Professional Documents
Culture Documents
Izgledi Bh. Industrije U 2014. Godini, Drvni I Metaloprerađivački Sektor
Izgledi Bh. Industrije U 2014. Godini, Drvni I Metaloprerađivački Sektor
GODINI
Drvni i metalopreraivaki sektor
projekta
se
nalaze
Sarajevu
Banja
Luci.
Sadraj
1.
SAETAK .................................................................................................................1
2.
UVOD .....................................................................................................................2
2.1
2.2
3.
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
4.
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
ii
1. SAETAK
Ekonomija BiH je doivjela skroman oporavak u 2013. godini, koji se ogleda u ekspanziji realnog BDP-a od
1,9% na godinjem nivou. Povoljno vanjsko okruenje u eurozoni bilo je primarni pokreta, usmjeren na
lokalnu ekonomiju kroz oivljavanje izvoza roba. Dinamiku ukupnog izvoza diktiralo je nekoliko sektora.
Jedna od najvanijih uloga u ekspanziji izvoza, a time i u ekonomskom oporavku u cjelini, pripala je
drvnoj i metalopreraivakoj industrija. Ove dvije industrije ostvarivale su rezultate koji su, uglavnom,
bili iznad prosjeka u 2013. godini u odnosu na ukupnu domau industriju, proizvodnju i izvoz, ime je
njihov znaaj za domau privredu i ukupni BDP jo vie porastao.
S obzirom na oekivani ekonomski uinak u 2014. godini, oekujemo da e, i ove godine, ove dvije
industrije ostati u samom vrhu po ekonomskim rezultatima. Konkretno, osnovicu stope rasta za bh. izvoz
roba i usluga i industriju, za ovu godinu, utvrdili smo na 5%, odnosno na 4,5%, to je, opet, jedan od
glavnih pokretaa ciljnog rasta realnog BDP-a od 1,5% na godinjem nivou. Meutim, uzimajui u obzir
elementarne nepogode koje su se dogodile sredinom maja u Bosni i Hercegovini, u vrijeme pisanja ovog
izvjetaja, moemo rei da je naa poetna ekonomska prognoza pod ozbiljnim negativnim pritiskom i da
emo je morati revidirati nanie nakon objavljivanja zvanine procjene teta u Bosni i Hercegovini. Stoga,
oekujemo odreeni pritisak na BDP u BiH u pravcu smanjenja, kao i na glavne pokretae ekonomije,
odnosno industrijsku proizvodnju i izvoz usljed (1) direktnog gubitka kapitala (tete) i (2) indirektnog
gubitka potencijalne proizvodnje i izvoza uzrokovanog prekidom proizvodnje i transporta.
Takoer oekujemo i odreene negativne pritiske na proizvodnju i izvoz drvne i metalopreraivake
industrije u kratkoronom periodu poevi od drugog kvartala nadalje u odnosu na na poetni scenarij,
koji proizilaze iz nedavnog razvoja dogaaja, kao i ukupni uticaj na industrijsku proizvodnju i izvoz.
Meutim, direktan negativni uticaj na ove dvije industrije ogranien je na odreeno podruje i nekoliko
velikih aktera, zbog ega i dalje oekujemo male pozitivne jednocifrene stope rasta u pogledu rezultata
proizvodnje i izvoza u drvnoj i metalopreraivakoj industriji. Osim toga, poevi od treeg kvartala 2014.
godine, a posebno u 2015. godini, nakon to zapone period obnove od poplava, oekujemo porast
domae potranje u obje industrije (posebno u drvnoj industriji graevinskog materijala i namjetaja).
Nadalje, vanjsko okruenje i potranja u 2014. godini su i dalje veoma povoljni, sa znaajnim poveanjem
potranje za proizvodima drvne i metalopreraivake industrije to se jasno vidi iz podataka za prvi
kvartal. Jedna od velikih prilika za bh. trite drvne industrije u 2014. godini proizlazi iz sukoba izmeu
Ukrajine i Rusije i posljedinog poveanja potranje iz zemalja Evropske unije za proizvodima proizvoaa
iz jugoistone Evrope. Neka od anketiranih preduzea ve su u prvom kvartalu 2014. godine potvrdila
ovaj trend.
2. UVOD
Kao i veina ekonomija regije Jugoistone Evrope u periodu od 2010. do 2013. godine, i Bosna i
Hercegovina je preusmjerila svoj model rasta sa ekonomije iji glavni pokreta je rast privatne potronje
(prije svjetske ekonomske krize) ka ekonomiji koju prevashodno pokree izvoz. Rast potaknut
potronjom, prije krize koja je nastupila 2009. godine, bio je tipini poslijeratni tranzicijski proces
sustizanja (sa prosjenom stopom rasta od 5% u periodu od 10 godina) koji je, prije svega, bio potaknut
dvocifrenim porastom kreditnih zaduenja u bankarskom sektoru, to je rezultiralo ukupnim udjelom
privatne potronje od 83,3% BDP-a u 2007. godini. Recesija je, 2009. godine, snano pogodila malu bh.
privredu zbog pogoranja vanjskog okruenja i presuivanja domaeg kreditnog rasta banaka koje su
uglavnom u vlasnitvu Evropske unije. Nakon dvije godine umjerenog ekonomskog oporavka potaknutog
izvozom u periodu od 2010. do 2011. godine, koji se ogledao u prosjenom rastu realnog BDP-a od 1% na
godinjem nivou, BiH se ponovo suoila s novim valom recesije u 2012. godini, koji je, jo jedanput,
doao kao posljedica recesije u eurozoni.
Gradikon 1: Rast glavnih komponenti BDP-a (% na godinjem nivou)
Ekonomija BiH se vratila na put oporavka u 2013. godini kada je zabiljeen blagi ekonomski rast od 1,9%
na godinjem nivou u realnim iznosima potaknut uglavnom povoljnim vanjskim okruenjem u eurozoni.
Oporavak u eurozoni ponovo je usmjeren prema domaoj ekonomiji kroz oivljavanje izvoza i izvozno
orijentisanu industrijsku proizvodnju. Ovome su dodatno pridonijeli i infrastrukturni radovi poduzeti na
Koridoru Vc, to je rezultiralo pozitivnim doprinosom bruto investicija u fiksni kapital drugu godinu za
redom. Naime, uspostavljena je snana korelacija izmeu rasta BDP-a i izvoznih rezultata (30% BDP-a) i
izvozno orijentisane industrijske proizvodnje (18,8% BDP-a) u BiH tokom protekle etiri godine.
poveanje udjela u ukupnom izvozu i stabilnu dinamiku u 2013. godini. Ovdje emo spomenuti samo
neke od interesantnijih, kao to su kategorije "Maine i mehaniki ureaji" (+8,6% na godinjem nivou),
Drvo i proizvodi od drveta (+14,2% na godinjem nivou), Obua i pokrivala za glavu (+17% na
godinjem nivou) i "Tekstil i tekstilni proizvodi' (+11,8% na godinjem nivou). Najvea izvozna kategorija
Bazni metali (20% udjela) bila jedina koja je zabiljeila pad (drugu godinu za redom) to je posljedica
kretanja cijena na meunarodnom tritu, s jedne strane, i problematine situacije u industriji baznih
metala u okviru domae ekonomije, s druge strane. Osim toga, Bosna i Hercegovina konstanto biljei
suficit u trgovini uslugama, pri emu je najvanije istai zapaene rezultate u segmentu turistikih usluga,
gdje je BiH zabiljeila prihod od izvoza u iznosu od 500 miliona eura, to predstavlja poveanje od 7,3%
na godinjem nivou. Dakle, ukupni rast izvoza roba i usluga iznosio je 5,8% u 2013. godini.
Grafikon 3: Trgovinski bilans BiH
Posmatrajui detaljnije izvoz roba po pojedinanim tritima, Evropska unija (74% ukupnog izvoza) i dalje
predstavlja najvee izvozno trite za BiH. To je, prije svega, Njemaka, Hrvatska, Italija i Austrija s
odgovarajuim udjelima od 15,6%, 14,3%, 12,0%, odnosno 8,2% u ukupnom izvozu. Izvan Evropske unije,
najvee izvozno trite za BiH je Srbija (9,1% ukupnog izvoza). BiH je ostvarila porast izvoza roba na svim
prethodno navedenim tritima u 2013. godini. Privreda Evropske unije, takoer, predstavlja i glavni
izvor bh. uvoza, koji ini 60% ukupnog uvoza robe. Meutim, uvoz iz Evropske unije zabiljeio je pad od
2,7% na godinjem nivou u 2013. godini. Veina uvoza izvan Evropske unije potie iz Rusije i ini 10%
ukupnog uvoza robe (prvenstveno plin). Sve u svemu, najsnaniji podsticaj za bh. ekonomiju u 2013.
godini bili su daleko povoljniji statistiki podaci o robnoj razmjeni u odnosu na prethodnu godinu.
2014. godini, iako su i neki od pogoenih sektora, takoer, vani za drvnu i metalopreraivaku
industriju, pa su stoga i obraeni u ovom izvjetaju. Shodno tome, oekujemo odreeni pritisak na BDP u
BiH u pravcu smanjenja, kao i na glavne pokretae ekonomije, odnosno industrijsku proizvodnju i izvoz
usljed (1) direktnog gubitka kapitala (tete) i (2) indirektnog gubitka potencijalne proizvodnje i izvoza
uzrokovanog prekidom proizvodnje i transporta. Usljed najnovijih zbivanja, a u poreenju sa naim
poetnim scenarijem, oekujemo sveukupni uticaj na industrijsku proizvodnju i izvoz, kao i odreene
negativne pritiske na proizvodnju i izvoz drvne i metalopreraivake industrije u kratkoronom periodu
poevi od drugog kvartala nadalje. Meutim, direktan negativni uticaj na ove dvije industrije ogranien
je na malo podruje i odnosi se na samo nekoliko velikih aktera, zbog ega i dalje oekujemo male
pozitivne jednocifrene stope rasta u pogledu rezultata proizvodnje i izvoza u drvnoj i
metalopreraivakoj industriji. Pozitivno je to to su u 2014. godini, vanjsko okruenje i potranja i dalje
vrlo povoljni, sa znaajnim porastom potranje za proizvodima drvne i metalopreraivake industrije, to
se jasno vidi ve iz podataka za prvi kvartal. Osim toga, nakon poetnog negativnog uticaja elementarnih
nepogoda na ove industrije, za oekivati je da e doi do porasta domae potranje za njihovim
proizvodima. Naime, tokom perioda obnove u drugoj polovini 2014. godine, a posebno u 2015. godini
oekuje se porast potranje za proizvodima drvne i metalopreraivake industrije (graevinski materijal
od metala i drveta, industrija namjetaja), koji e pruiti podsticaj za ove dvije industrije.
Pored toga, 2014. je izborna godina, a to donosi i neke dodatne rizike za ekonomske izglede, jer to
obino znai da se ekonomski programi i programi reformi ostavljaju po strani, kako izborne kampanje i
nacionalne retorika dolaze u prvi plan meu glavnim politikim igraima. Meutim, mi i dalje vjerujemo
da e implementacija obnove pogoenih podruja (putem sredstava prikupljenih od strane
meunarodne zajednice, kreditnih sredstava i javnih transfera i pomoi) zapoeti u drugoj polovini 2014.
godine. tavie, oekujemo da vidimo nastavak implementacije infrastrukturnih projekata planiranih za
2014. godinu (nastavak radova na koridoru Vc) i elektro-investicionih projekata (TE Tuzla i TE Stanari),
iako dinamika planiranih radova ovise o raspoloivosti sredstava, nakon to ona budu preusmjerena na
obnovu poplavama oteenih podruja. Meutim, ne oekuje se pozitivan doprinos iz bruto investicija u
fiksni kapital u odnosu na BDP zbog daleko veeg gubitka kapitala koji je posljedica elementarnih
nepogoda. Oekujemo da e izvoz ostvarivati pozitvne rezultate, koji e, pak, biti neto nii od nae
poetne procjene, zbog gubitka kapitala i prekida proizvodnje i transporta.
3. DRVNA INDUSTRIJA
3.1 STANJE DRVNE INDUSTRIJE U 2013. GODINI
Prethodna godina je bila godina najsnanijeg ekonomskog rasta za BiH od 2008. godine, a ogleda se u
porastu realnog BDP-a od 1,9% na godinjem nivou (ovo jo uvijek nisu slubeni podaci). Kao to je ranije
navedeno, glavna pokretaka snaga koja stoji iza ekonomskog oporavka dolazi od izvoza roba (rashodni
pristup BDP-a) i industrije (proizvodni pristup BDP-a). Dakle, i u prvom i u drugom pristupu
obraunavanja BDP-a, sektor drvne industrije odigrao je jednu od najvanijih uloga, a time i u opem
ekonomskom oporavku. tavie, prema dostupnim podacima objavljenim od strane kljunih statistikih
institucija (Dravna agencija za statistiku i Privredna komora BiH), drvna industrija je, uglavnom,
ostvarivala natprosjene rezultate u 2013. godini u odnosu na ukupnu domau industriju, proizvodnju i
izvoz, a time i dodatno naglasila svoju vanost za domau ekonomiju.
Drvna industrija spada u jednu od est kategorija koje su zabiljeile suficit u vanjskotrgovinskom bilansu,
zajedno sa kategorijama baznih metala, obue i pokrivala za glavu, bisera i plemenitih metala, oruja i
streljiva, te kategorije razno. Ono to je jo vanije je injenica da je Drvo i proizvodi od drveta postala
kategorija s najveim vanjskotrgovinskim suficitom (do sada je kategorija Bazni metali ostvarivala
najvii vanjskotrgovinski suficit) po prvi put u 2013. godini. Podaci pokazuju da je vanjskotrgovinski suficit
za kategoriju Drvo i proizvodi od drveta iznosio 414,2 miliona KM, pri emu je pokrivenost uvoza
izvozom iznosila 350,5% (ovakva pokrivenost nije ostvarena jo od 2006. godine).
Ono to dodatno ohrabruje jeste injenica da je kategorija Drvo i proizvodi od drveta zabiljeila
dvocifreni porast od 14,2% na godinjem nivou, to je vie nego dvostruko u odnosu na ukupne rezultate
izvoza roba Bosne i Hercegovine (+6,6% na godinjem nivou), pri emu biljei ve etvrtu godinu
uzastopnog rasta.Vrijednost izvezenog drveta i proizvoda od drveta iznosila je 822 miliona KM, to
predstavlja najviu nominalnu vrijednost od poetka voenja vanjskotrgovinske statistike 2000. godine.
Ovaj snaan porast uzrokovao je poveanje udjela u ukupnom izvozu na 6,9% (sa 6,5% u 2012. godini) ,
odnosno na 2,2% (sa 2,0% u 2012. godini) u ukupnom BDP-u.
U proizvodnji drveta i proizvoda od drveta i pluta (neukljuujui namjetaj) ostvaren je porast od 12,5%
koji je nadmaio porast ostvaren u cjelokupnom proizvodnom sektoru (9,5% na godinjem nivou ) i
ukupnoj industrijskoj proizvodnji (6,7% na godinjem nivou) u 2013. godini. Nadalje , nakon pada u
periodu od 2011. do 2012. godine, proizvodnja u kategoriji Namjetaja porasla je za +5,3% na
godinjem nivou u 2013. godini. Shodno tome, od 2013. godine, ove dvije kategorije ine 5,76% ukupne
industrijske proizvodnje u BiH i predstavljaju etvrtu najveu proizvodnu kategoriju u BiH, odmah iza
proizvodnje hrane, baznih metala i gotovih proizvoda od metala. Dakle, kategorija Drvo i
proizvodi od drveta i pluta inila je 3,18%, dok je kategorija Namjetaj inila 2,58% ukupne
industrijske proizvodnje u 2013. godini.
Grafikoni u nastavku prikazuju snanu korelaciju izmeu ukupne proizvodne dinamike u drvnoj industriji
(stope rasta na godinjem nivou) i ukupnog izvoza i ukupne proizvodnje. Prvo, prosjene stope rasta na
godinjem nivou kada se radi o izvozu su uglavnom iznad prosjenih stopa rasta koje se odnose na
proizvodnu dinamiku u drvnoj industriji, to odraava injenicu da izvoz na strana trita podstie
ostvarivanje ukupnih rezultata drvne industrije, dok su rezultati na domaem tritu u zaostatku.
Grafikon 7: Proizvodnja drvne industrije u odnosu na izvoz drvne industrije Grafikon 8: Proizvodnja drvne industrije u odnosu na ukupnu
proizvodnju.
Na Grafikonu br. 8 prikazana je korelacija izmeu drvne industrije i cjelokupne proizvodnje u BiH. Ovaj
grafikon naglaa da je proizvodnja u najveoj mjeri potaknuta pozitivnim impulsom unutar drvne
industrije, prije svega u proizvodnji proizvoda od drveta i pluta.
U odnosu na zapoljavanje u drvnoj industriji, ovaj sektor je uspio zadrati broj zaposlenih u odnosu na
2012. godinu. Ovo je pozitivan znak imajui u vidu da se broj zaposlenih u BiH stalno smanjuje. Da
budemo precizniji, prema podacima entitetskih agencija za statistiku (Agencija za statistiku FBiH i RS) u
2013. godini, u drvnoj industriji je bilo zaposleno 17.050 osoba, od ega je 10.973 osoba bilo angaovano
u proizvodnji drveta i proizvoda od drveta, dok je njih 6.077 bilo zaposleno u proizvodnji namjetaja. S
druge strane, u prethodnoj godini, u prosjeku, zaposlenost u proizvodnji je zabiljeila pad od 4,4% na
godinjem nivou, dok je ukupan broj zaposlenih u BiH bio nii za 1,3%. Dakle, ukupna drvna industrija je
blago poveala svoj udio u ukupnoj zvaninoj zaposlenosti u bh. privredi sa 2,25% u 2012. godini na
2,5%. Udio ove industrije iskljuivo u smislu zaposlenosti u proizvodnji ostvario je mnogo znaajnije
poveanje sa 12,9% u 2012. godini na 13,5% u 2013. godini. Kada se zapoljavanje u drvnoj industriji
paljivije posmatra, treba naglasiti da podaci ukazuju na razliite trendove u bh. entitetima. Broj
zaposlenih u Federaciji BiH u sektoru proizvodnje namjetaja je smanjen za 6,5% na godinjem nivou,
dok je broj zaposlenih u RS porastao za 1,8% na godinjem nivou u istoj proizvodnoj oblasti. S druge
strane, u oblasti proizvodnje drveta i pluta, podaci pokazuju da je u Federaciji BiH dolo do poveanja od
6% u broju zaposlenih, dok u RS-u, u istoj oblasti preraivake industrije, dolo do pada broja zaposlenih
od 2,5% .
Kako godinja publikacija za bh. industriju - PRODCOM 2013 Agencije za statistiku BiH jo uvijek nije bila dostupna u vrijeme
pisanja ovog izvjetaja, izvozni podaci koje objavljuje Vanjskotrgovinska komora BiH bili su u fokusu nae analize drvne
industrije.
U okviru naih procjena koje se odnose na drvnu industriju, a zbog preciznog definiranja obima u skladu
sa lancima vrijednosti Projekta FIRMA, drvna prerada bi trebala biti strukturirana i analizirati kako slijedi:
pilanski proizvodi, furnir, stolarija,ostali proizvodi od drveta, namjetaj i montane kue.
Kada se posmatraju rezultati koje je drvna industrija ostvarila u 2013. godini, na prvi pogled, moemo
jasno vidjeti da je izvoz drvne industrije bio u stalnom porastu, dosegnuvi vrhunac svoje nominalne
vrijednosti od 822,5 miliona KM u 2013. godini, to predstavlja porast od 6,6% na godinjem nivou.
Prema statistikim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan rast izvoza drvne industrije bio je
iznad stope rasta ukupnog izvoza roba iz BiH od 5% na godinjem nivou, to predstavlja jasan pokazatelj
njegovog potencijala. Osim toga, drvna industrija je zabiljeila porast ak i u recesijskoj 2012. godini,
kada je ukupni izvoz roba zabiljeio pad. U Tabeli 1 u nastavku, moemo vidjeti da su sve kategorije
drvne industrije dosegnule najviu nominalnu vrijednost u 2013. godini, uz kontinuirane pozitivne stope
rasta u promatranom etverogodinjem periodu (s izuzetkom montanih kua).
Tabela 1: Izvozni rezultati u drvopreraivakoj industriji
Pilanski proizvodi
4,404: Drveni obrui; drveni kolci i stupovi
4,406: Drveni eljezniki i tramvajski pragovi
4,407: Uzduno testerisano ili rezano, sjeeno na komade ili
ljuteno
4,409: Profilirano drvo
4,413: Komprimirani drvo u obliku blokova ili ploa
4,414: Drveni okviri za slike, fotografije, ogledala
Namjetaj
9,401,400,000: Drvena sjedala (osim vrtnih sjedala)
9,401,610,000: Ostala sjedala s drvenim okvirom
9,403: Ostali namjetaj i njegovi dijelovi
9,404: Madraci
9,405: Svjetiljke i rasvjetna tijela
Meutim, treba napomenuti da se 86% izvoza namjetaja u Njemaku odnosi na samo dvije kategorije,
i to: Madraci (79,3 miliona KM) i Ostala sjedala sa drvenim okvirom (44,7 miliona KM).
Osim Njemake, na tritu Italije je zabiljeen porast u ukupnom udjelu izvoza namjetaja, dok su druga
kljuna izvozna trita namjetaja, kao to su Hrvatska, Holandija i Slovenija, uprkos rastu na godinjem
nivou, uglavnom zabiljeila gubitak dijela svog udjela.
Grafikon 12: Izvozna trita za namjetaj (2013.)
10
11
Nakon to je prepoznata kao jedna od kljunih prepreka za postizanje izraenijeg rasta izvoza u
drvopreraivakoj industriji kroz dokument pod nazivom Izgledi za 2012. godinu, oblast certifikacije u
skladu s meunarodnim standardima postala je jedno od glavnih ostvarenja u periodu 2012-2013. Nakon
intenzivnih aktivnosti Projekta FIRMA u saradnji sa umarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu i
Privrednom komorom Federacije BiH, postignuto je ope razumijevanje i poduzete konkretne aktivnosti
na ubrzavanju FSC certifikacije. Zahvaljujui tome, dva umsko-privredna drutva (PD), u Kantonu Tuzla
i Kantonu 10, su dobila FSC SFM certifikat za cijelu teritoriju na kojoj obavljaju poslove gospodarenja
umama. Potpomognuti sredstvima Projekta FIRMA koji je sufinansirao certifikaciju i uz direktnu podrku
programa tehnikih konsultatana, niz domaih drvopreraivaa i proizvoaa namjetaja su stekli FSC
CoC certifikate, to je na kraju dovelo do toga da BiH postane najuspjenija zemlja u regionu Jugoistone
Evrope (ukljuujui ak i zemlje Evropske unije poput Slovenije i Hrvatske) sa vie od ukupno 250 FSC
certifikata. U oblasti umarstva, koje jo uvijek predstavlja usko grlo u pogledu FSC certifikacije, ostvareni
su izvanredni rezultati kada je 75-80% ukupne povrine uma u BiH meunarodno certificirano prema
FSC SPF programu. Druga dva PD-a, koji su veliki dobavljai trupaca u Federaciji BiH, se trenutno nalaze
u procesu pripreme za certifikaciju, i to u Srednjobosanskom kantonu i u Zeniko-dobojskom kantonu.
Osim toga, preduzea koja su namjenski korisnici projekta FIRMA dobila su podrku za pripremu i
pribavljanje certifikata za ostale trgovinske standarde potrebne za izvoz na zahtjevna trita, posebno u
Evropsku uniju. Najvaniji standardi koji su dobiveni su ISO9001, OHSAS i CE znak, kao i drugi koji su
specifini za pojedina preduzea/ trita.
12
Namjenski korisnici Projekta FIRMA u okviru drvne industrije su prole godine uspjeli zabiljeili rast
zaposlenosti od 13% na godinjem nivou.
Neki od Namjenskih korisnika Projekta FIRMA koji su zabiljeili natprosjeni rast u svim ciljnim
segmentima (prihod od izvoznih aktivnosti, investicije i zapoljavanje) tokom proteklih pet godina, dakle
od poetka djelovanja Projekta FIRMA, su Standard d.d. Sarajevo (najvei proizvoa i izvoznik), Izazov
(Kalesija), Edengarden (Istono Sarajevo), GMP Laktai, Rattan Sedia (Brko) i mnogi drugi.
U 2012. godini, Standard d.d. Sarajevo (sada preimenovan u Fabrika namjetaja Sarajevo) je uspio
dostii planirani dvocifreni porast prihod od prodaje u iznosu od 72 miliona KM, od ega je 99%
ostvareno na izvoznim tritima, konkretno u na tritu Njemake 95%, dok je 5% ostvareno na tritu
Austrije. Ovo je bio rezultat izuzetno uspjene saradnje i poslovnih rezultata na ovim tritima tokom
proteklih godina. Standard d.d. je oekivao manje-vie iste vrhunske rezultate u rasponu od 70 do 75
miliona KM u 2013. godini, to bi ga ponovo uinilo najveim izvoznikom sa 10% udjela u ukupnom
izvozu drvne industrije.
Osim preduzea Standard d.d. Sarajevo, vrijedi spomenuti i znaajne rezultate i poslovne planove drugih
preduzea srednje veliine, kao to je Izazov (Kalesija). Proteklih godina, kompanija Izazov biljei
konstantan rast prihoda od prodaje od 10-15% na godinjem nivou i uglavnom je izvozno orjentirana. To
je rezultat uspjenog sporazuma o saradnji s njemakim partnerom koji je realiziran nakon sajma u
Kelnu.
Treba pomenuti i preduzee Ambyenta (FIS d.o.o Vitez), obzirom da je ovo preduzee ostvarilo solidan
rast i stabilne poslovne rezultate, te da ima znaajnu finansijsku i prodajnu podrku od preduzea FIS
d.o.o Vitez i Inside by EO Company (Sarajevo) kao proizvoaa srednje klase namjetaja. Artisan
(Teanj) i Rukotvorine (Konjic) su takoer zabiljeili stabilno poslovanje. Ova dva vana proizvoaa
namjetaja visoke klase ostvaruju vie-manje ujednaen prihod od prodaje. U protekle dvije godine, sve
vei broj domaih proizvoaa namjetaja uspijeva uspostaviti saradnju sa IKEA-om iz vedske. Pored
Scontoproma d.o.o (Prijedor), a kasnije i Standarda (Prnjavor), M&S Wood (Fojnica) je takoer dio jedne
od ovih pria o uspjehu. Preduzee M&S Wood je dogovorilo saradnju u pogledu proizvodnje stolica za
IKEA-u i u protekle dvije godine ostvarilo veliku korist od proizvodnog procesa IKEA-e u koji je ukljueno.
5) irenje baze segmenta malog i srednjeg poduzetnitva u okviru drvne industrije
Uprkos stalnom problemu steaja, te finansijskim i upravljakim problemima u nekim od najveih
proizvoaa u drvnoj industriji (to e biti u detaljnije obraeno i narednom poglavlju), u protekle dvije
godine sve je vei broj novopridolice u segmentu malih i srednjih preduzea. Ova preduzea su
uglavnom male porodine firme, koje su uspjele zabiljeiti nevjerovatne pomake na tritu Evropske
unije i vrtoglavi rast izvoza. Stoga, bez obzira na neuspjeh nekih od glavnih proizvoaa, ukupna drvna
industrija je uspjela zabiljeiti snaan rast prihoda od izvoza u 2012. i 2013. godini. Tri preduzea (u
svojstvu Namjenskih korisnika Projekta FIRMA) posebno su vrijedna pomena: EdenGarden (Istono
Sarajevo), GMP Laktai i Rattan Sedia (Brko). EdenGarden (Istono Sarajevo) zabiljeio je godinji rast
izvoza od 30%, dok je Rattan Sedia (Brko) postao najvei regionalni proizvoa vrtnih garnitura i
zabiljeio rast izvoza od 17-20% u proteklih nekoliko godina.
U nastavku je dat pregled kljunih prepreka sa kojima se suoavaju svi akteri u okviru ove industrije i koje
je potrebno prioritetno rjeavati u narednom periodu.
1) Finansijsko upravljanje i upravljanje ljudskim resursima velikih igraa u okviru drvne industrije
Pored steaja dvije najvee kompanije u drvnoj industriji (Konjuh d.d. ivinice i Krivaja 1884 d.d.
Zavidovii), i druga preduzea se i dalje suoavaju sa slinim problemima. Nakon privatizacije od strane
13
italijanskog investitora, Abonos (Buim), proizvoa drvenih sjedala, je u prvih 10 godina ostvarivao
izuzetno uspjeno poslovanje, nakon ega se proizvodnja ugasila, a radnici bili otputeni. Iako je uprava
preduzea zapoela pregovore sa novim potencijalnim investitorima iz Italije dogovor nije postignut, a
preduzee je ugaeno.
Neke od kljunih kompanija u ovoj industriji suoile su se sa veim finansijskim potekoama i padom
prodaje u proteklih pet godina. Scontoprom (drugi najvei proizvoa sa realizacijom od 20-25 miliona
KM) je izgubio saradnju sa IKEA-om i tako se naao u ozbiljnim finansijskim problemima u posljednje
dvije godine to je dovelo do pada prodaje koja je u prvoj polovini 2013. godine iznosila samo 5 miliona
KM.
Stupanica (Olovo), supsidijarno drutvo Prominvesta (Konjic), je jo jedan primjer kvalitetene i dobro
opremljene firme koja se trenutno suoava sa sveukupnim problemima vezanim za upravljanje i
finansije. Problemi vezani za upravljanje ljudskim resursima su doprinijeli padu poslovnih rezultata i
slabljenju odrivosti poslovanja.
2) Pitanje nezavisnog korporativnog upravljanja u umsko-privrednim drutvima (PD)
Ovo pitanje je od kljunog znaaja i nekoliko proizvoaa ga je identificiralo kao kljuni prioritet za
unaprjeenje efikasnosti undustrije, smanjenje trokova i poboljanje rezultata na domaem tritu. Iako
se radi o preduzeima koja nominalno pripadaju slobodnom tritu, organi vlasti, usljed vlasnike
strukture, jo uvijek imaju veliki uticaj na PD-e na razliitim nivoima (entitetskom i kantonalnom). Na
poetku ekonomske krize se oekivalo da e PD-i, zbog znaajnog smanjenja nivoa prodaje, biti prisiljeni
na restrukturiranje, smanjenje broja vika zaposlenih, poveanje produktivnosti, te da e prihvatiti trini
nain poslovanja. Meutim, ovo veliko smanjenje nivoa prodaje bilo je kratkog daha zbog vitalnosti
drvne industrije i rastue potranje za industrijskim trupcima. Usljed toga, PD-i su povratili svoju
dominaciju na tritu, te nastavili diktirati uvjete trgovine. Rastua potranja za ogrjevnim drvetom i
umskim otpadom za proizvodnju peleta i briketa na meunarodnim tritima dodatno je podstakla
ovakav poloaj umsko-privrednih drutava. Istovremeno, podruja uma visoke vrijednosti koje su
zaraene potkornjakom i drugim nametnicima, te podruja pogoena tetama uzrokovanim umskim
poarima ine oko 100.000 hektara bh. uma. umsko-privredna drutva nisu uspjela pravilno provesti
preventivne i/ili korektivne mjere, koje se redovno obraunavaju i plaaju za svaki kubni metar umskih
proizvoda.
14
nanie nakon slubene objave o procjeni nastalih teta. Meutim, vjerujemo da e se izvoz roba zadrati
u podruju blagog rasta sa stopama procijenjenim u rasponu od 1-4% na godinjem nivou.
S obzirom na injenicu da je drvna industrija u BiH prvenstveno izvozno orijentirana, nastavak
ostvarivanja pozitivnih rezultata u ovoj industriji u 2014. godini ne bi trebao biti upitan, uprkos najveim
poplavama u posljednjih 120 godina, koje su se dogodile u drugom kvartalu godine. Povoljno vanjsko
okruenje je dovelo do poveanja potranje za proizvodima drvne industrije, naroito na evropskom
tritu. Konkretno, drvna industrija bi trebala imati koristi od povoljnih ekonomskih prognoza kljunih
vanjskotrgovinskih partnera. To se prvenstveno odnosi na Njemaku, koja predstavlja najvanije ili jedno
od pet najvanijih trita po svim prethodno navedenim podsegmentima drvne industrije (prvenstveno
namjetaja). Njemaka ekonomija e nastaviti trend rasta od 1,8% na godinjem nivou (+0,5% na
godinjem nivou u 2013. godini) kao glavni pokreta privrednog oporavka Evropske unije u 2014. godini.
Nadalje, Italija i Nizozemska, koje takoer imaju znaajan udio u izvozu drvne industrije, e izai iz
prethodne recesijske godine sa rastom od 0,7%, odnosno 1,7% na godinjem nivou. Ono to je negativno
je da e privreda Slovenije ostati zaglavljena u recesiji, iako se oekuje da e magnituda privrednog
opadanja (-0,5% na godinjem nivou) biti daleko blaa u odnosu na prethodnu godinu (-2,0% na
godinjem nivou). Privreda Hrvatske bi trebala stagnirati.
Pored toga, zbog ukrajinsko-ruskog sukoba, oekuje se da e u 2014. godini uvoz sa ukrajinskog trita
drveta i namjetaja u Evropsku uniju biti zamijenjen proizvodima iz drugih evropskih zemalja. Shodno
tome, jedna od najveih prilika za bh. drvnu industriju u 2014. godini, takoer proizilazi iz ove situacije,
te stoga oekujemo porast potranje iz zemalja Evropske unije u odnosu na proizvoae sa Balkana.
Naka od ispitanih preduzea su ve potvrdila ovakav trend u prvom kvartalu 2014. godine. tavie,
dostupni podaci za prva dva mjeseca 2014. godine jasno ukazuju na poticajnu vanjsku potranju koja bi
trebala dovesti do zapanjujue stope rasta kako u segmentu proizvodnje, tako i u segmentu izvoza drvne
industrije. Konkretno, podaci iz Agencije za statistiku BiH pokazuju da je proizvodnja drveta i proizvoda
od drveta u periodu januar-februar 2014. godine zabiljeila intenzivan rast od 28,4% na godinjem nivou.
Ovo je, tako, bio jedan od najbre rastuih pod-segmenata proizvodnje na poetku 2014. godine. Pored
toga, proizvodnja namjetaja je, takoer, zabiljeila dvocifreni rast od +14.2% na godinjem nivou u
istom periodu. Porast ostvaren u obje prethodno navedene kategorije nadmaio je porast ukupne
proizvodnje u prva dva mjeseca 2014. godine (+12% na godinjem nivou). tavie, injenica da je drvnu
industriju poticao izvoz na inostrana trita je ponovo potvrena kroz podatke iz perioda januar-februar
2014. godine. Prema raspoloivim podacima, u prva dva mjeseca 2014. godine, izvoz drveta i proizvoda
od drveta zabiljeio je zapanjujui rast od 37,2% u odnosu na isti period 2012. godine. Ovo predstavlja
sedam puta veu stopu rasta od ukupnih rezultata izvoza u istom periodu i najveu stopu rasta u okviru
svih 22 izvozne kategorije koje prati Agencija za statistiku BiH. Prema tome, udio drveta i proizvoda od
drveta u ukupnom izvozu porastao je na 6,8%, pri emu je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 380,5%.
Meutim, u nastavku 2014. godine, oekujemo znaajno usporavanje dinamike proizvodnje i izvoza u
odnosu na prvi kvartal usljed efekata najveih poplava u istoriji Bosne i Hercegovine. Oekujemo da e
izvoz i prihod iz proizvodnje drvne industrije osjetiti negativan pritisak poevi od drugog kvartala zbog
(1) direktnog gubitka kapitala (tete) i (2) indirektnog gubitka potencijalne proizvodnje i izvoza zbog
prekida proizvodnje i transporta. Meutim, ovaj negativni direktni uticaj na drvnu industriju je jo uvijek
ogranien na odreena podruja i utie na samo nekoliko glavnih igraa u sjevernom dijelu zemlje. To je
razlog zato jo uvijek oekujemo pozitivne jednocifrene stope rasta u pogledu rezultata proizvodnje,
izvoza i prihoda drvne industrije, potaknutih snanom potranjom izvana.
Osim toga, domae trite obino predstavlja jednu od glavnih prepreka za snaniji rast drvne industrije
u BiH.
Oekuje se da e visoka stopa nezaposlenosti, uz vrlo nisku kupovnu mo graana BiH obojiti bh.
ekonomski krajolik, to e imati uticaja i na drvnu industriju, posebno u segmentu namjetaja. S druge
15
strane, graevinska industrija je i dalje pod pritiskom zbog vrlo slabe domae potranje za graevinskim i
drugim proizvodima u drvnoj industriji. Meutim, poevi od treeg kvartala 2014. godine, a naroito u
2015. godini, kada je poinje period obnove od poplava, oekujemo da e doi do porasta domae
potranje za proizvodima drvne industrije (naroito za graevinskim materijalima drvne industrije i
namjetajem).
Ipak, i uprkos ovakvoj situaciji, preduzea u drvnoj industriji e ostati dominantno usmjerena na strana
trita, odakle e se i dalje ostvarivati veina prihoda drvne industrije. Mnoga preduzea, kao glavnu
strategiju za osvajanje stranih trita, vide promociju i uee na velikim evropskim sajmovima. Ovakvom
obrascu promocije smo ve svjedoili u periodu od 2011. do 2014. godine i oekujemo da e se on i
nastaviti u narednim godinama.
4.
16
17
skladu sa sljedeom strukturom: aluminijska stolarija, elementi metalnih konstrukcija (cijevi, metalne
konstrukcije, profili, itd.), drugi proizvodi od metala, maine i elektro ureaji i automobilski dijelovi.3
Uzimajui u obzir obim i definiciju industrije prerade metala koje je utvrdio Projekat FIRMA, ukupni izvoz
metalopreraivake industrije u 2013. godini dosegao je vrijednost od 1,988 milijarde KM, to
predstavlja porast od 3,9% u odnosu na 2012. godinu i ini 7,5% procijenjenog bruto domaeg proizvoda
za 2013. godinu. Nadalje, ovi podaci takoer naglaavaju kolaps baznih metala i jasan uzlazni trend u
kategoriji maina i mehanikih ureaja, te ostalih metalopreraivakih sektora u okviru industrije. Stoga
je izvoz proizvodnje stolarije od baznih metala u 2013. godine pao za 5,5% na godinjem nivou potaknut
padom u kategoriji ostale stolarije od baznih metala (-8.3% na godinjem nivou), dok je kategorija
aluminijske stolarije ostvarila mali porast od 1,6% u odnosu na 2012. godinu. Dakle, potrebno je naglasiti
da, uprkos zabiljeenom padu, kategorija stolarije od baznih metala je i dalje biljeila suficit u bh.
vanjskoj trgovini, koji je u 2013. godini iznosio 181,9 miliona KM. Vanjskotrgovinski suficit zabiljeen je u
obje kategorije: aluminijska stolarija (99,1 miliona KM) i ostala stolarija od baznih metala (82,8 miliona
KM), sa pokrivenosti uvoza izvozom od 139% (pad sa 144% u 2012. godine). Dakle, kategorija stolarije od
baznih metala iznosila je 33% ukupne metalopreraivake industrije.
Tabela 6: Glavni izvozni pokazatelji za metalopreraivaku industriju
Iz istog razloga kao i u sluaju drvne industrije (Publikacija za bh. industriju - PRODCOM 2013 Agencije za statistiku BiH nije bila
dostupna), naa analiza metalopreraivake industrije usmjerena je uglavnom na podatke o izvozu koje objavljuje
Vanjskotrgovinska komora BiH.
18
godinu zaredom. Ipak, bez obzira na pozitivan trend u izvozu metalnih proizvoda, sve podkategorije su
zabiljeile vanjskotrgovinski deficit: proizvodnja maina (659 miliona KM), ostali proizvodi od metala
(120,13 miliona KM) i elementi metalnih konstrukcija (24,4 miliona KM). Dakle, ukupna pokrivenost
uvoza izvozom kada se radi o metalnim proizvoda iznosila je skromnih 61,9%.
Slijedom toga, izvoz u automobilskoj industriji postao je najbre rastua kategorija sa dvocifrenim
poveanjem od 26,3% na godinjem nivou, ostvarivi 266,3 miliona KM u 2013. godini. Posmatrajui
detaljnije automobilsku industriju, kategorija autodijelova inila je 80,4% ukupnog izvoza, dok je
direktna proizvodnja automobila i drugih vozila nastavila ostvarivati skroman udio u automobilskoj
industriji od 9,4%, odnosno 25,1 miliona KM. U skladu s tim, vanjskotrgovinski deficit za automobilsku
industriju iznosio je 525,5 miliona KM s najniom pokrivenosti uvoza izvozom u svim kategorijama
metalopreraivake industrije od stidljivih 33,6%.
Sve u svemu, presjek rezultata metalopreraivake industrije u periodu od 2010. do 2013. godine
(nominalne vrijednosti i stope rasta pod-kategorija) jasno pokazuje da postoje vrlo ohrabrujui trendovi,
to se ogleda u injenici da su najbre rastue kategorije upravo one koje smatramo najsofisticiranijim
proizvodnim pod-segmentima, kao to su autodijelovi i maine i mehaniki ureaji.
S obzirom na prethodno navedene stope rasta, struktura metalopreraivake industrije je kako slijedi:
stolarija od baznih metala ini 32,6%, proizvodi od metala ine 54%, dok autodijelovi ine 13,4% ukupne
metalopreraivake industrije.
Tabela 7: Glavni izvozni pokazatelji za metalopreraivaku industriju
19
S druge strane, stolarija od baznih metala je izgubila 3,3% svog udjela u ukupnom izvozu
metalopreraivake industrije, dok je aluminijska stolarija, po prvi put, pala ispod 10% udjela u ukupnom
izvozu metalopreraivake industrije. Meutim, pod-segment ostalih baznih metala bio je na drugom
mjestu sa 22,7% ukupnog izvoza metalopreraivake industrije uprkos padu na godinjem nivou u 2013.
godini. Najvei udio u kategoriji ostalih baznih metala odnosi se na eljezne ipke (175,2 miliona KM,
odnosno 38,8% od ostale stolarije od baznih metala) i eljezne ice (170,8 miliona KM, odnosno 37,8% od
ostale stolarije od baznih metala). Prema tome, ove dvije kategorije zajedno ine 76,6% od ostale
stolarije od baznih metala, iako je u obje kategorije zabiljeen pad izvoza u odnosu na 2012. godinu, pri
emu je ova druga najvie doprinijela ukupnim negativnim rezultatima izvoza u kategoriji ostale stolarije
od baznih metala.
Aluminijska stolarija uglavnom ovisi o aluminijskim ipkama, koje su u 2013. godini inile 56,1% ukupne
aluminijske stolarije biljeei tako pad od 8,3% na godinjem nivou. Pozitivno je to to je izvoz u podsegmentu aluminijske konstrukcije konstantno rastao dosegnuvi 48,3 miliona KM u 2013. godini. Ovaj
pod-segment je inio 24,6% od aluminijske stolarije, kao drugi najvei pod-segment. Nadalje, izvoz
aluminijske konstrukcije zabiljeio je rast od 48,9% u odnosu na 2012. godinu, dok u odnosu na 2010.
godinuostvario rast nevjerojatnih 272,6%.
20
21
22
kompanija Inox Ajanovi zabiljeila porast prodaje od 10,9% na godinjem nivou, u iznosu od 3,2 miliona
KM, a lijedi je SIK iz Mostara uz porast prodaje od 11,9%, u iznosu od 8,5 miliona KM.
Trend vrtoglavih rezultata i porast od proizvoaa kablova nastavio se i u periodu 2012-2013. godine sa
dva glavna igraa koji su ponovo udvostruila svoje prodajne rezultate. TT Cables (iroki Brijeg) i Miviko
(Posuje) su dvije izuzetno uspjene kompanije koje su postale kljuni igrai u metalopreraivakoj
industriji sa 37,1 miliona KM, odnosno 33,1 miliona KM prihoda u 2013. godini, to predstavlja poveanje
od 122%, odnosno 14% na godinjem nivou. Ove dvije kompanije imaju komplementarne proizvode i
obino nastupaju zajedniki. Na posljednjem sajmu koji odran u Hannoveru 2013. godine, ove dvije
kompanije su uspjele dogovoriti saradnju sa najveim distributerom kablova u Njemakoj. Zbog
konstantnog poveanja potranje na tritu Evropske unije za proizvodima ove dvije kompanije, one su
nedavno osnovale zajedniku kompaniju Herzkab sa sjeditem u Austriji. Nova kompanija je dobila VDE
i OVE certifikate (za njemako i austrijsko trite). TT Cables i Miviko oekuju da e poveati i poboljati
svoje poslovne rezultate na dva kljuna trita, te se proiriti i na druga trita Evropske unije kroz ovu
zajedniku kompaniju Herzkabel.
Automobilska industrija je, takoer, zabiljeila porast uinka i ostvarivanje bolje saradnje sa velikim
proizvaima iz Evropske unije, to je dovelo do veoma dobrih finansijskih rezultata za sve kompanije u
okviru grupacije Prevent Group (Prevent doo, FAD Jelah), kao i za kompanije Pobjeda (Teanj), Man +
Hummel i CIMOS (Gradaac).
Dakle, u 2013. godini Pobjeda (Teanj) i Man + Hummel su zabiljeili poveanje prihoda od prodaje u
znaajnom iznosu od 9% , odnosno 14,5% na godinjem nivou, odnosno ostvarili prihode od 17,7 miliona
KM, odnosno 52,8 miliona KM. Uprkos znaajnim problemima vezanim za matino drutvo u Sloveniji,
CIMOS (Gradaac) je uspio poboljati svoje poslovne rezultate ostvarivi rekordni prihod od prodaje od
126,3 miliona KM to predstavlja poveanje od 13,4% na godinjem nivou. Na kraju, najvanije igra u
automobilskoj industriji, grupacija Prevent Group (Prevent iz Visokog, Gorada, Travnika i FAD Jelah),
zabiljeila je novu rekordnu vrijednost za prodajne rezultate od 112,4 miliona KM, to predstavlja
poveanje od 19,3% na godinjem nivou.
4) Natprosjeni rezultati uspjenosti poslovanja podranih preduzea u odnosu na ukupnu
metalopreraivaku industriju
Osim toga, u skladu sa izvanrednim rezultatima prethodno navedenih kljunih igraa metalopreraivake
industrije, moemo rei da su u ciljnim segmentima (prodaja, izvoz, zapoljavanje i pristup finansijama)
Namjenski korisnici zabiljeili i (DB) natprosjeni rast u odnosu na cjelokupnu metalopreraivaku
industriju . Nadalje, u svim kljunim podrujima prodaje, izvoza i zapoljavanja u 2012. godini,
metalopreraivaka industrija, u cjelini, je bila obojena snanim recesijskim trendovima do su Namjenski
korisnici ostvarivali rast. Tako je prodaja podranih preduzea (Namjenski korisnici Projekta FIRMA)
porasla za 7,4% na godinjem nivou u odnosu na -3,3% u ukupnoj metalopreraivakoj industriji u 2012.
godini4. Izvoz Namjenskih korisnika ostvario je jo vei rast, i to za 10,9% na godinjem nivou u odnosu na
0-0,2% na godinjem nivou za cijelu metalopreraivaku industriju. Ovo se ogleda u poveanju
zaposlenosti u podranim preduzeima od 11,7% na godinjem nivou u odnosu na dramatian pad
zaposlenosti u industriji od 8,2% na godinjem level.
5) Poveanje broja radnika i investicije u nove objekte
Zbog znaajnog poveanja izvoza i potranje za proizvodima metalopreraivake industrije (elika i inoks
konstrukcija, automobilske i proizvodnje maina) veoma veliki broj preduzea iz metalopreraivake
industrije znatno je poveao svoje proizvodne kapacitete i broj radnika. Inox Ajanovi je kompanija koja
4
23
je investirala u nove proizvodne kapacitete od 3.000 m2, a slijedi je UNIS TOK (Kalesija), TT Cables i
Prevent Group. Prevent Group (proizvodni pogon u Travniku) je poveao broj svojih radnika u 2013.
godini za zapanjujuih 109%, sa 103 na 216 radnika. Inox Ajanovi je poveao broj radnika za 68% na
godinjem nivou, sa 31 na 52, a kompanija TT Cables za 40%, sa 50 na 70.
6) Unaprjeenje brenda i sveukupne vidljivosti glavnih igraa u metalopreraivakoj industriji
Jedno od glavnih dostignua Projekta FIRMA u protekle dvije godine je rad na poboljanju marketinkog
materijala i ope vidljivosti brenda najveih kompanija u metalopreraivakoj industriji. Nekoliko firmi je
dobilo podrku u oblasti kreiranja profesionalnih internet stranica i marketinkog materijala (katalozi i
broure).
24
Pozitivni izgledi za segment elemenata metalnih konstrukcija je takoer direktno povezan sa pozitivnim
procjenama graevinskog sektora za kraj 2014. godine i 2015. godinu usljed procesa obnove i nastavka
velikih ulaganja u infrastrukturu (koridor Vc i investicije u elektro sektor). Dakle, lokalni metalski
proizvoai usko povezani sa graevinarstvom mogu oekivati realno pozitivnu godinu i na domaem
tritu.
S druge strane, prvi podaci za 2014. godinu koji se odnose na bazne metale ukazuju na nastavak silaznog
trenda. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar - februar 2014. godine, izvoz baznih
metala je smanjen za 11% u odnosu na isti period 2013. godine. Ovo se dogodilo uprkos injenici da je
proizvodnja baznih metala zabiljeila stidljivi porast od 2,6% u istom periodu. Shodno tome, proizvodnja
aluminija u BiH je izuzetno ciklina industrija i vrlo osjetljiva na irok spektar pokazatelja s obje strane
(vanjske i unutarnje) koji se mogu kretati u oba smjera u toku 2014. godine. Pozitivne ocjene e
definitivno doi iz vanjskog okruenja zbog prethodno navedenih faktora, kao to je ekonomski oporavak
u zemljama eurozone, pa stoga inostrana potranja nee doi u pitanje. Glavni rizik se odnosi na svjetsku
cijenu aluminijuma, koji je u posljednjih nekoliko sedmica varira izmeu 1.700 USD 1.800 USD. Osnovna
situacija u pogledu razvoja cijena aluminijuma e biti generalno prilino teka tokom cijele 2014. godine
sa veoma neizvjesnom perspektivom. Glavna pokretaka snaga koja e stajati iza svjetske cijene
aluminija e doi iz Kine, obzirom da su loi ekonomski rezultati Kine ve usporili dinamiku cijena metala
na svjetskim tritima u prvom kvartalu 2014. godine.
Treba napomenuti da ukrajinska kriza ne bi trebala imati dugotrajan uinak na tritu aluminija, obzirom
da ni Ukrajina ni Rusija nisu vani igrai na ovom tritu. Meutim, kao na osnovni scenarij, oekujemo
uzlazni trend cijena aluminijuma u drugoj polovini 2014. godine, ali vrlo skromnim tempom. Sa unutarnje
strane ekonomije, cijena elektrine energije predstavlja kljuni pokazatelj koji utie na proizvoae
aluminija. U periodu od 2009. godine, proizvoai aluminija stalno naglaavaju da oni ne mogu poslovati
ukoliko cijena elektrine energije ne prati trend cijene aluminija na svjetskom tritu. Stoga, ne vidimo
pretpostavke za takav scenarij u BiH, obzirom da e kretanja koja se odnose na rezultate industrije
aluminija uglavnom biti u skladu s svjetskim cijenama. Prema tome, oekujemo blagi uzlazni trend cijena
aluminijuma tokom godine i predviamo da e aluminijska industrija ostati na istom nivou ili zabiljeiti
male jednocifrene pozitivne izvozne rezultate u odnosu na 2013. godinu.
25