Professional Documents
Culture Documents
3 - Prostoperiodicne Struje
3 - Prostoperiodicne Struje
3.
Prostoperiodine struje
(3.1)
u (t ) U m cos(t ),
(3.2)
60
[Hz].
(3.4)
2
Jedinica za frekvenciju je herc (Hz). Osnovna perioda prostoperiodine veliine
jednaka je
1
T
[s].
(3.5)
f
Svi uvedeni termini i definicije su u potpunosti primenljivi na bilo koju drugu
prostoperiodinu veliinu: jainu struje, elektromotornu silu, naelektrisanje, itd.
Prostoperiodina jaina struje se predstavlja u sledeem standardnom obliku
i (t ) I m cos(t ),
gde je I m amplituda, kruna uestanost i poetna faza.
(3.6)
61
3. Prostoperiodine struje
Reenje.
Kruna frekvencija je 2f 2 50 314 rad s.
Perioda napona je T
1 1
0,02 s 20 ms.
f 50
Na slici 3.4 prikazana su ista dva napona, ali u ovom sluaju u2 dostie
maksimalnu vrednost 2 radijana (90) posle u1. Kae se da u2 kasni u odnosu
na u1 za 2 radijana ili 90. Napon u1 dostie maksimalnu vrednost na poetku
ciklusa. Zbog toga je poetna faza ovog napona jednaka nuli. Vremenski oblici za
ova dva napona glase
u1 (t ) U m1 cos(t ),
u2 (t ) U m2 cos(t 2).
Poetna faza napona u2 jednaka je 2. Znak minus u zagradi prethodnog
izraza, pokazuje da napon u2 kasni za naponom u1 za ugao od 2 radijana.
62
(3.7)
63
3. Prostoperiodine struje
Im
2
0,707 I m ,
(3.8)
64
(3.11)
Reenje.
Poreenjem u U m cos(t ) sa u 35cos(314, 2t ) V dobija se
a) maksimalna vrednost napona jednaka je amplitudi i iznosi U m 35V,
b) efektivna vrednost je U U m 2 0,707 U m 0,707 35V 24,75V,
c) poetna faza je 0,
d) kruna frekvencija je 314, 2 rad s,
e) frekvencija je f (2) 314, 2 (2) 50 Hz,
f) osnovna perioda je T 1 f 1 50 0,02 s 20 ms.
Primer 3.3
Prostoperiodina struja data je izrazom i 75cos(200t 4) mA. Odrediti
a) maksimalnu vrednost, b) efektivnu vrednost, c) poetnu fazu, d) krunu
frekvenciju, e) frekvenciju i f) osnovnu periodu.
Reenje.
Poreenjem i I m cos(t ) sa i 75cos(200t 4) mA dobija se
a) maksimalna vrednost jednaka je amplitudi i iznosi I m 75mA,
b) efektivna vrednost je I I m 2 75mA 2 0,707 75mA 53mA,
c) poetna faza je 4,
d) kruna frekvencija je 200 rad s,
e) frekvencija je f (2) 200 (2) 100 Hz,
f) osnovna perioda je T 1 f 1 100 0,01s 10 ms.
65
3. Prostoperiodine struje
66
3.4.3. Otpornik
Na osnovu Omovog zakona, napon izmeu krajeva otpornika direktno je
proporcionalan jaini struje kroz njega (slika 3.9),
u (t ) Ri (t ).
67
3. Prostoperiodine struje
p (t ) 2 RI 2 cos 2 (t ).
Korienjem trigonometrijskog identiteta 2cos 2 x 1 cos(2 x), prethodna relacija
dobija oblik
p (t ) RI 2 RI 2 cos(2t 2 ).
Snaga na otporniku ima konstantan lan RI 2 i prostoperiodian lan. Srednja
vrednost prostoperiodine veliine jednaka nuli, pa je srednja snaga otpornika
P RI 2 ,
to se i moglo oekivati na osnovu definicije efektivne vrednosti.
3.4.4. Kalem
Kada u kalemu postoji promenljiva struja u njemu se indukuje elektromotorna
sila. Ta elektromotorna sila u odnosu na referentni smer struje prikazan na slici
3.11, po Faradejevom zakonu elektromagnetske indukcije jednaka je
d (t )
.
dt
Kako je u (t ) eind (t ) i (t ) Li (t ), za relaciju izmeu napona i struje kalema
dobija se
di (t )
u (t ) L
.
dt
Napon na kalemu srazmeran prvom izvodu struje po vremenu. Pretpostavimo da je
jaina struje kroz kalem data izrazom
eind (t )
i (t ) 2 I cos(t ).
Tada je napon kalema
68
di (t )
2 LI sin(t ).
dt
S obzirom da je sin(t ) cos(t 2) za napon na kalemu dobija se
u (t ) L
u (t ) 2 LI cos(t 2).
Poreenjem sa standardnim oblikom za napon, u (t ) 2U cos(t ), dobija se
U LI i 2. Dakle, efektivne vrednosti napona i jaine struje povezane
su relacijom
U LI ,
a napon prednjai struji za 2. Fazna razlika napona i struje kalema, , je
2.
69
3. Prostoperiodine struje
3.4.5. Kondenzator
Naelektrisanje kondenzatora je srazmerno naponu,
q(t ) Cu (t ),
gde je C kapacitivnost kondenzatora. S obzirom da je napon na kondenzatoru
vremenski promenljiv, naelektrisanja na njegovim elektrodama e se menjati u
vremenu. U prikljucima kondenzatora postoji struja jaine
dq (t )
.
dt
Iz prethodne dve jednaine dobija se relacija
i (t )
du (t )
.
dt
Pretpostavimo da je napon kondenzatora dat izrazom
i (t ) C
u (t ) 2U cos(t ).
Tada je jaina struje u prikljucima kondenzatora
du (t )
2CU sin(t ).
dt
S obzirom da je sin(t ) cos(t 2) za struju kondenzatora dobija se
i (t ) C
2.
70
71
3. Prostoperiodine struje
Osnovna
relacija
U I
Srednja snaga
u (t ) Ri (t )
U
R
I
RI 2
u (t ) L
di (t )
dt
U
L
I
i (t ) C
du (t )
dt
U
1
I C
i(t ) 0.
(3.12)
72
u (t ) 0.
(3.13)
Smer obilaska konture se bira izmeu dva mogua smera. Pravilo o predznacima je
isto kao i u sluaju vremenski konstantnih struja.
Posledica Drugog Kirhofovog zakona je da se napon izmeu dve take u kolu
moe odrediti kao algebarski zbir napona du proizvoljnog puta od prve do druge
take. Pravilo o predznacima je isto kao i za jednaine po Drugom Kirhofovom
zakonu.
Posmatrajmo kolo koje ima n vorova i ng grana. Po Prvom Kirhofovom
zakonu za ovo kolo moe da se napie (n 1) nezavisna jednaina. Po Drugom
Kirhofovom zakonu za kolo koje ima n vorova i ng grana moe da se napie
ng (n 1) nezavisna jednaina.
Videli smo da relacije izmeu napona i struje na kalemu i kondenzatoru sadre
i izvode po vremenu. Zbog toga bi reavanje kola prostoperiodinih struja u
vremenskom domenu zahtevalo reavanje diferencijalnih ili integro-diferencijalnih
jednaina, to je veoma teko. Da bi se premostile tekoe u reavanju sistema
jednaina, uvode se kompleksni predstavnici i koristi se kompleksni raun. Time se
postie da se diferencijalne i integro-diferencijalne jednaine preslikaju u
algebarske jednaine.
3.6. Fazori
3. Prostoperiodine struje
73
prikazani na slici
3.17.a.
Neka
je
sa
U
oznaena
duina
vektora
U
,
a
sa U m2
m1
1
duina vektora U 2 .
Trenutne vrednosti projekcija ovih vektora na faznu osu, za jedan kompletan
ciklus, nacrtane su na slici 3.17.b. Krune frekvencija ove dve prostoperiodine
veliine su jednake. Amplitude ovih prostoperiodinih
funkcija odgovaraju
74
Slika 3.17. a) Dva rotirajua vektora i b) trenutne vrednosti projekcija na faznu osu.
u1 U m1 cos(t ),
u2 U m2 cos(t 6).
Grafikim predstavljanjem prostoperiodinih veliina kao fazora dobija se
fazorski dijagram. Dva napona razmatrana do sada mogu da se predstave na nain
prikazan na slici 3.18. Poetna faza napona u1 jednaka je nuli, zbog ega je njegov
fazor prikazan kao horizontalan vektor. S obzirom da u2 kasni u odnosu na u1 za
6, smer fazora napona u2 se dobija rotacijom fazora napona u1 za 6 u smeru
suprotnom od matematiki pozitivnog smera. Duine fazora odgovaraju
amplitudama napona.
75
3. Prostoperiodine struje
i1 (t ) 4, 24 cos(t 4)A,
i3 (t ) 8, 49 cos(t )A,
1 ,
I 2 4A;
I 3 6A;
3 0,
I 4 2A;
4 .
2
2 ,
76
Primer 3.5
Dijagram na slici 3.20 prikazuje fazore etiri prostoperiodine struje. Duina
fazora odgovara njihovoj efektivnoj vrednosti. Napisati vremenske oblike sve etiri
jaine struje.
Reenje.
Efektivne vrednosti i poetne faze struja iznose
1, 22,
180
I m1 3 2 A 4, 24 A;
1 70 70
I m2 6 2 A 8, 49A;
2 0 0,
I m3 5 2 A 7,07 A;
3 50 50
I m4 4 2 A 5,66 A;
0,87,
180
4 90 90
1,57.
180
i2 (t ) 8, 49 cos(t )A,
i3 (t ) 7,07 cos(t 0,87)A,
i4 (t ) 5,55 cos(t 1,57)A.
77
3. Prostoperiodine struje
Prijemnici
Osnovna
relacija
u Ri
uL
di
dt
iC
du
dt
U
I
Fazorski dijagram
78
(3.14)
(3.15)
(3.16)
z | z | a2 b2
(3.19)
79
3. Prostoperiodine struje
Im{ z}
.
Re{ z}
(3.20)
arctg
Im{ z}
,
Re{ z}
Re{ z} 0.
Kada je realan deo kompleksnog broja negativan tada se argument odreuje kao
arctg
Im{ z}
,
Re{ z}
Re{ z} 0.
Ako je realan deo kompleksnog broja jednak nuli, tada se kompleksni broj
nalazi na imaginarnoj osi. U tom sluaju, ako je imaginaran deo pozitivan,
argument je jednak 2, a ako je imaginaran deo negativan, argument je jednak
- 2. Kada su i realan i imaginaran deo jednaki nuli, tada se po dogovoru uzima
da je i argument jednak nuli.
80
arctg
Im{ z}
Re{ z}
Re{ z} 0
Im{ z} 0
Re{ z} 0
Im{ z} 0
Re{ z} 0
Im{ z} 0
Re{ z} 0
arctg
Im{ z}
Re{ z}
1 e j0 ,
j e j 2 ,
1 e j ,
j e j 2 .
(3.21)
81
3. Prostoperiodine struje
(3.25)
(3.26)
.
z 2 z 2 z 2 (a2 j b2 ) (a2 j b2 )
a22 b22
Kompleksni brojevi mogu da se podele i ako su u eksponencijalnom obliku,
z1 z1e j1 i z 2 z2 e j2 ,
z1 z 1 j(1 2 )
e
.
(3.27)
z 2 z2
82
(3.30)
(3.31)
I I e j I cos j I sin ,
(3.32)
E E e j E cos j E sin .
(3.33)
83
3. Prostoperiodine struje
(3.34)
Reenje.
Kompleksni predstavnici u kompleksnoj ravni, njihovi moduli, efektivne
vrednosti i amplitude, kao i argumenti, poetne faze, eksponencijalni i vremenski
oblici dati su u tabeli 3.4.
84
kompleksni
predstavnik
U1 4 2 V
U 2 (4 j4) V
U 3 j4 2 V
U 4 (4 j4) V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
8V
8V
8V
8V
3 4
3 4
4 2 e j0 V
4 2 e j 4 V
4 2 e j 2 V
4 2 e j3 4 V
8cos(t ) V
8cos(t 4) V
8cos(t 2) V
8cos(t 3 4)
kompleksna
ravan
moduo
efektivna
vrednost
amplituda
argument
poetna
faza
eksponencijalni oblik
vremenski
oblik
85
3. Prostoperiodine struje
kompleksni
predstavnik
U 5 4 2 V
U 6 (4 j4) V
U 7 j4 2 V
U 8 (4 j4) V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
4 2V
8V
8V
8V
8V
5 4
5 4
4 2 ej V
4 2 e j5 4 V
4 2 e j 2 V
4 2 e j 4 V
8cos(t ) V
8cos(t 5 4) V
8cos(t 2) V
8cos(t 4)
kompleksna
ravan
moduo
efektivna
vrednost
amplituda
argument
poetna
faza
eksponencijalni oblik
vremenski
oblik
86
I 0.
(3.35)
U 0.
(3.36)
Smer obilaska konture se bira izmeu dva mogua smera. Pravilo o predznacima je
isto kao i u sluaju vremenski konstantnih struja. Drugi Kirhofov zakon kae da je
algebarski zbir kompleksnih napona du zatvorene konture jednak nuli.
Na primer, ako jednaina po Prvom Kirhofovom zakonu za neki vor u
vremenskom domenu glasi i1 (t ) i2 (t ) i3 (t ) i4 (t ) i5 (t ) 0, ta jednaina
preslikana u kompleksni domen glasi I 1 I 2 I 3 I 4 I 5 0. Analogno, ako
jednaina po Drugom Kirhofovom zakonu za neke konturu u vremenskom domenu
glasi u1 (t ) u2 (t ) u3 (t ) u4 (t ) 0, ta jednaina preslikana u kompleksni domen
glasi U1 U 2 U 3 U 4 0.
Pokaimo da se diferenciranje u vremenskom domenu preslikava u mnoenje
sa j. Pretpostavimo da je jaina struje data izrazom i (t ) 2 I cos(t ). Tada
je njen izvod jednak
di (t )
2 I cos(t 2).
dt
Kompleksni predstavnik jaine struje je I I e j , a kompleksni predstavnik izvoda
po vremenu jednak je
I e j( 2) (e j 2 )( I e j ) j I .
Prema tome kompleksni predstavnik prvog izvoda dobija se mnoenjem
kompleksnog predstavnika sa j. Zato se kae da se diferenciranje u vremenskom
domenu preslikava u mnoenje sa j u kompleksnom domenu.
87
3. Prostoperiodine struje
(3.38)
(3.40)
(3.41)
U
R,
I
(3.42)
88
Z
.
(3.46)
I
j C C
Njen moduo je Z 1 (C ), a argument 2. Fazna razlika napona i struje na
kondenzatoru jednaka je 2, odnosno napon na kondenzatoru kasni 2 za
strujom kondenzatora.
89
3. Prostoperiodine struje
Element
U
I
Admitansa: Y
j L
1
j
jC C
Impedansa: Z
I
U
1
R
1
j L
jC
90
Da bismo odredili koliko je Z ekv potrebna nam je veza izmeu U i I redne veze
impedansi prikazane na slici 3.24.a. Iz Drugog Kirhofovog zakona kompleksni
napon redne veze impedansi jednak je zbiru napona na pojedinanim impedansama.
Kako je napon na impedansi Z 1 jednak Z 1 I , na impedansi Z 2 jednak Z 2 I , napon
te redne veze jednak je
U Z 1 I Z2 I Z n I .
Izjednaavanjem desnih strana prethodnih izraza (s obzirom da su im leve strane
jednake) dobija se
Z ekv I Z 1 I Z 2 I Z n I .
Nakon deljenja prethodne jednaine sa I dobija se ekvivalentna impedansa redne
veze n impedansi
Z ekv Z1 Z 2 Z n .
(3.48)
Kod redne veze impedansi mogu je jedan poseban sluaj, koji se ne moe
javiti kod vremenski konstantnih struja, a to je da ekvivalentna kompleksna
impedansa redne veze moe biti jednaka nuli, iako je svaka pojedinana impedansa
razliita od nule. Kao najjednostavniji primer na kojem emo pokazati da je to
mogue, posmatrajmo rednu vezu kalema induktivnosti L i kondenzatora
kapacitivnosti C. Ekvivalentna impedansa ove redne veze jednaka je
j
2 LC 1
.
j
C
C
U optem sluaju ova ekvivalentna impedansa je razliita od nule, ali u specijalnom
sluaju kada je 2 LC 1, impedansa je jednaka nuli. Ova pojava naziva se
rezonancija.
Z ekv Z1 Z 2 j L
91
3. Prostoperiodine struje
U
.
Z ekv
I
.
Z1 Z 2
Zn
Izjednaavanjem desnih strana prethodnih izraza (s obzirom da su im leve strane
jednake) dobija se
U
U U
U
.
Z ekv Z 1 Z 2
Zn
Nakon deljenja prethodne jednaine sa U dobija se ekvivalentna impedansa
paralelne veze n impedansi
1
1
1
1
.
Z ekv Z1 Z 2
Zn
(3.49)
Z1Z 2
.
Z1 Z 2
(3.50)
Kod paralelne veze impedansi takoe je mogu jedan poseban sluaj, koji se
ne moe javiti kod vremenski konstantnih struja, a to je da ekvivalentna
kompleksna impedansa paralelne veze moe biti beskonana, iako je svaka
pojedinana impedansa konana i razliita od nule. Kao najjednostavniji primer na
kojem emo pokazati da je to mogue, posmatrajmo paralelnu vezu kalema
induktivnosti L i kondenzatora kapacitivnosti C. Ekvivalentna impedansa ove
paralelne veze jednaka je
1
j L
Z1Z 2
j L
j C
.
Z ekv
2
1
Z1 Z 2
j L 1 LC
j C
92
R j L
R j L ( R j L) 2 L2 R j LR 2
2 L2 R
LR 2
j
.
R j L ( R j L)( R j L)
R 2 2 L2
R 2 2 L2
R 2 2 L2
2 L2 R
,
R 2 2 L2
Im{Z }
LR 2
.
R 2 2 L2
dok je reaktansa
93
3. Prostoperiodine struje
(3.51)
94
P UI cos .
(3.52)
Jedinica za srednju (aktivnu) snagu je vat (W), ista kao i trenutnu snagu.
(3.54)
(3.55)
Jedinica za reaktivnu snagu je volt-amper reaktivni (VAr ili var). esto se koriste
vee jedinice kao na primer kVAr ili MVAr.
Reaktivna snaga prijemnika opisuje periodinu razmenu energije izmeu
prijemnika i ostalog dela mree. Ovo razmenjivanje energije vri se posredstvom
struja u provodnicima koji napajaju prijemnik. Zbog ove komponente struje, u
napojnom vodu javljaju se dodatni gubici (gubici zbog dovoenja energije
prijemniku su neizbeni). Kada je reaktivna snaga jednaka nuli, onda ovih dodatnih
95
3. Prostoperiodine struje
gubitaka nema. Dodatni gubici rastu kada se reaktivna snaga poveava. U praksi se
tei da se ovi dodatni gubici smanje, to znai da se u praksi tei da se smanji
reaktivna snaga. Smanjenje reaktivne snage se izvodi tako to se smanji sin , to
je ekvivalentno poveanju faktora snage cos . O jednom postupku kojim se moe
poveati faktor snage bie rei kasnije u okviru ovog poglavlja.
(3.57)
(3.58)
96
snaga
izraz
jedinica
trenutna
p(t ) u (t )i (t )
srednja (aktivna)
P UI cos
reaktivna (jalova)
Q UI sin
VAr
kompleksna
S U I * P jQ
VA
prividna (nominalna)
S UI P 2 Q 2
VA
(3.59)
Primer 3.7
Ako kroz prijemnik impedanse Z (20 j10) postoji kompleksna struja
I (4 j3)A, odrediti njegovu a) kompleksnu snagu, b) aktivnu snagu,
c) reaktivnu snagu i d) prividnu snagu.
3. Prostoperiodine struje
97
Reenje.
Kompleksni napon prijemnika je U Z I (20 j10)(4 j3) (50 j100) V.
a) S U I (50 j100)(4 j3) (50 j100)(4 j3) (500 j250) VA,
b) P Re{S} 500 W,
c) Q Im{S} 250 Var,
d) S P 2 Q 2 5002 2502 250 5 559 VA.
98
pp (t ) pg (t ).
(3.62)
S p Sg .
(3.63)
( Pp j Qp ) ( Pg jQg ),
odnosno
Pp j Qp Pg j Qg .
Pp Pg ,
(3.64)
Qp Qg .
(3.65)
99
3. Prostoperiodine struje
100
E
E
.
Z g Z p Rg Rp j( X g X p )
E2
.
( Rg Rp ) 2 ( X g X p ) 2
Rp
( Rg Rp ) ( X g X p ) 2
2
Pp E 2
Rp
( Rg Rp ) 2
(3.66)
Jednaina (3.66) daje uslov prilagoenja po snazi. Kada je ovaj uslov ispunjen,
aktivna snaga prijemnika je maksimalna i jednaka Pp E 2 (4 Rg ).
101
3. Prostoperiodine struje
Rp j Lp
Rp
Lp
1
1
2
2
j 2
.
2 2
2 2
Z ekv Rp j Lp Rp Lp Rp Lp
Rp 2 L2p
1
1
1
1
j
.
Z ekv R j L R L
Rp2 2 L2p
Rp
Rp2 2 L2p
2 Lp
Na prethodno opisan nain bilo koji induktivni prijemnik moe da se prikae kao
paralelna veza otpornika i kalema.
Prema tome, uproena ema veze induktivnog prijemnika na generator moe
da se predstavi ekvivalentnim kolom prikazanim na slici 3.32.
102
2L
103
3. Prostoperiodine struje
Lp
R 2 L2p
2
p
Slika 3.35. Fazorski dijagram napona i struja nakon popravka faktora snage.
P
.
cos
Prethodni izraz pokazuje da je, za istu aktivnu snagu, prividna snaga manja (a
samim tim i trokovi) ako je faktor snage cos vei.
Primer 3.8
Ako je otpornost prijemnika Rp 15 , a induktivnost Lp 0,8 H, odrediti
kapacitivnost kondenzatora za popravku faktora snage. Frekvencija mree je 50 Hz.
Reenje.
C
Lp
R L
2
p
2 2
p
0,8
12,6F.
15 (2 50 0,8) 2
2
104
1
j
.
j C C
1
1
1
1
.
Z ekv Z1 Z 2
Zn
Z1Z 2
.
Z1 Z 2