Sveuilite u Zagrebu

Hrvatski studiji
Filozofski fakultet Drube Isusove

Odnos kranstva i islama do II. Vatikanskog koncila

(seminar)

Kolegij: Islam iznutra

Mentor: prof. dr. sc. Aziz Hasanovi

Studentica: Valentina Hran

Zagreb, 2015

Sadraj:
Poput Kajina i Abela: ............................................................................................................................... 1
Vrijeme poslanika mjestimino oblano: ............................................................................................. 2
Oluja zrcala: ............................................................................................................................................. 3
Duga mrana no: ................................................................................................................................ 3
Prve zvijezde izmeu gustih oblaka:........................................................................................................ 4
Novo svitanje nosi veo magle: ................................................................................................................. 5
Blii se proljee: ....................................................................................................................................... 6
Rane zarastu, koa ne zaboravlja: ........................................................................................................... 7
Literatura: ................................................................................................................................................ 8

Poput Kajina i Abela:

Islam i Kranstvo, dvije religije koje imaju isti korijen u idovstvu, prikazuju razvoj
ljudskog duha kroz povijest te ono to ljudi ine oduvijek i kako nam se moe initi, to e
nastaviti initi zauvijek. Dvije tako bliske religije da bismo ih mogli promatrati kao dva brata,
cijelu se svoju povijest usporeuju te su izvor mnogih sukoba, no ba kao dva brata cijelu se
povijest i izmiruju te pokuavaju ivjeti u skladu. Njihov je razvoj poput ivota Kajina i Abela,
gdje oboje eli biti Abel, no Kajin im uvijek ostaje disati u sjeni.

Vrijeme poslanika mjestimino oblano:

Kada je osnovana islamska zajednica u 7 stoljeu krani su na nju odgovorili ve
ustaljenom milju o drugim religijama te ga nisu smatrali neim posebnim. Islam je s druge
strane to kranstvo optuio za duboku podijeljenost unutar sljedbenika iako ona jo nije bila
institucionalna. Velika se vjerska razlika pojavila izmeu kranstva Europe i onog kod
arapskih plemena.
Muhamed koji je doivio poziv od Boga i postao njegovim poslanikom je i sam bio u
dodiru s kranima. Ibn Ishq spominje kako je Muhamed jo prije poziva, oko dvanaeste
godine sreo u pustinji kranskog monaha Bahira koji je na njemu prepoznao znak poslanika i
rekao njegovim pratiocima da ga dobro uvaju. Za vrijeme njegova ivota dok je muslimanska
zajednica ve zapoela svoj razvoj susree se s kraljem Abyssinije, Negusom koji je
muslimansko vjerovanje prepoznao kao vjerovanje koje je u skladu s Kristovom naukom te im
je pruio zatitu od stanovnika Meke koji su ih progonili. Krani su u prvom vremenu govorili
da priznaju Muhameda kao bojeg poslanika, no Ibn Ishaq zapisuje kako je Muhamed
odgovorio da ih vjerovanje da bog ima sina, tovanje kria i jedenje svinjetine u tome sprjeava
jer se protivi bojim odreenjima koja su zapisana jo u starom zavjetu. Arapski krani nisu
prihvatili Kur'an te su postali negativni prema muslimanima. Ipak, u Kur'anu se vidi kako se
kranstvo ne smatra neim negativnim1. Ipak postoje i naznaeni negativni vidici kranstva
koji osuuju idolatriju, nevjeru. Veinom se odnose na arapske krane, no ponegdje se odnosi
na sve krane. Na islam su se obraali i krani i idovi te je bilo reeno da je idov ili kranin
koji dobrovoljno postane iskreni musliman i potuje islamske zakone vjernik koji ima jednaka
prava i obaveze, a da ako neko od njih vie dri do svoje religije nee biti od nje odvraen i bit
e zatien.
U muslimanskim su zemljama nemuslimani koji su potivali muslimanska pravila imali
slobodu vjere, no za to su plaali poseban porez zvan jizya. Pojavu prvih muslimana su mnogi
nekalcedonski krani prihvatili kao osloboditelje od Bizantskog carstva.

To moemo iitati iz 2:62 Oni koji vjeruju, oni koji primjenjuju Judaizam, oni koji su
Krani ili Sabejci, oni koji vjeruju u Allaha i posljednji Dan, oni koji ine dobro: evo onih
koji e nai svoju nagradu kod svog Gospodara. Oni tada vie nee iskusiti nikakav strah, oni
nee biti oaloeni.
1

Oluja zrcala:
U srednjem su vijeku krani utjecali na muslimane svojim prijevodima grkih
filozofskih i znanstvenih djela, no postojao je i muslimanski utjecaj na krane to se vidi u
poveanoj upotrebi arapskog jezika te prijevodu biblije na arapski.
Al-Ash'ari je napisao oko 910. godine u pismu ljudima Derbenta kod Kaspijskog jezera
da nije glavna kranska greka pogreno vjerovanje u Isusa kako su mnogi muslimani
vjerovali, nego da je greka neprihvaanje Muhamedovog poslanja jer da su ga prihvatili
shvatili bi i istinu o Isusu. S druge su strane kordobski krani Eulogius i Paul Alvarus
protumaili islam kao prethodnika dolaska antikrista traei odgovor u bibliji, tonije
apokaliptikoj literaturi te su zakljuili da je kraj blizu. U zemljama gdje je vladao islam a
krani su ivjeli pod muslimanskim zakonom, krani su provocirali muslimane te je nakon
nekog vremena muslimanska vlast zaprijetila pogubljivanjem krana ako nastave provocirati.
Oko 50 krana je smaknuto izmeu 850 i 860. Meu njima i Eulogius.

Duga mrana no2:

Ipak, kroz cijelu povijest uvijek najvie zamijeeni ostaju kriarski ratovi.
Kriari su bili uvjereni da moraju zbog vjere ponovno zaposjednuti svetu zemlju od muslimana
kako bi se Krist vratio. No zadnja istraivanja su pokazala i druge motive tog pohoda kao to
su elja za putovanjem, elja za novim posjedima, te slava. Sve je zapoeo papa urban II., a
odgovor plemia je bio i vei od oekivanog. Jeruzalem je vraen kranima 1099. Poglavar
grada i nekolicina odabranih su dobili siguran put za odlazak iz grada, a ostali stanovnici,
muslimani i idovi, su nemilosrdno pobijeni. Procjenjuje se oko 40 000 ubijenih muslimana u
2 dana to je prosjeno 1 ovjek svake 4 sekunde. U ovaj broj nisu ubrojeni idovi. Veina
kranske populacije je bila upozorena prije sukoba i napustila je grad. Neki su se ipak zadrali
te su ostavili svjedoanstva o bijegu iz grada kroz gomile mrtvaca koji su im sezali do koljena.
U kasnijim razdobljima kada se pokuavalo pronai zajednitvo krana i muslimana, to je

Naziv filma redatelja Antuna Vrdoljaka iz 2004. godine ija tematika odgovara strahotama mnogih ratova prije
II. Svjetskog rata na kojem je film baziran.

sjeanje uvijek stvaralo granice. Taj rat nikad nije u potpunosti prestao te se borba za prevlast
nastavila, samo u neto drugaijem obliku.

Prve zvijezde izmeu gustih oblaka:

U to vrijeme ratovanja u nekim su dijelovima Europe postojali i drugaiji odnosi krana
i muslimana. Razmjenjivali su kulturne dosege i znanje. U panjolskoj su se filozofska i
znanstvena djela prevodila s arapskog na latinski. Vano mjesto razmjene je bila i Sicilija. Taj
pozitivni utjecaj se vidi u naglom kulturnom razvoju renesanse.
Neko je vrijeme stanje bilo u stanju mirovanja. Otkrili su se novi morski putevi te su
krani nastavili iriti svoju religiju prema zapadu dok su muslimani svoju irili prema istoku.
Tada se ponovo sreu s druge strane svijeta te je njihov odnos prerastao od europskog problema
na svjetski problem.
Krani su se razilazili i u miljenju o misionarskim putovanjima meu muslimanskim
zajednicama. Istoni krani nisu osjeali potrebu misionarskog irenja religije meu njima te
su ivjeli u dobroj interakciji, a svoje su misionare slali slavenskim narodima kako bi ih obratili.
Traenje misijskih putovanja u muslimanske zemlje potjeu od zapadne Crkve. Mnogi su slali
ljude u diplomatske misije u muslimanske i okolne zemlje, posebno Mongolima koji su bili
smatrani potencijalnim saveznikom u borbi protiv muslimanskog svijeta (npr. franjevac John
de Carpini poslan je od pape Innocenta IV. 1243-1254, a u takve su misije bili ukljueni i
dominikanci). Prve kranske misije u te zemlje su bile slane iskljuivo kako bi onemoguile
irenje islama.
Muslimanske i kranske snage su se sukobljavale i na europskom podruju. Francis I.
iz francuske je uao u savez sa sultanom Ottonanom 1535. protiv rimskog vladara Charlesa V.
Time su poeli sukobi raznih europskih strana. Kolonijalizacijom se sukob irio i na druge
zemlje koje su bile pod utjecajem zaraenih vladara.

Novo svitanje nosi veo magle:

U 19 su stoljeu europski knjievnici i pjesnici oduevljeni "duhovnou, poetskom
ljepotom i teoloko-filozofskom dubinom islama." Goethe se divi muslimanskom stavu
vjernike predanosti Bogu.
Prvi Turski predsjednik Mustafa Kemal Atatrk se zauzima za sekularnu i modernu
dravu zapadnog tipa. Poslije prvog svjetskog rata arapske drave poinju postojati kao
nezavisne nacionalne drave. Kolonizatorske vlasti nastoje zadobiti pokornost lokalnog
stanovnitva, no obeani se napredak pretvara u imperijalizam zapada nad arapskomuslimanskim svijetom. Ipak razvio se pokret unutar islama koji je zahtijevao reformaciju jer
je shvatio pogodnost kulturnog razvitka zapada. Tenja im je bila povezati muslimansku
tradiciju sa zahtjevima modernog vremena. Nakon raspada Osmanskog carstva islam ostaje
prikovan uz tradiciju.
Javlja se naglo irenje misionarstva s kojim se susree islam. Dotad zabranjeno
propovijedanje kranske vjere u muslimanskim zemljama postalo je mogue. Javlja se
protestantski pijetistiko-misionarski pokret koji je naglaavao osobno duhovno obraenje,
povjerenje u Boje djelovanje u srcu ljudi i potivanje osoba, no bio je nastrojen dokazivanju
da je kranstvo jedina prava vjera i istinita objava. Najpoznatiji predstavnik tog pokreta je Karl
Gottlieb Pfander. Drugi znaajan autor je Johannes Hauri koji u svom djelu omalovaava islam
kao religiju i smatra da e njezina lanost izai na vidjelo, no za razliku od veine pripadnika
tog pokreta ne gleda na islam kao na orue Sotone, nego kao djelo psihopata. Gottfried Karl
Simon je u islamu vidio zapreku kranskom misijskom djelovanju, u islamu vidi djelo
Antikrista.
Neki misionari postaju obzirniji prema domaim populacijama te nastoje osmisliti novi
nain kranske prisutnosti kako bi im pribliili kranstvo. Charles de Foucauld je ivio meu
strancima po uzoru na Isusovo utjelovljenje u njemu stranom, ovjejem tijelu. Njegovu
karizmu nastavljaju mala Isusova braa i male Isusove sestre koji fizikom, kulturnom i
duhovnom prisutnou pokuavaju ui u muslimanski svijet. Oni svaki dan mole i za
muslimane. Charles Martial Lavigerie je naglaavao kako je u muslimanskim drutvima
najvanije svjedoanstvo ljubavi i nesebinog sluenja, te da razgovore treba usmjeriti na
zajednike teme, a pouavanje kranskih dogmi namijeniti samo obraenicima. Utemeljio je
drutvo misionara "bijeli oci" koji do Drugog svjetskog rata postaju jedno od najpoznatijih

misionarskih drutava, te su i danas posebno zaloeni u dijalogu s islamom. "Misijske intuicije

Charlesa de Foucaulda, kardinala Lavigeriea i Henrija Marchala vrsto se naslanjaju na Isusov
ivot i apostolsko djelovanje u Novom zavjetu, te na vlastiti nain ostvaruju misijska naela
Tome Akvinskog ili Ignacija Lojolskog, uzimajui u obzir drutvenu sredinu, psiholoki rast i
duhovno zrenje pojedinaca kao temelje misionarskog djelovanja. Dobar dio ovih polazita
preuzet e i Drugi vatikanski koncil u Dekretu Ad gentes o misijskom djelovanju Crkve."3 Cilj
je ponuditi novo iskustvo vjere, a najvaniji je navjetaj Kraljevstva Bojega.

Blii se proljee:
Dijalog se prema dananjem vremenu poeo mnogo vie razvijati mirnijim putem nakon
to su lanovi obje vjeroispovijesti poeli uiti o drugoj religiji te se neki i obratili na suprotnu
religiju te nastavili suraivati s lanovima svoje stare religije. U kasnijim se razdobljima sve
vie razvija i nauavanje o islamu na europskim akademijama. Od poetka 20. st. u sklopu
orijentalnih studija postupno nastaju arabistika i islamistika kao zasebne znanstvene discipline
koje prouavaju arapsko-islamsku kulturu i civilizaciju. Theodor Noldeke je meu prvima
nastojao rekonstruirati povijest kuranskog teksta i s arapskog prevaao muslimanska djela.
Razvio se i meunarodni projekt Enciklopedije islama koja je postala glavno referentno djelo
za sve islamske studije. Sve je to doprinijelo razvoju "kranske islamologije" koja ima
pozitivni stav prema islamu. Vaan je Louis Massignon koji svoj ivot posveuje "unutarnjem
pogledu" na islam te eli zapadu otkriti pravo lice islama. Osnovao je bratstvo Badaliyya ija
je nakana bila poticati odgovornost i solidarnost krana prema muslimanima time to postaju
muslimanski zagovornici i posrednici u spasenju slijedei Kristov primjer. Za njega je islam
ostavtina Abrahamovu sinu Jimaelu koji je bio protjeran u pustinju. Veina kranskih
islamologa preuzela je i razvila ideje koje je on pokrenuo, te su one imale izravan utjecaj na
obrat prema islamu koji je katolika crkva uinila na Drugom Vatikanskom koncilu.

Rane zarastu, koa ne zaboravlja:

Najvei problem ovih sukoba je zapravo bio ljuski strah od nepoznatog i strah od toga
da se ne izgubi ono to se posjeduje. Cijeli je sukob borba Kajina i Abela oko toga ija je rtva
milija Bogu gdje obje religije imaju obje uloge. Obje tee bogu, no u isto vrijeme ele
posjedovati ovu zemlju barem na njima mogui nain. Ipak, moraju pronai nain za suivot
kako ne bi bez nje ostali. Sada II. Vatikanskom koncilu preostaje pronai taj zajedniki jezik
kojim e moi nastaviti ivjeti u miru pomaui jedni drugima. Ipak, sva budua dogaanja
nose tragove prolosti ba kao to ostaje trag rane na koi godinama nakon to je ona zarasla,
svaki put iznova podsjeajui um koji bi bez nje moda ve i zaboravio oluju prethodne noi.

Literatura:
Goddard, H., A history of Christian-Muslim relations, Chicago: New Amsterdam Books, 2000.
Kova, T., Crkva gleda s potovanjem i muslimane (na 3) (post) koncilski zaokret u odnosima
katolike crkve prema islamu i njegovi teoloki izazovi, KBF, Zagreb, 2013