KADUCEJ 1999. br.

to nam donosi stoljee nove biotehnologije?

NA KRILIMA MATE
Marijan Jot
Visoko gospodarsko uilite Krievci
Najmanje to moemo nauiti od katastrofe izazvane kravljim ludilom jeste
da se s agrobiznisa prebacimo na agrikulturu i uzgajamo hranu organski.
Alan Gear
Preraujui hranu za svoje potrebe ovjek od pamtivjeka koristi biotehnoloke postupke kao
to su: kiseljenje mlijeka ili kupusa, izrada sira, proizvodnja piva ili vina, odabir s ciljem
poboljanja rodnosti ili kakvoe bilja ili domaih ivotinja. To i jeste jedan od razloga da
zagovornici nove biotehnologije - genetikog inenjerstva tvrde kako se ovdje radi samo o
nastavku stare ovjekove aktivnosti. Meutim, jeli stvarno tome tako? Nije li nova
biotehnologija neto to se bitno razlikuje od svih dosadanjih ljudskih aktivnosti jer zadire u
temeljne principe i zakonitosti evolucije? Nije li to pokuaj diranja u neto to ovjeku nije
dozvoljeno? Hoemo li prekasno shvatiti kolko je ozbiljno bilo upozorenje naeg filozofa
Frana Petria (1591.): "Aut nihil ociosum fert, aut suffert natura" (Priroda nita beskorisno
niti donosi niti trpi).
Nakon to je stoljeima, polako ali uspjeno, koristei konvencionalne metode
oplemenjivanja, poboljavao svojstva svojih biljaka, ovjek osamdesetih godina primjenom
novih metoda molekularne biologije i genetikog inenjerstva zapoinje jedno potpuno novo,
ljudskom rodu do sada nepoznato doba nove biotehnologije. Nagaa se da e, u koliko se
nalet nove biotehnologije nastavi ovom estinom, u narednih nekoliko dekada, njen bilo
pozitivan, bilo negativan utjecaj na ovjeka biti vei od utjecaja svih promjena koje su se
desile na kugli zemaljskoj u proteklih tisuu godina.
Nova biotehnologija mnogo obeava: rjeenje pitanja gladi u svijetu, poveanje uroda i
kakvoe poljoprivrednih proizvoda, zatitu usjeva od tetnika, bolesti i korova uz manju
potronju pesticida i ii okoli. Mogue je da e neka od tih obeanja biti ispunjena. No
postavlja se pitanje: kolika e biti cijena tih promjena? Sigurno je da e nova tehnologija
imati ogroman utjecaj na drutvo i na okoli, no zasada se o smjeru tih utjecaja moe samo
nagaati.
to je do sada postignuto?
Na II Meunarodnoj konferenciji poljoprivredne biotehnologije odranoj u Saskatoonu, Kanada, petnaestak godina nakon to je izvren prvi, ljudskom voljom dirigirani prijenos
gena izmeu dviju nesrodnih vrsta ivih organizama, sastalo se 700 znanstvenika iz 30
zemalja s namjerom da razmotre plodove dosadanjeg rada i upute pogled u budunost.
Protekli period obiljeava vrtoglav napredak. Danas se komercijalno na velikim povrinama
uzgaja nekoliko vrsta genetiki modificiranih organizama (GMO). Soja, kukuruz, uljana
repica i pamuk, genetiki su modificirani pa posjeduju otpornost na neke insekte, ili
tolerantnost prema totalnom herbicidu s glifosatom kao aktivnom tvari. Kako je to

postignuto? Tako da je u svaku od tih biljaka uneen gen, porijeklom iz potpuno nesrode
vrste, najee iz odreenih mikroorganizama tla. Kako se svaki ivi organizam, pa tako i
biljka, odupire unosu strane DNA iz druge vrste, za prijenos gena izmeu nesrodnih vrsta koje
se u prirodi meusobne ne kriaju, razvijeni su potpuno novi tehnoloki postupci. Da bi
ovjek uspio probiti prirodan tit nekog organizma i u nj unjeti gen neke druge njemu
nesrodne vrste, koriste se pomagala najee tzv. vektori. Ti su umjetni vektori izvedeni iz
inae vrlo virulentnih bakterija ili virusa, potencialnih uzronika raka i drugih bolest u
ivotinja i bilja, ali je njihova patogena funkcija onesposobljena. Ovakav prijenos gena
izmeu bioloki nesrodnih vrsta nazivamo horizontalni prijenos, za razliku od
vertikalnog, u prirodi uobiajenog prijenosa od roditelja na potomstvo iste vrste.
Kako javnost prima dostignua nove biotehnologije u poljoprivredi?
Mogunosti daju mati krila. Znanstvenici nastoje postojee biljke preurediti u
proizvoae nekih ovjeku interesantnih proizvoda kao to su: insekticid za obranu od
tetnika, biorazgradiva plastika, prirodna smjesa pamuka i poliestera ili boje, vakcina protiv
nekih bolesti (kolera) itd.
Meutim, u svijetu pojava genetski modificiranih organizama (GMO) uglavnom nije
blagonaklono primljena. Javio se strah da bi uzgoj GMO na velikim povrinama mogao imati
tetne posljedice, kako za potroaa tako i za okoli. Posebno snaan otpor uzgoju GMO i
prometu transgene hrane, koja je pogrdno nazvana Frankentajnova hrana, javlja se u
zemljama Europe, a u novije vrijeme pridruuju se Australija, Indija i Brazil. U drugim pak
zemljama - SAD, Kanada, Argentina i Kina, uzgoj transgenih biljaka je prihvaen s vie ili
manje naklonosti.
Iako je komercijalni uzgoj transgenih usjeva na poljima krenuo tek nedavne 1996.
godine, rauna se da su, tijekom protekle vegetacijske sezone, ovi usjevi uzgajani na preko 30
milijuna hektara. To znai da su u 1998. godini preko polovine svjetske etve soje i oko
treine poetog kukuruza transgenog porijekla. Soja i njeni sastojci nalaze se u oko 60%
artikala na policama naih samoposluivanja (sojino ulje, sojino mlijeko, sojine pahuljice,
tofu, tamari sos, sojini odresci i valjuci, margarin, okolada, djeja hrana, kozmetika, sojina
sama kao stona hrana itd.). Javnost smatra da ima pravo znati to kupuje, pa trai
oznaavanje proizvoda koji sadre sastojke od GMO.
Koji je slijedei korak?
Neki pak komercijalno zanimljivi proizvodi naprosto nisu postigli oekivani uspjeh. Tako
npr. rajica Flavr-Savr tvrtke Calgene Inc. iz Kalifornije ima ugraen antisense gen iz ribe,
koji umanjuje aktivnost enzima polygalakturonaze, odgovorne za razgradnju staninih
membrana i preko toga za prezrelost rajice. Sada, umjesto da se bere zelena, na transport
otporna rajica bez okusa, ona se moe brati zrela i ukusna. Ipak proizvod nije postigao
oekivani uspijeh jer su postojei strojevi berai konstruirani za berbu zelene, tvrde rajice,
pregrubi, te ovu zrelu, mekanu rajicu previe oteuju.
Mitovi o biotehnologiji u poljoprivredi
S vremenom se pokazalo da neke tvrdnje i obeanja koje nam nudi genetiko inenjerstvo
nemaju podloge, to je uvealo sumnju u ispravan put nove biotehnologije u poljoprivredi. Da
spomenem samo neke:

Nema bitne razlike izmeu metoda genetikog inenjerstva i konvencionalnog

oplemenjivanja bilja

Netono! Bitna je razlika u tome to se pri konvencionalnim metodama oplemenjivanja

koristi vertikalni prijenos gena unutar iste vrste - od roditelja na potomstvo. Pri tome se
rekombinacijom gena u potomka stvaraju nova svojstva. Naprotiv, genetiki inenjering
koristi horizontalni prijenos gena izmeu razliitih, evolucijski udaljenih, nesrodnih vrsta
koje se u prirodi meusobno ne kriaju. U prirodi se takav prijenos u pravilu izuzetno rijetko
deava. To nam ukazuje da novonastali GMO posjeduje novu kombinaciju gena. Budui da je
akcija gena vrlo sloena (jedan gen ne kontrolira samo jedno svojstvo - pleiotropni uinak
gena, a gospodarski vana svojstva kontrolira vie gena), te da su geni u meusobnoj
interakciji, ubacivanje potpuno stranog gena u jednu, tijekom evolucije uravnoteenu vrstu,
moe izazvati niz nepredvidivih uinaka, npr. do tada jestiva biljka moe poeti proizvoditi
toksine, odnosno alergene, ili uvjetovati pojavu raka.
Kako dananje tehnike genetikog inenjerstva dozvoljavaju prijenos samo jednog gena, a
glavno gospodarsko svojstvo urod, kontrolira mnogo gena, metode genetikog inenjerstva
nee biti u stanju postii brzi napredak sloenih svojstava kao to je rodnost. Ovdje e jo
uvijek najbolje rezultate davati konvencionalne metode oplemenjivanja, i testiranje velikog
broja potomaka.

Nova biotehnologija rijeiti e pitanje gladi na svijetu

Netono! Iako je u zadnjoj treini ovog stoljea porast proizvodnje hrane bio bri od porasta
stanovnitva, danas od gladi dnevno umire oko 35 tisua ljudi. Da je problem gladi prije
politiko pitanje pravedne distribucije, a ne pitanje proizvedenih koliina hrane odlino
ilustriraju slijedei primjeri:
1.

Samo urod zrnatih plodina osigurava dnevno 3500 kalorija po stanovniku zemlje.
Prema FAO-u naseljene zemlje kao Danska (122 stanovnika po km2), Portugal (107
stanovnika/km2) i Grka (80 stanovnika/km2) imaju najvie, za razliku od slabo
napuene Somalije (14,5 stanovnika/km2), Afganistana (33 stnovnika/km2) i Eritreje
(38 stanovnika/km2) koji imaju najmanje hrane po stanovniku.

2.

Pred 150 godina, zbog bolest krumpira, Irskom je vladala glad a Irci su masovno
iseljavali. Meutim danas, kad je opskrbljenost hranom u pitanju, Irska (52
stanovnika/km2) spada meu hranom najbolje opskrbljene zemlje svijeta).

3.

Istovremeno dok 200 milijuna Indijaca gladuje, Indija godinje izvozi itarica (ria i
penica) u vrijednosti oko 2 milijarde US$.

4.

35% neishranjene djece ispod 5 godina ivi u zemljama sa suvikom hrane.

5.

Temeljem svega navedenog jasno je da glad u svijetu nije pitanje proizvodnje, ve

pravedne raspodjele proizvedene hrane.

Genetski modificirani usjevi osiguravaju vie urode uz manji utroak pesticida

Netono! asopis New Scientist od 10 srpnja 1999. iznosi podatke o komparativnim

ispitivanjima rodnosti GM i konvencionalnih usjeva temeljene na izvjeu Ministarstva
poljoprivrede SAD (USDA). Iz njih je vidljivo da su na 12 od ukupno 18 uzgojnih podruja
SAD-a tijekom 1997. i 1998. godine GM usjevi ispoljili slabiju rodnost. Ista istraivanja
pokazuju da su farmeri na 7 od 12 ispitivanih podruja uzgoja bili prisiljeni koristiti istu ili
veu dozu pesticida negoli u konvencionalnih usjeva.

Temeljem drugog izvjea od 13. srpnja 1999. (Benbrook Consulting Services iz Sandpoint,
Idaho, SAD) o rezultate pokusa s Roundup Ready sojom za 1998. godinu saznajemo: Na
temelju 8200 sortnih pokusa provedenih na univerzitetima SAD-a urod GM RR-soje bio je za
6,7% manji od uroda konvencionalnih sorata. U nekim podrujima srednjeg zapada SAD-a ta
razlika je iznosila ak preko 10%. Istovremeno, farmeri koji siju RR soju koristili su 2 do 5
puta vie herbicida, a oekuje se da bi se u narednih nekoliko godina, zbog pojave
tolerantnosti nekih korova na Roundup herbicid taj iznos mogao i dalje poveavati.
Iako proizvoa (Monsanto) reklamira Roundup kao ekoloki najprihvatljiviji herbicid,
rezultati istraivanja objavljeni u asopisu Journal of American Cancer Society od 15. oujka
o.g. ukazuju da glifosat - aktivna tvar totalnog herbicida Roundup, poveava opsanost pojave
jedne vrste raka (NHL). Drugi podaci pokazuju da je samo zahvaljujui sjetvi GM RR-soje
potronja ovog herbicida u 1998. godini porasla za 70% (preko 112 tisua t). Istovremeno,
koncern Monsanto, proizvoa herbicida Roundup, a ujedno proizvoa sjemena RR-soje,
isposlovao je suglasnost za vie nego trostruko poveanje dozvoljenih rezidua u zrnu GM soje
(sa 6 na 20 ppm)!
Kao posljedica umanjenih uroda i poveane potronje herbicida, farmer koji sije GM RR-soju
postie do preko 12% manji isti prihod po jedinici povrine. Proizlazi da je ovo najskuplja
"sjeme+herbicid tehnologija" uzgoja soje u modernoj povjesti poljoprivrede, pa kao takva
nema izgleda za odranje.
Gdje je mjesto Hrvatske?
Iako je Zakljucima 35.sjednice Zastupnikog doma Hrvatskog dravnog sabora od 27.
studenog 1998. zabrabjen uvoz genetski modificirane hrane, te sjetva genetski modificiranog
sjemena, pa i u pokusne svrhe, Ministarstvo poljoprivrede i umarstva dalo je dozvolu firmi
Pioneer (danas u sastavu velikog koncerna DuPont) za sjetvu GM hibrida kukuruza na est
lokacija u Hrvatskoj.
Ako se znade da Hrvatska, zahvaljujui upravo:
slabijoj razvijenosti ima danas dragocijenu prednost - pesticidima manje zagaeno tlo i vode,
te da zbog slabije produktivnosti i vie cijene kotanja poljoprivrednih proizvod ne moe biti
konkurentna na meunarodnom tritu, tada je jedini razborit izlaz usmjerenje prema
organskoj (ekolokoj) proizvodnji. Takva proizvodnja trai vie ljudskog rada, odgovaraju joj
manja gospodarstva, a proizvod postie vie cijene uz izvrsnu prou u izvozu.
Hoe li Hrvatska postati plijen multinacionalnih korporacija koje preko Svjetske
trgovinske organizacije (WTO) nastoje osigurati plasman svojih GM proizvoda, ili e odabrati
jedino logian i za hrvatski narod ispravan put orjentacije prema organskoj odrivoj
poljoprivrednoj proizvodnji, ovisi o razboritosti i mudrosti hrvatskih elnika.