PSIHOLOGIJA

UENJA I
POUAVANJA
Metode pouavanja i
modeli
prof.dr.sc.uenja
Tajana Ljubin Golub
dr.sc. Zlatka Kozjak Miki
26/09/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

U trojkama

to je sve vano da bi pouavanje bilo

djelotvorno?
Kad bi morali mjeriti koliko je vae
pouavanje djelotvorno kako biste to
napravili?
to bi bili pokazatelji djelotvornosti
pouavanja?
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Pokazatelji djelotvornosti
pouavanja
1. Procesni pokazatelji:
mjere koje se odnose na proces uenja
(npr. vrijeme provedeno u uenju,
razumijevanje gradiva i sl.)

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Pokazatelji djelotvornosti
pouavanja
2. Pokazatelji ishoda:
mjere koje se odnose na konaan ishod
pouavanja

mjere znanja
mjere razumijevanja (npr. kad se neto koristi)
mjere usvojene vjetine (upotreba u konkretnom
zadatku)
mjere pozitivnog stava prema gradivu (predmetu) i
samom sebi kao uspjenom u svladavanju gradiva

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Pokazatelji djelotvornosti
pouavanja
Za djelotvornost pouavanja vano je i da je
gradivo primjerene teine.
to ako je preteko? Prelagano? Kako to
utjee na motivaciju, procjenu
samoefikasnosti?

Metode pouavanja trebaju biti usklaene s

kognitivnim mogunostima uenika, gradivo
je bolje obraivati u malim koracima, brim
tempom.

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Pokazatelji djelotvornosti
pouavanja
Osim:
vremena i naina posveivanja uenju,
primjerene teine gradiva
s tim usklaenih metoda pouavanja,
za djelotvornost pouavanja bitni su i
OEKIVANJA I STAVOVI UITELJA I
UITELJICA
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Pigmalionov efekt u razredu

to je to?

10.06.1517/10/2011

Uenici od kojih se oekuje napredak, taj napredak

zaista i ostvaruju.
ILI
Oni koji vjeruju u uenikove sposobnosti za uenje i
osjeaju se odgovorni za poticanje uenika, imaju
uenike s boljim rezultatima, bez obzira na uenike
sposobnosti i predmet pouavanja.
to mislite, koliko % kolskog uspjeha se moe
objasniti ovim oekivanjima?
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Stavovi prema pouavanju

Koja znanja treba imati netko da bi bio uspjean

nastavnik/uitelj?

Koje vjetine treba imati netko da bi bio

uspjean nastavnik/uitelj?

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

Koju teoriju pouavanja biste

podrali i ZATO?
T 1: uvjeti za dobro pouavanje su poznavanje gradiva i
sposobnost njegovog tenog izlaganja

T 2: uz prethodno navedeno, vano je i ovladavanje

vjetinama pouavanja i poticanja uenike aktivnosti

T 3: uz sve prethodno navedeno vano je i poznavanje

strukture znanja u odreenom podruju, te
poznavanje uenikovih mogunosti
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

10

Metode pouavanja

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

11

Metode pouavanja su:

*generaliziran obrazac ponaanja

*koji se moe sustavno primjenjivati
*u razliitim nastavnim podrujima
*s ciljem olakavanja i poboljavanja metoda
uenja.

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

12

Metode pouavanja razlikuju

se po:

Stupnju aktivacije uenika/ nastavnika

Broju osoba koje se pouava

Gdje se na tom kontinuumu nalaze:

a) Izravno pouavanje?
b) Samostalno uenje?
c) Pouavanje voenim otkrivanjem i
raspravom?
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

13

Izravno pouavanje

uitelj izlae pravilo za

rjeavanje zadataka, a uenik
ga zatim primjenjuje

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

14

Izravno pouavanje
Najrairenija metoda pouavanja
Prednost: vremenska ekonominost,
sustavnost gradiva
Prikladno:

kad treba uputiti uenike u novo gradivo

kad treba saeti gradivo iz vie izvora
kad je potrebno pobuditi zanimanje uenika
kad je glavna svrha iznoenje injenica i podataka

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

15

Izravno pouavanje

Neprikladno je:

kad se eli postii uvjebavanje vjetina

kad su uenici heterogeni
kad su lako dostupni drugi izvori informacija
kad je za postizanje eljenih ishoda potrebno
aktivno sudjelovanje uenika

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

16

Utemeljenost izravnog
pouavanja u teorijskim
modelima uenja

Model socijalnog uenja radi usvajanja

proceduralnih znanja kognitivnih,
psihomotorikih ili socijalnih vjetina. Vano
je uz demonstraciju i objanjavanje ciljeva,
praenje napredovanja i izraavanje
pozitivnih oekivanja.
Model uenja kao obrada informacija
(stjecanje deklarativnih znanja)

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

17

Modeliranje u razredu:

Modeliranje naina razmiljanja (uitelj demonstrira

miljenje o gradivu, ali i o irim drutveno-politikim
pitanjima). Znaajan je faktor u socijalizaciji stavova,
vjerovanja, ponaanja.
Modeliranje kognitivnih vjetina, npr. kreativno
miljenje.
Modeliranje s demonstracijom korak po korak, to je
obino najuinkovitiji nain pouavanja sloenih
motornih i kognitivnih vjetina.

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

18

Izravno pouavanje deklarativnih znanja

(Robert Gagne, 1985.): Povezao korake u
procesu uenja s koracima u procesu
pouavanja
1. Oekivanje, kognitivna
udeenost
2. Panja, selektivna percepcija
3. Kodiranje informacija
4. Obrada informacija u radnom
pamenju
5. Pohranjivanje u dugorono
pamenje
6. Prijenos u druga
podruja/probleme
7. Dozivanje iz dugoronog
pamenja
8. Praenje i regulacija uenja

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

19

Izravno pouavanje deklarativnih znanja

(Robert Gagne, 1985.): Povezao korake u
procesu uenja s koracima u procesu
pouavanja
A. Poticanje generalizacije
B. Utvrivanje gradiva
C. Pobuivanje i
usmjeravanje panje
D. Ispitivanje, provjera
zapamenog
E. Poticanje upotrebe
strategija pohrane
F. Informiranje o ciljevima
G. Davanje povratnih
informacija
H. Izlaganje informacija
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

20

Poveite korake u procesu uenja s koracima u

procesu pouavanja
A. Poticanje generalizacije
1. Oekivanje, kognitivna
udeenost
2. Panja, selektivna percepcija
3. Kodiranje informacija
4. Obrada informacija u radnom
pamenju
5. Pohranjivanje u dugorono
pamenje
6. Prijenos u druga
podruja/probleme
7. Dozivanje iz dugoronog
pamenja
8. Praenje i regulacija uenja

B. Utvrivanje gradiva
C. Pobuivanje i
usmjeravanje panje
D. Ispitivanje, provjera
zapamenog
E. Poticanje upotrebe
strategija pohrane
F. Informiranje o ciljevima
G. Davanje povratnih
informacija
H. Izlaganje informacija

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

21

1. Oekivanje, kognitivna
udeenost
2. Panja, selektivna
percepcija
3. Kodiranje informacija
4. Obrada informacija u
radnom pamenju
5. Pohranjivanje u dugorono
pamenje
6. Prijenos u druga
podruja/probleme
7. Dozivanje iz dugoronog
pamenja
8. Praenje i regulacija uenja

10.06.1517/10/2011

1. Informiranje o ciljevima (F)

2. Pobuivanje i
usmjeravanje panje (C)
3. Izlaganje informacija (H)
4. Poticanje upotrebe
strategija pohrane (E)
5. Utvrivanje gradiva (B)
6. Poticanje generalizacije (A)
7. Ispitivanje, provjera
zapamenog (D)
8. Davanje povratnih
informacija (G)

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

22

Etape izravnog pouavanja

1. Objanjavanje cilja i motiviranje za uenje
2. Obrada novog gradiva i/ili pokazivanje
vjetina
3. Voeno uvjebavanje i praenje izvedbe
4. Provjera razumijevanja
5. Dodatno uvjebavanje i osiguravanje
transfera
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

23

Etapa 1
Objanjavanje cilja i motiviranje
za uenje

entuzijazam profesora
ugodna razredna atmosfera
navoenje anegdote
postavljanje izazovnog pitanja
povezivanje gradiva s prethodnom lekcijom
povezivanje s poznatim informacijama
povezivanje s uenikovim iskustvom

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

24

Etapa 2
Obrada novog gradiva i
pokazivanje vjetina
1. tehnika predavanja (cilj, pojmovi,
zakljuci)
2. tehnika pokazivanje ili modeliranja

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

25

Etapa 3
Voeno uvjebavanje i praenje
izvedbe

Vana je povratna informacija, koja mora

sadravati opis trenutnog ponaanja i
upuivati na promjene u svrhu poboljanja
Nastavnik treba obilaziti razred
Pregled nauenog: na kraju svake cjeline
uenici procjenjuju vlastiti napredak, ime
postaju svjesni ishoda

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

26

Etapa 4
Provjera razumijevanja

Tijekom izlaganja treba pratiti facijalnu

ekspresiju uenika (NV znakovi)
Razumijevanje se provjerava postavljanjem
pitanja
Ravnomjernost prozivanja i prikladnost
vremena ekanja na odgovor (!)

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

27

Etapa 5
Uvjebavanje i osiguravanje
transfera

Pozitivan transfer (prijenos znanja ili vjetina iz

jedne vrste situacije u drugu):

Uvjebavanje na sluajevima i primjerima iz stvarnog

ivota
Raznovrsnost zadataka u srodnim problemskim
podrujima
Izdvajanje opeg iz vie pojedinanih sluajeva
Primjena uoenog pravila na novim primjerima

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

28

Pouavanje voenim otkrivanjem

i razgovorom

Samostalno uenje
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

29

Pouavanje voenim otkrivanjem i

razgovorom
uitelj daje ueniku zadatak, ali
ga usmjerava u rjeavanju

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

30

Kljuan je pomak uitelja od deduktivnog prema

induktivnom razmiljanju: mora navesti uenike da
sami izvode zakljuke i pokuaju razumjeti ono to
ue

Otvorena pitanja ime

(potie uenikovu radoznalost, traenje odgovore, daje
povratne informacije i podrava (potkrepljuje)
uenike)

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

31

Interaktivan odnos izmeu uenika i uitelja: to nije

ispitivanje; odnos je ravnopravno iznoenje
razmiljanja vezanih uz gradivo

Rasprava se moe raditi i u parovima; u malim

grupama

Glavni zadatak uitelja je usmjeravanje toka

rasprave i davanje odgovarajuih tumaenja, tj.
povratnih informacija

Nakon rasprave uitelj saimanja raspravu

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

32

Samostalno uenje

uitelj daje ueniku zadatak i

preputa mu da sam ili uz malu
pomo doe do rjeenja
10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

33

Uenje u koli: praenje nastave, pogotovo

nastave metodom izlaganja

Uenje kod kue

10.06.1517/10/2011

PSIHOLOGIJA UENJA I
POUAVANJA

34