba u php codu. Sve sessione briemo koristei session_destroy() funkciju.
Sesije nam trebaju kod autorizacije korisnika na web.
PITUP
20
foiskripte.com
neslubene skripte
MYSQL
to znai mysqli_fatch_array ?
Dohvati novi redak u obliku polja u setu rezultata
Funkcija mysqli_fetch_array() vraa jedan slog iz tablice kao niz, i to ona polja (stupce) koji su izabrani naredbom
SELECT. Svaki sljedei poziv te funkcije vraa sljedei slog iz tablice (pokaziva se pomie na poetak sljedeeg reda u
tablici).
Ako se ele dohvatiti svi slogovi u tablici, koristi se petlja while i u uvijetu se poziva funkcija mysqli_fetch_array. Ona
vraa vrijednost u PHP varijablu (odnosno niz) $row.
Dakle, sve dok funkcija vraa vrijednost u varijablu $row, izvrit e se naredbe unutar while petlje. Za ispis vrijednosti
iz svakog retka tablice, s pomou ECHO naredbe ispisuju se lanovi niza
while($row = mysqli_fetch_array($result))
{
echo $row['FirstName'] . " ". $row['LastName'] . "<br>";
}
to znai mysqli_query($upit)?
Predstavlja pokretanje upita
21
foiskripte.com
neslubene skripte
JAVASCRIPT
to je javascript?
JavaScript je objektno orijentirani programski jezik skriptiranja koji se moe izvravati unutar razliitih
preglednika zbog ega nije ovisan o platformi pa se moe izvravati na razliitim platformama.
Oznaava se sa <script> </script> JavaScript razlikuje velika i mala slova.
Postoje tri razine: a) sredinji dio b) dio za programiranje na strani klijenta c) dio za programiranje na
strani posluitelja
Php vs javascript
PHP se izvrava na serveru a Javascript se izvrava lokalno na raunalu (u pregledniku).
U PHP-u varijable zapoinju sa znakom $ te iste moraju zapoeti sa slovom ili sa znakom _.
Ne smiju zapoeti brojem (npr. $var1 ispravno, $v1ar ispravno, $1var neispravno). Varijable mogu sadravati
alfanumerike znakove, s time da im ime, a ne smiju sadravati razmake izmeu rijei.
Takoer su osjetljive na mala i velika slova (varijable istog imena ali razliite veliine slova php prepoznaje kao dvije
razliite varijable).
U PHP $ a u javi ne, u javi kad se prvi put postavlja vrijednost, stavlja se var pr. Var ime varijable= vrijednost
U php-u varijable vidi samo posluitelj, a u javascriptu i klijent i posluitelj.
DOM
Document Object Model koji odreuje strukturu dokumenta i nain kao se pristupa dokumentu. S njime
programeri mogu graditi dokumente, navigirati njihovu strukturu, dodati, mijenjati i brisati elemente i
sadraj.
b)Hijerarhije c)Pauina
PITUP