OSMIJEH PLANETE JE U TVOJIM

RUKAMA

Edukacija uenika,
Radionice s uenicima,
Kviz znanja
Opinsko takmienje
Pozorina predstava
Tvrle ekolog

Ekopak je prvi ovlateni operater sistema za upravljanje

ambalaom i ambalanim otpadom u BiH
Ekopak su osnovale vodee domae, internacionalne i
regionalne kompanije
Nema vlastitu komunalnu infrastrukturu kontejnere, ve
ih kupuje javnim komunalnim preduzeima i sakupljaima
koji obavljaju svoje redovne aktivnosti na terenu

ZELENA TAKA GREEN DOT

Znak Zelene take je danas najrasprostranjeniji i najvie
koriteni zatieni znak na svijetu, zatien u vie od 170
zemalja
Preko 460 milijardi jedinica ambalanog otpada se godinje
oznai ovim znakom,
Prepoznajemo ga na ambalai proizvoda koje svakodnevno
kupujemo:

ZELENA TAKA GREEN DOT

Prije kupovine proizvoda obavezno provjerimo da

li na ambalai ima znak Zelene take

 Kada na proizvodu uoimo znak Zelene take

znamo da kupujemo proizvod kompanije koja plaa
naknadu Ekopaku a Ekopak od tog novca kupuje
eko otoke u koje moemo odloiti ambalau koja
e se reciklirati

SISTEM ZELENE TAKE

Eko otoci Zeleni

otoci

Ambalaa

Ambalaaje ime za
zatitiniomotakojim se
obavija nekiproizvod, da bi
se smanjila mogunost
oteenja tokom trasporta.
Nakon to je izvrena
isporuka, primatelj ili
potroa obino odbacuje
ambalau jer se nuno ne
koristi u korienju nekog
proizoda, osim ako se ne
koristi za kasnije spremanje.

Reciklaa

RECIKLIRANJE
Recikliranjeje izdvajanjematerijalaizotpadai
njegovo ponovno koritenje. Ukljuuje sakupljanje,
izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz
iskoritenih stvari ili materijala. Vrlo je vano
najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka.
Mnoge otpadne materije se mogu ponovo
iskoristiti ako su odvojeno sakupljene.

Reciklaa papira

Proizvodnja papira ima isti princip kao i prije 2000 god.

(savremene tehnologije),
Osnovni sastav je drvo,
Papir je ekoloki prihvatljiv ,uspjeno se reciklira 7 puta
Najvee koliine papira koje se recikliraju po redu bi bile:
karton,papirne ambalane vree(cement,brano...),fini karton
(pakovanja kutije,omoti idr.),stare knjige,kancelarijski papir,
novinski itd. Papira ima oko 30% u naem otpadu.

Reciklaa papira

Reciklaa papira

Reciklaa papira

Reciklaa papira

 Nivo recikliranjapapira
papira u
Reciklaa

svijetuje:
1. Holandija 60%, 2.vedska
55 %, 3. Japan 48,2%
Primjer nebrige je Kina, ija
je povrina bila pokrivena
90% umom, a danas je
samo oko 5%

Reciklaa papira
U BIH uspjeno se reciklira papir i od njega se prave
novi proizvodi u :
Natron-u u Maglaju
Recikliranjem tedimo:
ume,hemikalije,energiju i vode
te smanjujemo zagaenje zraka.

Reciklaa papira
Recimo stop! prekomjernoj potronji papira!

limiti(00h00m00s-00h00m22s).avi

Reciklaa plastike
Plastikaje naziv za razliite umjetne ili poluumjetne
polimerske materijale,osnovni sastojak za dobijanje
plastike je nafta

Reciklaa
plastike
Recimo NEplastinim
vreicama, koristimo platnene
cekere,
Iskoristimo plastine predmete
vie puta,
Odloimo plastinu ambalau na
pravi nain,
Budimo dio reciklanog sistema.

Reciklaa plastike

Reciklaa
plastike
U naoj zemlji postoji
reciklani centri:
za PET ambalau u
Doboju
Omorika
za najlon u PosujuWeltplast

Reciklaa plastike

Reciklaa plastike

Reciklaa stakla

Reciklaa stakla
Staklo se proizvodi od
prirodnih materijala,
kvarcnog pijeska, sode i
krenjaka, te treba voditi
rauna o njihovim
zalihama. Ovo je jedna od
komponenti vrstog
otpada koja u mnogim
zemljama ima dugu
tradiciju recikliranja.

ista upotrebljivana
staklena ambalaa, bez
staklenih ploa ili primjesa
(metal, kamen, keramika
itd.) slui kao sirovina za
proizvodnju novog stakla
istog kvaliteta, za
proizvodnju izolacionog
materijala i kao
nadomjestak za pijesak.

Reciklaa stakla
Glavne prednosti
recikliranja stakla su:
smanjenje energije
potrebne za izradu novog
stakla. Uteda energije
zbog koritenja starog
stakla je 25%,
reciklaom 1 tone stakla
utedi se 3 tone nafte

smanjuju se kapaciteti potrebani

za krajnje odlaganje (Voditi
rauna o tome da je recikliranje
samo druga najbolja
mogunost, a najbolje ekoloko
rjeenje je koritenje povratnih
flaa).
Ako koristimo stare flae, pri
proizvodnji 1kg stakla bie nam
potrebno manje: 20 l vode, 1.5
kg sirovina, 1.4 KWh energije i
emisija gasova za 25% bie
manja

Reciklaa stakla

Reciklaa stakla

Reciklaa
metala
Razlozi za odvojeno
sakupljanje

-Rastereenje
zajednikog otpada,
-Uteda neobnovljivih
prirodnih
resursa (ruda)
-uteda energije nasuprot
novoj produkciji.

Korist reciklae za potroae

Reciklaom se postiu
sljedei ciljevi:
- tednja sirovinskih
resursa
- tednja energije
- zatita ivotne
- otvaranje novih radnih
mesta

Hvala na
panji
kae: