38

Dvije prezrene ivotinjice.

Dvije prezrene ivotinjice.

(Necrophorus vespillo i Geotrupes steroorarius.)
Malo cijenimo kukce, premda nam iskazuju tolike usluge. Dapae
aliboe su nam i odvratne nekoje takove ivotinjice, i ako su nam
korisne. Takove su i dvije ivotinjice: grobar i zujak. Drukije emo
o njima suditi, ako1 ih bolje upoznamo; barem ih ne emo prezreti.
1. Grobar (necrophorus vespillo).
Postavimo mrtvu abu, krticu, ribu, pticu na put u naem vrtu.
Iza nekoliko sati opazit emo, da se sve to nekako mie. to je to?
Pristupimo li blie, ugledat emo da je amo dolo nekoliko obinih
grobara. Te ivotinjice imaju vrlo razvijen njuh; pa ih strvina iz daleka namami. Netom su pregledali tlo ispod te strvine, odmah ponu
ispod nje iskapati zemlju, pa je ta strvina ve iza 35 sati za pola
noge ve u zemlji. Ako ovi kukci naiu na kamen i ne mogu dalje
kopati, brzo iziu iz jame i pretrae nedaleko zgodnije tlo. to e
sada? 57 tih kukaca postavi se pod strvinu i sve marira u istom
pravcu i ustrpljivo tako prenose mrtvu abu ili drugu ivotinju, da
je drugdje pokopaju. I kako ja to teko! Ta esto prenos ili pogreb
ide preko vlanog ili neizravnanog puta. I ipak ti kukci ustraju. Dapae e i onda opet nanovo zapoeti tim istim poslom, ako iz jama izvadimo mrcinu i opet je poloimo na drugo mjesto izvan zemlje.
Grobari su neznatni i slabi kukci, pa ipak prenose na sebi za se
veliki teret. K tome nije lak posao niti je to za nje kakova zabava,
kada prednjim nogama kopaju zemlju. Noge su im dodue za to zgodne,
jer im vrci imaju zavoj, te izgledaju kao motike., Ako stavimo na
tezulju onog kukca i mrcinu, nai emo, da grobar nosi 60 puta veu
teinu negoli je njegovo tijelo. To znai, da bi ovjek od 75, kg morao
nositi 4.500 kg. I kako daleko dopire njuh ovog kukca! Dok ovjek
ni malo ne osjea raspadanje mrtve ivotinjice, grobar leti amo iz
velike udaljenosti, jer ga amo vabi njegov njuh, koji ga ne vara.
Ako mrtvu krticu privrstimo koncem uz tap, koji je usaen u
zemlju, to e se dogoditi? Kukac e kopati ispod krtice, pa kada vidi
da ona ne upada u jamu, izii uznemiren van, trat e uokolo, pak e
navaliti na konac i pregristi ga. Uslijed toga e krtica pasti u jamu
i kukac e nastaviti svoj posao, da dalje dublje kopa. Ako! je konac
debeo te ga ne uzmogne pregristi, onda navali na tap i pone pod njim
kopati, dok se ne prevali.
Naie li ovaj kukac na vrstu naslagu u jami, onda e nanijeti
zemlje ili busena iznad jame, da ljeinu tako potpuno pokrije.
Kada je ljeina pokopana, grobari se uvuku u zemlju i jedu od te
ljeine. Iza toga je parenje, pa istog dana ili najkasnije slijedeeg pogine kukac mujak. enka nato snese svoja jaja u ljeinu, te i sama
pogine.

Dvije prezrene ivotinjice.

J. Gleditsch je ve polovicom 18. vijeka pravio pokuse;. On je

zatvorio 4 grobara u staklenu posudu, koju je do polovice napunio
zemljom. Na vrhu je te zemlje postavio 2 mrtve abe. Jedan je kukac
za 12 sati pokopao jednu abu. Dva su kukca itav dan obilazili oko
druge abe kao da ogledaju njezinu teinu. Treeg je dana bila pokopana i ta aba. Gleditsch je zatim poloio mrtvu juriicu. Dva su
kukca odmah poeli kopanjem zemlje ispod ptice. Mujak je zatim
odtjerao enku i sam je kopao i u 5 sati posao je bio gotov. Natb je
izdignuo ljeinu, promijenio njezin poloaj i konano spustio u jiamu
4^ cm. Jama je ostala vas dan otvorena. Navee je jama bila za 2
cm dublja. Drugog je dana posao dovren i ptica je bila zemljom zasuta. Gl. je stavljao jo i druge mrtve ivotinjice, te su tako 4 grobara pokopala u 50 dana u tako malo zemlje 4 abe, 3 male ptice, 2
ribe, 1 krticu i 2 skakavca, 2 komada volovskih plua. Kod jednog
je drugog pokusa 1 kukac pokopao krticu, koja je 40 puta bila tea
od njega.
Baron Osten-Sacken je ve g. 1862. pisao: U Sjev. Americi ima
mnogo zmija. Grobar regbi da je osobito na nje upuen. Jednom sam
naiao na 2 takova kukca. Ve su bili iskopali dugu poput cijevi
jamu, uhvatili su zmiju za rep i vukli su je u grob.
Grobar sve ovo obavlja i tako se njeno brine za svoje mlade,
koje nikada ne e ugledati ive. Da ovaj kukac ne snese jaja u ljeine, njegovo bi potomstvo uginulo, jer ono treba ove hrane, netom
izie iz jajeta. No to je jo vanije, da ljeinu prije toga zakopa, jer
bi druge ivotinje pojele tu ljeinu i njegova jaja. U prvom redu
grobar se brine za pomladak i opstanak vrste, ali istodobno bolje i
marljivije isti zemlju nego li nai gradski pometai. K tome te otpatke
i ljeine zakopa u zemlju, kao da znade e ona disinfecira sve raspadIjive stvari. I sve to obavlja ovaj kukac, premda je to njegova smrt;
obavlja neodoljivo i brzo. Vidi se po svemu, da djeluje besvijesno
i ipak po planu Velikog Uma, koji je sve ovo uredio (Cfr. Dr. BachBorgas, Studien u. Leseiriichte aus dem Buche der Natur, Bd. 1,,
6167).
2. Zujak (Geotrupes steroorariusA
1 on je prezreni kukac. Ne emo da nj ni pogledamo, kada ga
susretnemo na putu i ugledamo gdje dvojica njih valjaju kugljicu ubreta. Ipak su ti kukci interesantni.
Zujak (gundevalj) gradi sebi stan u rujnu i listopadu. Najprije
izdube okruglu luknju, duboku do 30 cm i promjera 23 cm. Amo
unese enka do 50 kuglica ubreta. Mujak u luknji doeka te kuglice
i prostre taj materijal u 50 tankih naslaga. U svakoj od tih naslaga
ostane sobica (poput ljenakova oraha) za larvu. enka poloi laje
u tu sobicu, pa se kroz 12 sedmice izlee larva. Ova ima jela eto u
izobilju, dok se ne zaahuri iza zime u travnju.

40

Dvije prezrene ivotinjice.

Zujak tura kuglice tako, da se osloni na prve i srednje noge, a

zadnjim nogama tura kuglicu. Obino to radi jedan kukac, ali mu se
pridrui i drugi da mu toboe pomogne i prvom zgodom otme plijen.
I vlasnik na to pazi, te ako se ne moe rijeiti ovog lukavca, navali:
na nj i eto borbe na ivot i smrt poradi kuglice ubreta. I tko ostane
na ivotu, taj je gospodar poloaja i smije dalje gurati tu kuglicu nelijepe tvari.
Zujak je izvrstan poznavalac vremena te znade prorokovati kakovo e biti vrijeme. I. Fabre, francuski entomolog, postavio je ovog
kukca u krletku i promatrao ga kroz 3 mjeseca. Ako je kukac navee
letio po krletki, sutra je bilo lijepo vrijeme i ako barometar navee nije
povoljno stajao. No jedne je lijepe veeri taj kukac bio tih i miran,
premda nije bilo nikakvog predznaka loeg vremena. I gle! Slijedee
je noi nadola oluja i kiilo je vas dan. Fabre misli, da elektricitet
zraka tako djeluje na zujaka.
Nemalu korist prua zujak time, to svojim gnijezdima oplodi
zemlju. esto opazimo, kako u proljeu bolje se razgrana koja biljka.
Ako oko nje razgrnemo zemlju, nai emo obino zujakovo gnijezdo.
I nije to sitna stvar. Ta ti zujaci raznesu gotovo sve ivotinjske izmete, koji padnu na put, te ih zakopaju u zemlju. I nije naime malen
broj ovih kukaca. U samoj ih Njemakoj poznaju do 8 vrsti individua,
koje i kod nas susree na svakoj stazi. Zoologija broji ak do 90 vrsti
zujaka.
Najvei je zujak sveti kukac starih Egipana, S c a r a b a e u s .
On je velik 4 cm, te valja kugle velike kao omanja jabuka, a ivi u
Egiptu i junoj Evropi. Ova je vrst najspretnija u svome radu. Fabre
ga je prouavao i objelodanio je g. 1879. posebnu biografiju ovog kukca
(Souvenirs entomologiques. V. sv., Pari 1898.). Ovaj je entomolog
istraivao, da li taj kukac radi svijesno, t. j. da li ima um. to e uiniti? Jednog su dana dva zujaka turali jednu kuglicu. Fabre odmah
iglicom privrsti u zemlju tu kuglicu. Od ove je dvojice zujaka jedan
bio kradljivac i elio je kuglicu da zaplijeni i taj se as bio popeo na
kuglicu, dok je pravi vlasnik uporno turao istu kuglicu. Ovaj odmah
poe da istrauje uzrok, radi koga kuglica ne ide naprijed, te je obie
sa svih strana uokolo. I kradljivac je iza neko doba siao na zemlju i
jednako istraivao kuglicu uokolo. Napokon naoe iglu, kojom je
kuglica bila privrena. to e sada kukci? Zaoe pod kuglu i hoe
da je pridignu. To im nije uspjelo, jer je igla preduga. Fabre, da im
pomogne, podstavi pod kuglicu mali kameni, kukci se postave na nj
i izdigoe kuglicu neto vie. No cilj nije postignut i kukci se razioe
i ostavie kuglicu svojoj sudbini, Ta dva druga ne dooe na ideju,
na koju ih je Fabre navodio svojim kameniem: da bi kuglu izdigli
jo vie, ako se jedan popne na lea drugome. Dakle zujaci nemaju
uma i sve rade bez svijesti, Stoga zujak i tura svoje kuglice i jednako
pravi danas svoja gnijezda kao u doba starih Egipana. Nema tu napretka ni novih naina, jer nema uma da ga izmisli.
P.