You are on page 1of 21

1

foiskripte.com

neslubene skripte

HTML-CSS-PHP-MySQL-JavaScript skripta
by: Ivan Crnjevi

WEB & HTML


Oevi weba?
1989 g .Tim Berners-Lee uz pomo Robert Cailliau, a poetci datiraju su jo od 1940 Andy van Dam,
Douglas Englebart

Tko je tvorac HTML-a?


Tim Berners-Lee 1993. sada je kontroliran od strane World Wide Web Consortium, iji je Tim predsjednik.
Znaenje HTML ?
HyperText Markup Language. Osnovna svrha mu je definiranje sadraja dokumenta.
To je jezik oznaka kojim se definiraju elementi,a njih prepoznaje preglednik.
Preglednik je program koji koristimo da bi radili sa web dokumentima.
Web posluitelj nam omoguava da dohvatimo dokumente koji su stavljeni na javno koritenje i prikazuje nam
putem http protokola sliku kao objekt na ekranu.
HTML se sastoji od elemenata-oznaka dakle skupa podataka i sintakse.
HTML dokument je hipermedijski, po formatu je text, po sintaksi je HTML. SRCE je sadraj. Sintaksa HTML poetna i
zavrna oznaka, izmeu je sadraj.

HTTP protokol?
Hypertext Transfer Protocol , tvorac Tim Berners Lee.
HTTP protokol je protokol tipa zahtjev/odgovor. Klijent alje zahtjev posluitelju i posluitelj odgovara u
obliku metode zahtjeva, (URI - Uniform Resource Identifier), verzije protokola, slijedi MIME izgled poruke
koja sadrava modifikatore, klijentove informacije i mogue tijelo poruke.
alje se preko veze sa posluiteljem. Posluitelj odgovara sa linijom statusa, ukljuujui verziju protokola
poruke, i kod za uspjeh ili neuspjeh, slijedi MIME izgled poruke koja sadri verziju posluitelja, meta
informacije o entitetu i mogui sadraj tijela entiteta.

PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

Razlika izmeu HTML i XHTML, to znai taj X


XHTML je stroi i zahtjeva oznaku kraja i potivanje redoslijeda otvaranja i zatvaranja po principu LIFO - zadnji unutra
prvi van .
Razlikuje velika i mala slova. Vrijednosti atributa moraju biti unutar navodnika. X oznaava Extensible proiriv jer je
nastao na temelju HTML-a i XML-a.

to znai XML?
XML je kratica za Extensible Markup Language. XML je jezik koji se oznaava slino kao HTML.
XML je dizajniran za prijenos podataka, a ne za prikaz podataka. XML oznake nisu unaprijed definirane. Morate
definirati vlastite.

Komentari u HTML-u?
<!--This is a comment.-->

to su elementi a to atributi?
<element> </element> (h1, p, ul, ol, table, td, a, img, frame, form....)
Atributi- predstavljaju dodatne informacije o elementu i dolaze uvijek uz vrijednost koja se stavlja pod navodnike
(text-color, color, border...)

Liste?
a)Sreene liste (order list)
<ol>
<li>Coffee</li>
<li>Milk</li>
</ol>

b)Nesreene liste (unordered list)


<ul>
<li>Coffee</li>
<li>Tea</li>
<li>Milk</li>
</ul>

PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

Header, body, footer.


Zaglavlje ima najviu ulogu kod pretraivaa (search engine) kako bi dobivali informacije o stranici. Header moe
sadravati naslov (title), meta podatke (autor, znakovi..), link odnosno vezu na vanjski dokument i naravno stil (style).
Hrvatski palatali: <meta http-equiv=content-type content=text/html; charset=utf-8/>
Tijelo sadri elemente kojima se opisuje sadraj.
Footer oznaka za podnoje dokumenta ili odreenog dijela dokumenta, obino sadri autora, autorska prava...

Div
Div definira sekciju html dokumenta. DIV je oznaka koja opisuje BLOK, odnosno neku odreenu cjelinu na stranici.
Blok oblikom pokriva se format veeg broja drugih oznaka koje zajedno formiraju odreeni blok/pravokutnik. Slui za
definiranje logike cjeline web stranice. <div> tag se smjeta unutar <body> taga, moe mu se dodati class ili id.
Unutar diva moemo mijenjati neke karakteristike kao to je pozicija na stranici, marigine, padding, rub i
horizontalno centriranje teksta.

Frame i iframe razlike?


Frame je podprozor i definira se sa <frameset>
Iframe- interni okvir, prikazuje web stranicu unutar web stranice, kod njega netreba upisivati frameset

Mail u linku?
<a href= mailto: nekimail@.com > Ovo je moj mail </a>

Razlika include i require?


Require e napraviti fatal error i zaustaviti skriptu, dok e include pokazati warning i nastavit e skriptu.

Linkovi i otvaranje stranica na odreenom dijelu (sidro)


<a href= http://www.google.hr> Google </a>
Za odreeni dio <a href="#tips">Visit the Useful Tips Section</a>

PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

to znai Form
Form govori browseru gdje formular poinje a gdje zavrava. Omoguuje prikupljanje podataka o posjetiteljima.
Graene su pomou polja i gumba kojima se pokreu odreene akcije. U njoj mogu biti radio buttoni, checkboxevi,
padajui izbornik (select), textarea (prozor za tekst), text, password, submit, reset...

Kako napraviti formu


U oznaci forme trebamo odrediti metodu, name i akciju. Zatim trebamo odrediti input elemente koji se koriste kako
bi selektirali informacije o korisniku.

Input boxovi, labele, radio buttoni i sl.


<form name=forma action="demo_form.asp">
First name: <input type="text" name="fname"><br>
Last name: <input type="text" name="lname"><br>
<input type="submit" value="Submit">
</form>
<form action="">
<input type="radio" name="sex" value="male">Male<br>
<input type="radio" name="sex" value="female">Female
</form>

<form action="">
<input type="checkbox" name="vehicle" value="Bike">I have a bike<br>
<input type="checkbox" name="vehicle" value="Car">I have a car
</form>
<form action="demo_form.asp">
<label for="male">Male</label>
<input type="radio" name="sex" id="male" value="male"><br>
<label for="female">Female</label>
<input type="radio" name="sex" id="female" value="female"><br>
<input type="submit" value="Submit">
</form>

PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

Spajanje elija (Col span i row span)


Colspan spajanje elija u tablicama
Rowspan spajanje redova u tablicama
<table>
<tr>
<th>Month</th>
<th>Savings</th>
</tr>
<tr>
<td>January</td>
<td>$100</td>
</tr>
<tr>
<td>February</td>
<td>$100</td>
</tr>
<tr>
<td colspan="2">Sum: $180</td>
</tr>
</table>

Gumb Submit
Koristi se kako bi poslali podatke sa forme serveru. Metodama get i post. Podaci su poslani stranici specificiranoj u
formi atributa action.

to znai target atribut u html i css


Target je ciljani okvir u kojem e se povezani dokument otvoriti
target =_blank otvara se u novom prozoru.
target =_self otvara se u istom prozoru

Stilovi formatiranja dokumenata kod html-a


a) Stari stil RGB (red, green, blue) #0000f
b) Unaprijeeni stari stil (naziv boje) text= white
c) Kaskadni stil (css)
PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

Kako u htmlu ureujemo boje?


Atributima i njihovim vrijednostima ili putem CSS

Pozadina bez CSS to je to?


Pozadina je atribut u nekoj sekciji npr. body- Stavi se tag bgcolor=black

Kako umetnuti pozadinsku sliku u html?


Pomou atributa background. Sintaksa <body background="bgimage.jpg"> ili
pomou CSS-a: <body style="background-image:url(bgimage.jpg)">

SRC kod ubacivanja slika?


Unutar oznake img dodjeljuje se atribut src i njegova vrijednost. src="location" putanja do izvora grafike, moe biti
relativna (link na sliku unutar file-a) ili apsolutna (link na sliku na nekom drugom web site-u)
alt="alterntivetext" zamjenski tekst za sliku Img oznaka je jedna od rijetkih koja se ne zatvara na klasian nain
nego sa />
<img src=images/slika.gif alt=alternativni naslov za sliku />

Style u html-u? To je atribut, nepraktian i vremenski zahtjevan nain stiliziranja HTML dokumenta putem CSS.
Umjesto toga preporuuje se stiliziranje HTML dokumenta koritenjem koji se nalazi u vanjskoj css datoteci
<p style="color:blue;margin-left:20px;">This is a paragraph.</p>

Kako postaviti link preko slike?


Izmeu otvorenog i zatvorenog Tag-a a postavimo prikaz slike
<a href=myfile.html> <img src=rainbow.gif> </a>

MAPIRANJE slike
<img src="planets.gif" width="145" height="126" alt="Planets" usemap="#planetmap" />
<map name="planetmap">
<area shape="rect" coords="0,0,82,126" alt="Sun" href="sun.htm" />
<area shape="circle" coords="90,58,3" alt="Mercury" href="mercur.htm" />
<area shape="circle" coords="124,58,8" alt="Venus" href="venus.htm" />
</map>
Unutar mape su definirana tri podruja unutar mape. Podrujima su odreeni oblici i dane koordinate unutar slike.
Korisniku se klikom na odreeno podruje omoguuju razliite radnje. U navedenom primjeru je omoguen prelazak
na novi HTML dokument (npr href="sun.htm").
PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

CSS
to je CSS?
CSS ili Cascading Style Sheets nije programski jezik ve su to instrukcije kako da preglednik prikae html
elemente.
CSS-om se definira kako e se HTML elementi prikazati na web stranici te razdvaja dizajn od sadraja.
CSS je dodan HTML-u 4.0 kako bi se rijeio problem dizajna
CSS se koristi interno (unutar style tagova) ili eksterno (CSS datoteka)
Stil (CSS) se obino sprema u eksterne CSS datoteke (tipino, datoteke sa .css kao ekstenzijom). Eksterne
CSS datoteke omoguuju vam da promijenite izgled svih web stranica (koje koriste istu CSS datoteku),
ureujui samo jednu datoteku.
to nam omoguava?
Omoguava nam jednostavnu promjenu stila nekog dokumenta, jednostavno pridruivanje istog stila
razliitim html dokumentima.
Koja je njegova uloga u odnosu na html?
CSS kontrolira izgled i poloaj svih elemenata na stranici, te razdvaja dizajn od sadraja. CSS je jezik za oblikovanje
stila koji odreuje izgled HTML dokumenta. Npr. CSS moe odreivati vrstu slova, boje, margine, crte, visinu, irinu,
pozadinsku sliku, napredno pozicioniranje i tota drugo.

CSS sintaksa? Sintaksa CSS-a se sastoji od 2 dijela:


a)SELEKTORA HTML elementa kojem elite pridruiti neki stil
b) DEKLARACIJA atributa HTML elementa kojem je pridruena odreena vrijednost.
Svojstvo je stilski atribut koji elite promijeniti. Svako svojstvo mora sadravati vrijednost. Svaka deklaracija zavrava
sa tokom-zarezom. Preporuljivo je da svaku deklaraciju stavljate u zaseban redak, kako bi va CSS bio pregledniji.
Primjer:
selektor
{
svojstvo1:vrijednost;
svojstvo2:vrijednost;
svojstvo3:vrijednost;
}

PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

Umetanje CSS-a
a) Eksterna CSS datoteka
<head>
<link rel="stylesheet" type="text/css" href="mystyle.css">
</head>

b) Interni CSS (internal)


<head>
<style>
body {background-color: linen;}
h1 { color: maroon; margin-left: 40px;}
</style>
</head>
c) Postaviti CSS u istu liniju kao i HTML element (inline)
<h1 style="color:blue;margin-left:30px;">This is a heading.</h1>

SELEKTORI CSS-a mogu biti :


oznaka (body, h1, p, img, a i sl.) - Implicitno
.klasa (.naslov, .vazno, i sl.) -Eksplicitno
#id (#naslov, #vazno, i sl.) - Jednoznano (ID)
oznaka.klasa (h1.glavni, p.citat, img.portret, a.izbornik i sl.)
oznaka#id (h1#glavni, img#portret, a#izbornik i sl.)

Koje vrste CSS-a imamo tj naini implementacije/definiranja


Css moemo definirati:
a) Implicitno oznaka (body, h1, p, img, a i sl.)
b) Eksplicitno klasa (.naslov, .vazno, i sl.) c) Jednoznano (ID) #id (#naslov, #vazno, i sl.)
d)Kombinacije navedenih
e)Peudoklasa

PITUP

foiskripte.com

neslubene skripte

Implicitno?
Uputa se koristi bez posebnog navoenja:
<html>
<head>
<style type="text/css">
body { background: yellow; color: blue }
h1 { color: brown }
</style>
</head>
<body>
<h1>css formatiranje</h1>
<p>ovo je paragraf</p>
</body>
</html>
Eksplicitno?
Uputa se koristi uz atribut class. Selektor klase (class selector) se koristi za specificiranje stila za grupu elemenata.
Suprotno od ID selektora, class selektor se esto koristi na nekoliko elemenata. Ova metoda vam omoguuje
definiranje stila grupi elemenata sa istim class atributom. Class selektor koristi HTML-ov class atribut, te je definiran
sa "." (bez navodnika).
<html>
<head>
<style type="text/css">
body { background: yellow; color: blue }
.bijelo { color: white }
</style>
</head>
<body>
<p>ovo je paragraf 1.</p>
<p class=bijelo>ovo je paragraf 2.</p>
</body>
</html>
Jednoznano?
Uputa se koristi uz atribut ID koji garantira jedinstvenu vrijednost u dokumentu. ID selektor se koristi za specificiranje
stila za jedan, unikatan element. ID selektor koristi HTML-ov id atribut, te je definiran sa "#" (bez navodnika).
<html>
<head>
<style type="text/css">
body { background: yellow; color: green }
h1#plavo { color: blue }
#plavo { color: brown }
</style>
</head>
<body>
<h1 id=plavo>css formatiranje</h1>
<p id=plavo>ovo je paragraf</p>
</body> </html>
PITUP

10

foiskripte.com

neslubene skripte

Razlika izmeu klase i id-a?


ID se u dokumentu moe pojaviti samo jednom, a klasa koliko je puta potrebno, odnosno:
1 ID = 1 element

1 CLASS = vie elemenata

Pseudoklase
Koriste se za specijalne efekte kod nekih selektora, tipa promjena boje linka putem mia

a:link {color: #FF0000;}

neposjeeni link

a:visited {color: #00FF00;}

posjeeni link

a:hover {color: #FF00FF;}

miem preko linka

a:active { color: #0000FF;} izaberi link


Css pogled na kutiju?

Pogled na svaki element kao na kutiju kojoj se mogu dodijeliti odreene osobine.
Uputa za kutiju moe odrediti:
a)margine (maring-top, margin-left....)
b)praznine (padding-top, padding-left...)
c)granice (border-top, border-right, border-color...)
d)nain prikaza elementa (width, height, float, display...)
e)razliite osobine smjetaja (top, right, position, float, overflow,visability....)
PITUP

11

foiskripte.com

neslubene skripte

Mjerne jedinice CSS-a ?


1. Duljina:

a)relativne: em, ex, px; b) apsolutne: in, cm, mm;

2. Postotak: -,+,broj%
3. Boja

a) opisna

b) brojana

Nabroji neke atribute CSSa?


background, border, color, height, width, text-align, font, background,...

CSS pozicije?
a) position: absolute
b) position: fixed
c) position: relative

pozicija s obzirom na roditelja, unutar tog diva


pozicija relativno na ekran preglednika
pozicija relativno s obzirom na normalnu poziciju

Pozadina u donjem dijelu?


Background-position: bottom;

Ponavljanje pozadine po osi?


Background-reapet: reapet-x;

Veliina slova mala/velika/veliko prvo slovo rijei?


Text-transform: lowercase/uppercase/capitalize

Unos teksta sa nekoliko stupaca i kolona?


<textarea cols=40 rows=10 >

Poravnanje teksta ?
Text-align: left/right/center justify (svi ista irina)

Odmaknuti tekst?
Padding-left: 20px;

PITUP

12

foiskripte.com

neslubene skripte

PHP
Otac PHP-a ?
PHP je kreirao Rasmus Lerdorf 1995. I on je napisao Common Gateway Interface (CGI) zajedno sa Andi
Gutmans i Zeev Suraski
to je php? U emu je znaaj php-a? to nam omoguava?
PHP je skriptni jezik za programiranje na strani posluitelja. Kratica PHP Hypertext Preprocessor.
Za njegovo izvoenje je potreban web posluitelj (Apache).
Omoguava nam preuzimate podatke iz forme, generirati dinamike web stranice, slati i primati cookie, rad s bazama
podataka, podrava i druge protokole (npr. HTTP, POP3).

Komentari u php-u?

// Komentar za jednu liniju koda


# Komentar za jednu liniju koda
/*
Komentar za vie
Linija koda
*/

Tipovi podataka php-a


a) nizovi arrays
b) decimalni brojevi floating point numbers
c) cijeli brojevi integers
d) objekti objects
e) znakovi/slova strings

Kako umeemo php u HTML dokument?


Umeemo ga pomou oznaka poetak <?php> i kraj ?>

PITUP

13

foiskripte.com

neslubene skripte

Za to slue varijable?
Slue za privremeno pohranjivanje odreene vrijednosti, pa se ta vrijednost moe koristiti vie puta kroz
cijeli kod.
Varijabla ne moe biti vidljiva i nevidljiva, nego po KRITERIJU VIDLJIVOSTI imamo superglobalne, globalne i lokalne, a
po TIPU PODATAKA je recimo $_POST array

to je npr $pjesme=$_POST[pjesme]
U varijablu $pjesme se sprema sadraj POST-a pod kljucem pjesme

Vidljivost varijabli
a)Ugraene superglobalne varijable koje su vidljive bilo gdje a one su:
$GLOBALS, $_SERVER, $_REQUEST, $_POST, $_GET, $_FILES, $_COOKIE, $_SESSION.
b)globalne varijable koje su definirane kroz cijelu skriptu, ali ne funkcijama
$neka_varijabla
c)Globalne varijable koje su proslijeene funkciji te tako su vidljive i u samoj funkciji i one sadre rije
global prije same varijable npr global $varijabla
$data='My data';
function menu(){
global $data;
echo "[".$data."]";
}
menu();
d)Varijable definirane u funkcijama su lokalne varijable.
function test() { $grad = "Zabok"; }
Testiranje statusa varijable?
Isset()
provjera postojanja varijable
!isset()
ako ne postoji varijabla
Empty() provjeri da li je varijabla prazna
!empty() ako nije prazna
Unset() obrii varijablu
Testiranje i pretvaranje tipa podatka?
gettype() koji je tip
int settype (string var, string type) strogo odreen tip
is_array() da li je niz
is_string
is_object
PITUP

14

foiskripte.com

neslubene skripte

Vrste nizova u php-u?


a)Indeksirani niz
b)Asocijativni niz
Razlikuje se po kljuevima. Kljuevi kod indeksiranih nizova su brojevi (krece od 0 pa do broja elemanata u pollju),
dok su kljuevi kod asocijativnih nizova tekstualne vrijednosti.

Kako moemo prebrojati koliko ima elemenata niz?


count() vraa broj elemenata niza
sizeof() vraa broj elmenata niza
<?php
$cars=array("Volvo","BMW","Toyota");
echo sizeof($cars);
?>
Kako u nizovima pristupamo kojem elementu?
Imamo niz $niz da doemo do petog elementa piemo $niz[4] (to je za indeksirani jer je prvi element 0) a ako ide
preko asocijativnog umjesto broja pisemo string npr za korisnicko ime $niz['korisnicko_ime']

PITUP

15

foiskripte.com

neslubene skripte

Kako u nizovima pristupamo dvodimenzionalnom nizu?


$niz1 = array (
array("zabok", "zagreb"),
array("Krapina", "Rijeka")
);
echo $niz1[1][1];
Izbaci nam Rijeku jer je to drugi niz i drugi element.
Da elimo npr Zagreb pisali bi echo $niz1[0][1];

Prijenos podataka iz formulara (GET I POST)


a)Get metoda prenosi URL string preko polja adress pa je svima taj string vidljiv. Koristi se kada linku elimo neto
dodati. Ne koristimo je kada se unose osjetljive informacije poput lozinki. Kod uporebe varijable $_GET svi nazivi i
vrijednosti varijabli prikazuju se u polju za adresu (URL preglednik). Vrijednosti iz forme se prenose u URL iza znaka ?
i vrijednosti se spajaju & znakom. Primjer: http://mojveb.hr/mojaphpstranica.php?jez=1 U ovom linku vidljivo je da
je nakon same stranice dodan ? koji govori pregledniku da se iza njega nalaze varijable te nakon njega
ime_varijable=vrijednost
b)Post metoda je sigurnija metoda slanja podataka od get metode, ne prenose se podaci putem url (adresa) pa je
zato sigurnija, ne ostaje u historiju browsera, i nema restrikcija za duljinu podataka

Operatori usporeivanja
!
==
===
!=
<>
!==
<
>
<=
>=

negacija (ne)
jednako
identino (moraju biti jednaki po tipu i vrijednosti)
nije jednako
nije jednako
nije identino
manji od
vei od
manji ili jednak
vei ili jednak

Logiki operateri
and
or
xor
&&
II

i
ili
ili jedan ili drugi
i
ili
PITUP

16

foiskripte.com

neslubene skripte

Petlje
a) While petlja izvrava svoj blok naredbi dokle god je izraz u uvjetu istinit (true). Uvjet se ispituje prije izvoenja
bloka naredbi. Zbog toga je mogue da se blok ne izvri niti jednom ukoliko je uvjet na poetku false.
<?
$brojac = 1;
while ( $brojac <= 3 ) {
echo $brojac." ";
$brojac = $brojac+1;
}
?>
b) Do while petlja uvjet se ispituje tek nakon izvravanja bloka naredbi. Tako da je uvijek garantirano barem jedno
izvravanje bloka naredbi iako je uvjet odmah na poetku false.
<?
do {
kod koji se ponavlja - izvrava se jednom bez obzira na uvjet
} while (uvjet);
?>
c) For petlja koristi broja petlje koji se prije svakog izvravanja bloka naredbi petlje uvea ili smanji. For petlju
koristite kada znate toan broj potrebnog ponavljanja bloka petlje. For petlja se razlikuje od while petlje samo po
tome to doputa definiranje i inicijalizaciju brojaa u jednoj liniji
<?
for($brojac = 1;$brojac<=3;$brojac++){
echo $brojac." ";
}
?>
d) Foreach petlja- Foreach petlja se koristi za rad sa nizovima. Ona prolazi kroz svaki element danog niza i obavlja
blok naredbi. Moe spremiti klju i vrijednost svakog elementa niza u posebne varijable u kojim se za svako
ponavljanje petlje nalaze klju i vrijednost elementa niza na kojem se trenutno nalazi nutarnji pokaziva. Nutarnji
pokaziva se prije ulaska u petlju nalazi na 0 i svakim novim krugom u petlji poveava se za 1. Novim zvanjem foreach
petlje nutarnji pokaziva se resetira. Petlja se vrti sve dok ne ostane bez elemenata niza.
<?
$dan_datum["Ponedjeljak"] = "1.1.2007";
$dan_datum["Utorak"] = "2.1.2007";
$dan_datum["Srijeda"] = "3.1.2007";
foreach($dan_datum as $dan => $datum){
echo $datum." je ".$dan."<br />";
}
?>

PITUP

17

foiskripte.com

neslubene skripte

Naredbe/instrukcije
a) If/ if/else else/if naredba provjerava da li je izraz koji mu je predan istinit (true) te tada izvrava dio koda koji
slijedi, a ukoliko nije istinit provjerava postoji li kljuna rijei else i alternativni iskaz koji treba izvriti.
<?
$i=2;
if ($i==1){
echo "Uvjet1 je zadovoljen";
} elseif ($i==2) {
echo "Uvjet2 je zadovoljen";
} else {
echo "Ni prvi ni drugi uvijet nije zadovoljen";
}
?>

b) Switch naredba moemo provjeriti jako puno uvjeta odjedanput. Switch petlja je puno bra, korisnija i
jednostavnija od if petlje. Jedna switch petlja moe zamijeniti desetke if petlji. Switch petlja radi tako da uzme jednu
varijablu i provjerava je sa svim dostupnim sluajevima.
<?
$i=2;
switch($i){
case 1:
echo "i=1";
break;
case 2:
echo "i=2";
break;
default:
echo "i nije meu definiranim";
break;
}
?>
Funkcije
Funkcija je niz naredbi koja se ne izvravaju po redu nego se moe pozvati vie puta. Nije osjetljiva na velika i mala
slova.
Koritenjem funkcija skraujemo kod jer kad jednom definiramo funkciju, moemo ju pozvati bilo gdje u skripti.
Ako funkcija vraa neku vrijednost tada to definiramo pomou kljune rijei return.

PITUP

18

foiskripte.com

neslubene skripte

Vrste funkcija?
1)ugraene od sustava
a) if (strlen ($vrijednost) >5
b) if (is_string ($vrijednost)
c) if (is_int ($vrijednost)

da li je duljina zapisa vea od 5


da li je tekst
da li je broj

2)moemo ih sami definirati.

Array funkcije?
array_push() funkcija koja umee jedan ili vie elemenata na kraj niza
<?php
$a=array("red","green");
array_push($a,"blue","yellow");
print_r($a);
?>
implode() funkcija vraa string iz elemenata niza
<?php
$arr = array('Hello','World!','Beautiful','Day!');
echo implode(" ",$arr);
?>
explode() funkcija mijenja string u niz
<?php
$str = "Hello world. It's a beautiful day.";
print_r (explode(" ",$str));
?>
to je date() ?
Funkcija za vraanje vremena

Klase
su biblioteke funkcija, kolekcija varijabli i funkcija koje su gotove i ubrzavaju programiranje, ukljuuju se u skriptu
(include (naziv klase.php))

Objekti
grupe elemenata u klasama ( npr jedan dio weba)
PITUP

19

foiskripte.com

neslubene skripte

Konstante
su ime ili identifikator za jednostavnu vrijednost
<?php
define("GREETING" , "Hello);
echo constant("GREETING");
?>
Cookie
Kolaii nam omoguavaju pohranjivanje informacije o posjetitelju na njegovo raunalo, kako bismo prilikom
sljedeeg posjeta mogli pristupiti istima.
Jedna od uobiajenih upotreba je za vrijeme zadnjeg posjeta stranicama.
Isto tako je mogue pohranjivati i druge podatke kao korisniko ime, lozinku, podatke o sadraju koarici kod online
duana....
Sprema se u pregledniku na strani klijenta.
Cookie se postavalja pomocu setcookie() i parametara setcookie ( $name , $value, $expire,)
$name - ime kolaia
$value vrijednost koja se sprema
$expire koliko traje kolai

Session
PHP sessioni su "sigurna alternativa cookie-ima". Razlika izmeu cookie-a i sessiona je ta ta su cookie-i pohranjeni
na koristikom raunalu, a sessioni na serveru.
Sessionima se moe pristupati koristei $_SESSION super-globalni niz (varijablu). Ta se varijabla deklarira funkcijom
session_start() koja mora biti prva naredba u php codu. Sve sessione briemo koristei session_destroy() funkciju.
Sesije nam trebaju kod autorizacije korisnika na web.

Razlika izmeu autorizacije i autentikacije?


Autorizacije je provjera da li odreeni korisnik smije ui u odreeni dio programa.
Autentikacija je prijava u sustav.

PITUP

20

foiskripte.com

neslubene skripte

MYSQL
to znai mysqli_fatch_array ?
Dohvati novi redak u obliku polja u setu rezultata
Funkcija mysqli_fetch_array() vraa jedan slog iz tablice kao niz, i to ona polja (stupce) koji su izabrani naredbom
SELECT. Svaki sljedei poziv te funkcije vraa sljedei slog iz tablice (pokaziva se pomie na poetak sljedeeg reda u
tablici).
Ako se ele dohvatiti svi slogovi u tablici, koristi se petlja while i u uvijetu se poziva funkcija mysqli_fetch_array. Ona
vraa vrijednost u PHP varijablu (odnosno niz) $row.
Dakle, sve dok funkcija vraa vrijednost u varijablu $row, izvrit e se naredbe unutar while petlje. Za ispis vrijednosti
iz svakog retka tablice, s pomou ECHO naredbe ispisuju se lanovi niza
while($row = mysqli_fetch_array($result))
{
echo $row['FirstName'] . " ". $row['LastName'] . "<br>";
}
to znai mysqli_query($upit)?
Predstavlja pokretanje upita

Spajanje na bazu i selektiranje podataka iz tablice kako radimo?


U PHP jeziku potrebno je kreirati vezu da bi mogli pristupiti MYSQL bazi.
To se postavlja preko funkcije mysqli_connect(host, username, password, dbname);.
Veza prema nekoj bazi obino se sprema u neku varijablu (u primjeru $con). Za dohvaanje podataka iz baze koristi
se SQL naredba SELECT i to u ovakvom formatu:
SELECT column_name(s) FROM table_name ili SELECT * FROM table_name (ako se ele izabrati svi stupci iz tablice
upie se *).

emu slui SELECT kod uputa u bazu?


Slui za dohvaanje, pretraivanje i ispis podataka iz baze iz jedne ili vie tablica.
Naredba: SELECT atribut FROM relacije (tablice) where (uvjet)

Mysql error, die, close?


mysql_error() funkcija vraa opis greke zadnje mysql operacije.
die() funkcija printa poruku i izlazi iz trenutne skripte
mysql_close funkcija zatvara nepostojeu mysql konekciju
PITUP

21

foiskripte.com

neslubene skripte

JAVASCRIPT
to je javascript?
JavaScript je objektno orijentirani programski jezik skriptiranja koji se moe izvravati unutar razliitih
preglednika zbog ega nije ovisan o platformi pa se moe izvravati na razliitim platformama.
Oznaava se sa <script> </script> JavaScript razlikuje velika i mala slova.
Postoje tri razine: a) sredinji dio b) dio za programiranje na strani klijenta c) dio za programiranje na
strani posluitelja

Postavljanje vremena kroz javascript


GET date(), GET year(), GET day() sa time vraa vrijeme, SET date(), SET year(), SET day sa time
postavlja vrijeme

Php vs javascript
PHP se izvrava na serveru a Javascript se izvrava lokalno na raunalu (u pregledniku).
U PHP-u varijable zapoinju sa znakom $ te iste moraju zapoeti sa slovom ili sa znakom _.
Ne smiju zapoeti brojem (npr. $var1 ispravno, $v1ar ispravno, $1var neispravno). Varijable mogu sadravati
alfanumerike znakove, s time da im ime, a ne smiju sadravati razmake izmeu rijei.
Takoer su osjetljive na mala i velika slova (varijable istog imena ali razliite veliine slova php prepoznaje kao dvije
razliite varijable).
U PHP $ a u javi ne, u javi kad se prvi put postavlja vrijednost, stavlja se var pr. Var ime varijable= vrijednost
U php-u varijable vidi samo posluitelj, a u javascriptu i klijent i posluitelj.

DOM
Document Object Model koji odreuje strukturu dokumenta i nain kao se pristupa dokumentu. S njime
programeri mogu graditi dokumente, navigirati njihovu strukturu, dodati, mijenjati i brisati elemente i
sadraj.

Struktura web mjesta?


a) Slijedovi

b)Hijerarhije c)Pauina

PITUP

You might also like