Professional Documents
Culture Documents
VE SU NJIHOVA DOBUNA...
MOGUE JE DA SAM PRILIKOM ZAPISIVANJA NA PREDAVANJU NAPRAVILA
GREKE, PO PITANJU NEKIH NAZIVA...
KOJU GOD GREKU PRIMETITE, ISPRAVITE JE I OBAVESTITE I MENE, KAKAO
BIH I JA SAMU SEBE ISPRAVILA...
Sreno uenje!!!!
Panonska kua
nemam zabeleke
Dinarska brvnara
-
Kada su brvnare ukopane, onda se gradi kameni podzid, na koji se zatim gradi zid od drveta. Ovo se ini
kako drvo ne bi istrulelo.
U Srbiji je vrlo teko nai brvnaru u punom smislu te rei (odnosno da je sagraena od brvana). Brvnare
u punom smislu te rei mogu se nai u Bosni.
Talpe se reaju horizontalno. Talpe se vezuju na dva naina: vezivanje na ert ili usek (19. vek) talpe
se usecaju na krajevima I vezuju jedna za drugu; veza talpi na unizu (20. vek) na ugaonoj gredi se
uniu talpe, koje su istesane na svojim krajevima.
Najei krovni pokriva je indra. INDRA = vrsta drvenog crpa, drvene daice
Tamo gde u blizini naselja ili kue postoji kameleon krov se pokriva kamenim ploama
eramida je vrlo teak materijal. Dinarske brvnare, koje su pokrivene eramidom moraju imati blai
nagib, jer bi u suprotnom dolo do modifikacije krova.
Zlatibor je monoetnika sredina. Na Zlatiboru krst na krovu ima drugu funkciju od prikazivanja
veroispovesti, ve da bi se odganale zle sile, zato to je u kui sa fotografije na slajdu umiralo mnogo
ljudi.
U sobi spavaju samo bolesni, stariji i porodilje (soba je reprezentativni deo kue)
to se enterijera tie, vano je znati sledei. Niski horizont je zastupljen juno od Save I Dunava, a
visoki severno od njih.
Zapadna vrata na dinarskoj brvnari se nazivaju malim, a istona velikim. No, ne moraju njihove
dimenzije biti u skladu sa ovim nazivima.
Dvorite je podeljeno na : isto (u ovom delu borave ljudi) I na prljavo (na zapadnoj strain, za smetaj
stoke, stone hrane I ubrite)
Ognjite je etvrtastog oblika I poploano kamenom. Uz ivicu jednog dela ognjita pobodena su dva
kamena PREKLADA ili PRIJEKLADA, koja su spojena drvenom gredom, koja je izdignuta iznad nivoa
ognjita.
Ognjite je simbol porodinog okupljanja, simbol porodice uopte i simbol porodine kohezije. Sva
mesta, koja su bila blizu ognjita, bila su porodina svetinja i bila su propraena odreenim tabuima.
U Brankovini kua prote Mateje Nenadovia je sruena, ali ognjite nikad nije uniteno, ba zbog tih
tabua. Ukoliko bi neko unitio preklad, smatralo se da e u istom trenutku umreti neko od lanova
porodice. Preklad su u izvesnom smislu porodina relikvija.
Iznad ognjita nalazio se ERJEN, ploa od ispletenog prua, na kojoj se suila letina.
PERDA = ograda, koja je postavljena uz istona vrata, kakao bi se ognjite zatitilo od udara vetra i sl.
Izraivana je od dasaka i aovaca (fino obraene daske, koje su urebljene jedna u drugu.
SOFRA, SINIJA
Za sofrom su najpre sedeli mukarci, a tek posle ene i deca. Time se naglaavao ideal porodine
hijerarhije.
Naglaavanje porodinog ranga stareine (domaina): stolica na kojoj je sedeo domain nazivala se
STOLOVAA, imala je naslon za lea i ruke; takoe, stareina je sedeo u proelju licem okrenut ka
istoku.
Sa istone strane nalazili su se kua, zgrade za goste (vajati), mlekar, ko, ambar.
Gostinjske zgarde su sluile za smetaj putnika namernika, trgovaca, predstavnika vlasti, koji su se
nekim poslom dolazili u selo (osnovna f-ja). No, one su demonstrirale i ekonomski status porodice, jer
su ih gradili samo bogati.
LENKA ili SRG = drvena motka, koja je bila kaena na tavanske grde, a na kojoj se kaila odea
Od 1860. godina knez Milo izdaje naredbu o zbijanju seoskih naseobina. Ova naredba se dobro
sprovodila u Mavi, ali je u planinskim krajevima bilo problematino.
Kua u umadiji dobija tavanicu. Ognjite se pomera uz zid, koji deli kuu od sobe.
Na umadijskoj kui nema drugih vrata. Najvei broj kua je porean pored druma. Razmak izmeu
kua je mali. Samo kue, koje su udaljene od druma su razbijene. Smanjio se obim dvorita.
Krajem 19. veka dolazi do raspada porodinih zadruga. Razlozi za to su razvoj robo-novane,
industrijalizacija I razvoj individualistike ideologije. Prestaju da se grade vajati.
Kua u zapadnoj Srbiji : VENANICA = krovna greda, koja dri rogove. Zadrava se strmina krova,
koju nalazimao na dinarskoj kui.
Kod kue iz zapadne Srbije, za razliku od umadijske kue, na dve prostorije deli se samo soba, ne I
kua.
Moravska kua
imate u obliku uslikanih beleaka, poslato zajedno sa ovim dokumentom
Kosovska kua sa tremom
imate u obliku uslikanih beleaka, poslato zajedno sa ovim dokumentom
Etno-kua (09.11.2010)
GLOKALNO = lokalni odgovor na globalni proces
Koleginica prikazivala tekst Ljiljane Gavrilovi vezano za etno-kue i konstruisanje identiteta.
-
Sela su se toliko izmenila da poinju da lie na gradove. Sadanji izgled sela je u velikom
diskontinuitetu sa prolim izgledom, pa je teko pratiti identitetsku paralelu sa prolim i sadanjim
stanjem.
ZATVORENI/OTVORENI sistemi
Zatvoreni sistemi su takvi sistemi u kojima nema potrebe za komunikacijom sa irom zajednicom.
Otvoreni sistemi su oni sistemi, koji su otvoreni prema turistima.
SPOMEN-KUA primeri: kua Vuka Karadia (neoriginalna, u smislu da vuk nije u njoj iveo), kua
ivojina Miia (originalna)
4
Primer za etno-kuu je neka kua u selu Jazak, Fruka Gora, nastala je privatnom inicijativom jedne
ene
etno-selo Stanii je nastalo brikoliranjem raznih elemenata (recimo moemo nai kue iz ratnog
perioda, kue koje su kao iz bajki i slino). Zbog ovog brikolaa profesorka dovodi u pitanje prefiks
ETNO (zato je i napisano pod znake navoda).
Etno-kua Go, Vrnjaka banja; profesorka, takoe, dovodi u pitanje sam prefiks etno, poto ova kua
u arhitektonskom smislu ne lii ni na ta to je etno. Zavese u kui su baroknog stila, a jedino to se u
ovoj uslovno reeno etno-kui moe nai kao etno je etno-hrana. No, ukazano je na predavanju da ne
treba zanemariti injenicu da sami ljudi doivljavaju ovu kuu kao etno-kuu, bez obzira ta mi mislili.
Etno-kue su mahom zatvoreni sistemi, dok su ugostiteljski objekti otvoreni. Ugostiteljski objekti su
otvoreni, zbog toga to su namenjeni konzumaciji, kako od strane domae, tako i od strane publike.
Prodanovia magaza pretvorena je u muzej, u njoj se nalaze etno-predmeti iz 19. i 20. veka; preneta je
iz sela Pranjana; Prodanovia magaza je proirena u jednom svom delu, naknadno zarad turistikih
potreba.
Ovo mesto je korieno u politike, marketike svrhe, obino narodnjakih stranaka. Inae, narodnjake
strane, vrlo esto koriste pontencijal etno-stvari.
Selo je u poetku najvie povezivano sa kotunicom, a kasnije u njega navraa Velimir Ili.
Drvengrad
-
Drvengrad ima urbanu strukturu. U centru postoji trg. Mada je po povrini Drvengrad isti kao i
Kutunii.
U Drvengradu postoje fiktivni zarobljenici, koji su olieni kroz lik Havijera Solane i Dorda Bua.
5
U Drvengradu, predmeti nisu samo iz 19. veka, ve i iz 20. veka, a na to ukazije izmeu ostalog, poret,
koji smo mogli da vidimo na jdenoj od slika.
Drvengrad poseuju skoro sve politike stranke i linosti iz politike. Poseivali su ga Boris tadi,
Dinki, Kotunica, kao i porodica Karaorevi, itd.
to se kua tie, one su imale visoke ograde, koje su odvajale dvorite od ulice.
Primer b-o kue je konak kneza Miloa na topideru, kao i Amidin konak.
MUEPKE ili MUARABIJE su drvene reetke na prozorima, koje su imale f-ju da zatite enska lica
od prolaznika.
Paini konaci u Vranju, su primer kue gde postoji samo trem u prizemlju, koji se naziva AJAT. Znai,
na ovoj kui nema ardaka.
Primer za asimetrian tip kue je jua Hadi-Todorovia u Niu, koja je unitena 1944. godine.
Karakteristino za asimetrini tip kue je da umesto divanhane postoji prostorija, koja se naziva
ODAKLIJA. Odaklija je prostorija sa ognjitem, koja zimi slui kao kuhinja; za razliku od divanhane
odaklija ne povezuje sve prostorije u kui.
U kui, generalno gledano, postojala je podela na radni i reprezentaitvan prostor, kao ina prostor, koji
moemo nazvati zimski/letnji. Zimski deo je obino predstavljalo prizemlje, jer je imalo deblje zidove,
pa je bilo lake za grejanje. Sprat je, pak, zgodan za leto, jer ima puno prozora, pa je moglo lake da se
provertava.
MUTVAK = kuhinja, kao zasebna zgrad u dvoritu; u njemu se hrana spremala i odtale dovodila u kuu.
Ognjie je uvek bilo pomereno pored pregradnog zida, ima kapu, i oko njega (ognjita9 stajale su razne
posude kao to su crepulje, sa, kotao, zatim sitno posue, koje se naziva tave; takoe, oko ognjita su
stajali i tronoci.
6
Kua, u njoj se samo sprema hrana; hrana se ovde nikad ne konzumira, za razliku od seoske kue, gde
se hrana konzumira na mestu gde je i spremana.
Deo ardaka, koji je namnjen komunikaciji je vizuelno odvojen od dela ardaka, koji je namenjen za
odmor i uivanje. Deo ardaka, koji je namenjen za odmor i uivanje je bogato ureen, prekriven je
ilimima, i tu se du dva ili tri zida nala tzv. MINDERLUCI. Minderluci su niska sedita u kojima se
sedi u turskom sedu. Na ardaku se nalazi i dekorativni kafe-odaci, koji su sluili za prenje kafe.
U dvoritima b-o kua nalazilo se orijentalno cvee, lepi travnjaci, itd. Obino se nastojalo da se iz
oblinjeg pozoka jazovima dovede voda u dvorita. Skoro u svakom dvoritu je tekla voda.
U delu divanhane, koji je uzdignut za stepenik ili dva, nalaze se minderluci, au centralnom delu vrsta
pokretne pei, koja se naziva MANGAL. Na mangalu se obino spremala kafa.
PE SA PENJACIMA; na njenoj bonoj strani grejala se voda za kupatilo, pa je kupatilo bilo vrlo
blizu ovih pei.
U b-o kuama poklanjala se posebna panja izradi tavanica. One su bile bogato dekorisane. Postojale su
dekoracije u obliku rombova, trouglova, ali centralni ornament na tavanicama je bio kruni. Ove
tavanice su izraivali MIJACI (predstavnici makedonske etnike grupe).
U b-o kuama postojala je posebna prostorija za dranje krinja, odnosno za dranje garderobe.
EKMEDE = krinje u kojima se drao novac
S obzirom na to da imamo zabranu vianja ena, prostorije za goste su graene izvan kue, najee uz
kapiju. Takoe, ove zgrade su bile uz kapiju, kako bi se ivot porodice ovijao nometano.
KAPIDIK = vrata na bonoj strani dvorita, koja su vodila u susedna dvorita. Ova vrata su
omoguavala enama da se kreu iz jednog dvorita u drugo bez izlazka na ulicu tj. javni prostor.
Primeri za b-o kue, koje moemo nai u Beogradu su; Vukova i Dositejeva kua, Manakova kua,
kafana znak pitanja.
Konak knjeginje Ljubice i konak kneza Miloa spadaju u PRELAZNE oblike b-o kua.
7
Posle Drugog srpskog ustanka, 1815. godine, dolazi do masovnijeg priliva srpskog stanovnitva u
Beograd. Ti Srbi su u peiodu od 1815 do 1825. godine, gradili kue u balkansko-orijentalnom stilu.
Unutranjost kua je bila ureena po turski, ali su postojale i neke sobe koje su bile ureene na
evropski nain.
1820-tih godina, PIRH, putopisac, pisao je o tome kako su sobeureene na evropski nain i govorio je o
tome kako su u tim kuama postojala ogladala, koja su u b-o kuama bila zabranjena.
1817. godine podignut je konak kneza Miloa (Gospodarski konak); ima je izmeu ostalog i radnu sobu
sa pisaim stolom i trpezariju.
Prva osoba, koja je imala sobu sa klavirom i pravim krevetom bila je Anka Obrenovi Konstantinovi,
erka Jevrema Obrenovia.
Sledei period je od 1825 do 1833. godine i on predstavlja PRELAZNU FAZU. Karakteristike b-o kue
se kombinuju sa evropskim elementima, s tim to dominiraju orijentalne karakteristike. (Primer: konak
knjeginje Ljubice knez Milo je hteo da od ovog objekta napravi svoju rezidenciju; evropsko na ovom
konaku je to da postoje dekoracije na fasadi, kao i to da su prozori zasvedeni (imaju svodove), dok su na
tavanicama prisutni barokni elementi, to nije sluaj sa preavim orijentalnim kuama. Konak kneza
Miloa na topideru, takoe, spada u kue prelaznog oblikaa, njega je kao i konak knjeginje Ljubice
radio neimar Hadi nikola ivkovi; konak kneza Miloa je graen od 1831 do 1834. godine. U ulici
Gospodar jevremova, postoji kua trgovca Miloja Boia i ona takoe spada u ovu prethodno opisanu
vrstu b-o kua. Na ovoj kui nalaze se na fasadi elementi iz klasicizma.)
Nakon Prvog hatierifa iz 1833. godine, Srbija dobija politiku autonomiju i orijentalno poinje da se
doivljava kao nazadno, nemoderno, nasuprot Zapadu, koji se doivljava kao napredan i moderan. Srbija
je u to vreme imala tendenciju da se vrati evropskim civilizacijskim okvirima, s toga pojavljuju se
negativne ocene prema Turcima i te negativne ocene su predstavljale osnovu za graenje sopstvenog
identiteta i oslobaanje od Turaka.
Trei period 1833-1839, preovladavaju savremene zapadne koncepcije. Vie se ne angauju domae
arhitekte, ve se one dovode sa Zapada. Ovo dovoenje stranih arhitekata, traje sve dok se nai nisu
odkolovali na Zapadu, a potom vratili u svoju zemlju.
Period 1862-1867, vladao knez Mihajlo. Pomenut dogaaj na ukur esmi. 1867. godine veina turaka
naputa Beograd i to naputanje je bilo jo vei podstrek da se ukloni svaki trag orijentalnog tipa
arhitekture.
Odevanje (16.11.2010)
Kljuni termini su FIKSIRANI I MODNI KOSTIM.
Definicija odee: Odea je skup telesnih modifikacija i/ili dodataka telu, koje pokazuju osobe u komunikaciji sa
drugim ljudskim biima.
Ako prihvatimo ovu definiciju, onda pod odeom podrazumevamo tkaninu, miris, boju odee, pa zatim i frizura,
kao i sam oblik tela, i slino.
-
Savremene studije odee govore o tome da se i fiksirani kostimm podloni promenama. Takoe, smatra
se da se i tradicionalnim kostimima moe izraziti idividualnost, nasuprot starim teorijama u kojima je
smatrano da se tradicionalnim kostimom izraava samo kolektivni duh.. Znai prevaziena je striktna
razlika izmeu tradicionalnog i modernog kostima.
Putem odee se odraava status i evo primera: farmerke su nekada bile odea farmera i plavih
okovratnika nia drutvena klasa; noenje markirane odee odrava visok ekonomski status; U
Dalmaciji devojke su nosile male, okrugle, crvene kape da se oznaio njihov status devojke; Sinovi
jedinci u banatu i Junoj Srbiji nosili su minuu u jednom uhu i na taj nain je bio obeleen njihov
socijalni i porodini status.
Materijali:
-
Od konoljenog platna se prave koulje i gae. Od grubljeg konopljenog platna se prave posteljina i
slamarica.
MELEZNO PLATNO = meavina konoplje i pamuka; takoe, se koristi za izradu koulja i gaa
SRPSKO PLATNO = predstavlja platno u koje se ubacuju niti odreene irine, pa dobijamo platno na
pruge; takoe, za koulje i gae.
Vuna je mogla da se tka. On nje su pravljene pregae, suknje, pojasevi, torbe. Pletene su arape,
rukavice, kape.
Opis kako se proc valjanja odvijao u VALJARICAMA: materijal je potapan vrelom vodom, a drvene
stupe, koje su se pokretale uz pomo toka, su sabijale vunu i dobijalo se sukno.
9
oja...
PUST ili FILC = dobijao se tako to se neupredena vuna rasproste na odreenu povrinu, prelije vruom
vodom i onda pritiska rukama ili nogama; kasnije je u tu vruu vodu dodavan sapun, a poele su da se
koriste i metalne ipke za pritiskanje; od ovog materijala izraivane su kape, kapuljae i pokrivai; kao i
sukno, i ovaj materijal ne nepromoiv
SVILA = uzgajanje svilenih buba je najvie bilo na Kosovu i Metohiji i junom Pomoravlju
BROKAT = od njega su izraivane suknje; u Crnoj Gori izraivane su suknje od belog brokata, au
Banatu od crnog brokata.
Tipologija: panonski tip (Vojvodina, umadija, Severna Srbija), dinarski tip (jugozapadna i zapadna Srbija9,
centralnobalkanski tip (Kosovo i Metohija, juno Pomoravlje), opski tip (jugoistona i juna Srbija).
-
Panonski tip koulje se io od dve polovine platna, koje su se prvo nabirale i spajale na ramenima.
Nakon toga vreno je uglavljivanje rukava.
Dinarski tip koulje se io od jednog komada platna, napravljen je otvor za glavu, ispod pazuha su
ubacivani klinovi, kako bi se dobilo proirenje za rukave, a potom su uglavljivanj rukavi.
Panonski tip:
ensku odeu su inile koulja panonskog tipa u kombinaciji sa SKUTI, GORNJA I DONJA SUKNJA,
PREGAA, PRSLUK.
Koulja panonskog tipa je bila duine preko kukova. Svakodnevna koulja panonskog tipa izraivana je
od konopljenog platna, a rukavi su ukraavani vezom.
SKUTI = podsuknja, nosila se do tela; nije noena druga vrsta donjeg rublja.
ene nis nosile gae. Do druge polovine 19. veka u evropi, i na zapadu gae su iskljuivo bile muki
odevni predmet. Svaki premet, koji je vrio difurkaciju tela ene je bio nemoralan i gae su nosile samo
krtizane. Osim kurtizana, gae su mogle da nose i devojice, ali samo do puberteta. Gae su, dodue,
nosile i dame iz visokog drutva prilikom sportskih aktivnosti, kao to je jahanje. U drugoj polovini 19.
veka gae poinju da nose ene, koje su ivele u urbanim sredinama, kako na Zapadu, tako i kod nas.
DONJA SUKNJA = noena je samo praznicima; na rubu je bila dekorisana vezom; bila je dua od
gornje suknje da bis etaj vez mogao videti.
GORNJA SUKNJA = ide preko donje suknje; praznine su izraivane od plia, tofa, svile (radi se o
kupovnim materijalima).
10
PRSLUK =najee je crne boje i izraivao se od istog materijala, kao i gornja suknja. Mogao se
zakopavati uz pomo dugmadi ili pertlanjem.
Zatim je na predavanju ukazano na slinosti i razlike izmeu prsluka i korseta. Prsluk je proisteko iz
korseta. No, dok je korset imao f-ju da preoblikuje ensko telo tako da istakne ennske atribute, prsluk
ima f-ju da neutralie polne atribute ene, odnosno da enske grudi pritegne uz telo. Prsluk je imao i
PEEVE, koji su bili priivani na donju ivicu. Na donju ivicu priivani su kvadratii od iste tkanine kao
i prsluk (postojanje peeva moglo se uoiti i na srednjeevropskom korsetu).
PREGAE = su noene samo radnim danima, retko praznikom. U velikim mestima nikada nisu noene
praznikom. ile su se od kudeljnog platna, imale su karnere.
Kouci, koji su noeni priikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti nisu bili dekorisani. Redue u kui su
koristile jedan te isti kouh prilikom obavljanja svojih aktivnosti.
ZLATNA KAPA (ZLATARA) = ovu kapu nosi devojka prilikom svadbenog rituala; kapa se sastojala iz
dva para kraka. Dui par ima duinu od 80cm, a krai 13cm. Sa prednje strane kapa je ukraena
buketom od vetakog cvea. itava povrina kape je dekorisana zlatovezom. Ovu kapu su iskljuivo
nosile bogate paorke (buroarske devojke). Kapa nije noena samo prilikom svadbenog rituala. Devojka
ju je nosila sve do roenja prvog deteta, kada konano dobija status udate ene. Dok ne rodi prvo dete
ima status neveste.
Prof. je zatim pitala zbog ega je ova godina znaajana u istoriji Vojvodine?
U ovo vreme Vojvodina je bila pod Habzburkom monarhijom. Od polovine 19. veka u njoj se deava sledee:
revolucionarni pokreti 1848. godine, zatim ukinuti su feudalno-kmetski odnosi i narod se bori za nezavisnost.
1851. godine dolazi do Bahovog apsolutizma (Aleksandar Bah je bio ministar unutranjih poslova.)
1860. godina Franjo Josif ukinuo zvanino autonomiju Vojvodine, koja je u prethodnom periodu bila
formirana (ne znam tano koje godine...)
- DEGA = nastala je stilizacijom marame vezane na pero; to je marama kvadratnog oblika, koja se presavija
po dijagonali, vee se na vratnom delu, a potom na temenu.
Dega se za svaki dan ila od jeftinih materijala; za praznike od svile i atlasa (atlas je materijal koji ima visoki
sjaj).
11
OBOJCI su pravougaoni komadi platna, koji se uvijaju oko listova, a koji su pridravani kaiem na
opancima.
Opanci sa obojcima noeni su prilikom svakodnevnih poslova; tokom, praznika noene su pliane
papue, sa motivima rua na prednjem delu papaua.
Zatim, na slajdu (prezentacije) imamo definiciju Burdijea i u njoj pojam: PREDMET KVALITETA, sam
kvalitet je odreen drutveno-kulturnim injenicama; simbolike osobine predmeta, koje se prepisuju na
drutvenom planu.
URAK = ogrta od tamnog plavog plia ili crne oje; postavljen krznom i imao je kragnu od astragana
(astragan je krzno od karakul ovce, koja je poreklom iz Avganistana)
SEFERIN = je najcenjeniji dukat; veliki dukat oiven zlatnim vencem i kamenom u boji, koji je mogao
biti poludragi ili dragi.
letnja odea iz Bake i Banata je vrlo slina. Sastavni delovi lenje odee su: koulja panonskog tipa,
koja se nosi preko dugih irokih gaa, prsluk. Svakodnevna koulja se pravila od grubog platna, od
konoplje i lana. Praznina odea se pravila od pamuka. Bila je na grudima ukraena belim vezom,
vezom u boji i zlatovezim.
Mukarci iz imunijih kua nosili su preko koulje PORMET (?! nisam sigurna da sam ovo ispravno
zapisala) PORMET = zlatom izvezen umetak, koji je prekrivao grudni deo koulje.
Mladii su nosili narukvice, komade plia izvezene zlatom i dekorisane ljokicama (ovo se odnosi na
ove iz imunijih kua).
12
Prsluk, crni sa ukrojenom pravom (upravnom) kragnom (ono to mi zovemo ruskom kragnom) i
reverima, zakopavao se uz pomo dugmad, koja su se nazivala PULIJE. Pulije su bile od srebra ili neke
druge legure.
Zimi, mukarci su pored gaa nosili i akire. One su najpre bile od belog sukna, a kasnije su izraivane
od tamnijih boja. akire su bile dvojako ukraavane:
1) ukraavanje sa vojnikim arama. 1873. godine Banat je bio deo Vojne Krajne. Militarizaciaj
tela je bio kulturni odgovor na specifine drutveno-istorijske uslove. Vojnike are n
akirama odgovarale su oznaci pojedinih regimenti (Vojna Krajan je bila izdeljena na
regimente.)
2) ukraavanje uz pomo floralnih motiva, najee je bio zastupljen motiv lala ovaj element
je preuzet iz baroka; smatra se da su ba zato to su nosili odeu sa motivima lala, mukarci u
Vojvodini prozvani lalama.
KOUCI = su izraivani od smee i bele ovije koe; donje ivice prednje polovine (pea) su se
zavravale u pic, tako da su se ti picevi preklopili kada je kouh zakopavan. Praznini su ukraavani
vezom u boji i ogledalcima.
Momaki kouh je bio ukraen motivom MOMAKE GRANE. Na nekim koucima se vidi da je taj
motiv bio oparan i predpostavlja se da je postojao obiaj skidanja momake grane, onog trenutka kada
se momak oeni. Obo skidanje momake grane ukazivalo je na promenu branog statusa.
Mukarci su nosili opanke kaiare sa obojcima. Pod uticajem Nemaca noene su i drvene klompe, u koje
se stavljala slama da bi bile toplije i udobnije. Papue sa konim licem noene su radnim danom, a sa
somotskim licem tokom praznika. Takoe, noene su i modne cipele.
TOKE = vrsta nakita; pozlaeni ili srebreni remeni, kaili su se za jedno rame, sputali se do
ispod grudi, a potom kaili za drugo rame; bolje su bile one toke, koje su imale vei broj RUA
(sastavne komponente toka); toke su prevashodno bile obeleja momaka.
Duboke izme, tvrdih ili mekih sara (sari su deo izme od glenjeva do ispod kolena)
13
URDIJA = dugaak kaput, postavljen, vatiran, odnosno ispunjen pamukom; krojen u struku, sa
do tri-etiri reda srebrne dugmadi. Preko urdije mogle su se nositi toke.
S obzirom na teki ekonomski status seljaka u Vojvodini, postojala je praksa zajednikog ulaganja u
odevne predmete i iznajmljivanje. Ovo je imalo za cilj bolje predstavljanje, radi ugovaranja to boljeg
braka. To je bio pokuaj zamagljivanja drutveno-ekonomskog statusa.
KABANICA = imala je uivene rukave; bila je vrsta ogrtaa; duine ispod listova; pravila se od belog
sukna; uiveni rukavi su bili vrsta depova u kojima je odlagan duvan, uina, koja se nosila na put;
kabanica se nosila prebaena preko ramena; osim to je izraavala ekonomski status, moglo je da
izraava i odreenu profesiju, zato to su kabanicu nosili profesionalni obani.
OPAKLIJA = ogrta od ovije koe, bez rukava, imao je prorez za ruke; duine do lanaka; irok; sedam
ovijih ili jagnjeih koa je moglo bitiupotrebljeno prilikom njihovog pravljenja. Za razliku od
maarske, banatska opaklija nije bila bogato ukraena. Glavni ukras na banatskoj opakliji je bila kragna
od krzna, koja bi se podizala kada bi duvala jaka koava.
DUCIN = koni kaput dugih rukava, zakopavao se od grla do pojasa; imao je kragnu od crnog
jagnjeeg krzna; imao je lic pozaci kako bi se olakalo kretanje
U 19. veku u Zapadnoj Evropi poinje da s epoklanja manje panje mukoj odei. Mukarci poinju da
oblae u formalizovana odela sa kravatama, koja odravaju njihovu ukljuenost u sveru poslovanja.
Dekoracija na odelima je bial nepoeljna.
Urbani slojevi kod nas, su demonstrirali istu anksioznost kada je u pitanju dekoracija muke odee.
No, sve to nije sluaj sa selom. U ruralnoj sredini, dekorisana odea je bila odraz maskuliniteta.
Bilo je zastupljeno da su mukarci nosili suknje. Nosili su ih u podruju Banata. Bile su kratke i
plisirane (znai imale su kratke falte). Bile su kraene belim vezom. Nosili su ih momci. Noene su u
sveanim prilikama i nedeljom. Ove suknje none su preko gaa. Suknje su mukarci nosili u straoj
Grkoj i Rimu. U zapadnom drutvu suknje se iskljuivo vezuju za ene od 14. veka. Do 14. veka i
mukarci i ene su nosili haljine. Na Balkanu, u junoj Srbiji, su takoe, noene suknje od strane
mukaraca i one se nazivaju TOSKE. I Grci i Albanci su nosili suknje i kod njih se te suknje, koje su
nosili mukarci nazivaju FUSTANELE. Suknja je starobalkanska tradicija. Na slici Paje Jovanovia
Borba petlova, prikazani su mukarci u suknjama.
(do ili od nisam sigurna?!) 1830. godine koristi se koulja iz jednog dela, koja je pritom bila duga do
lanaka. Ne postoje kao u Banatu zasebno koulja zasebno skuti (ovo se odnosi na ensku odeu)
Dvopregani sistem: noenje prednje i zadnje pregae (pregae su koriene kao oznaitelj branog
statusa ene)
U ovom periodu prisutna je odea iz orijentalnog inventara. Imamo puno orijentalnih elemenata.
ENSKA ODEA:
Prvi period: do 1830. godine
1830. godina se uzima kao vremenski graninik, jer je tada bio uveden prvi Hatierif, a potom imamao i Drugi
Hatierif. Srbija dobija autonomiju.
- Koulja dinarskog tipa, nosi se uz jelek, pregau sukneni zubun i aljine.
- ZUBUN = bez rukava; moe biti razne duine (do pola butine ili do ispod kolena)
- ALJINE = su noene zimi; one su sa dugim rukavima; sa prednje strane nisu zakopavane; nosile su se
otvorene
- Devojke su kosu uplitale u 2 pletenice, dok su bile sasvim mlade putale su ih niz lea.
Pletenice obmotavaju oko glave, kada stasaju za udaju.
Devojke su najee ile gologlave. Kitile su kosu cveem, travkama, metalnim novcem, iglama i drugim
metalnim nakitom.
U odreenim delovima umadije, tanije u Grui, Kaevu, Kosmaju i Kolubari, devojke spremne za udaju su
nosile plitku crvenu kapu, kupolastog oblika, i ta kapa se nazivala ELEPA.
- Putopisci Buzbek i Braun napominju da su devojke nosile ovu kapu u svojim putopisima, 16. vek.
- U svadbenom ceremonijalu, neveste su koristile SMILJEVAC = nevestinska kapa; pripremala ga je sama
nevesta uz pomo drugarica na ritualan nain, pevanjem obrednih pesama.
Svaki detalj na kapi je imao simboliku ulogu; smiljevac je sadran naniz novaca, mogao je da sadri i do 300
novia, bilo austrijskih cvanciha ili turskih (neki njihovi novii). Meu tim novcima, mogao je biti i zlatan
novac. to ima vie novca, vei drutveno-ekonomski status. Od cvea stavljana je majina duica, nana,
bosiljak. Najdominatnije cvee je bilo smilje (imalo je f-ju zatite plodnosti; zatita neveste , koja se nalazi u
liminalnom poloaju prilikom udaje.)< bosiljak ima svoje apotropijsko znaenje; smilje je deviansko bilje;
takoe, na smiljevcu su postojale i trake, koje su padale niz ui i imale su funkciju zatite. (cilj je proizvodnja
buke, kako bi se odagnali zli demoni). Na smiljevcu su postojala i PAUNOVA PERA. Ona su imala ulogu
zatite. Okca na ovim perima su imala mo da odvrate zle poglede. Ona su zaustavljala dejstvo urokljivih oiju.
15
Osim magijske zatite, ova pera su izraaval i socijalnu diferencijaciju. Paunova pera su se kupovala, pa ih nisu
mogli svi priutiti. Siromane devojke su u svojoj nevestinjskoj kapi stavljale pera iz urki i kokoi.
-
DUVAK ili PREVEZ = beli pekir od tankog belog platna, koji je padao niz lea do ispod kukova;
nevesta ga je koristila za pridravanje smiljevca, kada se klanjala da poljubi ruku bitnijim svatovima.
Nakon venanja prvih 40 dana neveste su nosile smiljevac svaki dan, a potom samo za praznike do
navrene prve godine. Nakon toga, kapa bi se ralanjivala. Novac je uvan kao veliko bogatstvo ili bi
bio pozajmljivan siromanim devojkama za njihove smiljevce. Nakon skidanja smiljevca, ena bi na
glavi poela da nosi konu.
KONA = sastojala se iz dva dela, podloka od lipove kore (bila je elipsastog oblika) i ubadaa (bela
marama kvadratnog oblika, koja je savijena po dijagonali i ija su sva tri kraja slobodno padala). Kona
se nosila nakon smiljevca. Sa prednje strane stavljala se ukrasna traka pod nazivom KUMA. U
umadiji drveni podloak kone postavljan je na teme, pa je prednji deo glave bio nepokriven. Poloaj
koe oznaavao je regionalni identitet. Po poloaju kone, izmeu ostalog, razlikovale su se ene iz
umadije od ena iz beogradskog kraja.
Jaanje preanskih uticaja; jaa i uticaj orijentalnog naina odevanja, koji potie iz urbanih sredina.
umadijaks nonja je po estetskim vrednostima u ovom periodu dostigla najvii stepen u svom razvoju.
Preanski uticaji se ogledaju na nivou koulje; posebnu stilsku odliku koulje predstavljaju rukavi, koji
su bili ukraeni razliitim tehnikama veza; rukavi su bili nabrani neposredno iznad lakta, odakle su se
lepezasto irili prema aci.
Prednaj pregaa je bila iroka i ukraena raznim ilimskim arama. Zadnaj pregaa je bila manja, crna i
samo pri dnu ukaraena.
FES = fesovi, koje su nosile ene bili su plii od onih, koje su nosili mukarci. enski fesovi su bili 5cm.
Ukraavani su crvenim, svilenim kiankama, metalnim noviima ili pak TEPELUCIMA.
Od obue nosi se stariji umadijski opanak zanatske radinosti. Ovaj opanak je imao iljak. Nosile su se i
JEMENIJE = plitke cipele crvene boje, koje su izraivane u Jemenu.
Trei period: 1875 1914 (od sticanja nezavisnosti do Prvog svetskog rata)
-
Na seoski kostim u ovom periodu u velikoj meri utiu srpski graanski kostim i moda. Seoske ene su
poele da nose suknje, koje se nazivaju VUNJARKE ili VUNJAE. Pojava suknje je istisnula zadnju
pregau i zubun. Suknja je menjala duinu i nain ukraavanja prema zahtevima mode. Mlae ene su je
dekorisale kupovnom ipkom ili su priivane bordure sa vezom ,koji je bio ekvivalentan onom, koji se
nosio na arapama.
Komplikovano oglavlje iz prethodnih perioda se zamenjuju. Devojke sve ee idu gologlave i frizuru
oblikuju prema zahtevima mode. Sekle su ike, talasasto oblikovale kosu i sl.
Neveste su od 1860-tih godina smiljevac zamenile fesom, koji je imao neke dodatke. Ti dodaci su:
veni od vetakog cvea i beli veo. (ovo je bilo pod uticajem gradskih nevesta).
Udate ene su nosile kone, koje su postepeno zamenjivane fesom sa tepelukom. (to isto ulazi iz
gradske sredine) Oko fesa obavijane su pletenice, a oko njih traka, koja se naziva BARE.. Ovu traku
nosile su samo udate ene i traka je bila od svile ili plia i dekorisana. Fes sa tepelukom mogle su nositi i
devojke, ali sa bareom samo udate ene.
Nakon 1870-tih godina u srpskom graanskom kostimu, postojala je vratna marama, libade (neka vrsta
ogrtaa) i bajader (pojas). Ove tri stvari su prenete iz gradske, urbane sredine na selo. Vratna marama je
na selu noena praznikom.
Srpski graanski kostim je imao nacionalnu konotaciju. Oznaavao je nacionalni identiet i istu
konotaciju je imao i u seoskoj sredini.
Vratna marama, libade i bajader su vrlo skupoceni, pa je njihovo posedovanje, odnosno ne posedovanje
izraavalo socio-ekonomske razlike.
Seljaci su troili mnogo para na ovu odeu, to je zabrinjavalo urbane krugove. Smatralo se da e seljak,
zbog velikih rashoda postati plen zelenaa.
Opadala je domaa radinost, kao to je npr, uzgajanje biljaka i prerada vune. Uvozila se roba iz
inostranstva.
1) kraa plisirana suknja, duine do pola listova; karo dezen (u umadiji ovakava dezen se
nazivao u kocke)
devojke su ile gologlave ili su nosile kupovne marame, bele boje, kvadratnog oblika, presavijene po
dijagonali, vezivane ispod brade; ukoliko je devojka bila gologlava, kosu je ukraavala sa cveem.
Udate ene odbacuju konu i nose marame bele boje, ali isto tako i dezenirane marame.
MUKA ODEA
Prva faza: do 1830. godine
-
Vrlo jenostavna
Koulja dinarskog tipa, nosila se u kombinaciji sa gaama (noene i leti i zimi). Nisu toliko nosili
akire. Zimi se nosio samo vei broj gaa.
Jelek i gunj
Opanci, u kombinaciji sa arapama i uvijaima, odnosno obojcima. Opanci su bili od netavljene koe.
Kapa: bela ili crvena; od pletiva ili sukna, koje su se nazivale: ULAV, ELEPU (ova kapa lii na
kee koje nose Albanci na KiM)
Narodni prvaci (voe ustanaka i istaknuti pojedinci) prihvatali su levantinski kostim, koji je bio izraen
od skupocenih tkanina i ukraen srmom ili zlatnim gajtanima. Osnovni delovi su:
akire POTURLIJE
Preko koulje noen jelek, koji se naziva DEMADAN (ova vrsta jeleka ima peeve na preklop)
18
Preko njega odevala se DOLAMA = duga do kolena, od oje, ukraena srmom i ima tzv.
EPKEN rukave (orijentalnog su porekla, ovi rukavi su sa itave unutranje strane raseeni i
vise kao ukras)
Cipele JEMENIJE, koje se nose sa TOZLUCIMA = dokolenice, koje idu od glenjeva do kolena;
kopaju se otpozadi; bogato ukraene.
odevni predmeti bez rukava nosili su se obavezno preko odevnih predmeta dugih rukava (suprotno
zapadnoevropskom nainu odevanja)
na glavi: UBARA
nose se i tozluci
odbacuju se poturlije kao neprikladene; umesto njih se uzimaju TURAE (imale su mnogo plii tur i
skromnije nabore)
i dalje se nosi anterija, preko koje se nosi jelek; izraena je od sukna i ukraena crnim vunenim
gajtanima
odbacuje se fes, ali se i dalje nose ubare; nose se kape iz zapadne mode npr. eiri od filca
19
Elementi sa Zapada
Nonja iz umadije poinje da se iri na prostor Zapadne i Istone Srbije, Kosovu i Metohiji, kao i u
susednu Bosnu i Hercegovinu.
Usvajaju se BRI pantalone = jahae pantalone tzv. Francuskog kroja (bile su deo uniforme francuske
vojske)
ANTERIJA (KOPORAN) i JELEK se iju od plave oje i ukraavaju se mrkim gajtanima. Uz ovu
odevnu kombinaciu nosi se ajkaa.
1908. godine shodno novim shvatanjima ratovanja, koja su podrazumevala mimikriju, itava uniforma
postaje sivo, maslinaste, zelenkaste boje, tako da i ajkae postaju ove boje.
Muko odevanje u ovom periodu je u potpunosti militarizovano. Zato je dolo do toga? Imamo
tradicionalno shvatanje da mukarac mora uvek da bude spreman za vojsku, odnosno rat
ajkaa je prvi element, koji je potekao iz vojnike uniforme, dok su bri pantalone drugi element.
Petar Bogatirjev (ruski etnolog funkcionalistike orijentacije): nonja je deo sveopte strukture ivota i
delovi nonje ne mogu opstati, ako elementi drutvene strukture ne idu tome u prilog.
20
Negovanje tradicionalne forme maskuliniteta; ovek koji je uvek spreman za boj; (govorimo o uslovima,
koji su uticali na ouvanje nekih elemenata nonje u ovom periodu); dobijanje nacionalne konotacije;
ajkaa je uzdignuta na nivo nacionalnog simbola 90-tih godina, kada je koriena u politike svrhe.
umadijska odea oznaava: Ja sam Srbin, ja sam seljak. Kroz ovu izjavu odraava se i nacionalnost i
pripadnitvo odreenom drutvenom sloju.
Poloaj seljaka u jugoslovenskom socijalizmu nije bio ba najbolji; ograniavanje koliine zemljinog
poseda.
1999 razbijeni restorani McDonalds-a, pa je onda na slovo M stavljena ajkaa, kako bi se primirilo
javno mnjenje i kako bi se zaustavila dalja destrukcija. Znai, strano se poistoveuje (transformie) u
domae putem korienja ajkae
Srpska radikalna stranka koristi crne ajkae, koje nisu deo tradicije i ovo se povezuje sa faizmom.
boje
iroki pojas
jelek
21
Svakodnevna odea je izraivana od kudeljnog i lanenog platna. Dok se praznina pravila od pamuka.
Sa uspravnim kolirom
Veena je po grudima, po koliru, na rukavima i na dnu koulje; za vez je koriena zlatna ica,
raznobojna vunica, svila, ljokice i perle.
BOJE = duina 40cm; ova suknja je izraivana od tamno-sivog sukna; na donjem rubu je dekorisana
veenim ornamentima.
JELEK = najee od crvenog sukna ili oje; kratak je, tako da ostavlja pojas slobodan
Zimi se nosio i ZUBUN (od belog sukna, sa crvenim vezom u vidu vegetabilnih i geometrijskih motiva)
DEVOJAKO OGLAVLJE: kosa se splitala u dve pletenice, koje su slobodno padale niz lea; preko
ove frizure noena je kapa od tamnocrvene oje, preko nje bela marama sa tepelukom na vrhu.
UDATE ENE: preko TRVELJI, noen je OTOZ i pekir sa crvenim kitkama okrenutim prema elu.
Udata ena stavlja pletenice iznad uiju. U kosu su uplitani trvelji, odnosno vunene pletenice, kakao bi
kosa bila to bujnija. Trvelji su jo noeni u junoj Srbiji i Makedoniji. Smatra se da trvelji vode poreklo
iz Vizantije. Sima Trojanovi je uoio slinu frizuru na jednoj od pratilja carice Teodore u Reveni
(pogledati sliku freske na slajdu!). ene su se eljale samo jednom nedeljno i nisu esto prale kosu.
Nakon 1912. godine srezski naelnici su zabranjivali noenje trvelji. ene su se teko odricale ovakve
frizure. Trvelji su odbaeni mnogo kasnije od uvoenja naredbe.
Cviji konstruie vezu izmeu srednjevekovne odee i seoske odee sa poetka 20. veka
Kostim balovi, nastali su u drugoj polovini 19. veka; fraanke su se preruavale tako to bi se odevale u
srpsku seosku nonju; najveu popularnost je imao kosovski kostim.
MUKI KOSTIM
22
Bela poluloptasta kapa = KEE; u 17. i 18. veku nosili su ih janjiari i italo-albansko stanovnitvo na
podruju Italije i june Srbije; u 19. veku, ova kapa je oznaka seljakog sloja u irem regionu Balkana
(umadija, Crna Gora, Raka, Makedonija); Nakon 1912. godine ova kapa postaje simbol etnikog
identiteta Albanaca na KiM.
Koulja je bila od konopljenog i meleznog platna. Dekorisana po prsima, na rukavima i ukraena kitama
od raznobojnog pamuka.
akire varirale po kroju; mlai su nosili akire sa uim turom, dok su stariji nosili akire sa irim
turom; Nakon 1912. godine akire se prave od bojenog sukna i to crnog. Poinju da se nose bri
pantalone. Ove pantalone poprimaju nacionalnu konotaciju i vremenom potiskuju druge vrste akira.
Jelek PRSNIK sa peevima, koji su se zakopavali posred grudi i vrlo esto su noeni otkopani.
Oglavlje: nose se okrugle kape od tamnog sukna ili pak ubare, umesto kee; poinje da se nosi kapa
ajkaa (nacionalni karakter)
Kea je u prolosti oznaaval samo seljaka, a tek kasnije je poprimila status nacionalnog simbola.
MINTAN EPKENLI = vrsta koporana; od oje; ukraen srmom; ima epken rukave (rukavi, koji su
nesastavljeni itavom svojom duinom)
Graanski kostim
ENSKI KOSTIM:
Prva faza: do 1830/1833
-
Udate ene nosile bare (uvijenu maramu ukraenu dragim kamenjem i noviima)
Na ulici hrianke se nisu razlikovale od muslimanki. Na licu su nosile TULBET (odnosno zar), a preko
odee FEREDU.
Srpsko graansko drutvo traga za autonomnim obrascima odevanja, to predstavlja spoljanju oznaku
graanskog drutva u formiranju, kao i oznaka nacionalnosti.
Haljina FISTAN, srcolikog izreza na grudima, veoma uskog gornjeg dela, dugih rukava i iroke nabrane
suknje; pribijeni gornji deo zakopavao se u grudima do struka. Pravljeni su od tkanina sa veenim
ornamentima.
Oko struka svileni pojas BAJADER, koji je imao duge rese na svojim krajevima.
Svilena marama se ukrtala na grudima i uvlaila u otvor fistana. Ovakava marama je bila moderna i u
zapadnoj Evropi u 19. veku.
Preko fistana oblaio se LIBADE, kratka jakna od plia, atlasa ili kadife, zvonastih rukava i ukraavana
je du ivica zlatnim gajtanima. Libade je ponekad na obodu, mogao biti dekorisan krznom.
Zimi su noene bunde od somota i tamnog Atlasa, postavljene i oivene. Ove bunde su preuzete iz
evropske mode 17-19. veka.
Mala crvena kapa; ukraena vezom od bisera (karakteristina samo za srbijansku graansku
kulturu)
Kao znak da je ena udata noen je BARE = crna somotska traka; ukraena biserima ili brilijantima.
Troenje kapitala na skupocenu odeu je bilo vrlo nepovoljno za tadanju ekonomiju (tako nekako....)
24
U emu je razlika izmeu fistana i anterije? Ispod fistana ide nabrana suknja, a ispod anterije idu dimije.
Evropski kostim je bio sekundaran nain odevanja; u poetku imamao ugledanje na Petu i Be.
Nakon 1856. godine imamo oslanjanje na Francusku, pa poinje da preovlauje pariska moda.
Prva ena, koja je prihvatila evropsku modu bila je ANKA OBRENOVI KONSTANTINOVI.
1848. godine imamao veliki priliv srpskog stanovnitva iz Habzburke monarhije; radilo se o visoko
obrazovanom sloju stanovnitva. U ovom vremenskom periodu dolazi prva generacija ljudi, koji su se
kolovali na Zapadu. Sa sobom donose nove evropske manire.
KRINULINA = iz evropske nonje; konstrukcija, koja se nosi ispod haljine i treba da oblikuje haljinu,
tako da ona (haljina) dobije zvonast izgled
70-tih izbacuje se fistan i zamenjuje haljinom evropskog kroja. Prestaje da se nosi bajader. Isto tako ne
nosi se vie ni ona marama.
Kada ponu da se nose suknje i bluze evropskog kroja, poinju ponovo da se nose marame. Samo to se
sada one nose na drugaiji nain. Nose se na preklop, tako da prekrivaju itav gornji deo.
Iz prethodne faze ostaju libade, tepeluk, jer se doivljavaju kao kljuna oznaka grupe.
STIL TURNIRA = konstrukcija, koja je noena ispod haljine, akoja je naglaavala zadnji deo tela.
(na slici knez Milo) fes na glavi, oko kojeg je obmotana ALMA; do tela koulja, preko nje
duga arena anterija, koja se opasavala svilenim pojasom, a preko nje duga haljina (do lanaka
25
duga). Zimi, ispod njih su se nosile dimije, a leti samo tozluci. Nosile su se jemenije (crvene
plitke cipele)
(narodni prvaci) njihova odea je izraivana od oje, svile, bila je ukraena srmom; poturlije,
noene uz demadan, preko njega nosio se mintan, a preko njega dolama (do kolena) sa epken
rukavima (raseeni rukavi), Ovaj kostim dopunjavali su tozluci i jemenije.
Turci su nemuslimanskom staovnitvu zabranjivali noenje almi. Srbi su potom nosili alme, kakao bi
demonstrirali svoj novi poloaj. Turci su takoe hrianima zabranjivali noenje odee, koja je bila
ukraena gajtanima ili krznom, kao i odeu zelene boje.
Dimitrije Davidovi (kneev sekretar) je posle itanja Hatierifa poslao kui razmotanu almu.
Termin kreiranje odozgo oznaava da kostim kreira elita i to ne mora uvek biti politika elita. U
naem sluaju kostim je kreirala kulturna elita.
Odabrani elementi: koulja, poturlije, demadan, trombolos (svilen pojas prugastog dezena), mintan, fes
sa kiankom, tozluci, jemenije, urak (dugaak do lanaka, sa dugim rukavima, postavljen krznom, sa
obrubom od lisijeg krzna, obavezno dekorisan gajtanima).
Od tkanina kljuna je oja plave boje. to se boja tie dolazi do smirivanja kolorita; odbacuje se
orijentalna sklonost da se dekorie odea po celoj svojoj povrini, ve se ona dekorie samo na
odreenim mestima. Dekoracija se vri crnim, mrkim, tamno-crvenim gajtanima.
ISHRANA
-
Nacionalna kuhinja se konstruie kao autentina. Mahom sve kuhinje su konstrukcije. Kuhinje su
najefikacniji nain da se konzumira nacionalni identitet. Ono to mi smatramo autentinim, naim,
26
srpskim jelima su zapravo poreklom orijentalna jela. Postavlja se pitanje kakao je dolo do
orijentalizacije naih jela.
-
Marija Todorova smatra da do orijentalizacije hrane i muzike na naim prostorima dolazi ne u vreme
turske vladavine, ve nakon njenog sloma.
Seljaka kultura je bila nezavisna od te orijentalne. Proces orijentalizacije urbane sredine poetkom 19.
veka.
Prvo je orijentalnu kuhinju prihvatilno srpsko graansko stanovnitvo, a tek potom bogati seljaci.
Dolazimo zatim do druge polovine 19. veka. Po pitanju hrane u gradu dolazi do prihvatanja evropskih
jela, zapravo srednjeevropskih i zapadnoevropskih (npr. saher torta, dobo torta). Ta evropska jela
prihvata urbana elita. No, orijentalna kuhinja u ovom vremenskom periodu poinje da se iri kod svih
drugih drutvenih slojeva.
Da li konstruisanje nacionalne kuhinje neka vrsta otpora? Proces autentizacije je proces, kojim se
izraava mo (pria o tome kakao su Slovenci pre nas zatitili ajvar, kao svoj autentian proizvod, pa su
oni ti koji sada mogu da profitiraju na tom brendu, a ne mi)
POKLADE su proslave, koje se odravaju dan pre posta i to je dan kada se mrsti.
Hrana je totalna drutvena injenica. Sam pojam totalna drutvena injenica uveo je Mos. Pod
totalnom drutvenom injenicom podrazumeva se aktivnost, koja ima implikacije u razliitim
sferama drutvenog ivota.
Profesorka ukazuje na citat Denet Dejms Rajt: Hrana je medijum razmene, simbol razliitih
odnosa i sredstvo da se niz emocija izrazi u konkretnoj formi.
Jaja i ivinsko meso su bili roba; razmenjivali su se za novac; zatim, ito je bilo roba, ali ne i
kukuruz; rakija je bila roba, ali ne i vino. Seoske zajednice su autarhine zajednice. Sve to
proizvode, proizvode za sopsvrne potrebe. Vrlo malo toga je za robnu razmenu. Seoska zajednica je i
proizvoa i potroa (prethodno navedeni primeri su primeri razmene hrane za novac). Slave su
tipian primer razmene hrane za hranu.
27
Na koji nain hrana konstruie drutveno vreme? Drutveno vreme se odraava kroz strukturu:
post- normalno konzumiranje hrane post. Na granici izmeu posta i normalnog konzumiranja
hrane nalaze se poklade.
Izmeu 1990 i 1995. godine 20, veka, nije bilo tradicijada. To je period ratova i sankcija, pa
nemamo povoljne drutvene i ekonomske uslove za javljanje tradicijada. Nastanak tradicijada je
usko vezan za ekonomsko-politiki kontekst. Prve dve tradicijade su nastale u vreme socijalizma.
Od 1995. do 200. godine nastaje 6 tradicijada. Nakon 5. oktobra nastaje ukupno 19 tradicijada.
Motiv takmienja:
Motiv takmienja koji se javlja na tradicijadama Kovaevi povezuje sa razliitim oblicima
takmienja u socijalizmu. Postojale su forme takmienja, koje su predstavljale trine supstitute.
Najznaajnije je takmienje sa Amerikom (stii i prestii Ameriku). Ko e obezbediti najvei
prinos; pria o sovjetskom velikom paradajzu, koji je na kraju bio plastia; takmienje udarnika;
ostvarivanje najvee proizvodnje; jugoslovenski udarnik je neki uveni rudar (ne znam mu ime);
takmienje izmeu kolektiva (npr. takmienje metalurkih udruenja). Kovaevi smatra da su se
prve tradicijade ugledale na socijalistiki nain takmienja.
u vedskoj od 2003. godine ne slui se holandska govedina, niti gua pateta, jer je politika
takva. Postoji politiki korektna i nekorektna hrana. U nekim sluajevima jedno te isto jelo moe
biti politiki korektbo, dok u nekom drugom trenutku ono to ne mora biti.
Da li hrana moe biti ventil u napetim situacijama? Kada se doe do razgovora, koji ima
odreenu tenziju, onda je bolje da se ode na ruak, jer se atmosfera pretvara u neformalnu i
prijateljsku.
Vezano za nau sredinu: primeri kroz koje se ostvaruje (odraava) promena politikog identiteta izborom hrane.
Radikalski skupovi javlja se peenje kao osnovna hrana. Napredna stranka nema peenja, ve imamao
klasino koktelsko okruenje
29