You are on page 1of 14

VISOKA TEHNIKA MAINSKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

TRSTENIK

PROJEKTNI RAD
BEZBEDNOST U TEHNOLOKIM SISTEMIMA
I PROCENA RIZIKA

Mentor:
Student:
Prof. Dr Aleksandar Mari
Stojanov

Milan
br.

indeksa: s25/2014

Trstenik, 2015.

1. Tehnoloki proces i radne aktivnosti


Bruenje ili abrazivna obrada, je postupak skidanja strugotine koji ima sledee
karakteritike:

brusna zrna nedefinisane geometrije vre rezanje materijala,


strugotina je vrlo sitna,
brzine rezanja su velike,
dubine rezanja su male.

Bruenje je jedna od najznaajnijih proizvodnih operacija zavrne obrade, jer


obezbeuje visoku tanost mera i visok kvalitet obraene povrine.
Koristi se kao gruba obrada odlivaka, otkovaka i zavarenih spojeva i kao fina obrada
delova posle termike obrade. Bruenjem se obrauju svi rezni alati, a vri se i
otrenje alata u eksploataciji. Bruenjem se mogu obraivati sve vrste metala i
legura. Obrauju se ravne povrine, rotacione i profilne povrine, spoljanje ili
unutranje. Mogu se obraivati navoji, zupanici i sl.
Raspored glavnog i pomonog kretanja zavisi od vrste proizvodne operacije i alata.
Glavno kretanje je obrtno kretanje alata (brusne ploe) definisano brzinom
rezanja Vt, (m/s), odnosno brojem obrta tocila nt, (o/min).
Pomono kretanje je obrtno i pravolinijsko (kod krunog) ili pravolinijsko
kretanje predmeta obrade ili alata (kod ravnog bruenja). Obrtno i pravolinijsko
pomono kretanje je odreeno brzinom Vr, (m/min) odnosno brojem obrta nr,

(o/min) i brojem hodova nL, (hod/min) kod krunog bruenja. Kod ravnog bruenja
pomono pravolinijsko kretanje predmeta obrade ili alata odreeno je aksijalnim i
radijalnim korakom (Sa ili Sr, mm/o).

Osnovne proizvodne operacije bruenja su proizvodne operacije:

krunog bruenja,
ravnog bruenja,
bruenja bez iljaka i
bruenja sloenih povrina.

Najfinija obrada bruenjem, povrina kvaliteta N1 - N3, se postie specijalnim


postupcima bruenja poznatim pod nazivom glaanje. Postupci spoljanjeg I
unutranjeg glaanja se razvrstavaju na: lepovanje, superfini, honovanje i
poliranje.
Kruno bruenje moe biti spoljanje, unutranje i bruenje eonih
povrina.
Spoljanje kruno bruenje je bruenje spoljanjih povrina najee aksijalno
nepominim tocilom i spoljanje radijalno bruenje povrina.
Unutranje bruenje se izvodi tocilima sa drkom i moe biti klasino ili
planetarno. Planetarno bruenje se izvodi kod tekih i velikih predmeta. Predmeti
obrade, privreni na radni sto, ne izvode nikakva kretanja, dok tocilo izvodi sva
potrebna kretanja u skladu sa emom na slici a.
eono bruenje se najee ostvaruje lonastim tocilima.

Ravno bruenje se moe izvesti koturastim tocilima ili lonastim tocilima.

Bruenje bez iljaka je bruenje kod koga je predmet obrade naslonjen na


podupira i postavljen izmeu radnog i vodeeg tocila. Radno tocilo ostvaruje
proces obrade, a vodee voenje (obrtanje) predmeta obrade. Aksijalno pomono
kretanje seostvaruje naginjanjem vodeeg tocila za ugao .
Proizvodne operacije bruenja sloenih povrina spadaju proizvodne operacije
zavrne obrade (u novije vreme i izrade) navoja, zupanika, bruenja oljebljenih
vratila, otrenja alata, seenja materijala i sl.

Alati u obradi bruenjem - brusne ploe ili tocila se mogu razvrstati prema obliku i
nameni.
Prema obliku tocila se dele na: koturasta, lonasta, konina, tanjirasta, tocila sa
drkom ili navrtkom i segmentna - viedelna.
Prema nameni tocila se dele na tocila za: spoljanje kruno bruenje (koturasta,
lonasta i sl.),unutranje bruenje (nasadna ili sa drkom), ravno bruenje

(koturasta ili lonasta), seenje, otrenje alata, bruenje glodala, bruenje navoja,
bruenje zupanika itd.

Osim obrade bruenjem, u primeni su i drugi postupci najfinije abarazivne obrade,


kao to je glaanje (glaanje unutranjih povrina, odnosno honovanje i glaanje
spoljanjih povrina, odnosno lepovanje), superfini i poliranje.

2. Prepoznavanje i utvrivanje opasnosti i tetnosti na


radu
Radno mesto, sadraj rada i aktivnosti - postojece stanje:
Poslovi na ovom radnom mestu obavljaju se pretenu stojecem poloaju tela.
Zaposleni
obavlja obradu metala sa mainama za bruenje odnosno izraduje delove .
Povremeno se obavljaju i drugi poslovi - obrade metala , elektro lucno
zavarivanje ,buenje i slino.
Rad se moe okvalifikovati kao fizicki rad sa srednjim fizickim opterecenjem
pri radu na

maini, odravanju opreme za rad u radionici, prenoenju delova i


materijala .
Psihicka opterecenja manjeg do srednjeg inteziteta zbog odgovornosti za
podeavanja
programa maina, za pravilnu mainsku obradu delova u zahtevanom
stepenu tacnosti, kvalitet
obavljenih poslova i funkcionalnost opreme za rad.

Oprema za rad na radnom mestu


Na ovom radnom mestu koriste maine za obradu metala bruenjem.
(stubne brusilice, prenosive brusilice), odgovarajuci radni stolovi, police i
ormari za odlaganje alata i delova.
Oprema za rad koja se koristi na ovom radnom mestu prikazana je u sledecoj
tabeli:

R.b.

Naziv opreme za
rad

Poseduje
propisanu
dokumentaciju

Podlee
pregledu i
ispitivanju

1.

Pokretna kolica

Ne

Ne

2.

Radni sto

Ne

Ne

3.

Runi alat

Ne

Ne

R.b.

Naziv sredstva
-opreme za linu
zatitu

Standard

Poseduje
dokumentacij
u

Koristi se pri
obavljanju
poslova

1.

Radna odela ili


mantili

Ne

Pri radu u
radionicama

2.

Radne cipele

Ne

Pri radu u
radionicama

Ne

Pri radu u
radionicama

Ne

Pri radu u radionici

Zatitne rukavice
3.

4.

Zatitne naoare

Sredstva i oprema za linu zatitu na radnom mestu

Nain
uvanja i
odravanja

U garderobi

2.1. Prepoznavanje,utvrivanje i grupisanje opasnosti i


tetnosti i utvrivanje mera za bezbedan i zdrav
rad
U postupku procene rizika na ovom radnom mestu, na osnovu svih napred
navedenih podataka prikupljenim u postupcima analize radnog procesa i
sredstava za rad, snimanja organizacije rada i analize postojeceg stanja
bezbednosti i zdravlja na radu, izvreno je prepoznavanje I utvrdivanje
opasnosti i tetnosti, kao i njihovo grupisanje prema vrsti i svojoj prirodi i za
svaku opasnost i tetnost date odgovarajuce preventivne mere i nacini
kojima se rizici sprecavaju, otklanjaju ili smanjuju na najmanju mogucu meru.
U sledecoj tabeli data je lista prepoznatih i utvrdenih opasnosti i tetnosti i
mere za
bezbedan i zdrav rad:
Tabela 1.: Prikaz moguih opasnosti, tetnosti i mere za bezbedan rad na brusilici
IFRA
OPASNOSTI

BRUSILICA - LISTA OPASNOSTI I TETNOSTI


MEHANIKE OPASNOSTI PROUZROKOVANE OPREMOM ZA RAD

01

Opasnost od povreda rotirajuim tocilom stubnih i ugaonih prenosivih brusilica

02/1

Opasnost od povreda oiju ili delova tela od razletanja strugotine i praine nastale
pri radu sa tocilom runom i mehanizovanom brusilicom

02/2

Opasnost od povreda koje mogu nastati naglim povlaenjem ili odbacivanjem


predmeta obrade pri rezanju i bruenju runom brusilicom

02/3

Opasnost od povreda koje mogu nastati pucanjem i razletanjem tocila (rezne i


brusne ploe) runih prenosivih brusilica

02/4

Opasnost od povreda oiju ili delova tela koje mogu nastati pucanjem i
razletanjem tocila stubnih brusilica - otrilice

02/5

Opasnost od povreda stopala ili delova tela koje mogu nastati padom materijala,
predmeta obrade pri podizanju, prenoenju ili postavljanju na radni sto, opremu za rad
ili drugu radnu podlogu

06/1

Opasnosti od povreda koje mogu nastati pri ienju, podeavanju,


odravanju i otklanjanju kvarova i zastoja na opremi za rad

06/2

Opasnost od povreda koje mogu nastati pri nepravilnoj upotrebi opreme za rad
OPASNOSTI U VEZI SA KARAKTERISTIKAMA RADNOG MESTA

14

Opasnost od opekotina dodirom zagrejanih povrina metala bruenjem


OPASNOSTI ZBOG KORIENJA ELEKTRINE ENERGIJE

16

Opasnost od povrede koja moe nastati indirektnim naponom dodira na


metalnim delovima opreme za rad
ETNOSTI U PROCESU RADA

21

tetnost opasnost od oboljenja disajnih i drugih organa zbog udisanja metalne


praine nastale postupkom suvog bruenja
PSIHOFIZIOLOKE I PSIHIKE TETNOSTI

30

31

IFRA
OPASNOSTI

01
02/1

02/2

02/3

02/4

Opasnosti od oboljenja kotano miinog tkiva usled fizikog naprezanja pri


obavljanju poslova, podizanju, prenoenju i odlaganju materijala i delova
Opasnosti od oboljenja kotano miinog tkiva usled nefiziolokog poloaja tela
vezanih za dugotrajno stajanje pored opreme za rad i radnih stolova pri obavljanju
poslova

BRUSILICA- MERE I NAINI ZA OTKLANJANJE, SMANJENJE ILI


SPREAVANJE RIZIKA
- Upotreba standardizovane radne odee uz telo, za rad sa rotirajuim delovima
- Upotreba propisanih zatitnih oklopa rotiraih tocila na stubnim i runim prenosivim
brusilicama
- Upotreba propisanih sredstava za linu zatitu na radu (zatitne naoare sa bonom
zatitom ili titnik za oi i lice)

- Upotreba odgovarajuih stega za dranje predmeta obrade zabrana dranja predmeta


rukama u postupku bruenja
- Brusilice (stabilne i rune) moraju biti snabdevene propisanim zatitnim okvirom
- Pravilno pritezanje tocila pri montai
- Pravilan izbor tocila prema ugaonoj brzini brusilice
- Zabrana prekomernog pritiska predmetom obrade na tocilo i udaranja predmetom
odrade u tocilo
- Rashodovanje napuklih i oteenih tocila
- Predmet obrade mora biti obezbeen od pomeranja pri rezanju
- Upotreba propisanog zatitnog oklopa tocila najvie 1/3 obima tocila moe biti
slobodna
- Pravilno pritezanje tocila pri montai
- Pravilan izbor tocila prema ugaonoj brzini brusilice
- Zabrana prekomernog pritiska predmetom obrade na tocilo i udaranja predmetom
obrade u tocilo
- Rashodovanje napuklih i oteenih tocila

02/5

06/1

06/2
14

16

21

30

31

- Odlaganje materijala na radne stolove i police tako da ne postoji opasnost od pada


usled pada sa stolova, polica i drugih radnih povrina
- Upotreba zatitnih cipela sa elinom kapom, kao sredstva za linu zatitu na radu
- ienje, podeavanje, odravanje i otklanjanje kvarova i zastoja na opremi za rad
moe se obavljati samo kada je oprema iskljuena sa napajanja elektrinom energijom, a
mesto uspostavljanja napajanja obezbeeno od pristupa drugih lica zakljuavanjem ili na
drugi adekvatan nain
- ienje, podeavanje, odravanje i otklanjanje kvarova i zastoja na opremi za rad
mogu da vre samo struno osposobljena lica
- Opremom za rad mogu da rukuju samo struno osposobljena lica
- Upotreba propisanih sredstava za linu zatitu na radu (zatitne kone rukavice)
- Zagrejane povrine metala ne dodirivati rukama
- Pravilno i propisno izvedena zatita od napona dodira na elektrinim instalacijama i
opremi za rad
- Redovno odravanje elektrinih instalacija u ispravnom stanju i redovna provera
njihove ispravnosti
- Preventivni i periodini pregledi i ispitivanja elektrinih instalacija
- Obezbediti stalnu funkcionalnost i redovno odravati sistem za otpraivanje u
odeljenju bruenja
- Runo podizanje i prenoenje tereta smanjiti na najmanju moguu meru upotrebom
baterijskog viljukara, runog viljukara, runih kolica i dr.
- Dosledna primena mera za pravilno podizanje tereta koje se daju prilogu ovog Akta
- Zabrana samostalnog prenoenja tereta veih teina
- ei kratko trajni odmori u toku rada
- Organizovanje rada sa eom zamenom zaposlenih na statinim i dinaminim
poslovima

3. Metoda za procenu rizika


Usvojen je metod za procenu rizika 5x5 (strana 1.)

4. Lista opasnosti i tetnosti (prepoznavanje,utvrivanje I

Procena
utvrivanje mera za bezbedan i zdrav rad
grupisanje

opasnosti

tetnosti)

UTVRIVANJE NIVOA
GRUPA,VRSTA I
RIZIKA
Verovatn Teina Nivo
OPIS OPASNOSTI I
oa
posled rizika
TETNOSTI
nastanka ice
1.MEHANIKE OPASNOSTI

rizika

MERE I NAIN ZA
OTLANJANJE,SMANJE
NJE ILI SPREAVANJE
RIZIKA

(opasnosti od opreme za rad


I opasnosti u vezi sa
Karakteristikama radnog
Mesta)

1/1

Opasnost od povreda
rotirajuim tocilom
stubnih i ugaonih
prenosivih brusilica

- Upotreba standardizovane
radne odee uz telo, za rad sa
rotirajuim delovima
- Upotreba propisanih
zatitnih oklopa rotiraih
tocila na stubnim i runim
prenosivim brusilicama

2/1

Opasnost od
povreda oiju ili
delova tela od
razletanja
strugotine i
praine nastale
pri radu sa
tocilom runom i
mehanizovanom
brusilicom

2/3

Opasnost od
povreda koje
mogu nastati
pucanjem i
razletanjem tocila

- Upotreba propisanih sredstava


za linu zatitu na radu (zatitne
naoare sa bonom zatitom ili
titnik za oi i lice)

- Brusilice (stabilne i
rune) moraju biti
snabdevene propisanim
zatitnim okvirom Pravilno pritezanje tocila

pri montai

(rezne i brusne
ploe) runih
prenosivih
brusilica

2/4

2/5

6/1

- Pravilan izbor tocila prema


ugaonoj brzini brusilice
- Zabrana prekomernog
pritiska predmetom
obrade na tocilo i
udaranja predmetom
odrade u tocilo
- Rashodovanje napuklih i
oteenih tocila
- Predmet obrade mora biti
obezbeen od pomeranja pri
rezanju

Opasnost od
povreda oiju
ili delova tela
koje mogu
nastati
pucanjem i
razletanjem
tocila stubnih
brusilica otrilice

Opasnost od povreda
stopala ili delova tela
koje mogu nastati
padom materijala,
predmeta obrade pri
podizanju,
prenoenju ili
postavljanju na radni
sto, opremu za rad ili
drugu radnu podlogu

Opasnosti
od povreda
koje mogu
nastati pri
ienju,
podeavanju
, odravanju
i otklanjanju
kvarova i

- Upotreba propisanog
zatitnog oklopa tocila
najvie 1/3 obima tocila
moe biti slobodna
- Pravilno pritezanje tocila pri
montai
- Pravilan izbor tocila prema
ugaonoj brzini brusilice
- Zabrana prekomernog
pritiska predmetom
obrade na tocilo i
udaranja predmetom
obrade u tocilo
- Rashodovanje napuklih i
oteenih tocila

- Odlaganje materijala na
radne stolove i police tako
da ne postoji opasnost od
pada usled pada sa
stolova, polica i drugih
radnih povrina
- Upotreba zatitnih cipela sa
elinom kapom, kao sredstva za
linu zatitu na radu

- ienje, podeavanje,
odravanje i otklanjanje
kvarova i zastoja na opremi za
rad moe se obavljati samo
kada je oprema iskljuena sa
napajanja elektrinom
energijom, a mesto
uspostavljanja napajanja
obezbeeno od pristupa drugih

zastoja na
opremi za
rad

6/2

Opasnost od povreda
koje mogu nastati pri
nepravilnoj upotrebi
opreme za rad

14

Opasnost od opekotina
dodirom zagrejanih
povrina metala
bruenjem

16

lica zakljuavanjem ili na drugi


adekvatan nain
- ienje, podeavanje,
odravanje i otklanjanje
kvarova i zastoja na
opremi za rad mogu da
vre samo struno
osposobljena lica

- Opremom za rad mogu da


rukuju samo struno
osposobljena lica

2. OPASNOSTI U VEZI SA KARAKTERISTIKAMA RADNOG MESTA


- Upotreba propisanih
2
1
2

sredstava za linu
zatitu na radu (zatitne
kone rukavice) Zagrejane povrine
metala ne dodirivati
rukama

3. OPASNOSTI ZBOG KORIENJA ELEKTRINE ENERGIJE


- Pravilno i propisno
Opasnost od
2
1
2
povrede koja
moe nastati
indirektnim
naponom
dodira na
metalnim
delovima
opreme za rad

izvedena zatita od napona


dodira na elektrinim
instalacijama i opremi za
rad

- Redovno odravanje
elektrinih instalacija u
ispravnom stanju i
redovna provera njihove
ispravnosti
- Preventivni i periodini pregledi
i ispitivanja elektrinih instalacija

4. ETNOSTI U PROCESU RADA


21

tetnost opasnost
od oboljenja
disajnih i drugih
organa zbog
udisanja metalne
praine nastale
postupkom suvog

- Obezbediti stalnu
funkcionalnost i
redovno odravati
sistem za otpraivanje
u odeljenju bruenja

bruenja

5. PSIHOFIZIOLOKE I PSIHIKE TETNOSTI


30

31

Opasnosti od
oboljenja kotano
miinog tkiva
usled fizikog
naprezanja pri
obavljanju poslova,
podizanju,
prenoenju i
odlaganju materijala
i delova

Opasnosti od
oboljenja kotano
miinog tkiva usled
nefiziolokog
poloaja tela vezanih
za dugotrajno
stajanje pored
opreme za rad i
radnih stolova pri
obavljanju poslova

- Runo podizanje i
prenoenje tereta smanjiti
na najmanju moguu meru
upotrebom baterijskog
viljukara, runog
viljukara, runih kolica i
dr.
- Dosledna primena mera za
pravilno podizanje tereta
koje se daju prilogu ovog
Akta - Zabrana samostalnog
prenoenja tereta veih
teina

6.OSTALE OPASNOSTI I
TETNOSTI
6/1 Opta opasnosti od
3
povreda koje
mogu nastati u
poaru

- ei kratko trajni odmori u


toku rada
- Organizovanje rada
sa eom zamenom
zaposlenih na statinim
i dinaminim
poslovima

- Obuka iz oblasti zatite od


poara u skladu sa
Zakonom o zatiti od poara
- Zabranjeno je prinositi i
odlagati zapaljivi
materijal u radionici
- Postavljanje, redovan servis i
odravanje aparata
za gaenje poara sa suvim
prahom

Rezultat procene rizika


Procenom rizika u mainskoj radionici-radno mesto ,,stubna brusilica,, I
prenosiva brusilica utvrdeno je da se rizici nalaze u nivou nizak,i srednji.
Rizik okarakterisan kao nizak iziskuje potrebu za odreenom vrstom opreza i
reava se
redovnim procedurama, radnim uputstvima, odnosno uputstvima za
bezbedan rad.
Rizik okarakterisan kao srednji iziskuje potrebu dosledne primene utvrenih
mera za otklanjanje i smanjenje rizika i namece odgovornost, odnosno
obavezu direktora da
obezbedi kontrolu i primenu utvrdenih preventivnih mera.
Opasnosti i tetnosti i opte karakteristike poslova u radionici namecu
zakljucak da
dosledno sprovedene mere za bezbednost i zdravlje na radu mogu spreciti
povrede na radu i
oboljenje zaposlenih.

You might also like