ZAKON

O BANKAMA REPUBLIKE SRPSKE

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 44 od 19. juna 2003, 74/04, 116/11, 5/12, 59/13)
I - OPTE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak rada pravnih lica koja
obavljaju poslove primanja novanih depozita i davanja kredita, kao i drugih poslova u skladu sa ovim zakonom (u
daljem tekstu: banka) u Republici Srpskoj.
Banka se osniva i posluje kao akcionarsko drutvo.
Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedea znaenja:
Osnovni kapital - banke se sastoji od gotovine i materijalne imovine svih obinih akcija, prioritetnih nekumulativnih
akcija, kao i optih zakonskih rezervi, zadrane dobiti i drugih stavki koje propie Agencija za bankarstvo.
Dopunski kapital - banke ini iznos trajnih prioritetnih kumulativnih akcija, iznos optih rezervi za kreditne gubitke
za aktivu klasifikovanu kao dobra aktiva, iznos subordinisanih dugova do 50% visine osnovnog kapitala, iznos
hibridnih instrumenata kapitala do 50% visine osnovnog kapitala i druge stavke koje propie Agencija za
bankarstvo. Dopunski kapital ne moe prei 100% iznosa osnovnog kapitala.
Kapital - banke ini zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke.
Neto kapital - banke ini zbir osnovnog i dopunskog kapitala umanjenog za odbitne stavke definisane i propisane
aktima Agencije.
Uplaeni akcionarski kapital - je iznos gotovine uplaen od strane akcionara za sve obine i prioritetne akcije.
Vlasniki udio - je bilo koji vlasniki udio akcionara odreen valjano registrovanim ugovorom u nadlenim
institucijama kojim je definisan doprinos u novcu ili drugoj imovini, koji predstavlja proporcionalan interes u pravu
upravljanja i dobiti poslovanja pravnog lica.
Znaajan vlasniki interes - ima bilo koje pravno ili fiziko lice koje posjeduje najmanje 10% ukupnih glasakih
prava drugog pravnog lica ili banke.
Prioritetne akcije - su tekue akcije sa fiksnom dividendom bez prava glasa ukoliko nisu konvertovane u obine
akcije. Prioritetne akcije mogu biti konvertovane samo u obine akcije nakon prethodnog odobrenja Agencije i
potom odobrenja akcionara. U sluaju likvidacije banke vlasnici prioritetnih akcija imaju pravo potraivanja prije
vlasnika obinih akcija.
Nadzorni odbor - je tijelo koje je odgovorno za nadzor poslovanja banke, a ima i druge nadlenosti koje su
navedene u ovom zakonu. Skuptina akcionara bira nadzorni odbor i predsjednika nadzornog odbora koji moraju
djelovati u skladu sa ovim zakonom.
Uprava - se sastoji od direktora, zamjenika direktora i izvrnih direktora koje imenuje nadzorni odbor, a koji su
nadleni za upravljanje poslovanjem banke u skladu sa ovim zakonom.
Povezane banke - su jedna ili vie banaka koje dijele dva ili vie istih lanova nadzornog odbora, ili je zajedniko
vlasnitvo istog pravnog ili fizikog lica najmanje 10% od njihovih obinih akcija u vlasnitvu akcionara.
Povezana lica - su dva ili vie pravnih lica i/ili fizikih lica koji posebno ili zajedno imaju:
- direktnu ili indirektnu kontrolu nad nadzornim odborom, upravom banke, ili znaajnim vlasnikim interesom ili
- koji zajedno djeluju na uspostavljanju znaajnog vlasnikog interesa u cilju vrenja uticaja na poslovanje banke.
Supsidijarno lice - je bilo koje pravno lice u kojem banka posjeduje 50% ili vie od ukupne vrijednosti akcija s
pravom glasa, a to omoguava banci da ostvaruje pravo kontrole nad upravom i politikom tog pravnog lica. Ako
je supsidijarno lice banka, tada supsidijarna banka mora nezavisno ispuniti sve zahtjeve u skladu sa ovim
zakonom.
Neaktivni raun - je raun na kom nije bilo aktivnosti od strane vlasnika rauna ukljuujui deponovanje ili
povlaenje sredstava sa rauna od strane vlasnika u periodu od jedne godine od dana zadnje aktivnosti vlasnika
rauna, a u sluaju oroenih depozita, godinu dana nakon datuma dospijea.
II - OSNOVNE ODREDBE
lan 2.
Niko ne moe u svoje ime i za svoj raun primiti ili omoguiti primanje depozita u novcu ili drugih povratnih
sredstava od javnosti i davati kredite na podruju Republike Srpske, ako nema dozvolu Agencije za bankarstvo
Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija) u skladu sa ovim zakonom.
Prilikom ugovaranja i odobravanja zajma primjenjuju se odredbe propisa koji ureuju obligacione odnose.
Niko ne moe koristiti rije "banka" ili izvedenice te rijei u smislu oznaavanja djelatnosti, proizvoda ili usluga,
bez dozvole ili ovlaenja Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je takva upotreba utvrena i odobrena
posebnim zakonom ili meunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi rije "banka" jasno da se
ona ne odnosi na bankarske djelatnosti.
Banka ne moe u svom nazivu koristiti rije koja bi mogla asocirati na bilo koju ustanovu Republike Srpske ili

Bosne i Hercegovine ukoliko bi to, po ocjeni Agencije, moglo dovoditi javnost u zabunu.
lan 3.
Agencija nee izdati dozvolu za poslovanje pravnom licu osnovanom sa namjenom da privue uplate depozita
obeanjem finansijske ili druge dobiti na osnovu geometrijskog ili drugog progresivnog poveanja broja lica koji
uplauju depozite.
Agencija je ovlaena da kod nadlenog organa pokrene postupak oduzimanja imovine i poslovnih knjiga i
likvidacije pravnih lica koje obavljaju djelatnost iz stava 1. ovog lana.
lan 4.
Banku mogu osnovati domaa i strana, pravna i fizika lica.
Banku mogu osnovati najmanje dva (2) osnivaa.
lan 5.
Banke sa sjeditem izvan Republike Srpske mogu uz ovlaenje Agencije otvoriti predstavnitvo u Republici
Srpskoj.
Uz zahtjev za dobijanje ovlaenja za otvaranje predstavnitva podnose se:
1. podaci o nazivu, pravnom statusu i sjeditu banke,
2. statut banke,
3. podaci o finansijskom poslovanju banke,
4. akt o osnivanju predstavnitva,
5. naziv i sjedite predstavnitva,
6. djelatnost predstavnitva,
7. program rada predstavnitva,
8. podaci o rukovodnim licima,
9. ovlaenje za lice odgovorno za rad i zastupanje predstavnitva,
10. ovjerena izjava banke za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje e nastati u poslovanju
predstavnitva.
Predstavnitvo, u smislu ovog zakona, je organizacioni dio banke u kojem se ne obavljaju bankarski poslovi, nego
se vri prezentovanje, prikupljanje i davanje informacija.
Rjeenje za izdavanje ovlaenja po zahtjevu iz ovog lana Agencija je duna donijeti u roku od 60 dana od dana
prijema zahtjeva.
lan 6.
Banke mogu osnovati nezavisna bankarska udruenja kao dobrovoljna neprofitna udruenja.
Statut udruenja banaka mora obezbijediti da banke ne mogu potpisati ugovore sa drugim bankama ili
udruenjima, a koji bi mogli ograniiti princip slobodnog trita i transparentne konkurencije u poslovanju banaka.
lan 7.
Banka sa sjeditem izvan podruja Republike Srpske moe u svoje ime i za svoj raun primati novane depozite i
davati kredite na podruju Republike Srpske putem filijale koja je za to ovlaena od strane Agencije, u skladu sa
l. 84. i 85. ovog zakona.
Uz zahtjev za izdavanje ovlaenja za otvaranje filijale banka je duna priloiti ovjerenu izjavu da svom svojom
imovinom odgovara za obaveze koje e nastati u poslovanju filijale.
Filijala banke u smislu odredbi ovog zakona je poslovni dio banke, sa ovlaenjima u platnom prometu u skladu
sa propisima koji reguliu ovu oblast, a koja su utvrena statutom banke.
III - IZDAVANJE DOZVOLE I OVLAENJA ZA RAD BANKE
lan 8.
Dozvolu za rad banke daje Agencija.
Zahtjev za izdavanje dozvole za rad osnivai podnose Agenciji pismeno, a sadri slijedee:
1. ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivaa, nacrt statuta i drugih osnivakih akata prema odluci Agencije,
2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu lanova nadzornog odbora i uprave banke,
3. iznos osnivakog i drugih oblika kapitala banke,
4. spisak osnivaa banke,
5. podatke neophodne za utvrivanje boniteta banke.
lan 9.
Rjeenje za izdavanje dozvole po zahtjevu iz lana 8. ovog zakona Agencija je duna donijeti u roku od 60 dana
od dana prijema zahtjeva.
Rjeenje Agencije kojim se odbija izdavanje dozvole ili se postavljaju uslovi ili ogranienja vezana za dozvolu,
mora sadravati obrazloenje odbijanja zahtjeva ili uslova i ogranienja sadranih u dozvoli.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana moe se u roku od osam dana od dana dostavljanja uloiti prigovor
Upravnom odboru Agencije.
lan 10.

Dozvola za rad banke je uslov za upis u sudski registar.

Agencija e podnosiocu zahtjeva uruiti dozvolu za rad samo ako je prethodno uplaen iznos osnivakog kapitala
iz lana 22. ovog zakona i ako je uvjerena:
1. da e banka ispunjavati uslove iz ovog zakona i da su dokumentovane perspektive za budue finansijsko
stanje banke,
2. da predvieni lanovi nadzornog odbora i uprave banke imaju visoku strunu spremu i iskustvo na poslovima
za koje se banci izdaje dozvola, kao i da se protiv istih ne vodi krivini postupak i da nisu osuivani,
3. da sva lica koja imaju znaajan vlasniki interes imaju zadovoljavajuu finansijsku sposobnost i odgovarajue
poslovno iskustvo.
Ukoliko je podnosilac zahtjeva pravno lice, kriteriji iz stava 2. ta. 2. i 3. ovog lana primjenjuju se na svakog
lana nadzornog odbora, organa upravljanja i rukovoenja pravnog lica i lica koje u njemu ima znaajan vlasniki
interes.
lanovi nadzornog odbora i uprave banke u smislu odredaba ovog zakona su radnici banke koji imaju posebna
ovlaenja i odgovornosti, u skladu sa statutom banke.
Nain uplate osnivakog kapitala propisuje Agencija.
lan 11.
Dozvola za osnivanje supsidijarnog lica banke sa sjeditem izvan Republike Srpske izdaje se samo ako ta banka
posjeduje dozvolu za obavljanje bankarskih poslova izdatu od strane institucije nadlene za izdavanje dozvola i
superviziju te banke.
lan 12.
U sluaju iz lana 11. ovog zakona, Agencija izdaje dozvolu nakon konsultacija sa institucijom nadlenom za
izdavanje dozvola i superviziju banke osnivaa i prijema izvjetaja o izvrenoj kontroli banke osnivaa.
lan 13.
Ukoliko postoje uske veze izmeu banke i drugih fizikih ili pravnih lica, Agencija e izdati dozvolu samo ako te
veze ne spreavaju uspjeno sprovoenje funkcija Agencije.
Uske veze u smislu odredaba ovog zakona su odnosi izmeu povezanih lica, utvreni propisom Agencije.
lan 14.
Agencija je duna odbiti izdavanje bankarske dozvole ili ovlaenja, ako zakoni ili drugi propisi koji se odnose na
banke sa sjeditem izvan Republike Srpske na bilo koji nain spreavaju ili ometaju uspjeno sprovoenje
kontrolnih funkcija Agencije.
Agencija je ovlaena i duna da trai od banaka da joj dostavljaju podatke i dokumente nune za praenje
ispunjavanja uslova iz stava 1. ovog lana.
lan 15.
Svojstvo pravnog lica banka stie upisom u sudski registar.
Prijava za upis u sudski registar podnosi se najkasnije 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad.
U sudski registar se upisuju i organizacioni dijelovi banke, u skladu s propisima o upisu u sudski registar.
lan 16.
Dozvola za rad banke izdaje se na neodreeno vrijeme i nije prenosiva.
Dozvolom za rad banke odreuju se poslovi kojima se banka moe baviti.
Sve banke kojima je Agencija izdala bankarsku dozvolu bie dune ispuniti uslove lanstva za osiguranje
depozita kako bi zadrale svoju dozvolu.
lan 17.
Filijala strane banke ima svojstvo pravnog lica i duna je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole.
lan 18.
Agencija vodi registar banaka u kojem se evidentiraju naziv i adresa banke i njenih dijelova, i uvaju dokumenti iz
lana 32. stav 2. ovog zakona.
Evidencije i druge informacije koje se odnose na banke kojima je ukinuta dozvola za rad briu se iz registra.
Podaci iz registra banaka objavljuju se javno.
lan 19.
Agencija moe rjeenjem ukinuti bankarsku dozvolu ili ovlaenje u sluajevima:
1. zahtjeva banke iz lana 20. ovog zakona,
2. kanjavanja banke za prekraje iz lana 123. ovog zakona,
3. prijedloga privremenog upravnika iz lana 113. ovog zakona,
4. utvrivanja da je dozvola ili ovlaenje izdato na osnovu neistinitih podataka,
5. da prijava za upis u sudski registar nije podnesena u propisanom roku, ili banka nije poela sa obavljanjem
bankarskih poslova u roku od 90 dana od upisa u sudski registar, ili banka ne prima novane depozite niti daje
kredite due od est mjeseci,
6. spajanja, pripajanja ili razdvajanja banke,

7. da je iznos kapitala i rezervi banke manji od minimalnog iznosa utvrenog zakonom i propisima Agencije,
8. odluke vlasnika banke da likvidiraju banku ili prestanka postojanja banke kao pravnog lica,
9. neispunjenja uslova lanstva za osiguranje depozita,
10. da banka nije omoguila Agenciji ili drugom ovlaenom licu da izvri superviziju ili reviziju banke.
Protiv rjeenja o oduzimanju dozvole ili ovlaenja za rad banke moe se uloiti prigovor Upravnom odboru
Agencije u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja.
lan 20.
Banka moe podnijeti zahtjev Agenciji da joj oduzme dozvolu za rad.
Agencija je duna donijeti i banci dostaviti rjeenje po zahtjevu iz stava 1. ovog lana, najkasnije 60 dana od dana
prijema zahtjeva.
Rjeenje kojim je odbila zahtjev banke iz stava 1. ovog lana Agencija je duna obrazloiti.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana, moe se uloiti prigovor Upravnom odboru Agencije u roku od osam dana
od dana dostavljanja rjeenja.
lan 21.
Rjeenjem iz lana 19. ovog zakona, Agencija utvruje dan na koji se oduzima dozvola ili ovlaenje za rad
banke.
Rjeenje o oduzimanju dozvole ili ovlaenja za rad banke objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike
Srpske", i u jednom domaem dnevnom listu koji se izdaje na teritoriji Republike Srpske i jednom dnevnom listu
koji je dostupan na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i Distrikta Brko.
Agencija je duna dodatno informisati Centralnu banku Bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje depozita
Bosne i Hercegovine o svim preduzetim mjerama definisanim u lanu 19. ovog zakona.
Od dana oduzimanja dozvole za rad ili ovlaenja, utvrenog rjeenjem iz lana 19. ovog zakona, banci je
zabranjeno da se bavi bankarskim djelatnostima iz lana 87. ovog zakona. Banka je duna okonati postojee
ugovore o depozitu, isplatiti svoje obaveze i likvidirati svoju aktivu.
U sprovoenju radnji iz stava 4. ovog lana, banka je obavezna primjenjivati odredbe ovog zakona na isti nain
kao da posjeduje dozvolu za rad ili ovlaenje.
IV - KAPITAL I VLASNITVO BANKE
lan 22.
Minimalni iznos uplaenog novanog osnivakog kapitala banke i najnii iznos neto kapitala koji banka mora
odravati, ne mogu biti manji od 15.000.000 KM (petnaest miliona konvertibilnih maraka).
Banka ne moe smanjiti kapital niti ugroziti njegovu strukturu otkupom vlastitih akcija, bez prethodnog pismenog
odobrenja Agencije.
Uplaenim akcionarskim kapitalom ne moe se smatrati onaj iz:
- sredstava kredita koji je odobrila banka u iji kapital se vri uplata,
- kredita koji je druga banka odobrila za drugu namjenu, ili
- za iji povrat je garantovala banka u iji kapital se vri uplata.
Kada se kod korisnika kredita ili njegovog povezanog lica moe utvrditi veza izmeu dobijenog kredita i
uplaenog akcionarskog kapitala, ili uplaenog akcionarskog kapitala banke i dobijenog kredita, takav uplaeni
akcionarski kapital banke nema pravno dejstvo bez obzira da li su uinjeni na isti ili neki drugi dan.
Agencija ima pravo da izvri provjeru toka novanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog
lica. Agencija takoe ima diskreciono pravo da odlui da li je uplaeni akcionarski kapital izvren u skladu sa
zakonom i da u sluaju povrede zakona odbije da prizna uplatu i iz uplaenog akcionarskog kapitala iskljui
uplate izvrene na takav nain.
Odredbe ovog lana primjenjuju se i na filijale stranih banaka.
lan 23.
Fiziko ili pravno lice, samostalno ili u sporazumu sa drugim licima, ne moe stei ili poveati znaajno glasako
pravo u banci preko 10, 33, 50 i 66,7% uea u kapitalu banke ili u ukupnom broju akcija s pravom glasa, bez
odobrenja Agencije.
Za dobijanje odobrenja iz stava 1. ovog lana, zainteresovano lice podnosi Agenciji pismeni zahtjev, sa podacima
o svom poslovanju, finansijskoj sposobnosti i drugim podacima u skladu sa propisima Agencije.
Agencija je duna odgovoriti na zahtjev iz stava 2. ovog lana u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.
Politika stranka ili partija, kao i sa njom povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti akcionari banke.
lan 24.
Banka ne moe, direktno ili indirektno, bez prethodnog pismenog odobrenja Agencije, imati:
1. znaajan vlasniki interes u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od
5% osnovnog kapitala banke, ili
2. ukupnu neto vrijednost svih vlasnikih udjela banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih
lica iznad 20% osnovnog kapitala banke.
Banka ne moe, direktno ili indirektno, imati vlasniki udio u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog
osnovnog kapitala, a vlasniki udio u nefinansijskom licu ne moe prei 10% njenog osnovnog kapitala niti
vlasniki udio moe prei 49% vlasnitva nefinansijskog pravnog lica.

Ukupan iznos svih vlasnikih udjela banke u drugom pravnom licu ne moe prei 50% njenog osnovnog kapitala,
a ukupan iznos vlasnikih udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne moe prei 25% osnovnog kapitala
banke.
Krediti banke drugim licima u kojima banka ima investicije smatrae se investicijama u smislu ogranienja u ovom
lanu.
Banka i supsidijarno lice ne mogu investirati u bilo koje pravno lice ija je primarna aktivnost proizvodnja
naoruanja, kockanje, prodaja ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama, niti moe davati donacije ili
kredite bilo kojoj politikoj stranci. Agencija pored toga moe, propisima ili odlukama, uvesti dodatna ogranienja
na investicije ili donacije.
lan 25.
Agencija moe da odbije izdavanje odobrenja za sticanje ili poveanje znaajnog vlasnikog interesa u banci u
sluaju:
1. nesigurnog finansijskog stanja podnosioca zahtjeva,
2. nedostatka kompetentnosti i iskustva podnosioca zahtjeva, zbog kojeg bi mogli biti ugroeni interesi banke ili
njenih deponenata,
3. ako bi izdavanje takvog odobrenja dovelo do krenja odredbe iz lana 88. ovog zakona,
4. ako je podnosilac zahtjeva dostavio informacije koje su netane ili nisu u skladu sa prethodnim odredbama
ovog lana i propisima Agencije, ili je podnosilac zahtjeva odbio da dostavi podatke koje je Agencija traila radi
donoenja odluke po zahtjevu.
lan 26.
Ako je podnosilac zahtjeva iz lana 23. stav 2. ovog zakona pravno lice, kriteriji iz lana 25. ovog zakona
primjenjuju se i na svakog lana nadzornog odbora, organa upravljanja ili vlasnika znaajnog interesa u tom
pravnom licu.
lan 27.
U sluaju zahtjeva multilateralnih kreditnih ili regionalnih razvojnih institucija ili kada se radi o sticanju akcija bez
prava glasa, Agencija moe odobriti da se ne primjenjuju odreeni uslovi i ogranienja utvreni odredbama l. 23.
do 26. ovog zakona.
lan 28.
Banka moe vriti statusne promjene spajanja, pripajanja ili razdvajanja, samo uz prethodno pismeno odobrenje
Agencije.
Banka je duna podnijeti zahtjev za odobrenje statusne promjene, sa elaboratom o ekonomskoj opravdanosti i
planom poslovanja banke ili banaka nastalih nakon statusne promjene u skladu sa propisima Agencije.
Statusna promjena banke koja nije izvrena u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog lana nema pravno dejstvo.
lan 29.
Agencija moe da odbije izdavanje odobrenja za statusnu promjenu banke ako ocijeni da banka nastala nakon
statusne promjene ne bi bila u stanju da ispunjava zahtjeve u pogledu kapitala, nadzornog odbora i uprave i
zatite deponenata.
lan 30.
Agencija je duna odbiti izdavanje odobrenja za statusnu promjenu banke ako bi ta promjena na bilo koji nain
spreavala ili ometala uspjeno vrenje nadzornih funkcija Agencije.
lan 31.
Banka je duna od Agencije zatraiti saglasnost na:
1. promjene ugovora o osnivanju i statuta banke,
2. osnivanje banke ili organizacionih jedinica banke van teritorije Republike Srpske,
3. izmjenu naziva i sjedita banke.
O zahtjevu za izdavanje saglasnosti Agencija je duna da odlui u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.
lan 32.
Statutom banke obavezno se utvruje: sjedite, organizaciona struktura i djelatnost, nadlenosti, nain rada
organa banke, iznos osnivakog i drugog kapitala, vrste, broj i nominalna vrijednost akcija i prava glasa vezana
za akcije i nain donoenja optih akata.
Banka je duna dostaviti Agenciji ovjeren primjerak statuta i drugih optih akata banke, listu radnika banke
ovlaenih da preuzimaju obaveze u ime banke, sa granicama ovlaenja i ovjeren pregled potpisa ovlaenih
radnika.
Statut, kao i izmjene i dopune statuta banke, stupaju na snagu uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije.
V - UPRAVLJANJE BANKOM
lan 33.

Organi banke su:

1. skuptina,
2. nadzorni odbor,
3. uprava.
1. Skuptina
lan 34.
Skuptinu banke ine akcionari.
Skuptina se, po pravilu, odrava u mjestu sjedita banke.
Radom skuptine predsjedava predsjedavajui skuptine, koji se bira na poetku zasjedanja skuptine.
Na prijedlog predsjedavajueg, skuptina imenuje zapisniara, dva akcionara koji ovjeravaju zapisnik i lanove
skuptinskog odbora za glasanje.
Predsjednik, lanovi nadzornog odbora i lanovi uprave duni su prisustvovati skuptini.
U banci sa jednim akcionarom ovlaenja skuptine vri akcionar.
lan 35.
Skuptina se odrava najmanje jednom godinje.
Skuptinu saziva predsjednik nadzornog odbora, osim u sluajevima kada je ovim zakonom drugaije odreeno.
Pravo glasanja u skuptini ima akcionar koji se na listi akcionara kod Registra nalazio 45 dana prije datuma
odravanja skuptine.
Trokove odravanja skuptine snosi banka.
1.1. Sazivanje skuptine
lan 36.
Obavjetenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu odravanja skuptine mora biti objavljeno najmanje u
jednom dnevnom listu koji se izdaje u Republici Srpskoj, najkasnije 30 dana prije datuma odreenog za
zasjedanje skuptine.
Ako je odravanje skuptine zakazano van mjesta sjedita banke, obavjetenje iz stava 1. ovog lana mora biti u
istom roku upueno svakom akcionaru preporuenim pismom, telefaksom ili elektronskom potom, na adresu sa
liste akcionara iz lana 35. stav 3. ovog zakona.
1.2. Sazivanje vanredne skuptine akcionara
lan 37.
Veina lanova nadzornog odbora moe izglasati da se odri vanredna skuptina akcionara, i to prije roka od 30
dana iz lana 36. stav 1. ovog zakona. Meutim, svi akcionari moraju biti obavijeteni o vanrednoj skuptini
akcionara, svrsi i dnevnom redu vanredne skuptine akcionara na nain predvien u lanu 36. st. 1. i 2. Vanredna
skuptina akcionara se moe odrati samo u sluaju da su akcionari koji imaju 75% ukupnih postojeih akcija
prisutni i da su u mogunosti da glasaju. Bilo koji korak preduzet na vanrednoj sjednici akcionara mora biti
odobren od strane dvije treine zastupljenih akcija.
1.3. Odluivanje
lan 38.
Akcionar ili grupa akcionara sa najmanje 5% ukupnog broja akcija s pravom glasa, imaju pravo pismeno predloiti
izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skuptine najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavjetenja iz
lana 36. stav 1. ovog zakona.
Nadzorni odbor duan je o prijedlozima akcionara iz stava 1. ovog lana objaviti obavjetenje na isti nain kao i
obavjetenje o sazivanju skuptine u skladu sa lanom 36. ovog zakona.
Prijedlog iz stava 1. ovog lana nadzorni odbor nije duan objaviti ako je:
1. nezakonit ili suprotan odredbama statuta banke,
2. zasnovan na netanim i nepotpunim podacima ili sadri takve podatke,
3. isti prijedlog bio razmatran na skuptini najmanje dva puta u posljednjih pet godina i nije bio podran od drugih
akcionara sa vie od 5% ukupnog broja akcija sa pravom glasa,
4. predlaga najavio da nee prisustvovati skuptini.
Trokove objavljivanja pojedinanih prijedloga iz stava 1. ovog lana koji sadre do 100 rijei snosi banka, a za
due prijedloge trokove snosi predlaga.
lan 39.
Zahtjev za sazivanje skuptine moe podnijeti:
1) akcionar ili grupa akcionara sa vie od 10% ukupnog broja akcija s pravom glasa,
2) dva lana nadzornog odbora,
3) odbor za reviziju i
4) Agencija.
Zahtjev za sazivanje skuptine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pismenoj formi.

Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 45 dana od dana podnoenja zahtjeva, ne objavi obavjetenje o sazivanju
skuptine, na nain iz lana 36. ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlaen je da na isti nain neposredno
sazove skuptinu i obavezan je o tome pismeno obavijestiti Agenciju.
Lica iz stava 1. ovog lana ovlaena su da neposredno sazovu skuptinu i u sluaju da skuptina nije sazvana
est mjeseci po isteku roka za izradu godinjeg obrauna.
lan 40.
Skuptina moe odluivati ukoliko su zastupljeni, lino ili putem punomonika, akcionari sa vie od 50% akcija s
pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena poetka skuptine nije postignut kvorum za odluivanje iz
stava 1. ovog lana, skuptina se odgaa, a nadzorni odbor je duan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od
prvobitno zakazanog dana odravanja objaviti obavjetenje o ponovnom sazivanju skuptine.
U sluaju iz stava 2. ovog lana, kvorum ini treina akcionara s pravom glasa.
lan 41.
Skuptina banke odluuje o:
1. formiranju osnovnog kapitala banke putem emisije ili poveanja obinih akcija i emisije ili poveanja prioritetnih
akcija,
2. poveanju i smanjenju osnovnog kapitala,
3. godinjem finansijskom izvjetaju, sa izvjetajem vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju,
4. raspodjeli dobiti i isplati dividende,
5. nainu pokria gubitka,
6. spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava banci osim spajanja ili pripajanja supsidijarnog lica,
7. razdvajanju i prestanku rada banke,
8. kupovini, prodaji, zamjeni, davanju u najam i drugim transakcijama sa imovinom, direktno ili putem supsidijarnih
lica u toku poslovne godine, u iznosu koji prelazi jednu treinu knjigovodstvene vrijednosti imovine banke,
9. prodaji i kupovini imovine ija je vrijednost izmeu 15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne postojee
imovine banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora,
10. pojedinanom izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora,
11. osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovih statuta,
12. naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju,
13. donoenju, izmjenama i dopunama statuta i
14. drugim pitanjima bitnim za poslovanje banke, u skladu sa zakonom i statutom banke.
lan 42.
Akcionar ima pravo da, od dana objavljivanja obavjetenja o sazivanju skuptine, u prostorijama banke izvri uvid
u finansijski izvjetaj sa izvjetajima vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i druge dokumente
koji se odnose na prijedlog odluka uvrtenih u dnevni red skuptine.
lan 43.
Skuptina akcionara donosi odluku veinom glasova akcionara vlasnika akcija sa pravom glasa, osim za pitanja iz
lana 41. take 2., 6. i 13. ovog zakona za koja se odluke donose dvotreinskom veinom zastupljenih akcionara
sa pravom glasa.
Skuptina akcionara donosi odluku o izvjetajima iz lana 41. taka 3. ovog zakona najkasnije est mjeseci nakon
zavretka poslovne godine.
lan 44.
Glasanje u skuptini vri se putem glasakih listia koji sadre ime ili firmu akcionara i broj glasova kojim
raspolae.
Glasanje se vri zaokruivanjem na glasakom listiu odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke ili imena
kandidata pri izboru organa banke.
Rezultate glasanja utvruje odbor za glasanje.
1.4. Odluivanje putem punomonika
lan 45.
Punomonik akcionara mora imati ovlaenje za zastupanje akcionara, potpisano od strane akcionara - fizikog
lica ili zastupnika akcionara - pravnog lica i ovjereno od nadlenog organa.
lan 46.
Punomonik je duan predati odboru za glasanje pismeno ovlaenje za zastupanje akcionara.
Odbor za glasanje duan je provjeriti valjanost ovlaenja i identitet punomonika.
lan 47.
Ukoliko akcionar ili njegov punomonik, u roku od sedam dana od dana odravanja skuptine, dostavi odboru za
glasanje ovjerenu izjavu akcionara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlaenja,
odbor za glasanje e proglasiti nevaeim glasove po osnovu tog ovlaenja i o tome pismeno obavijestiti

nadzorni odbor.
Nadzorni odbor duan je da obustavi od izvrenja odluku za ije donoenje su nevaei glasovi bili odluujui i
sazvati skuptinu radi ponovnog odluivanja o tim pitanjima najkasnije 30 dana od dana prijema obavjetenja o
nevaeim glasovima od odbora za glasanje.
1.5. Zapisnik skuptine
lan 48.
O radu skuptine sainjava se zapisnik koji obavezno sadri:
1. firmu i adresu sjedita banke,
2. mjesto i vrijeme odravanja skuptine,
3. ime i prezime predsjedavajueg, zapisniara, lica koja ovjeravaju zapisnik i lanova odbora za glasanje,
4. dnevni red,
5. donesene odluke,
6. podatke o glasanju,
7. prigovore akcionara i lanova nadzornog odbora na odluke skuptine.
Uz zapisnik se prilau pismeni prijedlozi i izvjetaji podneseni skuptini.
Nadzorni odbor duan je da obezbijedi da se zapisnik saini u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine.
Zapisnik potpisuju predsjedavajui skuptine, zapisniar i lica koja ovjeravaju zapisnik.
Akcionar moe zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika sa svih odranih skuptina
banke.
lan 49.
Banka je obavezna trajno uvati zapisnike skuptine, evidenciju o prisustvu i glasanju akcionara, obavjetenja i
pozive za skuptinu.
Likvidacioni upravnik duan je da obezbijedi uvanje dokumenata iz stava 1. ovog lana najmanje 10 godina
nakon prestanka rada banke.
1.6. Zatita manjine u odluivanju i pobijanje odluka skuptine
lan 50.
Ako skuptina odbije prijedlog akcionara sa vie od 20% akcija s pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora
za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje banke u posljednjih pet godina,
vanjskog revizora e imenovati Agencija.
lan 51.
Odluka skuptine banke je nitavna ako:
1. skuptina nije sazvana na nain utvren lanom 36. ovog zakona,
2. nije unesena u zapisnik,
3. je nitavnost utvrena odlukom suda.
lan 52.
Postupak za pobijanje i ponitenje odluke skuptine, kod suda kod kojeg je banka upisana u sudski registar moe
pokrenuti:
1. akcionar koji zastupa najmanje 33% vlasnitva, koji je bio zastupljen na skuptini i iji prigovor na odluku nije
unesen u zapisnik ili nije pravilno unesen u zapisnik,
2. akcionar koji nije prisustvovao skuptini zbog sazivanja skuptine protivno odredbama lana 36. ovog zakona,
3. nadzorni odbor i uprava i svaki lan nadzornog odbora i uprave, ukoliko bi se izvrenjem odluke poinio
privredni prestup ili krivino djelo ili banci nanijela teta.
Postupak iz stava 1. ovog lana moe se pokrenuti u roku od 60 dana od dana odravanja skuptine.
U postupku iz stava 1. ovog lana, banku zastupa direktor ili drugi lan uprave, po ovlaenju direktora.
Ako je tuilac lan uprave, banku zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tuioci nadzorni odbor
i uprava ili njihovi lanovi, zastupnika banke postavlja sud, ako ga nije imenovala skuptina.
2. Nadzorni odbor
lan 53.
Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i najmanje etiri lana, a najvie est lanova, koje imenuje i razrjeava
skuptina, s tim da ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan ukljuujui i predsjednika.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od etiri godine.
Isto lice moe biti imenovano za predsjednika ili lana nadzornog odbora vie puta bez ogranienja.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Agencije.
lan 54.
Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe biti lice:
1. osuivano za krivino djelo i za privredni prestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala,
2. kojem je pravosnanom sudskom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadlenosti nadzornog odbora i

3. starije od 70 godina na dan imenovanja.

lan 55.
Kandidata za lana nadzornog odbora moe predloiti akcionar ili grupa akcionara s najmanje 5% akcija s
pravom glasa.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog lana podnosi se pismeno, najkasnije osam dana od dana objavljivanja
obavjetenja o sazivanju skuptine u iji je dnevni red ukljueno i pitanje izbora predsjednika i lanova nadzornog
odbora.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog lana koji je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavjetenja iz lana
36. ovog zakona, mora biti dostavljen akcionarima, zajedno sa drugim materijalima.
Kandidati za predsjednika i lanove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pismenu izjavu o prihvatanju
kandidature.
lan 56.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa lanom 44. ovog zakona, pri emu svaki
akcionar moe dati jedan glas za svaku akciju sa pravom glasa. Svaki akcionar sa pravom glasa moe sve svoje
glasove dati jednom kandidatu ili ih podijeliti na vie od jednog kandidata.
Svaki akcionar dobija glasaki listi na ijem je gornjem dijelu naznaen broj glasova kojim akcionar raspolae u
skladu sa stavom 1. ovog lana.
Kandidata koji je dobio najvei broj glasova skuptina proglaava za predsjednika, a kandidate sa slijedeim
najveim brojem dobijenih glasova proglaava za lanove nadzornog odbora.
U sluaju da dobiju jednak broj glasova, nadzorni odbor moe odabrati predsjednika iz redova nadzornog odbora.
lan 57.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora zakljuuju sa bankom ugovore koje odobrava skuptina.
Svaki ugovor u ime banke potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skuptine.
lan 58.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivakoj skuptini u skladu sa
odredbama l. 55. i 56. ovog zakona.
lan 59.
Direktor i lan uprave banke ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora te ili bilo koje druge banke u Bosni
i Hercegovini.
Izabrani funkcioneri i svi slubenici vlade na dravnom, entitetskom i optinskom nivou ukljuujui i druge vladine
institucije, ne mogu obavljati funkciju lanova uprave ni jedne banke za vrijeme obavljanja svojih funkcija.
Izabrani funkcioneri vlade na dravnom, entitetskom i optinskom nivou ne mogu obavljati funkciju lanova
nadzornog odbora ni u jednoj banci za vrijeme obavljanja svojih funkcija i godinu dana nakon prestanka
obavljanja navedenih funkcija.
Svi slubenici vlade na dravnom, entitetskom i optinskom nivou ukljuujui i druge vladine institucije koji
obavljaju funkciju lanova nadzornog odbora bilo koje banke moraju odbaciti ponudu ili se uzdrati od toga da
budu ukljueni u bilo kakvu raspravu ili donoenje odluka u okviru vlade, a koje se tiu banke u kojoj su oni kao
lanovi nadzornog odbora.
Lice ili ovlaeni zastupnik pravnog lica ne moe biti predsjednik ili lan nadzornog odbora u jednoj ili vie banaka
istovremeno, osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje vie od 50% akcija u svakoj banci.
Isto lice ne moe istovremeno biti predsjednik ili lan nadzornog odbora u vie od tri banke.
lan 60.
Sjednica nadzornog odbora odrava se najmanje jednom tromjeseno, a saziva je predsjednik nadzornog odbora.
Predsjednik nadzornog odbora duan je sazvati sjednicu na zahtjev direktora banke ili dva lana nadzornog
odbora, najkasnije 14 dana od dana podnoenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je ovlaen sazvati podnosilac
zahtjeva. Meutim, ako su svi lanovi nadzornog odbora pozvani, i ako je uz dnevni red poslat materijal za sve
take dnevnog reda, veina lanova nadzornog odbora moe sazvati vanrednu sjednicu u roku od tri dana od
kada je donesena odluka nadzornog odbora da se vanredna sjednica i odri. Sve odredbe lana 62. primjenjuju
se na vanredne sjednice nadzornog odbora.
lan 61.
Pismeni poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su naznaeni mjesto i datum odravanja, vrijeme poetka i
dnevni red sjednice, dostavlja se lanovima nadzornog odbora najkasnije sedam dana prije datuma odravanja
sjednice.
Uz poziv za sjednicu, dostavljaju se materijali za svaku taku dnevnog reda.
lan 62.
Za odravanje sjednice nadzornog odbora potrebna je veina ukupnog broja lanova.
Nadzorni odbor donosi odluke veinom glasova ukupnog broja lanova.
Predsjednik i lan nadzornog odbora ne moe glasati o pitanjima koja se odnose na njega lino.
Lica koja nisu lanovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pismenog poziva

predsjednika nadzornog odbora.

lan 63.
Nadzorni odbor banke nadlean je da:
1. nadgleda poslovanje banke,
2. nadgleda rad uprave,
3. usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem obraunu sa bilansom stanja i bilansom uspjeha,
godinji obraun sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvjetaj interne i vanjske revizije,
4. podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju banke, koji obavezno ukljuuje izvjetaj internog i vanjskog
revizora, izvjetaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, te plan poslovanja za narednu poslovnu godinu,
5. imenuje upravu banke,
6. imenuje vanjskog revizora,
7. predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka,
8. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom
supsidijarnih drutava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne
imovine banke,
9. obezbjeuje da su utvrene i da se ispravno sprovode odgovarajue interne kontrole banke,
10. obezbjeuje da se sprovode odgovarajue interne i vanjske revizije,
11. formira rezerve na teret trokova za kreditne gubitke, uspostavlja potrebne rezerve iz neto profita banke i
utvruje dividende,
12. imenuje predsjednike i lanove odbora za naknade i odbora za imenovanje,
13. imenuje povremene komisije i utvruje njihov sastav i zadatke,
14. saziva skuptinu,
15. odobrava emisiju novih akcija postojee klase u iznosu do treine zbira nominalne vrijednosti postojeih akcija
i odreuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih akcija, koja ne moe biti manja od prosjene trine vrijednosti
postojeih akcija iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donoenja odluke,
16. donosi opte interne akte banke, poslovne i druge politike i procedure i
17. odluuje o pitanjima koja zakonom ili statutom nisu data na odluivanje drugom organu banke.
lan 64.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora duni su svoje obaveze i odgovornosti izvravati u skladu sa interesima
akcionara i banke i ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu djelatnosti banke bez obavjetavanja i saglasnosti
drugih lanova nadzornog odbora.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora duni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa vlastitih akcija
banke i drugih vrijednosnih papira saoptiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje banke.
Predsjednik i lan nadzornog odbora duni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu s kojim
banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
U sluaju iz stava 3. ovog lana, predsjednik i lan nadzornog odbora ne mogu odluivati o pitanjima koja se tiu
odnosa banke i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i lan nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni
finansijski interes.
lan 65.
Ako predsjednik ili lan nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama lana 64. ovog zakona, banka ima
pravo da zahtijeva naknadu tete koju je usljed toga pretrpila.
Banka moe odustati od potraivanja iz stava 1. ovog lana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za
naknadu tete, ako se sa odustajanjem saglasi skuptina, a protiv te odluke nije podnesen prigovor akcionara koji
posjeduju najmanje 10% akcija s pravom glasa.
lan 66.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora pojedinano ili solidarno odgovaraju za tete koje prouzrokuju
neizvravanjem ili neurednim izvravanjem svojih dunosti.
lan 67.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo lanova
odbora sjednicama nadzornog odbora.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave banke.
3. Uprava
lan 68.
Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem.
Upravu banke ine direktor i izvrni direktori, kao i zamjenik direktora kojeg moe imenovati nadzorni odbor na
osnovu diskrecionog prava.
Rad uprave banke obavezno se organizuje u sjeditu banke.
Banka je duna da identifikuje kljune funkcije upravljanja rizicima kojima je banka izloena u svom poslovanju.
Obavljanje kljunih funkcija banka je duna da organizuje na podruju Republike Srpske.

lan 69.
Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost
poslovanja.
Mandat direktora je etiri godine i moe biti obnovljen bez ikakvih ogranienja vezano za broj mandata.
Poloaj, ovlaenja, odgovornosti i prava direktora ureuju se ugovorom izmeu nadzornog odbora i direktora.
Direktor se ne moe imenovati bez prethodnog odobrenja Agencije.
lan 70.
Zamjenik direktora mijenja direktora u sluaju njegovog izostanka, a u sluaju kada banka nije imenovala
zamjenika direktora, direktor pismeno ovlauje jednog od izvrnih direktora da ga zamjenjuje i utvruje
ovlaenja.
Izvrni direktori organizuju rad, zastupaju banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu
utvrenim pismenim aktom direktora.
Izvrne direktore imenuje i razrjeava nadzorni odbor na prijedlog direktora, za period za koji je imenovan
direktor.
Plata i druga materijalna prava izvrnog direktora ureuju se ugovorom izmeu direktora i izvrnog direktora, uz
prethodno odobrenje nadzornog odbora.
lan 71.
Direktor, zamjenik direktora i izvrni direktori duni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes
u pravnom licu sa kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, direktor, zamjenik direktora i izvrni direktori mogu uestvovati u tom poslovnom
odnosu na osnovu pismene saglasnosti nadzornog odbora.
lan 72.
U sluajevima da je direktor smijenjen, dao otkaz, zatim u sluajevima smrti ili bolesti ili je iz drugih razloga
odsutan sa dunosti bez prethodnog odobrenja nadzornog odbora u periodu duem od 30 uzastopnih
kalendarskih dana, nadzorni odbor mora potvrditi zamjenika direktora na ovoj poziciji ili imenovati vrioca dunosti
direktora koji e obavljati tu funkciju dok nadzorni odbor ne imenuje novog direktora.
Vrilac dunosti direktora moe obavljati tu funkciju maksimalno 90 dana bez saglasnosti Agencije.
Prije isteka perioda od 90 dana, nadzorni odbor mora Agenciji dostaviti zahtjev za davanje saglasnosti za
imenovanje direktora banke ili zahtjev za produenje za vrioca dunosti direktora za narednih 90 dana. Agencija
ima 45 dana da postupi po ovom zahtjevu.
Ukoliko Agencija ne izda saglasnost za produetak za vrioca dunosti direktora ili ukoliko nadzorni odbor ne
imenuje direktora i ukoliko Agencija nije dala saglasnost za direktora, Agencija e imenovati privremenog
upravnika.
lan 73.
Banka ima sekretara, kojeg imenuje nadzorni odbor, na prijedlog direktora banke, za isti period za koji je
imenovan direktor.
Plata i druga materijalna prava sekretara ureuju se ugovorom izmeu sekretara i nadzornog odbora, na prijedlog
direktora.
lan 74.
Sekretar je odgovoran za voenje knjige akcionara, registra zapisnika skuptine i nadzornog odbora i uvanje
dokumenata utvrenih ovim zakonom i statutom banke, osim finansijskih izvjetaja.
Sekretar je ovlaen za sprovoenje odluka skuptine, nadzornog odbora i direktora.
Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i voenje zapisnika skuptine i nadzornog odbora.
4. Odbor za reviziju
lan 75.
Banka mora formirati odbor za reviziju imenovan od strane nadzornog odbora.
Odbor za reviziju ima pet (5) lanova koji se imenuju na etiri (4) godine. lanovi mogu biti ponovo imenovani.
Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor sprovoenja i angaovanje vanjske revizorske firme koja e obaviti
reviziju godinjih finansijskih izvjetaja.
Odbor za reviziju e nadzornom odboru i skuptini prezentovati kompletnu reviziju godinjeg finansijskog
izvjetaja.
Odbor za reviziju je takoe duan nadgledati poslove interne revizije ukljuujui kontrolu godinjeg obrauna kao i
na zahtjev akcionara sa najmanje 10% akcija sa pravom glasa, reviziju finansijskog poslovanja banke, i o tome
dostaviti izvjetaj skuptini i nadzornom odboru najkasnije osam dana po okonanju revizije.
lan 76.
Predsjednik i lan odbora za reviziju ne moe biti predsjednik ili lan nadzornog odbora i ne smije biti lan uprave
banke ili slubenik banke niti moe imati direktni ili indirektni finansijski interes u banci, izuzev naknade po osnovu
te funkcije.
Naknada i druga prava lanova odbora za reviziju ureuju se ugovorom na osnovu odluke skuptine.

Odbor za reviziju direktno odgovara nadzornom odboru.

lan 77.
Odbor za reviziju je odgovoran za sprovoenje odluka nadzornog odbora u vezi sa izborom i angaovanjem
vanjskog revizora.
lan 78.
Odbor za reviziju ovlaen je da zahtijeva sazivanje sjednice nadzornog odbora i skuptine kada smatra da su
ugroeni interesi akcionara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili lanova nadzornog odbora, direktora ili
izvrnih direktora.
lan 79.
Interni revizor je odgovoran za identifikovanje, praenje i ocjenu rizika u poslovanju banke i provjeru da li je u
banci uspostavljen sistem interne kontrole koji osigurava da se tim rizicima upravlja na nain kojim se ti rizici
umanjuju na prihvatljivu mjeru.
U sprovoenju svojih nadlenosti interni revizor ima ovlaenja za neogranien i nesmetan rad i duan je da
sarauje sa odborom za reviziju banke.
Interni revizor direktno izvjetava odbor za reviziju banke. Meutim, u sluajevima znaajnih neslaganja, interni
revizor obavjetava nadzorni odbor, a nadzorni odbor mora razrijeiti sluaj.
Internog revizora imenuje nadzorni odbor.
Plata i druga materijalna prava internog revizora ureuju se ugovorom zakljuenim izmeu nadzornog odbora i
internog revizora.
lan 80.
Direktor banke je odgovoran za zakonito poslovanje i sprovoenje utvrene poslovne politike.
Predsjednik i svi lanovi nadzornog odbora, direktor, zamjenik direktora i izvrni direktori kreditnih odjeljenja
banke ne mogu biti imenovani bez prethodne saglasnosti Agencije.
Direktor banke ne moe biti:
1. lan nadzornog odbora iste banke ili druge banke registrovane u Republici Srpskoj, osim ako ta banka ima
uske veze sa bankom iji je on direktor,
2. lice koje prema odredbama drugih zakona ne moe biti direktor,
3. lice koje se nalazi ili se u posljednje dvije godine nalazilo na funkciji direktora ili zamjenika direktora Agencije,
osim ako je dobilo prethodnu saglasnost Upravnog odbora Agencije.
Direktor banke:
1. predstavlja i zastupa banku,
2. izvrava odluke skuptine, odbora za reviziju i nadzornog odbora banke,
3. organizuje rad i rukovodi poslovanjem banke,
4. odluuje o svim pitanjima koja nisu u nadlenosti skuptine, odbora za reviziju i nadzornog odbora banke,
5. obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom, statutom i aktima banke.
lan 81.
Lica imenovana za lanove uprave banke ne smiju biti starija od 65 godina i moraju ispunjavati uslove utvrene
propisima Agencije i optim aktima banke.
Lica imenovana za internog revizora ne mogu biti vezana po krvi i po tazbini do treeg stepena sa bilo kojim
lanom nadzornog odbora, uprave ili bilo kojim licem koje ima znaajan vlasniki interes.
U sluaju da Agencija odbije zahtjev pojedinca u skladu sa lanom 80. banka ne moe podnijeti drugi zahtjev za
imenovanje tog lica za isti poloaj dok se razlozi navedeni u odluci Agencije zbog kojih je davanje saglasnosti
odbijeno ne uklone.
lan 82.
Nadzorni odbor, uprava i lanovi njihove ue porodice koji s njima ive u zajednikom domainstvu, ili koji imaju
zajednika ulaganja treba pojedinano da priloe potpisanu izjavu o svom imovnom stanju, u roku od 30
kalendarskih dana od dana preuzimanja dunosti lanova nadzornog odbora, odnosno uprave.
U izjavi o imovnom stanju opisuje se sva imovina, ukljuujui i podatke o svim ulaganjima, svi zajmovi ili krediti
preko iznosa od 20.000 KM, te podaci o pravnim licima u kojima imaju 5% ili vie akcija ili akcionarskog kapitala
sa glasakim pravima, kao i svi drugi podaci koje Agencija zatrai.
Obrazac izjave o imovnom stanju propisuje Agencija. Svako lice koje podlijee obavezi da popuni ovu izjavu,
mora Agenciji podnositi redovne godinje aurirane izjave prvog radnog dana svake kalendarske godine.
lan 83.
Nadzorni odbor, uprava, svi zaposleni, kao i svako lice koje se angauje za rad u banci po bilo kom osnovu, duni
su da uvaju poslovnu tajnu vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u toku obavljanja poslova za banku i
ne mogu je koristiti za linu korist, niti pruati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo, ukljuujui kontrolore i
revizore, lica u Ombudsmanu za bankarski sistem i druga lica koja ovlauje ili imenuje Agencija, i drugim
nadlenim organima u skladu sa zakonom.
Lica iz stava 1. ovog lana duna su uvati poslovnu tajnu i nakon prestanka rada u banci, odnosno obavljanja

funkcije.
lan 84.
Filijale ili predstavnitva mogu se osnovati samo uz pismeno odobrenje Agencije.
Agencija moe odbiti zahtjev banke za osnivanje dijela banke ako:
1. predvieni kadrovi, prostorije i oprema ne zadovoljavaju zahtjeve utvrene propisima Agencije,
2. poslovanje ili finansijsko stanje banke ukazuje da osnivanje dijela banke ne bi bilo u skladu s interesom njenih
deponenata.
lan 85.
Nain poslovanja i kontrolu dijelova banke u Republici Srpskoj i banaka sa sjeditem izvan Republike Srpske,
propisuje Agencija posebnim aktom.
VI - POSLOVANJE BANKE
lan 86.
Banka je duna da svoje poslovanje obavlja u skladu sa zakonom, propisima Agencije, uslovima i ogranienjima
utvrenim dozvolom, te odgovarajuim poslovnim i raunovodstvenim naelima i standardima.
Banka je duna u svom poslovanju neprekidno odravati adekvatan kapital, odnosno solventnost, potreban obim
likvidnih sredstava, odnosno sposobnost plaanja i kreditnu sposobnost, te osiguravati diverzifikaciju svoje aktive.
Diverzifikacija, u smislu ovog zakona, predstavlja plasiranje sredstava veem broju razliitih pravnih i fizikih lica.
lan 87.
Banka moe obavljati samo slijedee djelatnosti:
1. primanje novanih depozita i drugih novanih sredstava,
2. davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing,
3. davanje svih oblika jemstva,
4. uee, kupovina i prodaja instrumenata trita novca i kapitala za svoj ili tui raun,
5. usluge domaeg i meunarodnog platnog prometa i prenosa novca,
6. kupovina i prodaja strane valute,
7. izdavanje i upravljanje sredstvima plaanja (ukljuujui kreditne kartice, putne i bankarske ekove),
8. uvanje i upravljanje hartijama od vrijednosti i drugim vrijednostima,
9. usluge finansijskog menaymenta,
10. kupovina i prodaja hartija od vrijednosti,
11. posredovanje u osiguranju, u skladu sa propisima koji ureuju posredovanje u osiguranju,
12. druge poslove koji proizilaze iz prethodno navedenih.
lan 88.
Banka ne smije ulaziti u transakcije ili uestvovati u bilo kojim djelatnostima koje predstavljaju nelojalnu
konkurenciju na finansijskom tritu.
lan 89.
Agencija ima pravo da regulie naknade koje banke naplauju u sluajevima sporazuma banaka o visini naknada
ili drugim nekorektnim poslovanjem, suprotno propisima Agencije.
lan 90.
Banka je duna da se pridrava stopa ogranienja i rizika vezanih za bilansne i vanbilansne stavke, aktivu, kapital
i njegovu strukturu, utvrenih propisima Agencije.
Propisima iz stava 1. ovog lana utvruju se slijedei minimalni zahtjevi i standardi:
1. upravljanje likvidnou,
2. izlaganje kreditnom riziku,
3. procjene kvaliteta i klasifikacije aktive i rezervi koje banka mora formirati na osnovu takve klasifikacije, te
uslova pod kojim se obraunate, a nenaplaene kamate na nekvalitetne kredite ne mogu smatrati prihodom
banke,
4. zabrana, ogranienje ili uslova koji se odnose na vrste i oblike kredita i ulaganja, usklaivanje rokova dospijea
i kamata vezanih za aktivu i obaveze, nepokrivene pozicije u deviznom podbilansu, i drugo.
Banka je duna da odrava akcionarski kapital i neto kapital, u skladu sa odredbama lana 22. ovog zakona, i
istovremeno najmanje u iznosu od 12% ukupne rizine aktive, pri emu najmanje jedna polovina njenog kapitala
mora da se sastoji od osnovnog kapitala.
Kapital, akcionarski kapital i ponderisana aktiva banke utvruje se u skladu s propisima koje donosi Agencija.
lan 91.
Maksimalno izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinanom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije
prei iznos od 40% osnovnog kapitala banke, sa slijedeom strukturom i dodatnim ogranienjima da:
1. iznos neobezbjeenog kredita pojedinanom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije biti vei od 5%
osnovnog kapitala banke,
2. kredit npojedinanom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu veem od 25% osnovnog kapitala banke,

mora biti potpuno obezbijeen kvalitetnim utrivim zalogom ija vrijednost, utvrena pouzdanim i stabilnim
cijenama, prelazi iznos kredita.
Veliko izlaganje banke kreditnom riziku predstavlja ukupnu izloenost banke kreditnom riziku prema
pojedinanom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu veem od 15% osnovnog kapitala banke, pri emu
zbir svih velikih izlaganja banke kreditnom riziku ne smije prei iznos od 300% osnovnog kapitala banke.
Dva ili vie korisnika smatraju se "grupom povezanih korisnika", kada zbog njihovih meusobnih odnosa
izloenost banke prema njima predstavlja jedinstvenu izloenost banke kreditnom riziku, pod uslovima koji se
blie ureuju propisima Agencije.
lan 92.
Ako je banka depozitna banka za uplatu sredstava javnih prihoda, duna je da:
a) po zavretku svakog radnog dana 50% dnevnog stanja tih sredstava dri u novanom obliku kao posebnu
rezervu na raunu obaveznih rezervi kojeg depozitna banka otvara u Glavnoj banci Republike Srpske u skladu sa
Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i propisima koji se na osnovu njega donose, ili
b) potpuno osigura prosjeno dnevno stanje domaim ili stranim vrijednosnim papirima koji se dre u banci koja je
trea strana i ija je uloga uvanje i zatita vrijednosnih papira. Imalac rauna, banka i banka trea strana moraju
sklopiti sporazum navodei vrstu vrijednosnih papira. Vrijednosni papiri se moraju drati u ime ili u korist imaoca
rauna, a kamata koja se zaraunava na vrijednosne papire pripada banci. Vrijednosni papiri moraju obezbijediti
100% pokria prosjenog dnevnog stanja. Vrijednosni papiri se mogu mijenjati i moe se trgovati njima u skladu
sa sporazumom imaoca rauna sve dok su 100% jednaki sa prosjenim dnevnim stanjem. U sluaju neizvrenja
obaveza, ako je proglaeno da je banka pod privremenom upravom, ili u sluaju steaja banke, vrijednosni papiri
pripadaju imaocu rauna. U suprotnom, ako imalac rauna zatvori raun ili ako banka prestane biti depozitna
banka, vrijednosni papiri se prebacuju na banku.
U smislu ovog zakona "sredstva javnih prihoda" predstavljaju carine, porezi, naknade, doprinosi, donacije i drugi
prihodi koji pripadaju dravi, entitetima i njihovim odgovarajuim ministarstvima i institucijama, kao i optinama.
lan 93.
Iz jednog izvora banka ne moe drati sredstva u iznosu veem od 20% njenih ukupnih dnevnih depozita.
Ako iz bilo kojeg pojedinanog izvora banka primi novana sredstva depozita koja prelaze iznos od 20% njenih
ukupnih dnevnih depozita, duna je da, slijedei radni dan ukupno prekoraenje u novanom obliku dri kao
posebnu rezervu na raunu obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine iz lana 92. stav 1. pod
a).
U smislu prethodnog stava "jedan izvor" predstavlja jedno pravno lice, jedno fiziko lice ili ukupan zbir svih
korisnika sredstava javnih prihoda, bez obzira na njihov iznos ili broj.
Banka je u potpunosti i samostalno odgovorna za vrenje posebnog nadzora nad svojim depozitarima, naroito
onim koji ine sredstva javnih prihoda.
lan 94.
U skladu sa odredbama l. 92. i 93., banka je duna da Agenciji dostavlja izvjetaje, iju formu, sadraj i rokove
za dostavu propisuje Agencija.
lan 95.
Banka ne smije u svoja stalna sredstva ulagati vie od 50% iznosa njenog osnovnog kapitala bez posebne
dozvole Agencije.
lan 96.
Banka ne smije deponovati sredstva, davati kredite i vriti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu
veem od iznosa 25% njenog osnovnog kapitala niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu veem od 40%
njenog osnovnog kapitala.
lan 97.
Dokumentaciju i evidencije o obavljenim transakcijama banka je duna uvati u skladu sa zakonskim propisima.
1. Zatita prava i interesa korisnika bankarskih usluga
lan 98.
Banka je duna da u obavljanju djelatnosti i pruanju usluga u skladu sa ovim i drugim zakonima obezbijedi
zatitu prava i interesa korisnika bankarskih i drugih usluga koje iz njih proizlaze.
Korisnik u smislu ovog zakona je fiziko lice koje stupa u odnos sa bankom radi korienja usluga u svrhe koje
nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti (u daljem tekstu: korisnik).
Bankarske usluge su usluge koje banka prua korisnicima u poslovima odobravanja kredita, primanja novanih
depozita i uloga na tednju, otvaranja i voenja rauna, odobravanja dozvoljenog prekoraenja po raunu,
izdavanja platnih kartica, kao i drugih poslova koji iz njih proizlaze i koje banka obavlja u skladu sa zakonom (u
daljem tekstu: usluge).
U pogledu zatite korisnika po ugovoru o kreditu izjednaena su prava korisnika po kreditima koje odobravaju
banke, mikrokreditima koje odobravaju mikrokreditne organizacije i finansijskom lizingu koji odobravaju banke i

davaoci lizinga.
lan 98a.
Banka obezbjeuje zatitu prava i interesa korisnika donoenjem i dosljednom primjenom optih uslova
poslovanja i drugih internih akata, koji moraju biti usklaeni sa propisima i zasnovani na dobrim poslovnim
obiajima i pravinom odnosu prema korisniku, pridravajui se naela:
1. savjesnosti i potenja,
2. postupanja sa panjom dobrog strunjakau izvravanju svojih obaveza,
3. ravnopravnog odnosa korisnika sa bankom,
4. zatite od diskriminacije.
5. transparentnog poslovanja i informisanja,
6. ugovaranja obaveza koje su odreene ili odredive i
7. prava korisnika na prigovor i obeteenje.
Banka je duna da se pridrava naela iz stava 1. ovog lana u svim fazama zasnivanja i postojanja odnosa sa
korisnikom (oglaavanju, pregovarakoj fazi i predaji nacrta ugovora, zakljuivanju ugovora, korienju usluge i
trajanju ugovornog odnosa).
1.1. Opti uslovi poslovanja banke
lan 98b.
Banka je duna da u izvravanju poslova i obaveza iz svoje djelatnosti donese i primjenjuje opte uslove
poslovanja i postupa sa profesionalnom panjom u odnosu sa korisnikom.
Profesionalna panja je poveana panja i vjetina koja se u pravnom prometu osnovano oekuje od banke u
poslovanju sa korisnikom, u skladu sa pravilima struke, dobrim poslovnim obiajima i naelom savjesnosti i
potenja.
Optim uslovima poslovanja propisuju se standardni uslovi poslovanja banke koji se primjenjuju na korisnike,
uslovi za uspostavljanje odnosa i postupak komunikacije izmeu korisnika i banke, kao i uslovi za obavljanje
transakcija u poslovima odobravanja kredita, prijema novanih depozita, otvaranja, voenja i zatvaranja rauna,
izdavanja i korienja platnih kartica, kao i drugim poslovima koje banka obavlja u skladu sa zakonom.
lan 98v.
Banka je duna da opte uslove poslovanja oglaava na jasan i razumljiv nain, dajui tane, potpune,
nedvosmislene i reprezentativnim primjerom prikazane standardne podatke, a koji su neophodni prosjenom
korisniku za donoenje odgovarajue odluke o korienju usluge, zasnivanju odnosa i zakljuenju ugovora sa
bankom.
Banka je duna da opte uslove poslovanja, kao i njihove izmjene i dopune, objavi i uini dostupnim korisniku na
nain predvien ovim zakonom, na jednom od jezika koji su u slubenoj upotrebi u Republici Srpskoj, najkasnije
15 dana prije poetka njihove primjene.
Objavljivanje optih uslova poslovanja vri se u sredstvima javnog informisanja, na internet stranici banke ili na
pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama banke u kojima se pruaju usluge korisniku (broure, reklamni
materijali, oglasne table sa kursnim listama i drugo).
Opti uslovi poslovanja treba da budu trajno dostupni korisnicima u periodu njihovog vaenja.
lan 98g.
Banka u oglaavanju ne smije da koristi netane i neistinite podatke, niti podatke koji mogu da dovedu u zabludu
prosjenog korisnika, kao i da koristi informacije koje mogu da stvore pogrenu predstavu o uslovima korienja
usluge i navedu korisnika na donoenje odluke koju u drugaijim okolnostima ne bi donio, te da koristi podatke
koji kode ili je izvjesno da e nakoditi konkurentu.
Banci je zabranjeno da pri oglaavanju koristi izraze kojima se usluga oznaava besplatnom ili sline izraze, ako
je odobrenje korienja te usluge uslovljeno zakljuenjem drugog ugovora ili je uslovljeno bilo im to predstavlja
troak ili stvara drugu obavezu za korisnika.
1.2. Informisanje korisnika u pregovarakoj fazi
lan 98d.
Banka je duna da u pregovarakoj fazi informie korisnika o uslovima i svim bitnim karakteristikama usluge koju
nudi u obliku standardnog informacionog lista na reprezentativnom primjeru usluge, u pisanoj formi ili
elektronskom obliku, koji obavezno sadri:
1. vrstu usluge,
2. naziv i adresu sjedita banke,
3. iznos usluge, oznaku valute i uslove korienja,
4. trajanje ugovora,
5. visinu i promjenljivost nominalne kamatne stope i elemente na osnovu kojih e se odreivati ugovorena
promjenljiva nominalna kamatna stopa, njihovu visinu u vrijeme zakljuenja ugovora, periode u kojima e se
mijenjati i nain izmjene, kao i fiksni element ako je ugovoren,
6. efektivnu kamatnu stopu i ukupan iznos koji korisnik mora da plati, odnosno koji treba da mu se isplati,
prikazan preko reprezentativnog primjera u kojem su naznaeni svi elementi korieni u obraunu te stope,

7. iznos i broj rata kredita i periode u kojima dospijevaju (mjeseno, tromjeseno i drugo),
8. trokove odravanja jednog ili vie rauna na kojima e se evidentirati transakcije, izuzev ako to otvaranje
rauna nije samo ponuena opcija, zajedno sa trokovima korienja odreenog sredstva otplate, kako za
transakcije plaanja, tako i za povlaenja sredstava, te sve druge naknade i trokove koji proizlaze iz ugovora uz
odreenje da li su fiksni ili promjenljivi i uslove pod kojima se mogu mijenjati,
9. informaciju o obavezi korienja notarskih usluga prilikom zakljuenja ugovora,
10. informaciju o obavezi zakljuenja ugovora o sporednim uslugama povezanim sa osnovnim ugovorom,
naroito kad je zakljuenje takvog ugovora obavezno radi dobijanja usluge prema uslovima iz oglasa,
11. kamatnu stopu koja se primjenjuje u sluaju kanjenja u izmirenju obaveza i pravila za njeno prilagoavanje,
te druge naknade koje se plaaju u sluaju neispunjenja obave za,
12. upozorenje u vezi sa posljedicama proputanja izmirenja obaveza,
13. po potrebi, instrumente obezbjeenja ispunjenja obaveza sa informacijom o redoslijedu i nainu izmirenja
obaveza iz instrumenata obezbjeenja,
14. pravo korisnika na odustajanje od ugovora, uslove i nain odustajanja, kao i visinu trokova u vezi s tim,
15. pravo korisnika na prijevremenu otplatu kredita i pravo banke na naknadu, kao i visinu te naknade,
16. pravo korisnika da u toku procjene njegove kreditne sposobnosti besplatno dobije obavjetenje o rezultatima
uvida u baze podataka,
17. pravo korisnika da dobije besplatnu kopiju nacrta ugovora, izuzev ako banka u vrijeme podnoenja zahtjeva
korisnika ocijeni da ne eli zasnovati odnos sa korisnikom u konkretnom pravnom poslu,
18. period u kojem banku obavezuju podaci dati u pregovarakoj fazi i
19. uslove polaganja novanog depozita kod banke, ako je to uslov za odobravanje kredita, kao i mogunost i
uslove prebijanja kredita i depozita.
Svi podaci i informacije u vezi sa uslugom koju banka nudi moraju biti ispisani jednakom veliinom slova i jednako
uoljivi u standardnom informacionom listu.
Agencija moe propisati i dodatne elemente standardnog informacionog lista, zavisno od vrste usluge, koji se kao
ponuda uruuje korisniku.
lan 98.
Na zahtjev korisnika banka je duna da razjasni podatke, prui informacije i da adekvatna objanjenja u vezi sa
uslugom koju nudi, na nain koji e korisniku omoguiti da uporedi ponude razliitih davalaca usluga, da sagleda
prednosti, nedostatke i specifine rizike koje usluga moe da prouzrokuje na njegov ekonomski poloaj i procijeni
da li usluga odgovara njegovim potrebama i finansijskoj situaciji, radi donoenja promiljene odluke o korienju
usluge.
Prije zakljuenja ugovora banka je duna da korisniku predoi sve informacije o usluzi, odnosno uini dostupnim
sve bitne uslove i elemente ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obaveze ugovornih strana i na zahtjev
korisnika, bez naknade, preda nacrt ugovora radi razmatranja izvan prostorija banke, u periodu koji je odreen u
standardnom informacionom listu.
Ako se usluga ugovara u protivvrijednosti strane valute, odnosno u stranoj valuti prema propisima o deviznom
poslovanju, banka je duna da korisniku ukae na devizne i druge rizike koje korisnik preuzima u tom sluaju.
lan 98e.
Banka je duna da obezbijedi da zaposleni koji su angaovani na poslovima prodaje usluga ili pruanju savjeta
korisnicima posjeduju odgovarajue kvalifikacije. znanje i iskustvo, profesionalne i line kvalitete, poznaju pravila
struke, postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima i poslovnom etikom, potuju linost i integritet
korisnika, kao i da korisnika na njegov zahtjev, potpuno i tano informiu o uslovima korienja usluge.
Banka je duna da vri kontinuiranu obuku i usavravanje zaposlenih na poslovima prodaje usluga ili pruanja
savjeta korisnicima, u skladu sa potrebama i zahtjevima trita.
1.3. Opte odredbe o ugovorima o pruanju usluga
lan 98.
Banka je duna da ugovore o pruanju usluga koje zakljuuje sa korisnikom saini u pisanoj formi ili elektronskom
obliku i svakoj ugovornoj strani obezbijedi primjerak ugovora.
Novana ugovorna obaveza mora biti odreena, odnosno odrediva.
Novana ugovorna obaveza je odrediva po iznosu ako ugovor sadri podatke pomou kojih se njena visina moe
odrediti, odnosno ako zavisi od ugovorenih promjenljivih elemenata, odnosno promjenljivih i fiksnih, s tim to su
promjenljivi elementi oni koji se zvanino objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potroakih cijena i drugo).
Novana obaveza je vremenski odrediva ako se na osnovu ugovorenih elemenata moe utvrditi kada dospijeva.
Elementi iz st. 3. i 4. ovog lana moraju biti takve prirode da na njih ne utie jednostrana volja nijedne od
ugovornih strana.
Ugovori banke ne mogu da sadre opte upuujue norme na poslovnu politiku kada su u pitanju obavezni
elementi ugovora predvieni ovim zakonom.
Banka je duna da novanu ugovornu obavezu utvruje na nain odreen odredbama ovog lana.
Kada je novana ugovorna obaveza u pogledu uslova davanja i korienja usluga neodreena ili neodrediva,
ugovor se smatra nitavnim.
Ako su ugovorne strane svoje odnose uredile uz prisustvo mana volje, odnosno pod prijetnjom, bitnom zabludom
ili prevarom, druga savjesna strana moe traiti ponitenje ugovora i naknadu pretrpljene tete, u skladu sa

zakonom kojim se ureuju obligacioni odnosi.

lan 98z.
Obavezni elementi ugovora o kreditu, novanom depozitu, ulogu na tednju, otvaranju i voenju rauna i
dozvoljenom prekoraenju rauna su:
1. vrsta usluge,
2. naziv, ime i adresa ugovornih strana,
3. iznos, oznaka valute i uslovi korienja usluge,
4. period na koji se usluga ugovara,
5. visina nominalne kamatne stope uz odreenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva - elemente na
osnovu kojih se odreuje (referentna kamatna stopa, indeks potroakih cijena i drugo), njihovu visinu u vrijeme
zakljuenja ugovora, periode u kojima e se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren,
6. efektivna kamatna stopa i ukupan iznos koji korisnik treba da plati, odnosno koji treba da mu se isplati,
izraunat na dan zakljuenja ugovora,
7. metod koji se primjenjuje prilikom obrauna kamatne stope (konformni, proporcionalni i drugo),
8. trokovi odravanja jednog ili vie rauna na kojima e se evidentirati transakcije uplata i povlaenja sredstava,
izuzev ako to otvaranje rauna nije samo ponuena opcija, zajedno sa trokovima korienja odreenog sredstva
otplate, kako za transakcije plaanja, tako i povlaenja sredstava, te sve druge naknade i trokovi koji proizlaze iz
ugovora uz odreenje da li su fiksni ili promjenljivi i uslovi pod kojima se mogu mijenjati,
9. stopa zatezne kamate u trenutku zakljuenja ugovora koja se primjenjuje u sluaju kanjenja u izmirenju
obaveza i pravila za njeno prilagoavanje, te sve druge naknade koje se plaaju u sluaju neispunjenja obaveza,
10. upozorenje u vezi sa posljedicama proputanja izmirenja obaveza i
11. postupak zatite prava korisnika, korienje vansudskog prigovora i adresa institucije kojoj se podnosi.
lan 98i.
Ako banka namjerava da izmijeni neki od obaveznih elemenata ugovora zakljuenog sa korisnikom, duna je da
pribavi pisanu saglasnost korisnika prije primjene te izmjene, izuzev za izmjenu promjenljive kamatne stope, koja
je ugovorena u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ukoliko korisnik nije saglasan sa izmjenama obaveznih elemenata ugovora, banka ne moe jednostrano izmijeniti
uslove iz ugovora, niti ugovor jednostrano raskinuti, odnosno otkazati, osim u razlozima predvienim propisima
kojima se ureuju obligacioni odnosi.
Banka je duna da korisnika, u roku i na nain odreen ugovorom, obavijesti o promjeni podataka koji ne
predstavljaju obavezne elemente ugovora.
lan 98j.
Ugovor sa fiksnom kamatnom stopom je ugovor u kojem su banka i korisnik ugovorili jedinstvenu kamatnu stopu
za cijeli period trajanja ugovora ili nekoliko kamatnih stopa za pojedine periode koristei iskljuivo odreen fiksni
procenat.
Ako u ugovoru nisu utvrene sve kamatne stope, smatra se da je kamatna stopa fiksna samo za one periode za
koje je prilikom zakljuenja ugovora visina stope utvrena iskljuivo odreenim fiksnim procentom dogovorenim
prilikom zakljuenja ugovora.
Kamatna stopa je promjenljiva ako njena visina zavisi od ugovorenih promjenljivih elemenata, odnosno
promjenljivih i fiksnih, s tim to su promjenljivi elementi oni koji se zvanino objavljuju (referentna kamatna stopa,
indeks potroakih cijena i drugo), na koje elemente ne moe uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih
strana.
Banka je duna da promjenljivu kamatnu stopu utvruje na nain odreen u stavu 3. ovog lana.
Ako je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, banka je duna da na odgovarajuem mjestu u svojim poslovnim
prostorijama javno objavi i korisniku uini dostupnim podatke o kretanju vrijednosti ugovorenih promjenljivih
elemenata iz stava 3. ovog lana.
Efektivna kamatna stopa iskazuje ukupne trokove usluge koje plaa, odnosno prima korisnik te usluge, pri emu
su ti trokovi izraeni kao procenat ukupnog iznosa usluge na godinjem nivou, a utvruje se po metodologiji koju
propisuje Agencija.
Banka je duna da efektivnu kamatnu stopu obraunava i iskazuje na jedinstveno propisan nain i uini je
dostupnom javnosti i korisnicima u skladu sa odredbama ovog zakona.
lan 98k.
Ako je zakljuenje i realizacija ugovora sa korisnikom uslovljena zakljuenjem ugovora o sporednim uslugama, a
pri tom se cijena sporedne usluge ne moe odrediti unaprijed, uslovi za zakljuenje takvog ugovora moraju biti
dati na jasan, saet i vidljiv nain, zajedno sa iskazivanjem efektivne kamatne stope, a banka ne moe korisnika
uslovljavati izborom davaoca te sporedne usluge.
U sporedne usluge ne ukljuuju se usluge otvaranja i odravanja jednog ili vie rauna na kojima se iskljuivo
evidentiraju transakcije podizanja, plaanja i povlaenja sredstava, te druge transakcije koje proizlaze iz
korienja ugovorene usluge.
Trokovi otvaranja, odravanja i evidentiranja transakcija po raunima iz stava 2. ovog lana predoavaju se
korisniku u pregovarakoj fazi i ukljueni su u obraun ukupnih trokova usluge iskazanih kroz efektivnu kamatnu
stopu.

1.3.1. Ugovor o kreditu

lan 98l.
Banka je obavezna da prije zakljuenja ugovora o kreditu procijeni kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog
lica koje lino obezbjeuje ispunjenje obaveza korisnika, na osnovu odgovarajue dokumentacije i podataka
dobijenih od korisnika, uvidom u kreditne registre, uz pisanu saglasnost lica na koje se podaci iz registra odnose,
kao i javne registre i baze podataka.
Prije zakljuenja ugovora o kreditu banka je duna, uz prethodnu pisanu saglasnost korisnika, jemca ili drugog
lica koje lino obezbjeuje ispunjenje obaveze korisnika, meusobno ih informisati i upoznati sa dokumentacijom i
podacima pribavljenim u postupku procjene kreditne sposobnosti.
Ukoliko jedno lice nije saglasno da se dobijeni podaci i dokumentacija za procjenu njegove kreditne sposobnosti
saopte drugim licima, banka je duna da sa tom injenicom upozna druga lica.
Odredbe ovog lana ne primjenjuju se u sluajevima kada je takvo saoptavanje podataka izriito zabranjeno
posebnim prinudnim propisima ili je suprotno ciljevima javnog poretka.
Ako se ugovorne strane saglase da se kreditno zaduenje korisnika kao dunika povea, banka je duna da
ponovo procijeni kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lino obezbjeuje ispunjenje obaveze
korisnika, prije bilo kakvog znaajnijeg poveanja ukupnog iznosa kredita.
lan 98lj.
Ako banka ispunjenje obaveza korisnika, po poslovima odobravanja kredita, obezbjeuje jemstvom, duna je da u
pregovarakoj fazi upozna jemca sa predmetom jemenja, oblikom jemstva koji se ugovorom zahtijeva, obimom
jemeve odgovornosti na koju se obavezuje davanjem izjave o jemenju, te da mu predoi sve informacije,
odnosno uini dostupnim sve bitne elemente ugovora iz kojih su jasno vidljivi prava i obaveze ugovornih strana, i
na njegov zahtjev, bez naknade, preda nacrt ugovora radi razmatranja izvan prostorija banke.
Banka je duna da prije zakljuenja ugovora o jemstvu pribavi primjerak ugovora o davanju jemstva, zakljuenog
u pisanoj formi izmeu korisnika i jemaca, a za iji sadraj banka nije odgovorna.
Banka i korisnik ne mogu mijenjati obavezne elemente ugovora kojima se poveava obim jemeve odgovornosti
bez prethodne saglasnosti jemca u pisanoj formi.
lan 98m.
Ugovor o kreditu, osim obaveznih elemenata iz lana 98z. ovog zakona, sadri i sljedee obavezne elemente:
1. kod kredita indeksiranih u stranoj valuti - valutu u kojoj banka indeksira kredit, tip kursa valute koji se
primjenjuje pri odobravanju i otplati kredita (kupovni ili prodajni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine ili
zvanini srednji kurs, ili kupovni ili prodajni kurs banke), kao i datum obrauna,
2. pravo korisnika da od banke na ugovoreni nain, a najmanje jednom godinje, bez naknade dobije pisani izvod
o stanju njegovog kreditnog zaduenja, ukljuujui podatke o iznosu otplaene glavnice i kamate, kao i iznosu
preostalog duga,
3. ukupne trokove kredita,
4. ukupan iznos koji korisnik treba da plati,
5. po potrebi, odredbu o obavezi korienja i plaanja trokova notarskih usluga,
6. instrumente obezbjeenja ispunjenja obaveza sa informacijom o redoslijedu i nainu izmirenja obaveza iz
instrumenata obezbjeenja,
7. pravo korisnika na odustajanje od ugovora, uslove i nain ostvarenja tog prava i
8. uslove i nain prijevremene otplate kredita i visinu naknade banke po ovom osnovu.
Ukupni trokovi kredita za korisnika ukljuuju kamate, naknade, poreze i sve druge naknade i trokove koji su
direktno povezani sa odobravanjem i korienjem kredita i ukljuuju se u obraun i iskazivanje efektivne kamatne
stope.
Ukupan iznos koji korisnik treba da plati predstavlja zbir iznosa kredita i ukupnih trokova kredita koje korisnik
snosi.
Pri zakljuenju ugovora o kreditu banka uz ugovor uruuje korisniku jedan primjerak plana otplate kredita koji se
smatra sastavnim dijelom ugovora, a drugi primjerak ovog plana banka zadrava u svojoj dokumentaciji.
lan 98n.
Ako su kod ugovora o kreditu kamata, naknada i drugi trokovi promjenljivi, banka promjenu njihove vrijednosti
mora zasnivati na elementima ugovorenim u skladu sa odredbama ovog zakona, koji se javno objavljuju.
Banka ne moe da vri izmjenu promjenljive kamatne stope u rokovima drugaijim od ugovorenih, a usklaivanje
visine promjenljive kamatne stope duna je da vri prema visini utvrene referentne kamatne stope sa kojom se
prema ugovoru kamata usklauje, a koja se javno objavljuje i vaea je na dan isteka ugovorenog roka za
usklaivanje kamatne stope.
Ako banka odobri kredit koji je indeksiran u stranoj valuti, korisnik ima pravo da otplatu kredita vri po istom tipu
kursa koji je primijenjen pri isplati kredita (kupovni ili prodajni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine ili
zvanini srednji kurs ili kupovni ili prodajni kurs banke), a banka je duna da korisniku omogui ostvarenje tog
prava.
Ako korisnik radi dobijanja kredita ima obavezu da kod banke poloi namjenski depozit sa ugovorenom kamatom,
banka je duna da primijeni isti metod obrauna kamate na depozit koji je primijenjen i na obraun kamate na
odobreni kredit.

lan 98nj.
Banka ne moe korisniku staviti na raspolaganje kreditna sredstva prije isteka roka od 14 dana od dana
zakljuenja ugovora, izuzev na izriit zahtjev korisnika.
Korisnik ima pravo da odustane od zakljuenog ugovora o kreditu, bez navoenja razloga za odustanak, u roku
od 14 dana od dana zakljuenja ugovora, odnosno u kraem roku ugovorenom za stavljanje kreditnih sredstava
na raspolaganje na njegov izriit zahtjev, pod uslovom da nije poeo da koristi kreditna sredstva.
Korisnik je duan da o svojoj namjeri odustanka od ugovora obavijesti banku u pisanoj formi, pri emu se datum
prijema tog obavjetenja smatra datumom odustanka od ugovora.
U sluaju odustanka korisnika od zakljuenog ugovora o kreditu, banka ima pravo na naplatu obraunate
naknade za obradu kreditnog zahtjeva koja ne moe biti vea od naknade u sluaju kada korisnik ne odustane od
kredita.
Zabranjeno je banci da ugovara i od korisnika naplauje naknadu kao odustanicu za sluaj odustanka korisnika
od ugovora o kreditu.
Prilikom odustanka korisnika od ugovora o kreditu koji je obezbijeen hipotekom, kao i ugovora iji je predmet
kupovina, odnosno finansiranje kupovine nepokretnosti, banka ima pravo na naknadu iskljuivo stvarnih trokova
nastalih zakljuenjem ugovora, sa im je duna da upozna korisnika prije zakljuenja ugovora.
Ako banka ili trea strana na osnovu ugovora o kreditu prua i sporedne usluge koje su u vezi sa tim ugovorom,
korisnika vie ne obavezuje ugovor o sporednim uslugama ako koristi svoje pravo na odustanak od ugovora, u
skladu sa ovim lanom.
Odredbe ovog lana primjenjuju se i na ugovor o dozvoljenom prekoraenju rauna i ugovor o izdavanju i
korienju kreditne kartice.
lan 98o.
Korisnik moe da vrati kredit, u potpunosti ili djelimino, prije roka odreenog za vraanje, pri emu ima pravo na
umanjenje ukupnih trokova kredita za iznos kamate i trokova za preostali period trajanja ugovora (prijevremena
otplata), ali je duan da o namjeri prijevremene otplate kredita unaprijed obavijesti banku u ugovorenom roku.
U sluaju prijevremene otplate kredita, banka ima pravo na objektivno opravdanu i ugovorenu naknadu trokova
koji su direktno u vezi sa prijevremenom otplatom kredita, pod uslovom da je prijevremena otplata izvrena u
periodu tokom kojeg se primjenjivala fiksna kamatna stopa i ako je iznos prijevremene otplate kredita u periodu
od godinu dana vei od iznosa granine vrijednosti, koji utvruje Agencija.
Banka ne moe zahtijevati naknadu za prijevremenu otplatu:
1. ako je otplata bila uinjena na osnovu zakljuenog ugovora o osiguranju ija je namjena obezbjeivanje
otplate,
2. ako se otplata vri u toku perioda za koji je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa i
3. u sluaju dozvoljenog prekoraenja rauna.
Naknada za prijevremenu otplatu kredita ni u jednom sluaju ne moe biti vea od iznosa kamate koju bi korisnik
platio za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kada je kredit po ugovoru trebalo da bude vraen.
Agencija e propisati uslove prijevremene otplate kredita, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 98p.
Ako korisnik svoju obavezu ne ispuni u ugovorenom roku, na dospjelu, a neizmirenu obavezu banka primjenjuje
pravila o kamati koja se primjenjuju u sluaju dunikovog kanjenja u izmirenju obaveza, u skladu sa propisima
kojima se ureuju obligacioni odnosi.
Ako u toku trajanja ugovornog odnosa nastupe okolnosti koje korisnika dovode u teko imovinsko stanje, odnosno
druge bitne okolnosti na koje korisnik ne moe uticati, banka moe na zahtjev korisnika proglasiti zastoj u otplati
(moratorijum) za odreeni period, a u tom periodu banka ne obraunava zateznu kamatu na dospjelo, a
neizmireno potraivanje.
Banka moe svojim optim aktima poslovanja propisati kriterijume za proglaenje zastoja u otplati.
lan 98r.
Banka je duna da na ugovoreni nain, a najmanje jednom godinje, bez naknade dostavi korisniku pisani izvod o
stanju njegovog kreditnog zaduenja, ukljuujui podatke o iznosu otplaene glavnice i kamate, kao i o iznosu
preostalog duga.
U sluaju ugovorene promjenljive kamatne stope, banka je duna da o izmjeni te stope, pisanim putem ili na drugi
ugovoreni nain, obavijesti korisnika prije poetka primjene izmijenjene kamatne stope i u obavjetenju navede
datum od kada se izmijenjena stopa primjenjuje.
Uz obavjetenje iz stava 2. ovog lana banka je duna da korisniku besplatno dostavi izmijenjeni plan otplate
kredita nakon primjene nove kamatne stope.
lan 98s.
Ako banka prenese potraivanje iz ugovora o kreditu drugoj banci ili finansijskoj organizaciji koja ima dozvolu
Agencije - prijemniku, korisnik prema prijemniku ima ista prava koja je imao prema banci i moe drugom
prijemniku istai, osim prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je imao prema banci iz ugovora o
kreditu, a prijemnik ne moe korisnika dovesti u nepovoljniji poloaj od poloaja koji bi imao da to potraivanje nije
preneseno i korisnik zbog toga ne moe biti izloen dodatnim trokovima.
Banka je duna da obavijesti korisnika o prenosu prava iz stava 1. ovog lana, izuzev ako je nastavila da u ime i

za raun prijemnika po kreditu vri naplatu ustupljenog potraivanja od korisnika.

Banci je zabranjeno da uslovljavanjem i ugovaranjem svoje prethodne saglasnosti ograniava prenos prava iz
ugovora o kreditu sa svim sporednim pravima i garancijama na jemca ili drugo lice koje personalno obezbjeuje
ispunjenje obaveze korisnika i koje je djelimino ili u potpunosti namirilo potraivanje banke.
lan 98t.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na zatitu korisnika u poslovima odobravanja kredita ne primjenjuju se na:
1. ugovore o kreditu u iznosu manjem od 400 KM i veem od 150.000 KM,
2. ugovore o lizingu kod kojih nije ugovorena mogunost da primalac lizinga stekne pravo svojine na predmetu
lizinga,
3. ugovore o kreditu preko tekueg rauna (dozvoljeno prekoraenje) sa obavezom otplate u roku od 30 dana,
4. ugovore o kreditu zakljuene u postupku poravnanja pred sudom ili pred nekim drugim organom odreenim
zakonom,
5. ugovore o odgaanju plaanja postojeeg duga po kreditu, bez plaanja naknade,
6. ugovore o kreditu kod kojih ne postoji obaveza plaanja bilo kakvih trokova i ugovore kod kojih se kredit mora
otplatiti u roku od tri mjeseca, uz plaanje samo zanemarljivih ukupnih trokova kredita i
7. ugovore o kreditu koji su obezbijeeni zalonim pravom na pokretnosti ako je odgovornost korisnika strogo
ograniena na vrijednost zalone stvari.
1.3.2. Ugovori o novanom depozitu i ulogu na tednju
lan 98.
Ugovori o novanom depozitu i ulogu na tednju, osim elemenata iz lana 98z. ovog zakona, sadre i sljedee
obavezne elemente:
1. bezuslovne pogodnosti koje banka prua u vezi sa novanim sredstvima na raunu,
2. plan isplate novanih sredstava sa rauna,
3. nain i uslove isplate sa rauna u granicama raspoloivih sredstava,
4. uslove i nain automatskog produavanja oroenja i
5. iznos osiguranog depozita.
Kod ugovora o novanom depozitu, naknade i drugi trokovi, ako su promjenljivi, moraju zavisiti od ugovorenih
elemenata koji se zvanino objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potroakih cijena i drugo) i ija je
priroda takva da na njihovu vrijednost ne moe uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana.
Banka je duna da korisniku pri zakljuenju ugovora o novanom depozitu urui jedan primjerak plana isplate
depozita koji se smatra sastavnim dijelom ugovora, a drugi primjerak ovog plana banka zadrava u svojoj
dokumentaciji.
U sluaju automatskog produavanja oroenja novanog depozita, banka je duna da najkasnije sedam dana
prije isteka roka oroenja korisnika obavijesti o roku na koji se produava ugovor o novanom depozitu i novoj
kamatnoj stopi, a korisnik ima pravo da ugovor raskine najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema tog
obavjetenja, i to bez naknade i uz kamatu ugovorenu za istekli oroeni period.
1.3.3. Ugovor o revolving kreditu
lan 98u.
Ugovor o revolving kreditu je ugovor o kreditu koji korisniku omoguava da jednom odobreni iznos kredita, u
odreenom periodu, moe da povlai vie puta pod istim uslovima, s tim to se neiskorieni dio kredita poveava
za visinu otplate tog kredita.
Korisnik ima pravo da na uobiajeni nain, u svakom trenutku i bez naknade, raskine ugovor o revolving kreditu,
izuzev ako je ugovoren otkazni rok koji ne moe biti dui od mjesec dana.
Banka moe otkazati ugovor o revolving kreditu ako je tako ugovoreno, uz obavezu pisanog obavjetavanja
korisnika najmanje 30 dana unaprijed.
Banka moe iz opravdanih razloga (neovlaeno korienje kredita iz stava 1. ovog lana, znaajno pogoranje
kreditne sposobnosti korisnika i drugo) i ako je tako ugovoreno, privremeno ili trajno uskratiti korisniku pravo na
povlaenje sredstava, s tim da je duna da ga o razlozima uskraivanja obavijesti u pisanoj formi ili elektronskim
putem, i to, ako je mogue odmah ili u roku od naredna tri dana, osim kada je pruanje takvih obavjetenja
zabranjeno drugim propisima.
1.3.4. Ugovor o dozvoljenom prekoraenju rauna
lan 98f.
Ako je ugovorom o tekuem raunu ugovoren kredit preko rauna (dozvoljeno prekoraenje rauna), banka je
duna da izdavanjem i dostavljanjem izvoda, na ugovoreni nain najmanje krajem svakog mjeseca, obavjetava
korisnika o poetnom saldu, promjenama stanja rauna po osnovu uplata, isplata, naplata i plaanja, te provizija i
naknada koje banka zaraunava za izvrene usluge, kao i o zavrnom saldu rauna za izvjetajni period.
Osim dostavljanja izvjetaja o stanju rauna, banka je duna da obavjetava korisnika o primijenjenim kamatnim
stopama u izvjetajnom periodu, kao i promjenama kamatnih stopa, naknada i trokova prije njihove primjene, u
roku i na nain utvren ovim zakonom.
Korisnik rauna ima pravo da bez naplate posebne naknade podigne sredstva sa svog rauna otvorenog u banci,

u visini raspoloivih sredstava na raunu.

Korisnik rauna ima pravo na besplatno gaenje rauna.
1.3.5. Ugovor o izdavanju i korienju platne kartice
lan 98h.
Ako je ugovorom o novanom depozitu ili tekuem raunu ugovoreno izdavanje i korienje platne kartice, ugovor
sadri i sljedee obavezne elemente:
1. valutu u kojoj se vri obraunavanje dugovanja po kartici,
2. obavjetenje o postojanju naknade za podizanje gotovine na bankomatu druge banke, kao i iznos te naknade u
sluaju podizanja gotovine na bankomatu banke izdavaoca,
3. obavjetenje o iznosu naknade za korienje platne kartice u inostranstvu, obavjetenje o valuti u kojoj se
evidentira transakcija izvrena u inostranstvu, kao i obavjetenje o kursu koji se primjenjuje pri konverziji iznosa
transakcija nastalih u inostranstvu u valutu zaduenja korisnika, ukljuujui i eventualne provizije koje se
naplauju prilikom konverzije,
4. prava i obaveze, nain postupanja korisnika u sluaju uoenog neovlaenog korienja podataka sa kartice,
oteenja, krae ili gubitka kartice,
5. prava i obaveze, nain postupanja korisnika i banke u sluaju blokade kartice i
6. odgovornost korisnika i banke izdavaoca kartice u sluaju krae i gubitka kartice, odnosno u sluaju
neovlaenog korienja podataka sa kartice.
Banka je duna da obezbijedi korisniku da samo on ima pristup linom identifikacionom broju do uruenja platne
kartice.
Banka izdavalac platne kartice snosi rizik u vezi sa dostavljanjem korisniku platne kartice i linog identifikacionog
broja.
Korisnik je duan da bez odgaanja prijavi banci gubitak, odnosno krau platne kartice i da od banke zahtijeva
blokadu njene dalje upotrebe, a banka je duna da mu to u svakom trenutku omogui.
Ako banka izdavalac platne kartice ne omogui korisniku da u svakom trenutku prijavi gubitak, krau ili transakciju
izvrenu neovlaenim korienjem platne kartice, odnosno podataka sa platne kartice ili mu ne omogui da
zahtijeva blokadu njene dalje upotrebe - korisnik ne snosi posljedice neovlaene upotrebe, izuzev ako je sam
izvrio zloupotrebu.
Korisnik ima pravo na besplatno gaenje platne kartice.
1.3.6. Ugovori o ostalim uslugama
lan 98c.
Ugovori o garancijama, avalu, akreditivu, sefu, kao i drugi ugovori po poslovima koje banka obavlja u skladu sa
zakonom moraju da sadre vrstu i visinu svih naknada i drugih trokova koji padaju na teret korisnika.
Agencija moe propisati obavezne elemente ugovora o ostalim uslugama.
1.4. Prigovor korisnika
lan 98.
Korisnik, jemac ili drugo lice koje lino obezbjeuje ispunjenje obaveza korisnika ima pravo na prigovor, ako
smatra da se banka ne pridrava odredaba zakona, optih uslova poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz
zakljuenog ugovora.
Banka je duna da organizuje poslove rjeavanja prigovora, donese pisane procedure i postupke, dostavi
odgovor podnosiocu prigovora najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora, te vodi urednu
evidenciju zaprimljenih i rijeenih prigovora, o emu je duna da izvjetava Agenciju.
Ako banka ne dostavi odgovor u roku iz stava 2. ovog lana ili podnosilac prigovora nije zadovoljan odgovorom,
podnosilac prigovora ima pravo da o tome pisano obavijesti i uloi prigovor Ombudsmanu za bankarski sistem (u
daljem tekstu: Ombudsman), koji je uspostavljen u okviru Agencije.
Nakon prijema pisanog obavjetenja ili prigovora korisnika, ako ocijeni da je prigovor opravdan, Ombudsman e
zahtijevati od banke da se u roku od osam dana izjasni o navodima iz obavjetenja, odnosno prigovora.
Ako banka u propisanom roku propusti da se izjasni ili se izjasni, a Ombudsman ocijeni da nisu u pitanju povrede
odredaba ovog zakona kojima se ureuje zatita korisnika, za koje su odreene prekrajne kazne, Ombudsman,
korisnik ili banka mogu dati prijedlog za pokretanje postupka posredovanja u mirnom rjeavanju spornog odnosa.
Ako Ombudsman na osnovu injenica iz pisanog obavjetenja, odnosno prigovora korisnika, a nakon izjanjenja
banke o tim injenicama, ocijeni da su u pitanju povrede odredaba ovog zakona kojima se ureuje zatita
korisnika, za koje su odreene prekrajne kazne, uputie predmet nadlenom organizacionom dijelu Agencije na
dalje postupanje.
Banka je duna da sarauje sa Ombudsmanom radi pravinog i brzog rjeavanja i prevazilaenja nesuglasica i
sporova po prigovorima.
Agencija e propisati uslove i nain ulaganja prigovora iz stava 1. ovog lana, postupanja banke po prigovoru i
izvjetavanja Agencije, kao i nain postupanja Agencije po zaprimanju obavjetenja i prigovora iz stava 3. ovog
lana u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 98d.

Na pitanja iz oblasti zatite prava i interesa korisnika koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuju se odredbe
propisa kojima se ureuju zatita potroaa, obligacioni odnosi i platni promet.
Na zatitu korisnika - fizikog lica primaoca lizinga, koja se ureuje zakonom o lizingu, primjenjuju se odredbe o
zatiti korisnika ovog zakona o pitanjima koja nisu ureena tim zakonom.
lan 99.
Banka je duna da propie procedure za postupanje sa neaktivnim raunima i obezbijedi uvanje dokumentacije
u skladu sa propisima.
O uslovima iz stava 1. ovog lana banka je duna upoznati vlasnika rauna.
lan 100.
Pri obavljanju poslova sa licima povezanim sa bankom i poslova u ime i za raun lica povezanih sa bankom,
banka ne moe ponuditi tom licu povoljnije uslove od onih koje ponudi drugim licima koja nisu povezana sa
bankom.
U smislu stava 1. ovog lana licima povezanim sa bankom posebno se smatraju:
1. predsjednik i lanovi nadzornog odbora, lanovi uprave, te lanovi njihovih uih porodica do treeg stepena po
krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja ive u istom domainstvu, ili imaju meusobno povezane ili zajednike
investicije,
2. lica sa znaajnim vlasnikim interesom u banci, te lanovi njihovih uih porodica do treeg stepena po krvnom
srodstvu ili braku, ili lica koja ive u istom domainstvu, ili imaju meusobno povezane ili zajednike investicije,
3. pravna lica sa obinim akcijama, prioritetnim akcijama i glasakim pravima u banci,
4. pravna lica u kojima banka ima znaajne vlasnike interese,
5. pravna lica u kojima znaajan vlasniki interes imaju ista ona pravna ili fizika lica koja imaju znaajan vlasniki
interes u banci,
6. pravna lica u kojima je imalac znaajnog vlasnikog interesa, lan nadzornog odbora ili uprave jeste jedno od
lica pomenutih u takama 1. do 5. ovog stava,
7. povezana lica, kao i povezana lica akcionara banke.
Banka ne moe dodjeljivati kredite svojim slubenicima u iznosu veem od iznosa odreenog u propisima
Agencije.
Agencija donosi propise kojima se obezbjeuje realizacija ogranienja utvrenih u st. 1. do 3. ovog lana.
lan 101.
Banka ne smije sticati, vriti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca
ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je steena vrenjem krivinog djela.
Banka ne smije izvriti transakciju za koju, prema propisima koji ureuju oblast spreavanja pranja novca i
finansiranja teroristikih aktivnosti, zna ili moe osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca i
finansiranju teroristikih aktivnosti.
Banka ne smije vriti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili
druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za teroristike aktivnosti, u
skladu sa propisima koji ureuju spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti i propisima kojima
se ureuju uvoenje i primjena odreenih privremenih mjera radi efikasnog sprovoenja meunarodnih
restriktivnih mjera.
Banka ne smije vriti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili
druge imovine, za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili pravna lica ili
organi koji opstruiu ili prijete opstrukcijom ili predstavljaju znaajan rizik od aktivne opstrukcije sprovoenja
mirovnog procesa, u skladu sa propisima kojima se ureuju uvoenje i primjena odreenih privremenih mjera radi
efikasnog sprovoenja meunarodnih restriktivnih mjera.
Banka je duna da obezbijedi sistem internih kontrola i internu reviziju, kao i da donese politike i procedure radi
otkrivanja i spreavanja transakcija koje ukljuuju kriminalne aktivnosti, pranje novca, finansiranje teroristikih
aktivnosti i aktivnosti koje opstruiu uvoenje i primjenu meunarodnih restriktivnih mjera.
Banka je duna da izradi procjenu rizika kojom utvruje stepen rizinosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta,
poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi sa mogunou zloupotrebe u svrhu pranja novca ili
finansiranja teroristikih aktivnosti, u skladu sa propisima iz ove oblasti.
Banka je duna da u svom poslovanju izvrava obaveze i zadatke, kao i preduzima mjere i radnje definisane
propisima koji ureuju spreavanje pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti.
Banka je duna da obavjetava nadlene organe i dostavlja podatke u skladu sa propisima koji ureuju oblast
spreavanja pranja novca i finansiranja teroristikih aktivnosti, te o tome Agenciji dostavlja mjesene statistike
izvjetaje, u formi koju propie Agencija, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 102.
Uslove otvaranja rauna kod banke sa sjeditem izvan Republike Srpske propisuje Agencija.
Agencija moe propisati uslove bankama za obavljanje usluga platnog prometa u skladu sa propisima o platnom
prometu.
VII - KNJIGOVODSTVO, REVIZIJA I KONTROLA
lan 103.

Banka i njena supsidijarna lica duni su uredno, aurno i kontinuirano voditi knjigovodstvene evidencije
poslovanja i pripremati godinje finansijske izvjetaje koji na adekvatan nain prikazuju njihove aktivnosti i
finansijsko stanje, u obliku i sa sadrajem utvrenim zakonom, meunarodnim raunovodstvenim standardima i
propisima Agencije.
Knjigovodstvene evidencije i finansijski izvjetaji banke moraju iskazivati i finansijsko stanje njenih supsidijarnih
lica pojedinano i na konsolidovanoj osnovi.
lan 104.
Banka i njena supsidijarna lica duni su imenovati, uz odobrenje Agencije, nezavisnog vanjskog revizora, koji:
1. banci daje savjete o primjeni raunovodstvenih standarda,
2. priprema i organima upravljanja banke podnosi godinji izvjetaj, sa njegovim miljenjem da li finansijski
izvjetaji daju potpun, taan i vjerodostojan pregled finansijskog stanja banke, u skladu sa odredbama ovog
zakona i propisima Agencije,
3. informie odbor za reviziju, nadzorni odbor, upravu i Agenciju o protivpravnom postupanju radnika banke ili
njenog supsidijarnog lica, ili nepravilnosti ili nedostatku u upravljanju ili poslovanju banke ili njenog supsidijarnog
lica, za koje je saznao, a koji mogu prouzrokovati materijalni gubitak za banku ili njeno supsidijarno lice, i
4. u godinjem izvjetaju daje komentare odboru za reviziju, nadzornom odboru, upravi banke i Agenciji o
efikasnosti unutranjeg revizora i sistemu unutranje kontrole.
Banka je duna na zahtjev Agencije odmah dostaviti dodatne podatke i miljenje revizora o banci i njenim
supsidijarnim licima, na raun banke, odnosno njenih supsidijarnih lica.
lan 105.
Banka je duna dostaviti Agenciji godinji finansijski izvjetaj u roku od 75 dana, a izvjetaj vanjskog revizora u
roku od pet mjeseci od isteka te poslovne godine na koju se izvjetaj odnosi.
Banka je duna da izvjetaj vanjskog revizora u skraenom obliku, u roku od 15 dana po njegovom prijemu,
objavi u jednom ili vie dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i o tome, uz dostavu
kopije objave, odmah obavijesti Agenciju.
Osim objavljivanja godinjeg izvjetaja vanjskog revizora, banka je duna da na kraju svakog prvog polugodita
objavi nerevidirani polugodinji izvjetaj koji ukljuuje bilans stanja ukljuujui cjelokupnu vanbilansnu evidenciju,
bilans uspjeha i izvjetaj o gotovinskim tokovima, kao i informacije koje sadre imena lanova nadzornog odbora i
uprave i svih akcionara koji imaju 5% ili vie akcija sa glasakim pravima.
Izvjetaj iz stava 3. ovog lana banka je duna objaviti u roku od trideset dana nakon isteka prvog polugodita, u
jednom ili vie dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, i na svojim alterima
kopije istih uiniti stalno dostupnim svojim klijentima.
lan 105a.
Agencija vri kontrolu boniteta i zakonitosti poslovanja banke u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se
ureuju status, nadlenost i ovlaenja Agencije.
Agencija vri kontrolu posredno - kontrolom izvjetaja i druge dokumentacije koju banka dostavlja Agenciji u
skladu sa ovim zakonom, kao i drugih podataka o poslovanju banke kojima Agencija raspolae i neposredno uvidom u poslovne knjige i drugu dokumentaciju banke.
Radi vrenja kontrole iz st. 1. i 2. ovog lana, Agencija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju
pravnih lica koja su sa bankom kod koje se vri kontrola povezana imovinskim, upravljakim i poslovnim
odnosima, a moe od tih lica zahtijevati da joj dostave i druge podatke.
Ako je za nadzor nad licima iz stava 3. ovog lana nadlean drugi organ, Agencija u saradnji s tim organom
ostvaruje pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju i vri njihovu analizu.
Lica kod kojih se vri kontrola iz st. 1, 2. i 3. ovog lana duna su da ovlaenim licima Agencije omogue
nesmetano vrenje kontrole i da sarauju sa njima.
Agencija donosi akt kojim propisuje uslove i nain vrenja kontrole boniteta i zakonitosti poslovanja banke, u roku
od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 106.
Banka je duna pripremati i dostavljati Agenciji izvjetaje o poslovanju, likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti, za
sebe i svoja supsidijarna lica pojedinano i na konsolidovanoj osnovi, u obliku, sa sadrajem i u rokovima
utvrenim propisima Agencije.
Banka je duna da Agenciji i drugim nadlenim organima u skladu sa zakonom omogui pregled zakljuenih
ugovora o usluzi sa korisnikom, da im njihove kopije, te im dostavi druge podatke i dokumentaciju koja je
potrebna pri vrenju nadzora.
Banka i dijelovi banke otvoreni u Distriktu Brko, kao i dijelovi banke sa sjeditem izvan Republike Srpske
podlijeu svim oblicima nadzora od strane Agencije u skladu sa propisima Agencije.
Subjekti iz stava 2. ovog lana duni su primiti kontrolore i revizore koje je Agencija imenovala i u potpunosti
saraivati s njima.
VIII - DOBROVOLJNA LIKVIDACIJA
lan 107.

Skuptina akcionara banke moe donijeti odluku o prestanku rada banke (dobrovoljnoj likvidaciji).
Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji banke skuptina moe donijeti samo u sluaju kada banka ima dovoljno
finansijskih sredstava za pokrie svih svojih obaveza.
Banka koja je pokrenula postupak dobrovoljne likvidacije ne moe promijeniti djelatnost na nain da prestane
pruati bankarske usluge i nastavi poslovati, ve mora okonati postupak likvidacije i izvriti brisanje u registru u
skladu sa zakonom kojim se ureuje registracija poslovnih subjekata.
Prije donoenja odluke o prestanku rada banke, uprava i nadzorni odbor banke duni su o tome zatraiti miljenje
Agencije.
Banka podnosi zahtjev Agenciji za davanje prethodne saglasnosti za sprovoenje postupka likvidacije, koji sadri:
1. predloeni plan likvidacije, rok i faze pripreme banke za okonanje njenih aktivnosti,
2. dokaz da je imovina banke dovoljna da banka ispuni sve svoje obaveze,
3. prijedlog lica za likvidacione upravnike i
4. druge neophodne informacije i podatke, u skladu sa aktima Agencije.
Likvidacioni upravnici duni su obavijestiti Agenciju o odluci o dobrovoljnoj likvidaciji prvog radnog dana od dana
njenog donoenja.
Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji banka je duna objaviti u "Slubenom glasniku Republike Srpske" i najmanje
jednom dnevnom listu koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Republike Srpske, najmanje jednom dnevnom
listu koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i jednom dnevnom listu koji se
distribuira u Distriktu Brko Bosne i Hercegovine.
Agencija, uz izdatu saglasnost za sprovoenje dobrovoljne likvidacije banci, izdaje rjeenje o oduzimanju dozvole
za rad.
Agencija donosi akt kojim propisuje uslove i kriterijume sprovoenja postupka dobrovoljne likvidacije banke, u
roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 107a
Banka obavezno ima najmanje dva likvidaciona upravnika.
Za likvidacione upravnike mogu biti imenovana samo lica koja imaju dobru poslovnu reputaciju, odgovarajue
kvalifikacije i ispunjavaju uslove za imenovanje lana uprave banke.
lan 107b
Likvidacioni upravnici duni su okonati poslove koji su u toku, naplatiti potraivanja, unoviti imovinu banke i
izmiriti obaveze prema povjeriocima.
Likvidacioni upravnici mogu preduzimati nove poslove samo u mjeri u kojoj to zahtijeva sprovoenje likvidacionog
postupka.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, likvidacioni upravnici ne mogu primati novane depozite i druga novana
sredstva.
Ako likvidacioni upravnici banke utvrde da su nastupili razlozi za pokretanje steajnog postupka, duni su da
odmah obustave postupak likvidacije i podnesu Agenciji prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
lan 107v
Na postupak dobrovoljne likvidacije banke primjenjuju se odredbe zakona kojima se ureuje likvidacioni postupak
i odredbe zakona kojima se ureuje poslovanje privrednih drutava koje se odnose na dobrovoljnu likvidaciju, ako
nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Na rad banke nad kojom se sprovodi postupak dobrovoljne likvidacije na odgovarajui nain se primjenjuju
odredbe ovog zakona.
IX - PRIVREMENA UPRAVA, LIKVIDACIJA I STEAJ
lan 108.
Agencija moe imenovati privremenog upravnika banke kada ocijeni:
1. da je prekren zakon, propis ili odluka Agencije, ime su ozbiljno ugroeni interesi deponenata,
2. da je svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili moe prouzrokovati znaajno pogoranje kapitala ili
finansijskog stanja, ili druge ozbiljne rizike po interese deponenata,
3. da banka ne izvrava naloge iz rjeenja koje je izdala Agencija u skladu sa lanom 125. ovog zakona ili da se
finansijsko stanje u banci pogoralo tokom roka za izvrenje tih naloga;
4. da je banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige, dokumente, evidencije ili imovinu
banke, ili je odbila pristup ovlaenih lica tim knjigama,
5. da je opravdan zahtjev nadzornog odbora, odbora za reviziju, direktora ili skuptine akcionara banke za
imenovanje privremenog upravnika banke,
6. da je kapital banke manji od 50% visine kapitala iz lana 90. stav 3. ovog zakona,
7. da banka ne plaa dospjele finansijske obaveze, 15 dana neprekidno ili 30 dana sa prekidima u trajanju 45
dana.
Agencija donosi rjeenje o uvoenju privremene uprave ako ocijeni da bi se promjenom naina upravljanja i
rukovoenja bankom mogle otkloniti nepravilnosti u njenom poslovanju, poboljati njeno finansijsko stanje ili
obezbijediti interesi deponenata.
lan 109.

Banka se smatra nesolventnom kada Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je vrijednost obaveza vea
od vrijednosti njenih sredstava.
U postupku ocjene solventnosti, vrijednost sredstava i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa standardima i
procedurama utvrenim propisima Agencije, pri emu se u vrijednost sredstava i obaveza banke za budui period
ukljuuje i realna procjena iznosa prihoda i rashoda banke za taj period.
Agencija je duna oduzeti dozvolu za rad banci za koju utvrdi da je nesolventna, i pokrenuti postupak za njenu
likvidaciju ili podnijeti zahtjev nadlenom sudu za pokretanje postupka steaja.
Odluka Agencije o nesolventnosti banke je konana.
lan 110.
(1) Privremenog upravnika banke Agencija imenuje rjeenjem, u kojem je duna navesti razloge imenovanja, u
skladu sa lanom 108. ovog zakona, rok trajanja postupka privremene uprave i visinu naknade za rad
privremenog upravnika, koja pada na teret banke.
(1a) Za privremenog upravnika moe biti imenovano samo lice koje je nezavisno od banke, koje ima dobru
poslovnu reputaciju, odgovarajue kvalifikacije i koje ispunjava uslove za imenovanje lana uprave banke.
(1b) Za privremenog upravnika banke ne moe biti imenovano lice koje je akcionar ili povezano lice sa bankom ili
lan ue porodice bilo koga od ovih lica.
(1v) Prava i obaveze privremenog upravnika poinju danom donoenja rjeenja o uvoenju postupka privremene
uprave banke, bez obzira na upis u sudski registar.
(1g) Postupak privremene uprave moe trajati najdue do godinu dana.
(1d) Agencija moe rjeenjem produiti trajanje postupka privremene uprave u banci za jo est mjeseci ako
procijeni da je to neophodno radi okonanja zapoetih aktivnosti i ostvarivanja ciljeva postupka privremene
uprave.
(1) Postupak privremene uprave nad bankom moe se okonati i prije isteka roka iz st. 1g. i 1d. ovog lana ako
privremeni upravnik ili Agencija ocijeni da uvoenje postupka privremene uprave nije dovelo do poboljanja
finansijskog stanja banke ili da se finansijsko stanje te banke popravilo u mjeri da postupak privremene uprave
vie nije potreban.
(2) Rjeenje o imenovanju, razrjeenju ili produetku mandata privremenog upravnika banke, bez odlaganja se
dostavlja privremenom upravniku i banci u kojoj je imenovan i Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine, objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske" i upisuje u registar banaka iz lana 18. ovog
zakona i sudski registar kod nadlenog suda.
(3) Privremeni upravnik ima apsolutni imunitet i zatien je od bilo kakve line ili slubene odgovornosti za
preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili donoenje odluka u okviru njegovih odgovornosti kao privremenog
upravnika. Privremeni upravnik ne moe biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u
okviru odredaba ovog zakona.
lan 111.
Privremeni upravnik banke ima pravo neogranienog pristupa i kontrole svih poslovnih prostorija banke,
finansijske aktive, raunovodstvenih i drugih evidencija, i ostale aktive banke i njenih supsidijarnih lica.
Privremeni upravnik je duan odmah po prijemu odluke o imenovanju preduzeti mjere zatite i sprijeavanja
otuenja ili zloupotrebe aktive i dokumentacije banke i njenih supsidijarnih lica.
U preduzimanju mjera iz svoje nadlenosti Agencija i privremeni upravnik ovlaeni su da trae pomo nadlenih
organa unutranjih poslova i drugih organa.
Prethodni lanovi uprave i druga lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima banke duni su privremenom
upravniku omoguiti pristup cjelokupnoj dokumentaciji banke, te dati sva obrazloenja ili dodatne informacije o
poslovanju banke.
Svi zaposleni u banci duni su saraivati sa privremenim upravnikom.
lan 112.
Privremeni upravnik je ovlaen i odgovoran za zatitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i
donoenje odluke o nastavku poslovanja banke.
U toku mandata privremenog upravnika banke, sva ovlaenja nadzornog odbora, odbora za reviziju i uprave
banke za donoenje odluka ili preduzimanje aktivnosti prestaju.
Privremeni upravnik ima sva ovlaenja nadzornog odbora, odbora za reviziju i uprave, u skladu sa rjeenjem
Agencije o njegovom imenovanju.
Privremeni upravnik moe odmah da ukine sva ovlaenja predstavnicima banaka u nadzornim odborima i upravi
i skuptini supsidijarnih lica banke i u svim vlasnikim udjelima banke, i ostvaruje direktno ili putem zastupnika
sva ovlaenja takvih predstavnika.
Privremeni upravnik ovlaen je da:
1. vri prodaju imovine i otkup obaveza banke, s ciljem ouvanja odgovarajue vrijednosti banke ili zatite
interesa deponenata i drugih kreditora banke;
2. uz prethodnu saglasnost Agencije privremeno obustavi ispunjenje odreenih obaveza banke, a u toku
privremene obustave ispunjenja obaveza banke:
a) imovina banke ne moe biti predmet izvrenja, niti se prema banci mogu podnositi tube sa imovinsko-pravnim
zahtjevima, a svi postupci koji su u vezi s tim i koji su protiv banke prekidaju se,
b) banka ne moe preuzimati nove obaveze, osim obaveza koje su neposredno povezane sa nesmetanim
sprovoenjem privremene uprave i

v) ne mogu se protiv banke, privremenih upravnika i Agencije podnositi tube koje proizlaze iz poslovanja banke
ili privremene obustave ispunjenja obaveza banke po saglasnostima Agencije iz ove take.
Privremena obustava ispunjenja obaveza moe se vriti i trajati do donoenja odluke Agencije o izvjetaju
privremenog upravnika iz lana 113. ovog zakona;
3. donosi odluke o otputanju, degradiranju, suspenziji i rasporeivanju zaposlenih u banci, te odluuje o platama
zaposlenih, ako ocijeni da je to potrebno;
4. suspenduje prikupljanje depozita;
5. zakljuuje i potpisuje ugovore i preuzima obaveze u ime i za raun banke;
6. podnosi i ulae zahtjeve i tube u ime i za raun banke, te zastupa banku u sudskom i upravnom postupku;
7. obustavi sve isplate lanovima nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju i akcionarima banke i za taj
period se ne obraunava kamata;
8. izvri isplate depozita fizikih osoba u okviru sredstava koja su na raspolaganju i na pro rata osnovi ako je
primjenljivo;
U zavisnosti od toga kolike su rezerve za prioritete iz lana 119. taka 1. i 2. ovog zakona, najvei iznos koji se
isplauje fizikom licu bie ukupan iznos svih njegovih depozita, umanjen za bilo koji zakonski ili ugovorni dug koji
banci duguje fiziko lice ili iznos u skladu sa propisima kojima se ureuje osiguranje depozita u bankama, tj. iznos
koji je manji od ta dva.
Depoziti nee obuhvatiti sredstva koja su poloena na bilo kojem raunu ije vlasnitvo nije transparentno ili bilo
koji depozit koji nije uplaen na ime ili sredstva koja se uvaju u sefu banke. Isto tako nee biti obuhvaena
sredstva, krediti ili bilo koja druga transakcija za koju su fizikom licu isplaene kamate, bez obzira da li
preferencijalne ili druge vrste i/ili bilo koje druge finansijske olakice od strane banke koje su mogle doprinijeti
pogoranju finansijskog stanja banke.
lanovi nadzornog odbora banke, uprave banke, akcionari s ueem od najmanje pet (5) u osnovnom kapitalu
banke i lica nadlena za sprovoenje zakonom propisane revizije i kontrole knjigovodstvene dokumentacije banke
nemaju pravo na bilo kakvu isplatu.
lanovi ue porodice, srodnici lica iz prethodne reenice po krvi i po tazbini do treeg stepena, kao i trea lica
koja postupaju u ime tih lica takoe nemaju pravo na bilo kakvu isplatu;
9. moe da isplati, uz odobrenje Agencije, depozite pravnih lica i ostalih deponenata na pro rata osnovi nakon
plaanja i rezervisanja sredstava za vee prioritete i rezervisanja sredstava za poslovanje i trokove. Privremeni
upravnik postupa u skladu sa ostalim uslovima utvrenim u taki 8. ovog lana;
10. Agenciji podnese zahtjev za izdavanje rjeenja svim bankama na podruju Republike Srpske za obustavu
isplata sa rauna koje neuredni dunici banke pod privremenom upravom i/ili garanti tih dunika i njihova
povezana lica imaju u drugim bankama sve dok te obaveze ne izmire;
11. svi transferi obinih i prioritetnih akcija ukljuujui prodaju, prenos prava ili zaloge zahtijevaju prethodno
pismeno odobrenje privremenog upravnika i Agencije.
Privremeni upravnik moe da sazove skuptinu banke po hitnom postupku, najkasnije u roku od osam dana od
dana podnoenja zahtjeva za sazivanje skuptine, sa utvrenim dnevnim redom i prijedlogom za donoenje
odreenih odluka. Ako skuptina banke ne bude odrana ili skuptina banke ne donese predloene odluke
privremenog upravnika, odluke koje se odnose na realizaciju predloenih mjera iz lana 113. stav 2. t. 2, 3. i 4.
ovog zakona moe donijeti privremeni upravnik uz saglasnost Agencije. Ove odluke imaju isto pravno dejstvo kao
i odluke skuptine banke.
Odluka Agencije iz stava 5. taka 10. ovog lana, izvrava se prije svakog drugog naloga za isplatu i prije svakog
drugog osnova za naplatu utvrenog u drugim zakonima.
Privremeni upravnik moe odreena ovlaenja prenijeti na druga lica.
Privremeni upravnik duan je sprovoditi zakone i propise i naloge Agencije.
Ako za vrijeme trajanja postupka privremene uprave banka prenosi ugovore o depozitu ili ugovore o kreditu na
drugu banku, takav prenos moe se vriti bez prethodne saglasnosti druge ugovorne strane iz ugovora koji se
prenosi.
lan 113.
Privremeni upravnik je duan da saini pismeni izvjetaj o finansijskom stanju i perspektivi banke, sa projekcijom
bilansa stanja i dokumentovanim pretpostavkama na osnovu kojih je analiza uraena, ukljuujui podatke koji se
odnose na kamatne stope i mjere za poboljanje aktive, trokove odravanja aktive i nepredviene obaveze, i
dostaviti Agenciji u roku od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom Agencije nije utvren krai rok.
Privremeni upravnik u izvjetaju iz stava 1. ovog lana predlae jednu ili vie slijedeih mjera:
1. ukidanje dozvole za rad i likvidaciju banke, s procjenom iznosa aktive koja e biti realizovana u likvidaciji
banke,
2. sanaciju banke, ukljuujui i poveanje kapitala banke do propisanog minimuma, u skladu sa zakonom i
propisima Agencije,
3. prodaju dijelova imovine i/ili otkup obaveza banke, odnosno prodaju banke,
4. spajanje ili pripajanje banke sa drugom bankom i
5. oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka steaja i imenovanje steajnog upravnika kod nadlenog
suda, ako nisu ispunjeni uslovi za pokretanje i voenje likvidacionog postupka.
Uz izvjetaj iz stava 1. ovog lana, privremeni upravnik Agenciji dostavlja i plan aktivnosti, koji su akcionari banke
duni da saine u vezi sa sprovoenjem neophodnih mjera za otklanjanje nepravilnosti u poslovanju banke i
poboljanjem njenog finansijskog stanja, sa utvrenim rokovima za sprovoenje tih aktivnosti.
Privremeni upravnik duan je redovno i na zahtjev Agencije, a najmanje jednom mjeseno, izvjetavati Agenciju o

poslovanju banke pod privremenom upravom o njenom finansijskom stanju, kao i o sprovoenju plana sanacije
banke, odnosno bez odlaganja obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje mogu uticati na pogoranje
finansijskog stanja banke.
Privremeni upravnik duan je na kraju mandata da saini i dostavi Agenciji zavrni izvjetaj o toku postupka
privremene uprave i njenom okonanju, sa obrazloenjem realizovanih mjera postupka privremene uprave.
lan 114.
Ukoliko privremeni upravnik u svom izvjetaju ne predloi jednu od mjera iz lana 113. stav 2. take 2-4. ovog
zakona, Agencija je duna donijeti odluku o konanom ukidanju dozvole za rad i likvidaciji banke, u roku od 30
dana od dana prijema izvjetaja privremenog upravnika.
Prilikom odluivanja o planu mjera predloenom u izvjetaju privremenog upravnika, Agencija je duna cijeniti i
potrebu zatite interesa deponenata i ostalih povjerilaca banke, te utvrditi postojanje realnih pretpostavki da se
predloeni plan uspjeno sprovede u periodu trajanja postupka privremene uprave.
Agencija moe izmijeniti ili dopuniti plan predloen od privremenog upravnika, prilikom usvajanja izvjetaja ili
tokom sprovoenja plana.
Kada na osnovu izvjetaja privremenog upravnika ukine dozvolu za rad i donese odluku o likvidaciji banke,
uzimajui u obzir aktivu i pasivu banke, Agencija moe po sopstvenoj procjeni:
1. imenovati likvidacionog upravnika, u skladu sa lanom 116. ovog zakona, i u sluaju kada visina obaveza ne
prelazi vrijednost aktive banke, koji e izvrtiti likvidaciju aktive pod najpovoljnijim uslovima koje moe postii uz
saglasnost Agencije i iz ostvarenih sredstava izvriti isplatu obaveza po redoslijedu prioriteta iz lana 119. ovog
zakona. Za preostali dio aktive i obaveza, koji eventualno ne moe likvidirati u razumnom vremenskom roku
prema diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog likvidacionog upravnika Agencije moe podnijeti nadlenom sudu
zahtjev za pokretanje postupka steaja, ili
2. odmah podnijeti nadlenom sudu zahtjev za pokretanje postupka steaja i imenovanja steajnog upravnika
banke.
Izuzetno od odredaba zakona kojim se ureuje prinudno poravnanje, steaj i likvidacija pravnih lica, samo
Agencija moe podnijeti zahtjev za pokretanje postupka steaja banke.
lan 115.
Donoenjem odluke o likvidaciji banke prekidaju se svi upravni postupci i sudski postupci u kojima je banka
tuena dok likvidacioni upravnik ne donese odluku o priznavanju ili nepriznavanju potraivanja tuitelja, a izvrni
postupci protiv banke se obustavljaju.
lan 116.
Ovlaenja privremenog upravnika banke prestaju:
1. rjeenjem Agencije, ili istekom mandata utvrenog rjeenjem o imenovanju ili kasnijim rjeenjem o produenju
prvobitnog mandata,
2. rjeenjem Agencije o ukidanju bankarske dozvole i likvidacije banke,
3. rjeenjem Agencije o imenovanju likvidacionog upravnika banke, ili
4. rjeenjem nadlenog suda o imenovanju steajnog upravnika.
lan 117.
(1) Ako na osnovu izvjetaja privremenog upravnika odlui da banku proda, pripoji drugoj banci ili likvidira,
Agencija moe imenovati likvidacionog upravnika za sprovoenje te odluke.
(1a) Agencija moe donijeti odluku o pokretanju postupka likvidacije banke u sljedeim sluajevima:
1. ako na osnovu izvjetaja privremenog upravnika ocijeni da se privremenom upravom finansijsko stanje banke
ne moe poboljati tako da banka ispuni i odrava minimalne uslove kapitala i stopu adekvatnosti kapitala,
propisane ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje steajnog postupka,
2. ako na osnovu izvjetaja privremenog upravnika ocijeni da se pod privremenom upravom, u utvrenom trajanju
privremene uprave, finansijsko stanje nije poboljalo tako da banka ne ispunjava minimalne uslove kapitala i
stopu adekvatnosti kapitala, propisane ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje steajnog postupka,
3. ako je banci oduzeta dozvola za rad i
4. ako ocijeni da bi sprovoenje dobrovoljne likvidacije moglo prouzrokovati tetu povjeriocima banke.
(1b) Istovremeno sa donoenjem rjeenja o imenovanju likvidacionog upravnika Agencija donosi rjeenje o
oduzimanju dozvole za rad banke.
(2) Likvidacionog upravnika banke Agencija imenuje rjeenjem, u kojem navodi i razloge imenovanja, u skladu sa
stavom 1. ovog lana, utvruje naknadu za rad likvidacionog upravnika, koja pada na teret banke.
(3) Za likvidacionog upravnika moe biti imenovano samo lice koje ispunjava uslove za imenovanje privremenog
upravnika, a isto lice koje je vrilo dunost privremenog upravnika u banci moe obavljati dunost likvidacionog
upravnika u toj banci.
(4) Rjeenje o imenovanju, razrjeenju ili produetku mandata likvidacionog upravnika banke Agencija bez
odlaganja dostavlja likvidacionom upravniku i banci u kojoj je imenovan, Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne
i Hercegovine i Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, objavljuje u "Slubenom glasniku Republike
Srpske", i upisuje u registar banaka iz lana 18. ovog zakona i sudski registar kod nadlenog suda.
(5) Danom imenovanja likvidacionog upravnika prestaju sva ovlaenja, nadlenosti i vlasnika prava lanova
nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju i akcionara banke.
(5a) Tokom postupka likvidacije ovlaenja nadzornog odbora i skuptine akcionara banke prenose se na

Agenciju.
(6) Likvidacioni upravnik je u roku od sedam dana od dana prijema rjeenja o imenovanju duan da u najmanje tri
dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Republike Srpske i najmanje jednom u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Distriktu Brko izda obavjetenje da su svi povjerioci duni da likvidacionom upravniku prijave sva svoja
potraivanja prema banci u roku od 60 dana od dana izdavanja prve obavijesti.
(7) U roku od 30 dana nakon prve objave likvidacioni upravnik je duan da objavi drugo obavjetenje povjeriocima
u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Republike Srpske i najmanje jednom u Federaciji Bosne i
Hercegovine i Distriktu Brko.
(8) Svi povjerioci su duni da likvidacionom upravniku prijave svoja potraivanja prema banci u roku od 60 dana
od dana prve objave.
(9) Likvidacioni upravnik ima apsolutni imunitet i zatien je od bilo kakve line ili slubene odgovornosti za
preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili donoenje odluka u okviru njegovih nadlenosti kao likvidacionog
upravnika. Likvidacioni upravnik ne moe biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u
okviru odredaba ovog zakona.
(10) Prebijanja potraivanja s dugovanjima banke mogua su samo uz pridravanje redoslijeda prioriteta iz lana
119. ovog zakona.
(11) Likvidacioni upravnik duan je postupati u skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije, i za obavanje
svojih ovlaenja i odgovornosti odgovoran je Agenciji.
(11a) Likvidacioni upravnik duan je da redovno i na zahtjev Agencije izvjetava Agenciju o sprovoenju postupka
likvidacije, odnosno da bez odlaganja obavijesti Agenciju da su ispunjeni uslovi za otvaranje steaja banke.
(11b) Likvidacioni upravnik duan je na kraju mandata da saini i dostavi Agenciji zavrni izvjetaj o toku
likvidacije i njenom okonanju, sa obrazloenjem realizovanih mjera u postupku likvidacije.
(12) Likvidacioni upravnik banke, osim ovlaenja privremenog upravnika iz lana 112. ovog zakona, ima
ovlaenja da:
1. proda imovinu i otkupljuje obaveze banke, djelimino ili u cjelini,
2. proda banku ili je pripoji drugoj banci, uz saglasnost Agencije,
3. likvidira banku i u tom postupku odluuje o osnovanosti i isplati obaveza banke.
(13) Postupak utvrivanja potraivanja i raspodjele aktive i pasive prilikom likvidacije banke ureuje se propisima
Agencije.
(14) Tokom sprovoenja plana prodaje banke ili njenog pripajanja drugoj banci, likvidacioni upravnik podnosi
Agenciji izvjetaj o realizaciji plana, najmanje jednom tromjeseno.
(15) Tokom sprovoenja plana prodaje banke ili njenog pripajanja drugoj banci, Agencija moe uz pribavljeno
miljenje likvidacionog upravnika, obustaviti taj postupak i donijeti odluku o likvidaciji banke.
lan 118.
Na prijedlog privremenog upravnika ili likvidacionog upravnika, Agencija moe depozite u banci i druge obaveze
banke proglasiti djelimino ili potpuno blokiranim.
Odluku iz stava 1. ovog lana Agencija donosi iskljuivo radi pravilnog i potpunog sprovoenja plana privremenog
upravnika, odnosno funkcija likvidacionog upravnika, koji je ovlaen i duan takvu odluku sprovoditi na nain
kojim se obezbjeuje maksimalna zatita vrijednosti depozita i sredstava u banci.
lan 119.
(1) U procesu likvidacije ili steaja, isplata obaveza vri se po slijedeem redoslijedu prioriteta:
1. dugovi banke po osnovu zajmova datih banci ili drugih obaveza banke stvorenih tokom privremene uprave ili
postupka likvidacije banke, u skladu sa ovim zakonom,
1a. potraivanja radnika iz radnog odnosa nastala do dana otvaranja likvidacionog postupka, kao i ostale
naknade u skladu sa propisima i kolektivnim ugovorom,
2. potraivanja osiguranih kreditora do vrijednosti njihovog osiguranja,
3. potraivanja Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine za naknadu isplaenih depozita fizikim i
pravnim licima najvie do iznosa u skladu sa propisima kojima se ureuje osiguranje depozita u bankama,
4. depoziti fizikih i pravnih lica najvie do iznosa u skladu sa propisima kojima se ureuje osiguranje depozita u
bankama deponentu, a koji nisu na drugi nain isplaeni od strane Agencije za osiguranje depozita Bosne i
Hercegovine u skladu sa takom 3. ovog lana,
5. ostali depoziti, ukljuujui depozite fizikih lica iznad iznosa u skladu sa propisima kojima se ureuje osiguranje
depozita u bankama po deponentu, a koji nisu isplaeni u skladu sa takom 4. ovog lana,
6. neaktivni rauni,
6a. potraivanja povjerilaca koji nisu akcionari banke,
6b. potraivanja vlasnika subordiniranog duga,
7. potraivanja ostalih kreditora,
8. potraivanja vlasnika prioritetnih akcija,
9. potraivanja vlasnika obinih akcija.
(2) U postupku iz stava 1. ovog lana isplata bilo kakvih obaveza banke prema lanovima nadzornog odbora,
uprave, odbora za reviziju, akcionarima banke sa najmanje 5% udjela, povezanim licima i povezanim bankama se
suspenduje sve dok u potpunosti ne budu isplaene obaveze prema drugim licima povjeriocima banke.
(2a) Isplata obaveza banke u postupku likvidacije vri se u skladu sa planom likvidacije koji je sastavni dio
likvidacionog bilansa stanja i finansijskog izvjetaja koji je sainio likvidacioni upravnik i na koji je saglasnost dala
Agencija.

(3) Trea lica koja djeluju u ime fizikih i pravnih lica navedenih u prethodnom stavu kao i lanovi ue porodice,
srodnici lica iz prethodnog stava po krvi i po tazbini do treeg stepena, takoe nemaju pravo na isplatu dok se svi
ostali povjerioci banke ne isplate u potpunosti.
lan 119a.
Postupak steaja i likvidacije banke sprovodi se u skladu sa propisima kojim se ureuju ovi postupci, ako
drugaije nije ureeno ovim zakonom.
X - OBAVEZE I ODGOVORNE STRANE
lan 120.
Prodaju imovine, otkup obaveza, ili raspodjelu aktive i pasive, odnosno prodaju ili pripajanje banke, privremeni
upravnik ili likvidacioni upravnik duan je sprovesti tako da:
1. postigne maksimalnu cijenu takvom prodajom ili raspodjelom, radi zatite deponenata i ostalih povjerilaca
banke,
2. osigura ravnopravnost moguih kupaca ili partnera za pripajanje,
3. onemogui bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda.
lan 121.
Banka se u sudskom postupku moe proglasiti odgovornom, pojedinano ili solidarno sa ostalim bankama ili
privrednim subjektima za obaveze banke ili privrednog subjekta koje je plateno nesposobno ili je pod steajem, s
tim da postoje dokazi da se banka i privredni subjekti nalaze u okolnostima povezanog upravljanja.
Povezano upravljanje moe proizai iz sporazuma izmeu banke i/ili privrednih subjekata ili iz njihovih
podzakonskih akata ili kada se u sastavu nadzornih odbora nalazi veina istih lica, ili lica povezanih sa bankom u
skladu sa lanom 100. ovog zakona, ili je veina akcija u posjedu istih lica.
lan 122.
Akcionar banke odgovara za obaveze banke do visine svog udjela.
Izuzetno od odredbi stava 1. ovog lana, kad je nad bankom otvoren steaj ili je banka nesolventna, akcionari
banke, lanovi uprave i nadzornog odbora banke i druga pravna ili fizika lica, ako su faktiki imala neposredan ili
posredan bitan uticaj na poslovanje banke ili kontrolu nad bankom, odgovaraju, pojedinano ili solidarno, za
obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u sluajevima:
- kad je banka koriena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima banke utvrenim zakonom, ili
- kad se nije pravila razlika izmeu imovine banke i line imovine gore navedenih lica, ili
- kad je banka poslovala s ciljem prevare povjerioca ili protiv interesa povjerioca, ili
- kad je uzrok steaja ili nesolventnosti banke namjerno loe rukovoenje ili krajnja nepanja pri rukovoenju
bankom.
XI - KAZNENE ODREDBE
lan 123.
Novanom kaznom od 200.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice ako u svoje ime i za svoj raun prima ili
omogui primanje depozita u novcu i daje kredite bez dozvole Agencije, protivno odredbi lana 2. Zakona.
Novanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM kaznie se za prekraj banka, odnosno drugo pravno lice ako:
1. u svom nazivu koristi rije suprotno odredbama lana 2. stav 3. Zakona,
2. direktno ili indirektno prikuplja depozite na nain iz lana 3. Zakona,
3. nastavi da obavlja bankarsku djelatnost protivno zabrani iz lana 21. stav 4. Zakona,
4. ne likvidira svoju aktivu i ne isplati svoje obaveze u skladu sa odredbama lana 21. stav 4. Zakona,
5. ne odrava uplaeni akcionarski kapital i neto kapital u skladu sa odredbama lana 22. Zakona,
6. bez odobrenja Agencije prekorai ogranienja iz lana 23. stav 1. Zakona,
7. bez dozvole Agencije investira suprotno odredbama lana 24. Zakona,
8. bez saglasnosti Agencije preduzima radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja ili podjele banke suprotno odredbi
lana 28. stav 1. i stavlja u primjenu izmjene i dopune statuta protivno odredbama lana 32. stav 3. Zakona,
9. imenuje predsjednika i lanove nadzornog odbora, direktora i lanove uprave suprotno odredbama lana 80.
Zakona,
10. postupa suprotno odredbama lana 83. Zakona,
11. svoje poslovanje obavlja suprotno odredbi lana 86. Zakona,
12. ulazi u transakcije ili uestvuje u djelatnosti koje predstavljaju nelojalnu konkurenciju iz lana 88. Zakona,
13. ne pridrava se ogranienja u poslovanju iz l. 90, 91, 95. i 96. i ne dostavlja izvjetaje iz lana 94. Zakona,
14. ne uva dokumentaciju i evidenciju o obavljenim transakcijama u skladu sa odredbama lana 97. Zakona,
15. optim uslovima poslovanja i drugim internim aktima ne obezbijedi primjenu propisa, dobrih poslovnih obiaja
i prema korisniku ne primjenjuje naela propisana u lanu 98a. ovog zakona,
16. opte uslove poslovanja ne oglaava na jasan i razumljiv nain i reprezentativnim primjerom ne prui
korisniku prikazane standardne podatke na nain i u roku iz lana 98v. ovog zakona,
17. pri oglaavanju koristi netane i neistinite podatke koji mogu stvoriti pogrenu predstavu i dovesti u zabludu
korisnika i navesti ga na donoenje odluke koju u drugaijim okolnostima ne bi donio iz lana 98g. stav 1. ovog
zakona,

18. pri oglaavanju koristi izraze kojima se usluga oznaava besplatnom ili sline izraze ako je odobrenje
korienja te usluge uslovljeno zakljuenjem drugog ugovora ili je uslovljeno bilo im to predstavlja troak ili
stvara drugu obavezu za korisnika (lan 98g. stav 2),
19. u pregovarakoj fazi ne informie korisnika o uslovima i svim bitnim karakteristikama usluge posredstvom
standardnog informacionog lista, u pisanoj formi ili elektronskom obliku, koji sadri elemente iz lana 98d. stav 1.
ovog zakona,
20. u standardnom informacionom listu sve podatke i informacije ne prikae jednakom veliinom slova i na
jednako uoljiv nain (lan 98d. stav 2.),
21. korisniku prije zakljuivanja ugovora ne predoi sve informacije o usluzi i ne uini dostupnim sve bitne uslove i
elemente ugovora i na njegov zahtjev, bez naknade, ne preda nacrt ugovora, radi razmatranja izvan prostorija
banke u predvienom roku (lan 98. stav 2.),
22. ne obezbijedi obuku zaposlenih koji su angaovani na poslovima prodaje usluga ili pruanju savjeta
korisnicima (lan 98e.),
23. ugovor ne saini u pisanoj formi ili elektronskom obliku i primjerak ugovora ne dostavi svakoj ugovornoj strani
(lan 98. stav 1.),
24. na odgovarajuem mjestu u poslovnim prostorijama javno ne objavi i korisniku ne uini dostupnim podatke o
kretanju vrijednosti ugovorenih promjenljivih elemenata koji utiu na visinu promjenljive kamatne stope (lan 98j.
stav 5.),
25. efektivnu kamatnu stopu ne obraunava i ne iskazuje na jedinstveno propisan nain i uini je dostupnom
javnosti i korisnicima (lan 98j. stav 7.),
26. postojanje obaveze i uslove za zakljuenje ugovora o sporednim uslugama ne iskae na jasan, saet i vidljiv
nain, zajedno sa iskazivanjem efektivne kamatne stope i korisnika uslovljava izborom davaoca sporedne usluge
(lan 98k. stav 1.),
27. trokove otvaranja, odravanja i evidentiranja transakcija po raunima koji proizlaze iz korienja ugovorene
usluge ne predoi korisniku u pregovarakoj fazi i ne ukljui u obraun ukupnih trokova usluge kroz efektivnu
kamatnu stopu (lan 98k. stav 3.),
28. prije zakljuenja ugovora o kreditu meusobno ne informie i upozna korisnika, jemca ili drugo lice koje lino
obezbjeuje ispunjenje obaveze sa dokumentacijom i podacima pribavljenim u postupku procjene kreditne
sposobnosti korisnika (lan 98l. stav 2.),
29. druga lica ne upozna sa injenicom da jedno lice nije saglasno da se dobijeni podaci i dokumentacija za
procjenu kreditne sposobnosti saopte drugim licima (lan 98l. stav 3.),
30. u pregovarakoj fazi ne upozna jemca sa predmetom jemenja, oblikom jemstva koji se ugovorom zahtijeva,
obimom jemeve odgovornosti, kao i ne predoi sve informacije i bitne elemente ugovora i na njegov zahtjev, bez
naknade, preda nacrt ugovora radi razmatranja izvan prostorija banke (lan 98lj. stav 1.),
31. bez prethodne saglasnosti jemca u pisanoj formi izmijeni obavezne elemente ugovora kojima se poveava
obim jemeve odgovornosti (lan 98lj. stav 3.),
32. pri zakljuenju ugovora o kreditu, odnosno ugovora o novanom depozitu korisniku ne urui jedan primjerak
plana otplate kredita, odnosno isplate depozita, koji se smatraju sastavnim dijelovima ovih ugovora (lan 98m.
stav 4. i lan 98. stav 3.),
33. ugovori i od korisnika naplati naknadu kao odustanicu za sluaj odustanka korisnika od ugovora o kreditu
(lan 98nj. stav 5.),
34. kod ugovora koji je obezbijeen hipotekom, kao i kod ugovora iji je predmet kupovina, odnosno finansiranje
nepokretnosti, ugovori i od korisnika naplati naknadu veu od stvarnih trokova nastalih zakljuenjem ugovora
(lan 98nj. stav 6.),
35. na dospjelu, a neizmirenu obavezu ne primjenjuje pravila o kamati koja se primjenjuju u sluaju dunikovog
kanjenja u izmirenju obaveza, propisana zakonom kojim se ureuju obligacioni odnosi (lan 98p. stav 1.),
36. korisniku na ugovoreni nain, a najmanje jednom godinje, bez naknade, ne dostavi pisani izvod o stanju
njegovog kreditnog zaduenja i podatke propisane lanom 98r. stav 1. ovog zakona,
37. u sluaju automatskog produavanja oroenja novanog depozita u propisanom roku ne obavijesti korisnika o
novim uslovima i ne postupi u skladu sa lanom 98. stav 4. ovog zakona,
38. kod ugovora o revolving kreditu ne postupi u skladu sa lanom 98u. ovog zakona,
39. korisniku u svakom trenutku ne omogui da prijavi gubitak, krau ili transakciju izvrenu neovlaenim
korienjem platne kartice, odnosno podataka sa platne kartice ili ne omogui da zahtijeva blokadu njene dalje
upotrebe (lan 98h. stav 5.),
40. obavlja transakcije sa povezanim licima suprotno odredbama lana 100. Zakona,
41. u postupku kontrole banka ne sarauje sa Agencijom u skladu sa odredbama lana 106. Zakona,
42. ne izvri nalog iz rjeenja Agencije izdat na osnovu lana 125. Zakona i
43. ne postupi na nain propisan lanom 129a. ovog zakona.
Za prekraje iz stava 2. ovog lana kaznie se i odgovorno lice i lice koje je uinilo prekraj u banci, odnosno
drugom pravnom licu novanom kaznom od 3.000 KM do 20.000 KM.
lan 123a.
Novanom kaznom od 10.000 KM do 50.000 KM kaznie se za prekraj banka, odnosno drugo pravno lice ako:
1. svoje aktivnosti ne obavlja u skladu sa internim aktima iz lana 32. Zakona,
2. za dosije Agencije ne dostavlja potrebna akta u skladu sa lanom 32. stav 2. Zakona,
3. nadzorni odbor, uprava i lanovi njihove ue porodice koji sa njima ive u zajednikom domainstvu ne priloe
potpisanu izjavu o svom stanju u skladu sa odredbama lana 82. Zakona,

4. osnuje dio banke suprotno odredbama lana 84. Zakona,

5. postupa suprotno odredbi lana 89. Zakona,
6. ugovori sadre upuujuu normu na poslovnu politiku kada su u pitanju oni elementi koji su ovim zakonom
predvieni kao obavezni elementi ugovora (lan 98. stav 6.),
7. postupa suprotno obavezi utvrenoj lanom 98. stav 7. ovog zakona,
8. ugovori o kreditu, novanom depozitu, ulogu na tednju, otvaranju i voenju tekueg rauna, dozvoljenom
prekoraenju rauna, korienju platne kartice ne sadre propisane obavezne elemente navedene u lanu 98z,
lanu 98m. stav 1, lanu 98. stav 1. i lanu 98h. stav 1. ovog zakona,
9. ne izvri obaveze predviene lanom 98i. ovog zakona,
10. promjenljivu kamatnu stopu ugovori suprotno lanu 98j. st. 3. i 4. ovog zakona,
11. prije zakljuenja ugovora o jemstvu ne pribavi primjerak ugovora o davanju jemstva, zakljuenog u pisanoj
formi izmeu korisnika i jemaca (lan 98lj. stav 2.),
12. promjenu vrijednosti kamata, naknada i drugih trokova koji su promjenljivi ne zasniva na elementima
ugovorenim u skladu sa odredbama ovog zakona, koji se javno objavljuju (lan 98n. stav 1.),
13. izmjenu promjenljive kamatne stope vri u rokovima drugaijim od ugovorenih i na nain suprotan lanu 98n.
stav 2. ovog zakona,
14. korisniku ne omogui da otplatu kredita vri po istom tipu kursa koji je primijenjen pri isplati kredita (lan 98n.
stav 3),
15. na poloeni namjenski depozit radi dobijanja kredita ne primijeni isti metod obrauna kamate na depozit koji je
primijenjen na obraun kamate na kredit (lan 98n. stav 4),
16. korisniku stavi na raspolaganje kreditna sredstva prije isteka roka definisanog lanom 98nj. stav 1. ovog
zakona,
17. u sluaju prijevremene otplate kredita korisniku koji je o tome unaprijed obavijestio banku ne umanji ukupne
trokove kredita za iznos propisan u lanu 98o. stav 1. ovog zakona,
18. od korisnika naplati naknadu za prijevremenu otplatu kredita u sluajevima iz lana 98o. stav 3. ovog zakona,
19. od korisnika za prijevremenu otplatu kredita naplati veu naknadu od propisane u lanu 98o. stav 4. ovog
zakona,
20. korisnika ne obavijesti o izmjeni ugovorene promjenljive kamatne stope prije poetka njene primjene i ne
navede datum od kada se ona primjenjuje (lan 98r. stav 2.),
21. uz obavjetenje o izmjeni promjenljive kamatne stope besplatno ne dostavi izmijenjeni plan otplate kredita
(lan 98r. stav 3.),
22. izvri prenos potraivanja iz ugovora o kreditu drugoj banci ili finansijskoj organizaciji koja ima dozvolu
Agencije - prijemniku i dovede korisnika u nepovoljniji poloaj i izloi ga dodatnim trokovima i o tome ne
obavijesti korisnika (lan 98s. st. 1. i 2.),
23. uslovljavanjem i ugovaravanjem svoje prethodne saglasnosti ograniava prenos prava iz ugovora o kreditu na
jemca ili drugo lice iz lana 98s. stav 3. ovog zakona,
24. korisnika izdavanjem i dostavljanjem izvoda ne obavjetava o podacima i stanju tekueg rauna po kojem je
ugovoren kredit, primijenjenim kamatnim stopama i promjenama kamatnih stopa prije njihove primjene, u skladu
sa lanom 98f. st. 1. i 2. ovog zakona,
25. korisniku rauna ne omogui da bez naplate posebne naknade podigne sredstva sa svog rauna u visini
raspoloivih sredstava (lan 98f. stav 3.),
26. korisniku rauna naplati naknadu za gaenje rauna (lan 98f. stav 4.),
27. korisniku naplati naknadu za gaenje platne kartice (lan 98h. stav 6.),
28. ugovori o ostalim uslugama nisu sainjeni u skladu sa lanom 98c. ovog zakona,
29. ne dostavlja Agenciji propisane mjesene izvjetaje (lan 101. stav 8.),
30. ne imenuje vanjskog revizora u skladu sa odredbama lana 104. Zakona i
31. ne dostavi Agenciji finansijski izvjetaj i izvjetaj vanjskog revizora ili ako ne objavi finansijske informacije u
skladu sa l. 105. i 106. Zakona.
Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice i lice koje je uinilo prekraj u banci, odnosno
drugom pravnom licu novanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM.
lan 124.
Prekrajni postupak pokree se i vodi u skladu sa propisima kojima se ureuje prekrajni postupak.
Utvrivanje odgovornosti i izricanje mjera u skladu sa ovim zakonom ne iskljuuje utvrivanje odgovornosti i
izricanje mjera utvrenih drugim zakonima.
lan 125.
Agencija za svaki sluaj pojedinano odreuje mjere koje su odreene ovim lanom.
Agencija moe preduzeti jednu ili vie mjera iz ovog lana prema banci ili lanovima njenog nadzornog odbora,
uprave, radnicima banke, licima koja imaju znaajan vlasniki interes ili povezanim licima:
1. izdati pismeno upozorenje,
2. zahtijevati od nadzornog odbora da sazove ili sazvati skuptinu akcionara u cilju razmatranja sanacionih mjera i
donoenja odgovarajuih odluka,
3. izdati pismeni nalog:
a) kojim se nalae da banka prestane i da se uzdri od prekraja ovog zakona i propisa Agencije, te preduzimanje
mjera za sanaciju, ili
b) u cilju nametanja posebnih zahtjeva za oprezno poslovanje koji se razlikuju od onih koji se inae primjenjuju za

datu banku,
4. izdati pismeni nalog koji sadri upute u vezi kamatne stope, roka dospijea ili drugih uslova koji se primjenjuju
na bilo koji vid finansiranja koji je banka izvrila ili primila (ukljuujui i depozite), ili koji se odnose na neoekivane
obaveze banke,
5. izrei novane kazne u skladu sa ovim zakonom,
6. izdati pismeni nalog o privremenoj suspenziji lanova nadzornog odbora, uprave, ili radnika banke kada:
a) utvrdi da su takva lica napravila jedan od prekraja koji su navedeni u lanu 123. ovog zakona ili
b) ako takva lica ne ispunjavaju uslove u pogledu kvalifikacije, iskustva ili drugim uslovima koji su odreeni
propisom Agencije,
7. izdati pismeni nalog kojim se zabranjuje da jedno ili vie lica koja posjeduju znaajan vlasniki interes u banci
imaju pravo glasa ili kojim se od takvih lica trai da prodaju ili rasprodaju ukupan ili bilo koji dio njihovih vlasnikih
prava u banci, u skladu sa zakonom i u vremenskom periodu koji se odredi nalogom, kada:
a) Agencija utvrdi da su takva lica namjerno ili grubo poinila jedan od prekraja koji su navedeni u lanu 123.
ovog zakona,
b) Agencija doe do saznanja koja opravdavaju odbijanje izdavanja odobrenja za sticanje ili poveanje znaajnog
vlasnikog interesa ili
c) je znaajan vlasniki interes steen ili povean bez prethodnog odobrenja Agencije,
8. odrediti dodatne uslove za bankarsku dozvolu u obimu koji je potreban da se ispravi uinjeni prekraj,
9. imenovati savjetnika za banku, sa ovlaenjima koje odredi Agencija,
10. imenovati vanjskog revizora na troak banke kako bi on izveo finansijsku i operativnu reviziju pod uslovima
koje je postavila Agencija,
11. imenovati privremenog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona,
12. ukinuti banci bankarsku dozvolu.
U sluaju da Agencija odlui da preduzme mjere propisane takama 3, 9, 11, i 12 prethodnog stava o tome e
obavijestiti Agenciju za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine.
U sluaju da Agencija izda nalog za prodaju svih ili dijela obinih i prioritetnih akcija, potencijalni kupac mora prvo
dobiti odobrenje od Agencije.
Ako je lice na koje se odnosi stav 2. ovog lana optueno za bilo kakve kriminalne radnje, Agencija moe izdati
pismeni nalog kojim se lice privremeno suspenduje sa njegovih pozicija u banci, i ako je primjenljivo,
suspendovati njegovo pravo glasa u banci do okonanja postupka.
Ukoliko je pravosnanom sudskom presudom lice iz prethodnog stava proglaeno krivim za te radnje, Agencija
moe izdati pismeni nalog kojim se takvo lice uklanja sa dunosti koju je obavljalo u banci, i ukoliko je potrebno,
moe mu se zabraniti ostvarivanje prava glasa u banci i zahtijevati od njega da proda dio ili cjelokupan udio svog
vlasnitva u banci. Za nalog propisan ovim stavom nije potrebno nikakvo prethodno obavjetenje ili sasluanje.
Ako je bilo koje lice iz stava 2. ovog lana optueno od strane Agencije za krenje naloga Agencije ili bilo koje
odredbe lana 123. ovog zakona i ako se smatra da to krenje moe nanijeti neposrednu tetu finansijskom
poloaju i sigurnosti finansijskog poslovanja banke, Agencija moe izdati pismeni nalog za neposrednu i
privremenu suspenziju tog lica sa njegovih poslova i ovlaenja u banci, i ako je to primjenljivo, suspenziju
korienja glasakih prava u banci. Privremena suspenzija ne moe trajati due od 45 dana, odnosno do
momenta kada komisija za prekraje donese odluku. Za pismeni nalog propisan ovim stavom nije potrebno
nikakvo prethodno obavjetenje ili sasluanje.
Lice ne moe imati poziciju niti uestvovati u aktivnostima banke bez prethodno izdatog odobrenja Agencije, ako
se na njega odnosi nalog Agencije u slijedeim sluajevima:
1. da se takvo lice suspenduje ili odstranjuje iz banke ili
2. licu zabranjuje da ima znaajan vlasniki interes u banci ili se od njega trai da proda znaajan vlasniki interes
koji ima u banci zbog namjernog ili grubog prekraja ili
3. dovodi u vezu kriminalna aktivnost u skladu sa stavom 3. ovog lana.
Nalog iz stava 5. taka 3. ovog lana moe se izdati svakom licu u periodu od pet godina nakon to je dato lice
prestalo biti lan nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju, akcionar, radnik ili imalac znaajnog vlasnikog
interesa u banci.
U sluaju da je od bilo kojeg lica zahtijevano da proda akcije sa pravom glasa koje ima u banci, a prema nalogu
izdatom u skladu sa ovim lanom i ono to ne uini u odreenom periodu, te akcije ne daju pravo glasa.
Protiv rjeenja iz ovog lana moe se uloiti prigovor direktoru Agencije u roku od osam dana od dana
dostavljanja rjeenja.
Podnoenje prigovora ne zadrava izvrenje rjeenja.
Mjere utvrene ovim lanom ne sprjeavaju primjenu drugih graanskih ili krivinih kazni utvrenih drugim
zakonom.
U sluaju da je banci za izvreni prekraj izreena novana kazna iz l. 123. i 123a. Zakona, a Agencija utvrdi da
je banka ponovo izvrila isti ili slian prekraj u roku od est mjeseci od dana kada je izvren prvi prekraj,
Agencija moe preduzeti jednu ili vie radnji iz stava 2. t. 6, 7. i 8. ovog lana.
Ako je Agencija prema banci preduzela jednu ili vie radnji iz stava 14. ovog lana, a banka u roku od est
mjeseci ponovo izvri isti ili slian prekraj, Agencija moe preduzeti mjere iz stava 2. t. 9, 11. i 12. ovog lana.
lan 125a.
Agencija moe banci zabraniti zakljuivanje ugovora o usluzi sa korisnikom do otklanjanja nezakonitosti ako utvrdi
da:
1. ugovor nije zakljuen u propisanoj formi,

2. ugovor ne sadri sve elemente propisane ovim zakonom i propisima Agencije,

3. banka izraunava efektivnu kamatnu stopu ili ukupnu cijenu usluge suprotno odredbama ovog zakona i
propisima Agencije,
4. ugovor sadri ugovorene odredbe suprotno ovom zakonu i na tetu korisnika,
5. oglaavanje usluga ne sadri sve podatke i informacije propisane u l. 98v. i 98d. ovog zakona i
6. banka odobrava kredite, prima depozite, otvara i vodi raune ili izdaje platne kartice suprotno odredbama ovog
zakona.
XII - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 126.
Banke koje imaju bankarsku dozvolu moraju uskladiti svoje poslovanje sa lanom 22. ovog zakona najkasnije do
31. decembra 2002. godine.
lan 127.
Sve banke kojima je Agencija izdala bankarsku dozvolu podlijegae Zakonu o osiguranju depozita u bankama
Bosne i Hercegovine i moraju se kvalifikovati za osiguranje depozita najkasnije u roku od jedne godine od datuma
stupanja na snagu Zakona o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine.
lan 128.
Agencija e uskladiti svoje propise sa ovim zakonom u roku od etiri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog
zakona.
Propisi iz stava 1. ovog lana objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srpske".
Propisi koje donosi Agencija u skladu sa ovim zakonom, kao i aktivnosti Agencije u primjeni svojih zakonom
propisanih ovlaenja zasnivaju se na osnovnim principima za efikasnu superviziju banaka koje objavljuje
Bazelski komitet za superviziju banaka.
lan 129.
Banke su dune uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja
na snagu ovog zakona, izuzev odredbi iz lana 16. i 22. Zakona iji je rok za primjenu propisan lanovima 126. i
127. ovog zakona.
lan 129a.
Banka je duna da svoje opte akte poslovanja uskladi sa odredbama ovog zakona i propisima Agencije,
najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donoenja tih propisa.
Banka je duna da ugovore zakljuene prije stupanja na snagu ovog zakona, u kojima je ugovorena promjenljiva,
a neodrediva nominalna kamatna stopa, odnosno promjenljivi neodredivi element te stope, uskladi sa odredbama
lana 98. st. 2. do 7. i lana 98j. st. 3. i 4. ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na
snagu, tako da visina ugovorene promjenljive, a neodredive nominalne kamatne stope, odnosno promjenljivog
neodredivog elementa te stope ne moe biti vea od njihove inicijalne visine (visine u momentu zakljuenja
ugovora).
Odredbe lana 98. st. 2. do 7. i lana 98j. st. 3. i 4. ovog zakona primjenjivae se na sve obaveze po osnovu
ugovora koje dospijevaju po isteku roka za usklaivanje ugovora iz stava 2. ovog lana.
Banka, u roku utvrenom za usklaivanje ugovora iz stava 2. ovog lana, ne moe poveavati visinu kamatnih
stopa koristei ugovorene neodredive elemente.
Zabranjeno je banci da korisnicima po ugovoru naplauje posebnu naknadu za usklaivanje ugovora na nain
predvien stavom 2. ovog lana, niti da radi toga od njih potrauje naknadnu dokumentaciju.
lan 130.
Uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada drugih finansijskih organizacija reguliu se posebnim zakonima.
lan 131.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae Zakon o bankama ("Slubeni glasnik Republike
Srpske", broj 18/99) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama ("Slubeni glasnik Republike Srpske",
br. 13/00 i 18/01).
lan 132.
Ovaj zakon stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u "Slubenom glasniku Republike Srpske".
Broj: 01-343/03
30. aprila 2003. godine, Banja Luka
Predsjednik Narodne skuptine, dr Dragan Kalini, s. r.