Akvakultura

8. predavanje

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Akvakultura sve znaajnija gospodarska grana u svijetu

grana ribarstva koja se bavi uzgojem organizama koji ive u vodi
marikultura je dio akvakulture koja obuhvaa uzgoju morskih
organizama
nadomjeta smanjene potencijale iz prirodnih izvora
prvi tragovi uzgoja vodenih organizama u Kini 2500 pne.
boom je doivjela 1960 zbog porasta cijene ribe kao posljedice
iscrpljenosti ribljeg stocka
2003 od 132.2 milijuna tona ukupno iz akvakulture je dobiveno
41.9 milijuna tona (31%)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Razvoj akvakulturne proizvodnje u Europi

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Akvakulturna proizvodnja po regijama u 2006

Izvor.
http://www.fao.org/docrep/009/A069
9e/A0699e00.htm: STATE OF
WORLD FISHERIES AND
AQUACULTURE 2008

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Top 10 zemalja u akvakulturi

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Glavne vrste u svjetskoj akvakulturnoj proizvodnji u

2006

Izvor. http://www.fao.org/docrep/009/A0699e/A0699e00.htm: STATE OF WORLD FISHERIES AND

AQUACULTURE 2008

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Trend u svjetskoj akvakulturnoj proizvodnji: glavne

vrste

Izvor. http://www.fao.org/docrep/009/A0699e/A0699e00.htm: STATE OF WORLD FISHERIES AND

AQUACULTURE 2008

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Udio akvakulture i ulova u ljudskoj ishrani

Izvor. http://www.fao.org/docrep/009/A0699e/A0699e00.htm: STATE OF WORLD FISHERIES AND

AQUACULTURE 2006

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Podjela akvakulture prema vrsti uzgajanih organizama:

Piscikultura - uzgoj riba (komercijalno vrijedne vrste: lubin,
komara, tunj, gof, losos, pastrva, jegulja, jesetra)
Krustacikultura - rakovi
Ostreikultura - kamenice
Mitilikultura - dagnje
Algokultura alge
Prema mjestu uzgoja:
na kopnu (ribnjaci, protoni kanali, silosi, bazeni)
na moru (mrene pregrade, kavezi, ocean ranching)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Prema intenzitetu uzgoja:

Ekstenzivni uzgoj
Polu-intenzivni uzgoj dodavanje riblje mlai, dopunsko
hranjenje
Intenzivni uzgoj umjetna produkcija mlai, prehranjivanje,
prozraivanje i proiavanje vode, regulacija temperature,
lijekovi...
Intenzivni uzgoj se zasniva na kontroli tri ribolovna imbenika :
reprodukcije (u cijelosti kontrolirana) proizvodnja mlai
rasta (ishrane) dodatna hrana
prirodne smrtnosti (reducirana je selekcijom genetski boljih
jedinki i lijekovima, te odgovarajuim uvjetima uzgoja)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Metode i tehnologija uzgoja u Mediteranu:

Hrvatska i Grka - kavezna proizvodnja u priobalju
Malta i Cipar, Francuska i panjolska - OFF- SHORE ili SEMI
OFF-SHORE tehnologije
Egipat, Maroko, Italija - lagunarni tip uzgoja - zarobljavanje
prirodne mlai mrenim pregradama

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Marikultura u Hrvatskoj
tehnologija kontroliranog mrijesta i industrijskog kaveznog uzgoja
poela se razvijati u Hrvatskoj krajem 70-ih god
Hrvatska je jedna od pionira marikulture u Mediteranu!
veliki potencijal za razvoj akvakulture: 31 490 km2 teritorijalnih
voda, 5 835 km obale, 1 185 otoka i otoia
U Hrvatskoj je posljednjih godina dolo do snanog razvoja
marikulture, osobito tovilita tuna (proizvodnja tune poveana deset
puta) koju prati i umjeren rast proizvodnje bijele ribe (70% lubina i
29% komare) u uzgoju bijele ribe
trenutana godinja proizvodnja iznosi 4000 t tuna, 3000 t bijele
ribe te 3000 t koljkaa (dagnje, kamenice)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Marikultura u Hrvatskoj

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Uzgoj tuna na Jadranu

u Hrvatskoj se uzgaja plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) koja

ivi u sjevernim dijelovima Tihoga i Atlantskoga oceana
love se primjerci mlai od tri godine i manji od 90 cm i 15 kg
teine - to poskupljuje uzgoj

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

uzgoj tuna osim ulova obuhvaa smjetaj u plutajue kaveze

promjera od priblino 50 m i dubine od gotovo 25 m, gdje se
svakodnevno hrane malom plavom ribom
proces hranjenja traje 6-8 mjeseci, ali se zbog male veliine dio
uzgoja prebacuje u drugu, a katkad i u treu godinu

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

danas postoji 6 registriranih uzgajivaa tuna:

uzgoj tuna utjecao je na modernizaciju ribarske flote, gradnju luka,

pristanita i rashladnih kapaciteta
za opskrbu kaveza koriste se servisna plovila od 5 do 12 m ili
pokretne plutajue platforme
http://www.iccat.int

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Utjecaj tunogojilita na okoli

1. izlov tuna trebalo smanjiti radi ouvanja njihove prirodne populacije
od 1970 do 2000 njihova se ukupna biomasa u istonom Atlantiku i
Sredozemnom moru smanjila za 14%
2. Mediteranski program WWF-a (Word Wildlife Federation),
svjetske organizacije za zatitu prirode upozorava na irenje
zaraza uvozom ribe za hranjenje
najopasnija je haringa, koja se najee koristi u hranjenju i moe
izazvati virusnu epizootiju (epidemiju meu ivotinjama)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

ICCAT (The International Commission for the Conservation of

Atlantic Tunas) is responsible for the conservation of tunas and
tuna-like species in the Atlantic Ocean and adjacent seas

http://www.iccat.int

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Uzgoj koljkaa na Jadranu

koljkai spadaju u beskimenjake, u skupinu mekuaca
znanost o koljkaima naziva se malakologija
najznaajnije vrste su: jestiva kamenica, dagnja, smei prstac,
jakobova kapica,...
2005 ukupna proizvodnja u Hrvatskoj je 2.400 tona dagnji i
800.000 komada kamenica
2005 za uzgoj koljkaa registrirana su 52 uzgajivaa, uglavnom
obiteljskog tipa, do 50 tona proizvodnje koljkaa godinje
samo su tri uzgajivaa registrirana za uzgoj od 100 do 200 tona

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

uzgoj koljkaa u Hrvatskoj stagnira jer ukupna tradicionalna

proizvodnja zadovoljava potrebe domaega trita
zbog nemogunosti izvoza na trite EU ne primjenjuju se
modernije tehnologije
za daljnji odrivi razvoj predvia se i potreba otvaranja
mrjestilita zbog uoenog nedostatka mlai iz prirodnih stanita

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Utjecaj marikulture na ekosisteme

Parametri koji se prate na uzgajalitima:

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Zone utjecaja kaveznog uzgajalita na morski okoli

Izvor: Katavi, RIZICI EUTROFIKACIJE KAO POSLJEDICA NEKONTROLIRANE HRANIDBE

RIBA U KAVEZNOM UZGOJU, 2006

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

1. Fizika teta stanita

postavljanje kaveza, plutaa ili konopa dovodi do:

blokiranja prometnih putova
lokalnih promjena u strujanju morske vode
fizikog oteenja morskih zajednica uzrokovanih sidrenjem
kaveza i pomicanjem sidara
zasjenjenja ivotnih zajednica na morskome dnu

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

2. Utjecaj uzgoja na kvalitetu vode u vodenom stupcu i

sediment
uzgajani organizmi troi kisik iz vodenog stupca
nepojedena hrana, fekalije i lijekovi koji dodatno pogoravaju
kvalitetu vode
poveanje koncentrace organske tvari u morskoj vodi dovodi do
poveanja potronje kisika u razgradnji organske tvari, povienja
koncentrace hranjivih soli i eutrofikace (cvjetanje algi)
od otpadaka pri hranjenju formiraju se masne mrlje neugodnog
mirisa na povrini mora, koje mogu doplutati do plaa

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

sudbina organskog otpada u kavezima ovisi o biotikim i

abiotikim obiljejima odreenog lokaliteta (temperatura,
vodene
struje,
koncentracija
nutrijenata,
mogunosti
mikrobioloke razgradnje,...)
bitno je da unos organskih tvari ne prelazi mogunosti prihvatnog
kapaciteta ekosustava
nataloena organska tvar moe uzrokovati razvoj heterotrofnih
bakterija koje e smanjiti prodiranje kisika u sediment, to u
konanici moe dovesti do stvaranja anaerobnih uvjeta i
produkcije opasnog H2S
organsko optereenje moe se smanjiti boljom formulacijom i
tehnologijom proizvodnje hrane tzv. EKSTRUDIRANA HRANA
(visokoenergetska i lako probavljiva), te optimizacijom hranjenja
(izbjegavanje prekomjernog hranjenja)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Anoksija potpuni manjak kisika u vodi moe biti posljedica

poveanog unosa organskog otpada

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

3. Stanje sastava bentoskih zajednica

posebno su ugroene bentoske zajednice neposredno ispod i u
zoni do 5 m oko kaveza, gdje se akumuliraju naslage organskog
otpada od nepojedene hrane i fecesa
oporavak bentosnih zajednica nakon zatvaranja ribogojilita ovisi
o raznim faktorima odreenog podruja (biotikim i abiotikim)
na nekim podrujima stanje se moe stabilizirati ve za 6 mj. od
zatvaranja stabilizirati ve za 6 mj. od zatvaranja ribogojilta,
dok se na drugima to ne postigne ni nakon nekoliko godina

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

utjecaj na zajednice morske cvjetnice Posidonia oceanica

mogue
su
promjene
sastava
zajednica
ili
pak
djelomino/potpuno ugibanje livada morske cvjetnice

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

4. Utjecaj na divlje populacije

za ishranu predatora npr. tune hvata se riba u divljini to
smanjuje riblji stock
uzgajani organizmi koji pobjegnu mijeaju svoj genetski materijal
s divljim populacijama, ire bolesti...
uslijed krianja divljih populacija s prethodno selekcioniranim
uzgajanim jedinkama postoji mogunost gubitka izvornih
genetskih obiljeja prirodnih populacija
predlae se stvaranje monoseks i triploidnih populacija kako do
krianja ne bi uope dolo

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Naela o odabiru odgovarajue lokacije

nepovoljni utjecaji najee su posljedica nepovoljnog smjetaj
uzgajalita, ali i neodgovarajueg hranjenja
treba voditi rauna:
plutajue instalacije i ribe u kavezu trebaju biti zatiene od
snanih valova
mora postojati primjerena dinamika morskih struja (preslabe
struje nee osigurati dovoljnu opskrbu kisikom, a prejake
struje bi izazvale stalno naprezanje sidrenog sustava)
potrebno osigurati zadovoljavajuu dubinu za pridneni
transport i mijeanje vode
pjeskovito ili ljunkovito morsko dno bez podmorskih barijera
(osigurava prozranost akvatorija)

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Projekt JADRAN
1998 je u okviru Ministarstva znanosti i tehnologije, te Dravne
uprave za zatitu prirode nainjen nacionalni monitoring program
s ciljevima:
praenja utjecaja uzgoja riba na okoli
unapreenja, mjera regulacije i planiranja razvitka
djelatnosti uzgoja
zatite okolia od moguih negativnih posljedica intenzivnog
uzgoja

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Zakljuak
znatno reduciranje negativnih utjecaja na okoli i prirodne
populacije moe se postii pravilnim odabirom lokacije te
primjenom tehnologije uzgoja koja je ekoloki osmiljena
primjenom marikulture se uvelike smanjuje ribolovni ribolovni
pritisak na prelovom ugroene prirodne populacije, to pridonosi
njihovoj odrivosti i zatiti bioloke raznolikosti
ispravno planiran, kvalitetno upravljan projekt marikulture moe
biti ekoloki prihvatljiv ali i ekonomski isplativ

Ekologija mora Slikovi & Jeli Mreli

Pitanja za ponavljanje
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.

to je akvakultura i kako se dijeli? Zbog ega je vana? Koja

je zemlja broj jedan u svijetu?
Navedite tri ribolovna imbenika na kojima se temelji
intenzivni uzgoj.
Koja tri tipa uzgoja najee susreemo na Mediteranu?
Dajte kratak pregled marikulture u Hrvatskoj. Koje vrste,
koliina i tip uzgoja prevladavaju, te kakav je trend (opadajui
ili rastui)?
Opiite ukratko uzgoj tune. Kako se dobivaju jedinke za uzgoj,
ime se hrane i koliko dugo traje uzgoj? Kako tunogujilita
utjeu na okoli?
Nabrojite tetne utjecaje marikulture na okoli (etiri)? U
emu se oituje smanjenje kvalitete vode i kako se moe
izbjei? U emu se oituje negativan utjecaj uzgoja na divlje
populacije?
Navedite o emu treba voditi rauna prilikom izbora lokacije
za uzgajalite?