CE a) STUDIS Tae Go \UVOD Ova se zbirka rasprava o metodi proutuvanja religija, o kom: parativiaim temama religija io suvremenoy relipioviosti ~ 6 aba: rom ca tr podrugja u koja je podieljen ovaj rad — buduei da nema stroge znanstvene ciljeve. prikazuje s minimalnio i Senn aparatom. bilezuku | biblpografskih referenci, suproine nacinu kako se obiéava initia vilo gahtjevnim djelima te veate, Ovo je knjiga koja pokugava Kombinirati siroku otvorenost prema svi- jew religija sa suzdralpiveseu i koncrnoscu kop dolikuje kra- thom uveduu komparativni studi reliaye i religia. & druge pak siranc, uptavo se #hog svope suzdréljrvesti 1 zbijenosti koji te feli izguhiti u neko) gomili povijesno-religajskih podataka [ide- nih duge — kao dte ae Gest dogada u povijest religija — nego kani pruzilt jasne wdnose i vnatenjska tumacenja jedne wreligijskee logike koja ne sadr2i nutno redukcionizme i pomanjkanje povi- jesnih perspektiva, Time ovaj rad écli bitiod pomodi u sporna- vorjud dubliem pornavanju eidose (biti) svijeta religaya, arhite- kiure. infencionalnosti, opsemnih obrisa komparativnog uvida u Teligije unutar skiadnoga plana io odredenom suglasju i srodstvu 4 Tarimijevanjem spram religioznag iskustva. Fagot je glazbent instrument ne tolike razligit od vielime kojoj se odredene zice hazivaju osimparékimas ukolike same potinju titrati w trenutky kada svirad potiée na titranje druge. obiéne dice. Na isti nadin rekan bih da se — fenomenologki gledano -— dogada s religioznim iskustvem, kada je ove pokrenute preku vlastitih uporigta vjere: ono moze Limors udiniti da skladne titraju i druga siskustva vje- rea, U Lome soislu raevijali eznanest o religijama o konaéniel smuati cuzviiol ‘walogiju’ ukeliko se ima posla ne sama sa psiho- ?loskim Ipevijesnim fenomenima nego s iskustvem transcenden- Inih stvarngstin! Ovdje nema mnogo koristt ponavljati da ye lialija, naZalesr, ne- Pldnia eemija ho xe tite skomparativnen: studijax relivija i Liogice at se lite WEnanost oO FeligiuMas jer je. apovijeana tradivapan, va- nemanila sve komparacije koje nisa bile mahom fenmalnus kara Kiera, cmemogucil siudije 0 usporednim Lemans, gtriinrie atinie fete med oeligijana de bi se usredotecili: na monugralske studiype klastnog karuktera, Hiperinafigan karakter ih Auda TaZMyeran fe, imedutim, njihova nedosiatko znacenja ga sadaanjost, nedostatku i hajedi proiziglima te Gist arheoloskox, filalogkeg ili kulturalnag, na- puri da se punovi proslosl koja se vise ne make obnavitt ako se ne ostvarnt Istinsko MRedeniafier (ponwvna OAV iene) iskusivenog kia- raktera. Sa taj magin, dok vw drogim acinljamia pustoji sirgki spekiar anatajnih radova komparacijom tavedina u studi} religija', ovdje u flaliji jos postojt borba protiv emuaja religige kaw mIpriuristighkowe Poma koji moze naskoditi. pevijesnam Sp rosy er hupucem unttus a Wo theduvretierio svaki komparativni rod ostaje paraliziran. Primyer takwe powijesne pronichivesti povexane 5 jednake takeom religig- atom neosyciljivoscu jest djelo D. Sebbatuecija, kali se istiée Lipo AOSCH Ul Purlcanju svakopa priptstvanja SPO ijesmugray: OMGHTIEL St Je arcligioznos: prema njemu, ereligiogno iskustve ne ini pee peatey All potom, buduéi da povijesna dimenzija apsorbina sve one prodi- viene, autor st nalazi u neprilici i vide ne gna koje mjesto prepustit) religioznoj dimenziji, da bi je na kraju POSvE LaTperan ie poVijesti i Kattlure. Ne riveumije se vaste onda Sabbatucel wsire uw tome da i Usp. F, Heiler, Le nedigtinad ded ‘uninind. Wolume ui = he Java Book, Milano, 1985. str, 24, a ERS “a kakve vadno cyelo nn mermackom jesiku wsporedi npr. maya recenauju: AN Tein, oSctenta delle religion: Un fseia dl peablern: ancora fnvisltive Ws feted TLR), ste MELT, Lh tem si élacikn daynistan katiziad takexler knjige imojih inate: veh dragih priaelia G. Filoramia, © Piandia fe setence stelle religions, Morecthana, Brescia, 107! (ispary)j f : i oot alapu- Hyse edanpe): ac se epeijanels drape nthe dnlje umece pojam ereligivgane ako je on posve ispragnjen od sva- ke semanligke valjanosti.’ Zbog tih predrasuda glede usporedbe 1 popmi celigie, ios 7 datas, wkhortko u nas eli imat uw cukamae neki komparative uved u religije cake deli imal méko cjelowitu perspe- ktivu. sudeljavajudi religiiske svpetove, ne preastaye mu droga nega pnibjeci Klasituim dictima M. Elindea, Gr. Van der Leeuwa, BR. Ona, F. Heilera ili Ci. Windengrena. Veo pe povlastica ¢ milost te 310 se adnedaynio u talyanskome pryevouu nalaze veliki wved u plovajest religiad PF Heilera koe ropseran prirucnik Feromenutagiia refial- je OG. Widenprena, dpelo koje, premda ievisma wsvora westt. ipuk Aijéistinskal fernomenciivija feligije w husserlovskom smishe mgeti.! Potum, 2a negovatelje fenomenologiye veligve & komparativne po- vijesti relipija uw novije veijeme ne preastape drugu deli pousdat seu J, ftiesa ju djcla koja objavijuje Sveudilidte wu Louvain La Neuve, prevedena na tulijanski uv tedarnypu Jaca Book? S drige strane, potrebre je tekinter istaknuli tinjpenecu da su ete- olodkie studi u ltalige aatvorend a sebe te u svoqan PRogrMina ne daju nt yremnena ni prostora prowéavanju relipija, Sto je tukeder oh- manjujuce ukolike se rehigije vee susreco uo osobama koje dolave iz Usp. Go Subbaimert, Lo proaygiities siarcortigiase. Pete, retin e caffe, [Sagupiabire, Milane, 1990. Uspatedi napose rospravu kolu autor donesice frame soles, st. 10-123, Treba reer a nipe dowel cibbaecati Schleicemachera ch. Gna kake Gi sc achpija pecoblikavala wu epaditicku ahibopelowjie, nego je pateeboo zaberavili iditavs cbocpeathi relia avijer. Steta Sta Sabbarneci nikada piieorbiline postin sujostan stoke; am da ba bas ponesto miutia od ending kako biti relighwone asim ake dana] SpE takoder fe promitta s predrasadaimna kie Sepa anata bark pevije- Sh pi stogd ober mate 4 Ueets oven o femenolobkem smatengu mekih djeln komparitivne powdestt ocliggjd koje su prewedena na taliyanski, wg. AL No lemnn, eSutha “religiane® nella stub delle teligioni, A prapesiio di due vali im lingua italignoe, a Breda Potovieg 33) C1486.) sar 374-384: * Med ovin jclima prevedeniima & francuskop usp. na primper F, Kies, 1 face qiiie stone refigeecc cell amity, daca Book, Milano. PET 1 Bes (urediod, J aimed ele wean relienani, Juca Book, Milano, 1988: J ies (urea f rita daziasione, Jaca Hook, Milan, | O84razlicitih wemalja, dijaloetziraju preko predstavnika jedne i dra Kantesije, larkeavauch talitite ospetljivosti i raglidita wledigta Vole Medutin, imal zapednicke ravine | radaju se iz religijskih wadicija &d velikoga duhownog enacenja, Keligije sc, wsljed veliknga ae Hiya tsve ucestalinh odnosa medu svirri zemiijama globusa jedne pokraj drugih nalaze gotove zatecenima: ima onih koji sa sobom nase fiilie, onih koji Cajun Aaron, onth how Chaju Reread aii onih koji bitaju Toralr kao i onih — dase osvmemo na jean Viton Spowljest nowvipeg datuma— koji éitajy Anjigu iMermona. Fatio-se ne pokusa na komparativnt nagin shvatiti wrijednust religija u hhowinn douiéniny emeljnim zaatenjima? Zasne se pe izgrad) jednia veliles lipologija raghicitag macina shvacunja svetily knjiva, racumijevania nbjave, adnusa prema orostrannsti, timudenja vlastitas Sata syjetlu dohene vjere i temeljnih vj erovanya Kops suo pozadini neko religiownog 2vljenja" A Ova knjiga jest pokugaj saapociryjanian kompirativieg prouga- vinja, vbacanjaw Teligigkos pogleda na druge religijske svjetove vodeci, naravno, méena oe tome da s¢ polazi od skicansken te Ipostavke koypa, mechatin, ne snipe djelovati kno ee Mmslaiiine: i vrednujuci kniterij jednoga religiiskor svipeta u odnasy ed ia Borne, Fedin razhikownt kriterij w proutavania religiozneg iskugiva mort biti religiozna iskustvo, samo Sto nije necija iskljuciva povlo- sical i cen svi [judi imajy pristup preke avaje kulturalne tradicije i S POOH RAligiocnas a prior koi podupine svako mikes thus c za istinom. Ocilo fe da de povjesnitirima religija tlijanske iradicife Owl tae zazvudati kao povratak na deevni i pred-razumski svi- jet haji pe ct akademskth krugova odatvno iskkuten t za kopewa se werovaly da je stuvijek previadan Bojun se. medutim, da ée Se HBRIVO s2THInSTVenijan prougavania merati peee ui kaisnije barent djelomieno, razuvjent glede smisla njihovih aikljutaka | glede rik err kako su tumacih t razumijevall povijest religifa, Armoje simile glede istinske pouretke acura Ul érnistu nedovotiine Neneae ha religiognt odjek ( Fintanrevctledee | Pontavanzi = ija iat krepliuje i provugingenicn’ moment jedne nove schists ko Fy SO mote slivatitt sume na tmigu religicenog MAUS vunia wecle: 1 sli koja arike svjetli basa 1 na sadasujost, Nova je religioznost na neki natin lakirus-papir kaj kazuje kako danas proudavanja neligija erelipiogi wit ma abnovui drevnih tema kepe ih povjesnitari religiia nisu oklijewali tretirati tek kao srarive shoves: Stoga aledano if mape perspektive ponavijam, da pe potrchan odredent eet ereligie u proutavanqni ceheipie {Bellah), kao sto ce metodioloski i sadrezajno pokazati oval rad. Suvremena) religiaznost: posvecujem mekan kroutka poglawija uo trecem dipelu ove knyi@e. Pa ipak, naduin se dace bil dostatna dase uvidi kako sna danas sviedoci novega elolisuitkege macind usypeca- nyu kepern postop: povniak jednoj misticn prime koja sa svoqirn semtimentilizmnima. ali isvojin religiognio leeinjama hope vise nisi take daleko od istinskog nacina wteligioanoge oxiccanpa nailaxi ma odjck. yaravno da se to desta dogada u dvesmistenoam okrugenju koje aije likenc zastranjenja. No ipak uvijek je rijet o osjecunju wu eyclovitestic, slobalnos. dugom 1 tyeclom, = ospecujim 1 strastima, = nostalgwama : utoprama oduvyck, Posto) posebna osjetiyost ci istocnjack relayski svitet le kid 1 erupia religioena kustea kei pamicu svakaj isto sochiloskoy inercpreiaciy. Religija wsvinievo- jim oblicina opel poastaie neka vesta eprvotnog instinktac, interpre jalivna Kategorija kop prta svoyu hermencuttky povijesti 1 svipeta u kojem aivinie, | kop takeder predate nove oblike duhovnosti u avijer za koji se fini de je preplavijeo razumom | wchnikem 1 koji vjeruje de sve svoje probleme fivipenja f uniranga ckave na neki sve wike unutarsy|etski nadin. tx owil. sudenh stranica skratkes metodologije stucdija rhea, kaod smolee kompuratene povijesti relizgi izbija stoza evelikan Strast va teligiju dames, 2a njestnu sudbinu, #u npeina naucavanja. ziustvarene medureligayskog dijalowe Kou se vide ne mute ou dati, kao id neupiine posiowange duhovne osjeiiiivosti svil viernika i religijé Koji iz svojih prethadnih tradicija i dalje crpe motive ga ver i tadu ubealji svijet iu nadzenmaljsku budwenest, Neka owe slranice uzmagnu tWworiti sistinsk) poeetake za pate ihijevanje komparativie povijesti religifa kaa i povijesti religija u movom i—neka mi bude dopubtene redi—u »religiognome snpistu il