PROIZVODNJA

POVRA U
ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
Nataa Mirecki

PROIZVODNJA
POVRA U
ORGANSKOJ
POLJOPRIVREDI
prof. dr Nataa Mirecki

Podgorica 2011

Autorka: prof. dr Nataa Mirecki

Izdava: Program razvoja organske poljoprivrede u Crnoj Gori
Lektura i korektura: doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi
Dizajn i priprema za tampu: EXPEDITIO
Naslovna fotografija: DLeonis - Fotolia.com
tampa: AP Print, Podgorica
Tira: 500
Podgorica 2011.

SADRAJ

UVOD

PROIZVODNI PLAN

14

OBRADA ZEMLJITA U ORGANSKOJ

PROIZVODNJI

17

PLODORED

23

Zdrueni usjevi

IZBOR USJEVA I SORTIMENTA

30

PLODNOST ZEMLJITA I DJUBRENJE U

ORGANSKOJ PROIZVODNJI

33

Poboljanje plodnost zemljita u organskoj proizvodnji

Poveanje sadraja organske materije u zemljitu
Upravljanje stajnjakom
Kompostiranje organskog otpada
Primjena stajnjaka i komposta

ZATITA BILJAKA OD BOLESTI I TETOINA

56

Preventivne mjere zatite biljaka

Upotreba dozvoljenih sredstava za zatitu biljaka

LITERATURA
UNIVERZITET CRNE GORE
BIOTEHNIKI FAKULTET

Ministarstvo poljoprivrede
i ruralnog razvoja

76

UVOD

ta je to organska
poljoprivreda?
Organska poljoprivreda je proizvodni
sistem koji promovie i poveava
biodiverzitet, bioloke cikluse i
bioloku aktivnost (plodnost)
zemljita. Pojednostavljeno, to bi bio
nain proizvodnje hrane u saradnji
sa prirodom. Jedan od utemeljivaa
organske proizvodnje, britanski
agronom Sir Albert Howard, vjerovao
je da su napadi bolesti i tetoina
na biljkama i ivotinjama rezutat
nezdravog zemljita. Po njemu,
klju uspjene proizvodnje je zdravo
zemljite, odnosno zemljite ija
se plodnost (bioloka, hemijska i
fizika) odrava dodavanjem stajnjaka
i komposta, odnosno vraanjem u
zemljite organske materije koju
iz njega iznosimo sa prinosom.
Vraena, sloena hraniva iz organske
materije postaju dostupna biljkama

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

(hemijska plodnost), nakon njihove

transformacije koju obavljaju brojni
stanovnici plodnog zemljita (bioloka
plodnost), u zemljitu dobre strukture,
optimalne vlanosti i aerisanosti
(fizika plodnost). Veoma je vano da
biljke dobijaju hraniva iz preraene
organske materije, a ne iz mineralnih
ubriva jer mikroflora u podruju
korijenovog sistema biljaka, koja ini
organsku materiju dostupnoj biljci,
spada u istu grupu mikroorganizama
koja ivi u crijevima ljudi i ivotinja
(Krikovi, 1989). Samim tim je
hrana, dobijena od tako proizvedenih
biljaka, mnogo prihvatljivija za ljudski
organizam.

Da li se u organskoj
poljoprivredi koriste
pesticidi?
Danas se esto moe uti da je
organska poljoprivreda, proizvodnja

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

hrane bez primjene pesticida. Ali, ako

se uzme u obzir da je pesticid svaki
proizvod koji ima sposobnost da uniti,
ugui ili odbije tetoine, moemo
rei da je to pogreno miljenje. U
savremenoj organskoj proizvodnji
se koristi niz biopesticida, i drugih
dozvoljenih sredstava za suzbijanje
bolesti i tetoina na usjevima. Postoji
velika razlika u pogledu zatite
biljaka u odnosu na konvencionalnu
proizvodnju. Prije svega u tome to
su biopesticidi iskljuivo prirodnog
porijekla (ekstrakti bilja ili prirodne
materije i organizmi pronaeni u
prirodi), i to je njihova primjena
dozvoljena samo ukoliko niz obaveznih
preventivnih i mehanikih mjera
suzbijanja bolesti i tetoina nisu dali
zadovoljavajui efekat.

Da li je organska
poljoprivreda odriva?
Principi odrivog razvoja koji ine
strateki cilj razvoja Crne Gore,
mogu se veoma uspjeno primijeniti
u proizvodnji hrane. To znai da
treba da prihvatimo injenicu da je
ouvanje ogranienih prirodnih resursa
i ivotne sredine podjednako vano,
koliko i zadovoljenje potreba postojee
ljudske populacije za hranom. Ovakav


pristup poljoprivrednih proizvoaa i

potroaa moe obezbijediti buduim
generacijama podjednako dobre uslove
za opstanak na ovoj planeti, koja se
teko oporavlja i ispostavlja visoke
raune za mnoge nepromiljene ljudske
odluke.
U skladu sa odrivim nainom
razmiljanja, sve je snaniji i brojniji
pokret organske poljoprivrede.
Na poljoprivrednom domainstvu
koje primjenjuje principe organske
poljoprivrede, ne smiju se koristiti
materije koje naruavaju prirodnu
ravnoteu i utiu na zagaenje ivotne
sredine. Zabranjena je primjena
vjetakih mineralnih ubriva,
sintetikih sredstava za zatitu biljaka,
genetski modifikovanih proizvoda
i hrane za stoku proizvedene na
konvencionalnim gazdinstvima.
Recikliranje (ponovna upotreba)
hraniva, preventivno suzbijanje
zagaujuih materija, viestruka
smjena usjeva i odgovarajua briga o
blagostanju ivotinja su obavezne mjere
u organskoj proizvodnji.
Formiranje pokreta organskih
proizvoaa vezuje se za poetak
sedamdesetih godina ovoga vijeka.
Tada su poljoprivredni proizvoai,

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

svjesni negativnih posljedica

industrijalizovane poljoprivrede, poeli
da se udruuju i na nivou udruenja
uspostavljaju osnovna pravila i metode
organske proizvodnje. Iako prva,
ovako uspostavljena pravila nisu imala
pravnu osnovu, lanstvo u udruenju
je obavezivalo proizvoae da ih se
pridravaju. Ubrzo je uspostavljen i
sistem oznaavanja, ime se izalo u
susret velikom broju potroaa koji
posebnu panju poklanjaju kvalitetu
i porijeklu hrane, nainu proizvodnje
i prerade. Proizvodi organske
poljoprivrede su definisani preciznim
i transparentnim pravilima u pogledu
tih zahtjeva.

godine na snazi je nova regulativa

EEC 834/2997 i 889/2008 za
oblast organske proizvodnje, koja
objedinjuje kompletnu proizvodnju
(biljnu, stoarsku, ribarstvo i ostalo) i
kontrolu nad cjelokupnim procesom
proizvodnje.

Organska poljoprivreda
je zakonski regulisana

U organskoj proizvodnji se posebna

panja posveuje kontroli i sertifikaciji
primarne proizvodnje, prerade,
pakovanja, prevoza, skladitenja,
prodaje i uvoza poljoprivrednih
proizvoda. Na taj nain se vri praenje
i provjera cijelog proizvodnog ciklusa, a
ne samo krajnjeg proizvoda.

Usvajanje pravne regulative i

definitivno priznavanje organske
poljoprivrede, uslijedilo je 1991. godine
na nivou Evropske unije. Regulativa
EEC 2092/91 je sadrala odredbe
koje se odnose na proizvodnju,
oznaavanje i monitoring u organskoj
biljnoj proizvodnji, kao i pravila
uvoza iz treih zemalja. U julu 1999.
godine EU Komisija je usvojila i
regulativu za stoarsku proizvodnju
(EEC 1804/99). Od 1. janura 2009.

U Crnoj Gori je na snazi Zakon o

organskoj poljoprivredi od jula 2004.
godine (Sl RCG, 49/2004). U toku
2005. godine usvojena su i pratea
podzakonska akta. Usklaivanje
postojeeg crnogorskog zakona o
organskoj poljoprivredi sa novom
evropskom regulativom planirano je da
se obavi tokom 2011. godine.

Metode organske proizvodnje

su, izmeu ostalog, bazirane i na
minimiziranju zagaenja vazduha,
zemljita i vode i brizi za ouvanje
ivotne sredine (prirodnih resursa).
Rezidue upotrijebljenih agrohemikalija

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

mogu biti razgraene u odreenom

periodu i proizvod se moe pokazati
bezbjednim po ljudsko zdravlje,
ali tete po prirodu su uinjene. U
skladu sa tim nije dovoljno vriti
samo laboratorijska testiranja finalnih
proizvoda iz organske poljoprivrede,
jer ne garantuju da je proizvoa
u toku proizvodnje vodio rauna o
ouvanju ivotne sredine. Stoga se u
organskoj proizvodnji kontrolie cijeli
ciklus proizvodnje, a ne samo finalni
proizvod.

Proizvodi organske poljoprivrede
su sve vie dio modernih ivotnih
stilova jer predstavljaju sinonim za
kredibilitet, autentinost i pouzdan
kvalitet. Rastui interes potroaa za
ove proizvode, moe se zadovoljiti
samo modernim konceptom prodaje i
trinih strategija.

Da li je organska
proizvodnja ideologija
(ivotni stil) ili unosan
biznis?
Interes proizvoaa za proizvodima
organske poljoprivrede pokazuje
rastui trend. Do skoro se smatralo da
potroai organski proizvedene hrane
ine malu grupu ljudi koja ima poseban
10

ivotni stil, odnosno koja vodi rauna

o zdravlju, ivotnoj sredini i ekologiji.
Slino tome, za organske proizvoae
se smatralo da biraju organsku
proizvodnju kao ivotni stil prije nego
kao proizvodnu tehniku tj. da ugrauju
lina uvjerenja u svoje proizvodne
sisteme.
Meutim, tokom devedesetih godina
prolog vijeka, rastui interes potroaa
za organske proizvode poeo je polako
da usmjerava i vei broj proizvoaa
u tom smjeru. Trenutno je evidentan
rast trino orjentisanih proizvoaa.
Prodaja se sve vie zasniva na
marketinkim strategijama, umjesto
na ivotnim stilovima i uvjerenjima,
pa je rast organske proizvodnje od po
20 % biljeen u svakoj od prethodnih
5 godina. Sve vea popularnost
organske hrane proistie iz vjerovanja
da je to hrana bez pesticida i da
ima veu nutritivnu vrijednost od
konvencionalno proizvedene hrane.

proizvoda podjednako panje poklanja

kupovini visokokvalitetnih proizvoda
i ivotu u skladu sa prirodom. Tanije,
potroai organic proizvoda
imaju poseban ivotni stil i osim
visokih zahtjeva prema hrani imaju
specifine zahtjeve prilikom kupovine
kozmetikih preparata, artikala
svakodnevne potronje, graevinskih
materijala i drugih roba sa predznakom
prirodno ili organsko. Organski
potroai uglavnom imaju holistiki
pristup ivotu i jaku vezu sa prirodom.
Situacija se, dakle u mnogome
promijenila u odnosu na onu od prije
20 godina, kada su organic proizvodi
kupovani samo sa ciljem da se izbjegnu
rezidue agrohemikalija u hrani. Novi
potroai se orijentiu ka zdravlju,
ali su spremni da prihvate nove
tehnologije, vole prirodu i porodino
su orijentisani, ali ne na nain koji je
zasnovan na negativnoj ideolokoj
pristrasnosti, kako se kod nas esto
prezentuje.

U Crnoj Gori se organska

poljoprivreda jo uvijek poistovjeuje
sa proizvodnjom hrane bez pesticida
i mineralnih ubriva dok je u svijetu
potroai shvataju drugaije, mnogo
ire sagledavajui njen znaaj.
Savremeni potroa organskih

S obzirom na to da se pojedine zemlje,

posebno one slabo razvijene, oslanjaju
na izvoz, veoma je vano naglasiti da se
razvoj trita organske hrane ubrzano
odvija u razvijenim dravama Zapadne
Evrope, SAD i Japana. Najvei rast
(8-10 %) je zabiljeen u Sjevernoj

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Americi. Interesantno je da je i trite

Azije u ekspanziji, naroito u Kini,
Indiji i Tajlandu. To prua ansu
malim, i zemljama u razvoju, kakva je
i Crna Gora, da razvijaju sopstvene
brendove organskih proizvoda
(kvalitet, porijeklo, autentinost,
bezbjednost, kredibilitet). Oni koji
prepoznaju tu ansu imae prednost u
budunosti.
Bitno je napomenuti da naunoistraivaki centri pokazuju napredak i
sve vee interesovanje za istraivanja u
oblasti organskih sistema proizvodnje
hrane. Naravno, to se odrazilo i
na osavremenjavanje tehnologija
proizvodnje i znaajno poveanje
prinosa u organskoj poljoprivredi, tako
da se organska poljoprivreda danas ve
moe smatrati veoma savremenom i
rentabilnom proizvodnjom.

Kako je mogue
prepoznati proizvode iz
organske poljoprivrede?
Na etiketi organskog proizvoda, kao i
kod bilo kojeg drugog proizvoda treba
da stoji naziv proizvoda i proizvoaa,
sadraj/sastav, rok upotrebe i dr.
Dodatno, organski proizvod sadri
i oznaku da je to proizvod organske

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

11

poljoprivrede i logo (sl. 1). Oznaku,

logo i naziv organski, mogu da nose
samo proizvodi koji su proizvedeni,
preraeni, skladiteni i transportovani
u skladu sa zakonom koji definie
oblast organske proizvodnje i
po kojem je obavezna kontrola
proizvodnje od njive do trpeze.

esto se na proizvodima organske

poljoprivrede mogu vidjeti nazivi
eko, bio, prirodno, ekoloko
i slino. U Evropskoj uniji se
oznake ekoloki i bioloki smatraju
sinonimima za organske proizvode,
dok kod crnogorskih proizvoda
one predstavljaju samo proizvoljne
(reklamne) procjene proizvoaa.
Stoga, ako se organski proizvod eli
pronai na tritu, onda je najbolje
pratiti logo i oznaku, koji su uvijek
jasno istaknuti, bez obzira na
porijeklo ovakvih proizvoda (domae
ili uvozno).
Takoe, postoji oznaka za proizvode
koji jo nisu dobili status organskog
proizvoda jer je proizvodnja u periodu
konverzije (prelazni period). Takvi
proizvodi su proizvedeni prema
metodama organske proizvodnje, ali
ostali uslovi obino jo uvijek nisu
zadovoljeni, pa nose oznaku proizvod
iz perioda konverzije.

- vodi proizvodnju na osnovu

unaprijed, detaljno razraenih
planova;
- svakodnevno vodi evidenciju o
aktivnostima na gazdinstvu;
- brine o zemljitu, biljkama i ivotnoj
sredini, potujui prirodne cikluse i
meuzavisnost svih biolokih procesa
(ciklusa);
- uvijek ima na umu plodnost zemljita,
kvalitet povrinskih i podzemnih
voda i prirodnu ravnoteu pejzaa;
- ne koristi hemijska ubriva i
pesticide;

- ne koristi GMO i njihove proizvode

na gazdinstvu;
- vodi rauna o blagostanju ivotinja:
hrani ivotinje na prirodan nain,
antibiotike ne koristi preventivno
i potuje zabranu korienja
hormonskih preparata, vjetakih
stimulatora rasta i slino;
- proizvodi proizvode visoke nutritivne
vrijednosti;
- proizvodnja mu je podvrgnuta
ozbiljnoj kontroli;
- koristi oznaku proizvod iz organske
poljoprivrede.

Slika 2. Uvozni proizvodi iz organske poljoprivrede

Ko moe proizvoditi
proizvode iz organske
proizvodnje?
Slika 1. Logo i oznaka proizvoda organske
poljoprivrede

12

Proizvod iz organske proizvodnje moe

da proizvodi samo proizvoa koji je
spreman da zadovolji sljedee uslove:

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Slika 3. Organski proizvodi se po spoljanjem izgledu ne mogu razlikovati od

konvencionalnih proizvoda
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

13

PROIZVODNI PL AN

Proizvod moe biti sertifikovan kao

organski ukoliko proizvoa prijavi
svoju proizvodnju sertifikacionom
tijelu i pri tom, prihvati kontrolu
cjelokupnog procesa proizvodnje.
Za kontrolu proizvodnje i izdavanje
sertfikata za organske proizvode,
nadleno je crnogorsko sertifikaciono
tijelo Monteorganica (kontakt podaci
se nalaze na kraju ovog prirunika),
kao i vie inostranih sertifikacionih
tijela, koja su registrovana i imaju
odobrenje za rad na teritoriji
Crne Gore od strane crnogorskog
Ministarstva poljoprivrede i ruralnog
razvoja.
Proces kontrole i sertifikacije otpoinje
time to proizvoa odgovornoj
osobi dostavlja popunjene prijavne
obrasce i sva potrebna pratea
dokumenta koja se dobijaju direktno
u kancelariji Monteorganike ili na
njihovoj internet stranici (www.orgcg.
org). Na istoj adresi se mogu pronai
14

i primjeri popunjenih prijavnih

obrazaca. Ukoliko proizvoa prilikom
popunjavanja prijavnih formulara
naie na bilo koju nedoumicu,
moe potraiti besplatnu pomo u
Republikoj savjetodavnoj slubi za
biljnu proizvodnju, ija se adresa i
brojevi telefona mogu pronai na kraju
ovog prirunika.
Izmeu ostalog, svaki proizvoa je
duan da dostavi sertifikacionom tijelu
plan proizvodnje proizvodne jedinice
(gazdinstva, njive i dr.), koji prema
crnogorskom zakonu o organskoj
proizvodnji, pored drugih obaveznih
elemenata, utvruje i sljedee:
postojee stanje proizvodne jedinice;
opis agrotehnikih mjera koje su
primjenjivane do zasnivanja organske
biljne proizvodnje;
planirane mjere za spreavanje
kontaminacije zemljita;
aktivnosti i radove koji e biti

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

preduzeti, kao i vrijeme njihovog

sprovoenja.
Plan proizvodnje proizvodne jedinice
(proizvodni plan) gazdinstva sastavlja se
u slobodnoj formi (ne postoji obrazac),
a trebalo bi da sadri dolje navedene
podatke.
1. Istorijat koritenja zemljita
Kompletan prikaz koritenja zemljita
za period, ne krai od prethodne tri
godine, iz koga se moe vidjeti koji usjevi
su gajeni, koje vrste ubriva su koritene,
koje su mjere i zatitna sredstva
primjenjivani prilikom zatite od bolesti
i tetoina (porijeklo, koliina, vrijeme
primjene, broj tretmana i sl.), na koji
nain je vrena obrada zemljita i slino.
Ukoliko je gazdinstvo ve bilo u sistemu
kontrole i sertifikacije po metodama
organske proizvodnje, treba navesti
podatke o tome (ko je vrio kontrolu i
sertifikaciju, kada, koliko dugo i sl.)
2. Rezultati analize zemljita i vode
Ukoliko postoje, trebalo bi navesti
dostupne podatke (laboratorijske
analize) o plodnosti zemljita (posebno
o sadraju organske materije) i kvalitetu
vode koja se koristi za navodnjavanje.

Dostavljaju se rezultati analiza

koji ukazuju na sadraj razliitih
zagaujuih materija u zemljitu ili
vodi, ukoliko ve postoje, ili na zahtjev
sertifikacionog tijela, ukoliko po njihovoj
procjeni, postoji opasnost od prisustva
nedozvoljenih materija koje bi mogle
zagaditi proizvod.
3. Plan upravljanja zemljitem
Potrebno je jasno prikazati planirane
metode za odravanje i poboljanje
plodnosti zemljita (plodored, zelenino
ubrenje, gajenje leguminoza, zaoravanje
stajnjaka ili komposta i sl.).
Obavezno je navesti vrstu i porijeklo
ubriva koje proizvoa planira da
koristi na gazdinstvu.
4. Nabavka sjemenskog/sadnog
materijala
Prikazati vrste i sorte koje su trenutno
zasijane na svim proizvodnim parcelama.
Navesti listu ranije koritenog sjemena.
Predstaviti plan sjetve/sadnje u
narednom periodu, uz navoenje
porijekla i koliine sjemena/sadnog
materijala koja e se koristiti na svakoj
proizvodnoj parceli u naredne tri
godine. Plan mora biti kompatibilan
sa planiranim plodoredom koji ini

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

15

sastavni dio prijave proizvodnje.

Prilikom sastavljanja liste sjemena
koja e se koristiti, konsultovati se sa
sertifikacionim tijelom u vezi Liste
dostupnog organskog sjemena.

5. P
 lan upravljanja bolestima i
tetoinama
Navesti bolesti i tetoine koje su
ekonomski znaajne na cijelom
gazdinstvu i ire. Opisati mjere koje se
planiraju primjeniti s ciljem prevencije
(plodored, malovanje, otporne
sorte, zatitni pojasevi, rokovi sjetve,
ubrenje i sl.) i zatite od bolesti i
tetoina. Obavezno prikazati vrstu,
porijeklo i koliinu biopesticida koja se
planirana primjeniti, kao i svih ostalih
dozvoljenih zatitnih sredstava.
Obavezno prikazati vremenski plan
primjene pojedinih mjera zatite
(preventivnih i kurativnih).
6. Stoarska proizvodnja
Navesti vrste/rase, brojnost, vrstu
objekta i nain dranja stoke koja se
trenutno nalazi na gazdinstvu i koja se
planira nabaviti, najmanje u naredne
tri godine. Opisati nain ishrane
(vrsta, porijeklo, koliina hrane za
stoku i sl.), kao i veterinarske tretmane
16

koji se planiraju primijeniti. Opisati

nain sakupljanja, uvanja i primjene
stajnjaka. Na kraju opisati nain
skladitenja i uvanja proizvoda.
7. Berba - Skladitenje

Predstaviti planirane rokove berbe
proizvoda, prinose, nain uvanja,
vrstu zatite od tetnika u skladitu i
nain obiljeavanja, kao i mjere koje
e se preduzeti kako bi se izbjegla
kontaminacija organskih proizvoda
(nain odvajanja od konvencionalnih
proizvoda i sl.)
8. Prerada Pakovanje Prodaja

Opisati nain i vrstu prerade,
pakovanja, oznaavanja i prodaje
proizvoda. Navesti porijeklo, koliinu
i vrstu svih dodataka koji e biti
upotrebljeni tokom prerade.
9. Ouvanje integriteta gazdinstva
Opisati na koji nain se planira
spreavanje kontaminacije organskih
gazdinstava i mijeanja organskih i
konvencionalnih proizvoda (zatitne
zone, monitoring zemljita, opreme,
pogona za skladitenje i preradu
proizvoda, skladita inputa).

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

OBRADA ZEMLJITA U
ORGANSKOJ PROIZVODNJI
Obrada zemljita obuhvata mehanike
mjere rastresanja, okretanja ili mijeanja
razliitih slojeva zemljita. Pravilna i
pravovremena obrada moe poboljati
plodnost, tj. kapacitet uvanja vode
i hraniva, aeraciju, vodopropusnost,
evaporaciju i sl. Meutim, nepravilna
obrada zemljita ubrzava razgradnju
organske materije (gubitak hemijske
i fizike plodnosti), naruava rad
ivih organizama zemljita (bioloku
plodnost) i ubrzava eroziju.
U organskoj proizvodnji se
obrada zemljita izvodi na nain
koji u najmanjoj moguoj mjeri
remeti rad ivih organizama iz
zemljita.
esto i nepravilno oranje ubrzava
gubitak organske materije i
pospjeuje eroziju.
Prema crnogorskim propisima o
organskoj proizvodnji:

1. A
 ktivnosti prilikom obrade zemljita
moraju biti usmjerene ka:
- stvaranju i odravanju humusnog i
oraninog sloja
- ouvanju i poveanju mikrobioloke
aktivnosti u zemljitu (odravanje
bioloke plodnosti tla).
2. M
 inimiziranje gubitka obradivog
plodnog sloja zemljita treba ostvariti
primjenom:
- redukovane obrade,
- minimalne dubine oranja,
- smjenom gajenih biljnih vrsta
(plodoredom),
- zasijavanja ili zatravnjivanja zemljita
i sl.
3. O
 brada zemljita u organskoj
proizvodnji se izvodi na nain koji
treba da sprijei:
- eroziju,
- zbijanje,
- druge vidove degradacije zemljita.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

17

4. Poljoprivredna mehanizacija (ureaji

za obradu zemljita, sjetvu, ubrenje,
poljoprivredne prskalice i sl.),
mora biti oiena i dezinfikovana
dozvoljenim sredstvima prije svake
upotrebe.
U organskoj proizvodnji se zemljite
nikada ne ostavlja golo (bez usjeva),
jer je takvo zemljite izloeno eroziji,
ispiranju hraniva, gubitku organske
materije, smanjenju biodiverziteta i
ostalim vidovima degradacije. Takvo
zemljite je nemogue pronai u
prirodnim ekosistemima. Zato je
potrebno da se zemljite van glavne
sezone, zasijava pokrovnim usjevima
ili usjevima za zelenino ubrenje
(prilozi 1 i 2). Ako se izmeu redova
glavnog irokorednog usjeva, usijavaju
odreene vrste, praksa je pokazala
da se uspostavlja ivi mal (pr.
grahorica u kukuruzu ili ra u povru),
koji daje izuzetno dobre rezultate u
kontroli korova, spreavanju erozije
i pospjeivanju infiltracije vode u
obradivi sloj zemljita.
Preoravanje, kao i druge naine obrade
zemljita u organskoj proizvodnji
treba svesti na minimum ili ak
vriti sjetvu bez obrade. Zbog toga
se u organskoj proizvodnji esto

18

izvodi redukovana ili konzervaciona

obrada (smanjen broj i intenzitet
operacija), uz intenzivnu primjenu
pokrovnih usjeva ili mala koji tite
obradive povrine od degradacije usljed
spoljanjih faktora (pljuskovi, vjetar
i sl.). Da bi redukovana obrada dala
zadovoljavajue rezultate, u organskoj
proizvodnji je obavezno pokrivanje
zemljita, i u tu svrhu se zasijavaju
usjevi za zelenino ubrivo i pokrovni
usjevi.
Znaajno je naglasiti da plitko oranje i
manji broj operacija u toku proizvodne
sezone (redukovana obrada), znai
manje mijeanje zemljinih slojeva u
kojim je aktivan ivi svijet zemljita
(bioloka plodnost) i sporija je
razgradnja organske materije, to
u mnogome doprinosi poveanju
njenog ukupnog sadraja. Ukoliko
se vri duboko oranje, ivi organizmi
se iz povrinskih slojeva zemljita, u
kojima imaju povoljne uslove za ivot
i transformaciju organske materije
(dovoljno organske materije, vazduha
i vlage), prebacuju u dublje slojeve gdje
ne postoje uslovi za njihov opstanak.
Redukovana obrada u organskoj
proizvodnji uglavnom podrazumijeva
sljedee operativne mjere: plitko
oranje i oranje bez plune daske,

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

plitko razrivanje obradivog sloja,

kombinovanje obrade sa sjetvom.
Najvanije prednosti redukovane
obrade su:
- smanjena erozija vjetrom;
- smanjena erozija vodom;
- erodirano zemljite se prevodi u
obradivo;
- poveavaju se mogunosti za
viestruku sjetvu;
- poboljava se vodni reim zemljita;
- fleksibilnost u vremenskom
rasporedu aktivnosti na polju.
Za obradu organskih usjeva bolje je
koristiti izel plugove u odnosu na one
sa plunom daskom. Sa izel plugom
se postie mal obrada, odnosno,
dio biljnih ostataka od prethodnog
usjeva unosi se i mijea sa plitkim
povrinskim slojem zemljita, dok
znaajana koliina biljnih ostataka
ostaje na povrini zemljita kao mal.
Poto se biljni ostaci zaoravaju plitko,
u dobro aerisanom sloju, podstaknuta
je njihova razgradnja. Mal obradu
zemljita je najlake prilagoditi
organskim metodama upravljanja,
a i pogodna je za veinu obradivih
povrina.
U organskoj proizvodnji se veoma

esto primjenjuju sistemi bez obrade

ili minimalna obrada, i tada je
obavezno da se pokrovni (mal) usjevi
smjenjuju sa komercijalnim usjevima
u plodoredu. Iskustvo pokazuje da
pokrovni usjevi mogu zamijeniti jedno
ili vie kultiviranja u cilju suzbijanja
korova. Ipak, mnogo vei znaaj je
u kontroli erozije i redukciji obrade
zemljita, posebno kao stanita za
korisne insekte (pr. gajenje brokole
nakon bijele djeteline), ime se
smanjuju pojave bolesti i tetoina.
Pokrovni usjevi obino usvajaju hraniva
i vlagu koje ne usvoji glavni usjev, i na
taj nain ih veu, odnosno spreavaju
njihov gubitak usljed oticanja u dublje
slojeve ili isparavanja.
Dobar pokrovni usjev ima sljedee
karakteristike:
- biljke brzo klijaju i niu, pa suzbija
korove i kontrolie eroziju veoma
brzo nakon sjetve;
- tolerantan je na saobraaj
(mehanizaciju, gaenje i sl.) na polju;
- uspijeva (obavlja funkciju) i na
zemljitu slabije plodnosti;
- jeftin je za odravanje;
- poboljava strukturu zemljita;
- koriguje temperaturu zemljita;
- smanjenje utroak energije i goriva;
- poveava sadraj vlage u zemljitu.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

19

PRILOG 1

Zelenino ubrenje
Zelenino ubrenje podrazumijeva
sjetvu usjeva van glavne proizvodne
sezone, a sa namjerom njenog
zaoravanja. Glavni cilj ovakve sjetve
je obogaivanje zemljita organskom
materijom, poboljanje vodnovazdunog kapaciteta i spreavanje
ispiranja hraniva iz zemljita.
Zelenino ubrenje se izvodi tako to
se usjevi kose u fazi cvjetanja koji se
ostave na polju da se prosue 2-3 dana,
nakon ega se obavezno zaoravaju
na dubinu od 10-15 cm. Zaoravanje
zelene mase je najbolje obaviti
mjesec dana prije sjetve narednog
usjeva, a moe se kombinovati i sa
predsjetvenom pripremom.
Sjetva se vri nakon etve glavnog
usjeva ili prije njegove sjetve. Ako je
raspoloivo vrijeme krae, biraju se
kupusnjae, dok u sluaju kada plan
sjetve (plodored) dozvoljava dui
vremenski period za proizvodnju
zeleninog ubriva, najbolji rezultati
se postiu sjetvom smjee trava i
leguminoza. Leguminoze (bob,
grahorica, krmni graak i djeteline),
smatraju se najpovoljnijim zeleninim
usjevom, jer zemljite obogauju
20

azotom i organskom materijom (oko

400-500 kg organske materije na 1000
m2), pri emu je oko 50 % hraniva iz te
organske materije dostupno u kratkom
periodu nakon zaoravanja, dok se
preostalih 50 % razgrauje u toku
naredne dvije godine.
Osim leguminoza, veoma dobre
rezultate pri zaoravanju njihove zelene
mase, daju i kupusnjae, i to naroito
goruica (veoma kratak ivotni ciklus i
veoma otporna na niske temperature),
repica (otporna na niske temperature)
i broskva.
Trave se najee siju u smjei sa
leguminozama, jer koriste azot od
leguminoza (vie zelene mase i bolja
pokrovnost zemljita), a istovremeno
ih tite od mraza. Najbolji rezultati se
postiu sjetvom zobi i krmnog graka
ili zobi i grahorice. Takoe, jako dobar
efekat se postie sjetvom i zaoravanjem
heljde i facelije.
PRILOG 2

Pokrovni usjevi
Pokrovni usjevi se zasnivaju na gustoj
sjetvi usjeva, kojima se u odreenoj fazi
(zavisno od namjene usjeva), prekida

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

vegetacija, ali se oni ne uklanjaju, ve

ostaju na njivi, to u stvari predstavlja
mal. Na taj nain je zemljite zatieno
od spoljanjih vremenskih uticaja
(erozije vodom ili vjetrom) i invazije
korova, ime se umanjuje potreba za
obradom zemljita, a istovremeno
dopunjava plodored (popunjavaju se
plodoredne nie).
Kao pokrovni usjevi mogu se koristiti
jednogodinje ili viegodinje biljke,
koje ostaju na njivama tokom zimskih
mjeseci ili due (ukoliko se uklapa
u plan proizvodnje). Njihova je
svrha da zatite zemljite od erozije
i ispiranja hraniva u toku zime ili
da obogauju zemljita hranivima i
poboljavaju njegovu strukturu. Ako
se kao pokrovni usjev siju leguminoze,
zemljite se dodatno obogauje
azotom.
Ako se pokrovni usjevi zasijavaju kasno
u ljeto ili na jesen, ostaju na polju preko
cijele zime. U hladnijim podrujima,
za tu namjenu je pogodno zasijavati
grahoricu, ra, djetelinu i krmni graak
ili smjee ozimih itarica.
Zasijavanje pokrovnih usjeva tokom
ljetnje sezone (krmni graak, soja,
jednogodinje djeteline, travno
djetelinske smjee i dr.), imaju za
cilj popravku proizvodnih osobina

loih zemljita i uglavnom slue kao

priprema za viegodinje usjeve.
Ukoliko se zasijavaju sirak, proso,
sudanska trava ili heljda, obezbjeujuje
se biomasa, suzbijaju se korovi i
poboljavaju fizike osobine zemljita.
esto se kao pokrovni usjev ili
zelenino ubrivo zasijavaju krmni
usjevi, i to bez prethodne obrade
zemljita. Najbolji efekat se postie
ako se stoka napasa na ovim usjevima
i ako se oni kose u kasnim fazama
razvoja, kako bi se omoguilo
formiranje to bujnije mase prije
njihovog uklanjanja.
Da bi se produbio oranini sloj,
neophodno je unositi dovoljno
organske materije (najbolje kompost)
u dublje slojeve zemljita. Dobra
zemljina struktura omoguava da se
voda ne zadrava u zoni korijena, ve
da se infiltrira u dublje slojeve.
U podrujima sa visokim podzemnim
vodama, preporuuje se podizanje
bankova i visokih leja, ali na nain koji
e sprijeiti eroziju.
Ukoliko se korijen zadrava u plitkim
slojevima zemljita, to je znak da
je zemljite kiselo, siromano u
hranivima, prevlano ili da proizvoa
loe upravlja njim.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

21

U organskoj proizvodnji, u cilju

poboljanja plodnosti zemljita
potrebno je:
sprovoditi malovanje biljnim
ostacima, zelenino ubrenje ili
pokrovne usjeve jer oni spreavaju
eroziju i doprinose boljoj vlanosti i
strukturi zemljita;
izbalansirati potronju hraniva kroz
plodored i zdruene usjeve;
prilagoditi obradu kvalitetu zemljita
i primijeniti metode koje nee dovesti
do njegove erozije ili zbijanja;
voditi rauna o ishrani biljaka u
skladu sa zahtjevima vrste i njene
razvojne faze;
odravati i poveavati aktivnosti
ivog svijeta zemljita (korisnih
mikroorganizama, glista i sl.), koji je
neophodan za razlaganje organskog
materijala i odravanje strukture
zemljita.

Struktura zemljita se
moe poboljati
-d
 odavanjem organske materije
(stajnjak, kompost, mal i sl.);
- p odsticanjem aktivnosti zemljinih
organizama (optimalna vlanost
i aerisanost uz dovoljno organske
materije u zemljitu);
-m
 alovanjem zatitne povrine
zemljita;
- p ravilnom obradom.

Aktivnosti koje utiu

na pogoranje strukture
zemljita
- o brada zemljita nepovoljne
vlanosti;
-  esta obrada jer smanjuje sadraj
organske materije;
- i ntenzivna mehanika obrada
(npr. duboko oranje) jer unitava
zemljine koloide i remeti rad
zemljinih organizama na razliitim
dubinama obradivog sloja.

PLODORED
U organskoj biljnoj proizvodnji
nije dozvoljeno gajenje biljaka u
monokulturi. Plodored je obavezna
mjera organske proizvodnje jer
obezbjeuje:
- odravanje plodnosti zemljita;
- smanjenje zakorovljenosti;
- smanjeno ispiranje hraniva (ubriva);
- smanjenje brojnosti tetoina i
uzronika bolesti biljaka;
- odravanje populacija korisnih
ivotinjskih vrsta, bioloke
raznovrsnosti i odravanje i
poveavanje bioloke plodnosti
zemljita, tj. mikrobioloke aktivnosti
tla.
PRILOG 3
Prema crnogorskom zakonu o
organskoj poljoprivredi u plodoredu:
- moraju biti zasijane travnodjetelinske smjee (ukljuujui usjeve
za zelenino ubrenje), na najmanje
20% obradivih povrina;

22

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

- strnjine ili okopavine ne smiju biti

zastupljene na vie od 50% ukupnih
obradivih povrina.
Efekti plodoreda se ne uoavaju
u kratkom vremenskom periodu.
Efekat djelovanja je dugoroan, pa
proizvoai esto ne shvataju njegov
znaaj i teko prihvataju ovu obaveznu
mjeru.
Sastaviti dobar plodored sa svim
elementima, kao to su plodosmjena,
poljosmjena i odmor zemljita, nije
ni malo jednostavno. Plan se ne moe
gotov preuzeti iz knjiga ili prepisati
od komije, ve se mora u potpunosti
prilagoditi uslovima svakog
pojedinanog gazdinstva. Pri tome se
moraju birati vrste i sorte:
- koje su traene na tritu;
- o ijoj proizvodnji proizvoa ima
dovoljno znanja i iskustva;
- za iju proizvodnju postoji
raspoloiva oprema;
- za koje se nain ubrenja i obrade

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

23

moe prilagoditi tipu zemljita i

ostalim lokalnim agroekolokim
uslovima;
- za koje postoji dovoljno radne snage
na gazdinstvu;
- iji se optimalni rokovi sjetve i berbe
uklapaju u optimalan raspored
koritenja prirodnih i ljudskih resursa
na gazdinstvu;
- za koje se sve agrotehnike mjere
mogu prilagoditi planiranim
rokovima berbe i kvaliteta prinosa;
- ija se proizvodnja uklapa u
raspoloivi budet, a proizvodnja pri
tom, obeava ekonominost.
PRILOG 4

Koraci u sastavljanju
plodoreda
sastaviti Listu poeljnih vrsta;
nacrtati plan;
pripremiti zemljite;
izvriti sjetvu/sadnju prema planu
viegodinjeg plodoreda;

Idealan plodored
s tavlja u funkciju svo raspoloivo
znanje i resurse;
na najbolji mogui nain koristi
sezonske proizvodne (agroekoloke)
24

uslove;
ravnomjerno upoljava svu
raspoloivu radnu snagu tokom
godine;
zadovoljava zahtjeve trita;
pomae da se izbjegnu napadi bolesti
i tetoina u najkritinijim fazama
usjeva;
spreava opstanak i razvoj zemljinih
patogena;
efikasno suzbija korove;
osigurava dovoljno hrane za stoku sa
gazdinstva;
sadri samo vrste i sorte koje
su dobro prilagoene lokalnim
proizvodnim uslovima;
ne dozvoljava da zemljite ostaje
golo - nezasijano u duem periodu;
na najbolji nain koristi dobiti od
prethodnog usjeva.

Zato plodored?
Organski proizvoai prepoznaju
plodored kao neophodno orue
(mjeru) za odravanje produktivnosti
proizvodnje, odnosno za zaradu
i poveanje kvaliteta zemljita ili
izgradnju zemljinog kapitala. Cilj
je poveati zemljinu aktivnost i
samim tim zdravlje zemljita. Dobri
proizvoai koriste termin zemljini
kapital da bi izrazili koliko su vane

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

ove dugorone metode ulaganja u

zemljinu produktivnost.

O emu se naroito
mora voditi rauna pri
sastavljanju plodoreda?
1. Ostvariti profitabilnost na
gazdinstvu s obzirom na limitirani
broj usjeva koji se mogu posijati u
odreenom vremenu.
2. Obezbijediti ekonomino
upravljanje razliitim vrstama
usjeva u toku vie godina.
3. Pravilno procijeniti koje tetnike i
korove treba suzbijati i na osnovu
toga izabrati odgovarajue vrste i
sorte.
4. Prilagoditi izbor gajenih vrsta
sa ciljem da se neometano i
ekonomino mogu obavljati sve
neophodne operacija na gazdinstvu.
5. Usaglasiti izbor vrsta sa zakonskom
regulativom (prilog 3).
6. Prilagoditi izbor vrsta i sortiment
vremenskim uslovima.
7. Napraviti detaljnu analizu onoga
to je dovelo do toga, bilo da se desi
greka ili da se plan pokae kao
veoma dobar (dobro planiranje,
povoljni ili nepovoljni sezonski
uslovi i sl.).
8. Razviti saradnju koja e potvrditi

uspjeh i pomoi u rjeenju

problema.
9. Razviti vie kombinacija vrsta i sorti
da bi se omoguilo prilagoavanje
posebnim uslovima koji se mogu
javiti u toku odreene proizvodne
sezone.
Razliite biljne vrste trebaju za svoj
rast i razvoj razliita hraniva (prilog
5). Ukoliko se ne vri smjena usjeva na
istom polju, dolazi do neravnomjerne
potronje raspoloivih hraniva iz
obradivog sloja. Moe se desiti da
se javi prekomjerno nakupljanje ili
ak ispiranje hraniva koja se manje
usijavajuju, i to naroito, ukoliko
u obradivom sloju nema dovoljno
organske materije. To negativno utie
na ivotnu sredinu, ali takoe i na
ekonominost proizvodnje, jer se javlja
potreba za dodavanjem veih koliina
specijalizovanih ubriva da bi se
ostvario visok prinos.
Stalno gajenje irokorednih usjeva, bez
smjene sa itaricama ili drugim gusto
sijanim usjevima, znaajno poveava
zakorovljenost zemljita. Uz sve to, u
zemljitu se stalno nakupljaju tetne
materije koje biljke u toku vegetacije
izluuju preko korijena kao nusprodukte prirodnog metabolizma.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

25

Primjer dobrih pretkultura za pojedine

povrtarske vrste:
za paradajz: leguminoze i korjenasto
povre.
za papriku: korjenasto povre i
viegodinje trave.
za kupusnjae: krompir, paradajz,
paprika, leguminoze, korjenasto
povre.
za korjenasto povre: paradajz,
paprika, krastavac, leguminoze.
za graak i boraniju: paradajz,
paprika, krompir.
za krastavac i lubenice: paprika,
paradajz, krompir, leguminoze i trave.
za luk: paprika, lubenice, penica.
Prije sastavljanja plodoreda potrebno
je razvrstati povrtarske vrste prema
rokovima sjetve:
26

Prije nego to se pone sastavljati plan

plodoreda, sve biljke koje smo odluili
da gajimo treba da razvrstamo u etiri
grupe.
Grupa 1
brokoli, kupus, kelj, keleraba, rotkvica,
repa, karfiol, ratan, uta repa, kineski
kupus i salata, endivija, radi, artioka;
Grupa 2
perun, patrnak, mrkva, celer, kopar,
komora, kim, luk, bijeli luk, poriluk, luk
kozjak, vlasac, cvekla, blitva, spana;
Grupa 3
paradajz, paprika, patlidan, krompir,
krastavac, tikvica, dinja, lubenica;

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

ili zamjena stajnjaku moe biti

zelenino ubrivo, ukoliko prethodno
nije bilo ukljueno u plan sjetve.

Za poetak se preporuuje
etvoropoljni plodored to znai
da ukupnu sjetvenu povrinu treba
podijeliti u etiri polja (A, B, C, D), i
u njima sijati naizmjenino povre iz
prethodno utvrene etiri grupe po
shemi datoj u tabeli desno.

Primjer 1. Kako se mogu

kombinovati usjevi u toku jedne
godine na istoj parceli i kako se usjevi
mogu smjenjivati u toku tri godine?

Nakon tree ili etvrte godine,

zavisno od tipa zemljita i intenziteta
proizvodnje, potrebno je zaorati
odreenu koliinu stajnjaka. Dopuna

polje A

polje B

polje C

polje D

III godina

IV godina

Grupa 4
pasulj, graak, bob, soja, kukuruz
eerac;

II godina

- Lisnato povre zahtijeva vie azota

(salata, kupus, kelj, karfiol, brokoli,
kelj pupar).
- Plodovito povre zahtijeva vee
koliine fosfora i kalcijuma
(paradajz, paprika, patlidan,
krastavac, dinja, bundeva).
- Korjenasto povre ima vee zahtjeve
za kalijumom (luk, mrkva, bijeli luk,
poriluk, repa, rotkvica, krompir).

-p
 retkultura, najee rana proljetna ili
ozima sjetva (salata, spana, mladi luk,
graak, mladi krompir);
- g lavna kultura, koja se sije u glavnoj
sezoni, ima najduu vegetaciju i
najvee zahtjeve u pogledu hraniva,
temperature i svjetlosti (paradajz,
kupusnjae, korjenasto povre, luk);
-n
 aknadna kultura, koja ima najkrau
vegetaciju i sije se nakon glavnog
usjeva. Obino su to iste kulture
koje se siju kao pretkulture (skromni
zahtjevi prema temperaturi i svjetlosti),
ili usjevi za zelenino ubrenje.

I godina

PRILOG 5

Primjer 2. Pravilna smjena povra po godinama i plodorednim poljima

Vrsta povra
1. godina

krompir

graak, luk,
salata

kupusnjae lisnato
povre

argarepa,
cvekla,
patrnjak

2. godina

graak, luk,
salata

kupusnjae
lisnato povre

argarepa, cvekla,
patrnjak

krompir

3. godina

kupusnjae
lisnato povre

argarepa,
krompir
cvekla, patrnjak

4. godina

argarepa, cvekla,
krompir
patrnjak

5. godina
krompir
(ponavljanje)

graak, luk,
salata

graak, luk,
salata

graak, luk, salata

kupusnjae
lisnato povre

kupusnjae lisnato
povre

argarepa,
cvekla,
patrnjak

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

27

Primjer 3. Primjer ratarskog

plodoreda
vrst plodored Okvirni plodored
1. ozima penica 1. ozima strnjina
2. kukuruz
3. jari jeam
4. eerna repa
5. soja

2. okopavina
(irokoredni usjev)
3. jara strnjina
4. okopavina
5. jednogodinja
leguminoza (graak,
soja)

Nekoliko praktinih
savjeta za pojedine vrste
povra
- Kupusnjae i lisnato povre dobro
reaguju na ubrenje stajnjakom, dok
korjenasto povre i leguminoze dolaze
u plodoredu tek drugu ili treu godinu
iza ubrenja stajnjakom.
- Paradajz se moe gajiti i do dvije
godine uzastopno na istoj parceli,
ali nikako poslije paprike, plavog
patlidana i krompira. Odlina je
pretkultura za korjenasto povre i luk.
- Paprika i plavi patlidan najbolje
rezultate daju posijani poslije boranije,
tikve, itarica.
- Boraniju treba sijati nakon skidanja
okopavina, a sama boranija je odlian

28

predusjev za gotovo sve usjeve.

-K
 upusnjaama treba da prethode
boranija, graak, paradajz, pasulj,
strna ita.
-Z
 a krastavac su najbolji predusjevi
rani krompir, boranija, graak.
-S
 alata je mali potroa hraniva i ima
kratku vegetaciju, pa se moe sijati
poslije bilo koje kulture, ali je najbolje
kao posljednji usjev u plodoredu ili
poslije plodovitog povra koje najjae
iscrpljuje hraniva iz zemljita.

ZDRUENI USJEVI
Usijavanjem dvije ili vie povrtarskih
vrsta na istom polju u isto vrijeme
dobijaju se zdrueni usjevi (mijeani
usjevi, meuusjevi), a odnos
izmedju tih biljaka su istovremeno
konkurentski i kooperativni.
Prednosti zdruenih usjeva su:
poveana produkcija biomase i
prinosa,
doprinos biodiverzitetu i bolje
korienje raspoloivih resursa,
manje tete od korova, bolesti i
tetoina,
vea stabilnost sistema,
bolja i raznovrsnija ishrana ljudi i
ivotinja,
sigurniji prihodi.

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Tabela 1: Vrste povra koje je dobro gajiti kao zdruene (mijeane) usjeve
Vrsta povra Dobro zdruivanje
bijeli luk

paradajz, cvekla, mrkva, pasulj

blitva

rotkva, rotkvica, mrkva, boranija

celer

paradajz, pasulj, spana, krastavac, boranija

crni luk

crni luk, keleraba, bijeli luk, krastavac, boranija

graak

rotkva, rotkvica, salata, kupusnjae, mrkva, komora

krastavac

crni luk, niska boranija, pasulj, celer, cvekla, salata, kupusnjae, komora

krompir

spana, keleraba, boranija

mrkva

crni luk, cikorija, paradajz, rotkva, blitva, bijeli luk, vlaac

niska boranija paradajz, celer, cvekla, rotkva, blitva, salata, krastavac, krompir, rotkvica
paradajz

cikorija, spana, celer, rotkva, rotkvica,salata, kupusnjae, mrkva, pasulj

perun

paradajz, rotkva, rotkvica

salata

crni luk, cikorija, paradajz, boranija, pargla, rotkvica, krastavac, graak, pasulj

spana

paradajz, pasulj, celer, rotkva, rotkvica, krompir

Tabela 2: Povre koje ne treba sijati kao zdruene usjeve

Vrsta povra

Losi susjedi

boranija, pasulj

crni luk, bijeli luk, graak, komora, vlaac

graak

paradajz, pasulj, bijeli luk, praziluk, kompir

krastavac

rotkva, rotkvica

krompir

paradajz, celer, cvekla, graak

bijeli luk

niska ili visoka boranija, pasulj, graak

praziluk

pasulj, cvekla, graak, boranija

perun

salata, celer

cvekla

praziluk, krompir, vlaac

celer

krompir, mrkva, perun

crni luk

boranija, pasulj, kupus

paradajz

krompir, komora, graak, cvekla

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

29

IZBOR USJEVA I
SORTIMENTA
Sjeme i sadni materijal koji se koriste
u organskoj biljnoj proizvodnji moraju
biti iz organske proizvodnje. To znai
da je majka biljka, u sluaju sjemena,
i matina biljka, u sluaju sadnog
materijala, proizvedena:
a) bez upotrebe genetski
modifikovanih biljaka ili
proizvoda dobijenih od genetski
modifikovanih organizama i
b) u saglasnosti sa metodama
organske proizvodnje najmanje
jednu vegetacionu sezonu, ili u
sluaju viegodinjeg usjeva, dvije
vegetacione sezone.
Vano je naglasiti da proizvoa
prije kupovine sjemena ili sadnog
materijala, treba da konsultuje
sertifikaciono tijelo koje je obavezno
da obezbijedi listu sjemena i
vegetativnog reproduktivnog
materijala za organsku proizvodnju
dostupnih na lokalnom tritu.
30

U organskoj biljnoj proizvodnji,

proizvoa je mnogo vie zavistan od
vrste i sorte nego u konvencionalnoj
proizvodnji. Sorte koje daju odline
rezultate u konvencionalnoj
proizvodnji, mogu, ali ne uvijek, biti
pogodne za organsku. Razlike u visini
i kvalitetu prinosa se posebno javljaju
kod sorti koje su zavisne od intenzivne
primjene specifinih (lako topivih),
vjetakih ubriva i pesticida. Stoga,
za organsku proizvodnju treba izabrati
one vrste i sorte koje su prilagoene
lokalnim agroekolokim uslovima.
Osnovni kriterijumi za izbor su sljedei:
- Biraju se vrste i sorte koje su
najotpornije na bolesti i tetoine koje
priinjavaju najvee tete u datom
proizvodnom podruju. Kako je
teko pronai sorte koje su otporne
na sve prisutne patogene, izbor se
vri prije svega prema otpornosti
na one koje napadaju nadzemni

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

dio biljke, dok se protiv zemljine

suzbijaju plodoredom. Sorte koje
imaju krau vegetaciju, odnosno
ranije dozrijevanje, u principu su
poeljnije za organsku proizvodnju,
jer se prinos moe sakupiti prije
masovne pojave tetoina (planirati
sjetvu prema agrometeorolokim
prognozama), koje se deavaju u
odreenim periodima godine.
- Odabrane vrste i sorte moraju
biti prilagoene reimu ishrane
(ubrenja) po principima organske
proizvodnje. Potrebno je da imaju
dubok korijen i da formiraju visok
prinos i pri usvajanju hraniva,
koja se sporije oslobaaju tokom
razgradnje organske materije
zemljita, i nisu dostupna u kratkom
periodu u veim koliinama kao
kod primjene mineralnih ubriva.
Biljke moraju biti tolerantne prema
kratkotrajnim stresovima tokom
ishrane. Takoe, treba izabrati
sorte koje su bolje prilagoene
konkretnom tipu zemljita.
- U cilju odbrane od korova, u
organskoj proizvodnji je poeljno
sijati vrste i sorte koje imaju bri
poetni rast i takvu arhitekturu
(oblik/habitus) biljke koji

omoguava zasjenu korova i druge

vrste pritiska na korove. Takoe je
poeljno voditi rauna o zdruivanju
usjeva, poeljnim i nepoeljnim
susjedima, kao i plodoredu, jer
pojedine vrste i sorte slabije ili jae
lue odreene inhibitorne supstance
koje mogu zaustaviti ili usporiti rast
korova.
-O
 dabrane vrste i sorte moraju
obezbijediti prinos koji po svojim
osobinama (veliina, oblik, ukus ploda
i sl.), zadovoljava zahtjeve trita na
kome e se plasirati.
-K
 ad god je mogue, treba sijati
domae i odomaene sorte, pogotovo
u ekstenzivnoj proizvodnji jer su
otpornije na stresne uslove i trebaju
manje azota od savremenih sorti i
hibrida. Mogue je sjeme pronai
na lokalnom tritu ili ga sauvati iz
sopstvene proizvodnje.
-S
 avremene sorte i hibridi su u
prednosti u odnosu na stare sorte
u pogledu visine, uniformnosti u
dozrijevanju i kvalitetu (veliini,
obliku i dr.), ali u su i manje otporne
na bolesti i tetoine i zahtijevaju
specifina ubriva da bi dale puni
prinos.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

31

-N
 ikada ne zasnivati cjelokupnu
proizvodnju na novom sortimentu,
ali svake godine zasijati odreene
povrine novim vrstama i sortama,
i to u vie rokova sjetve/sadnje
kako bi se dobili rezultati na
sopstvenim proizvodnim uslovima
(agrolokalitetu), i provjerili kataloki
podaci u kojima se prezentuju
vodee sorte. Vano je voditi detaljnu
evidenciju o svim zapaanjima od
sjetve do prodaje.

PLODNOST ZEMLJITA I
DJUBRENJE U ORGANSKOJ
PROIZVODNJI
ta zemljite ini
plodnim?
Slika 4. Na tritu se nalazi i sjeme iz
organske proizvodnje

32

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Konvencionalni proizvoai plodnost

zemljita uglavnom mjere visinom
prinosa, dok ga odravaju dodavanjem
lakopristupanih mineralnih ubriva i
vode. Meutim, to esto nije dovoljno
za ostvarenje zadovoljavajueg kvaliteta
i visine prinosa. Rast biljaka moe biti
usporen ili prekinut, ukoliko i ostali
faktori plodnosti nisu zadovoljeni,
to se djelimino i kratkorono
kompenzuje mineralnim ubrivima.
Poto je organskoj proizvodnji
zabranjena primjena vjetakih
ubriva, pristup plodnosti zemljita i
ubrenja mora biti sutinski drugaiji.
On se mora zasnivati na praenju i
poboljanju svih faktora koji utiu na
plodnost zemljita. Osnov uspjene
organske proizvodnje je poznavanje,
odravanje i podsticanje sloenih
prirodnih procesa, kao i svih faktora

koji utiu na plodnost zemljita.

Za organskog proizvoaa, osnovna
je ishrana zemljita, dok je ishrana
biljaka u drugom planu.

Najvaniji faktori
koji utiu na plodnost
zemljita
- dubina obradivog sloja - prostor za
razvoj korijena;
- dostupnost vode - kapacitet
zadravanja vlage i kontinuitet u
snadbijevanju biljaka;
- vodopropusnost zemljita - veina
biljaka ne podnosi viak vode
(zabarivanje);
- aerisanost zemljita - neophodna
za rast korijena i aktivnost ivih
organizama zemljita;
- pH vrijednost - za povre je najbolja
neutralna do blago kisela reakcija
zemljita;

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

33

- sadraj mineralnih materija - zavisi

od kapaciteta vezivanja hraniva,
odnosno stepena mineralizacije
organske materije u zemljitu;
- sadraj organske materije - poveava
kapacitet vezivanja hraniva i vlage
u zemljitu i direktno utie na
strukturu zemljita i aktivnost ivih
organizama u zemljitu;
- aktivnost zemljinih organizama neophodni za proces transformacije
organske materije, odnosno za
dostupnost hraniva, zadravanje
vlage, dobru strukturu zemljita i
zdravlje zemljita;
- kontaminacija (pesticidi, teki metali,
soli i dr.) su ograniavajui faktor
proizvodnje u pogledu rasta biljaka i
njihove sertifikacije.

Poboljanje plodnosti
zemljita u organskoj
proizvodnji

viegodinjem plodoredu;
- k oristiti ubriva iz organske stoarske
proizvodnje, a da pri tom, vrsto i
teno ubrivo mora biti zaorano u
roku od 12 sati nakon rasturanja u
povrinski oranini sloj zemljita, dok
se preporuuje injektovanje tenog
ubriva;
- z aoravati organske materije,
kompostirane ili nekompostirane, sa
proizvodnih jedinica na
kojima se proizvodnja odvija u skladu
sa metodama organske proizvodnje.
Hranljive materije i proizvodi za
odravanje i poboljavanje plodnosti,
odnosno ishranu zemljita (ubriva),
koji su navedeni u tabeli 3, dodaju
se samo izuzetno, i kada prethodno
nabrojane mjere nisu dovoljne za
postizanje adekvatnog prinosa
gajenih usjeva po metodama organske
proizvodnje.

Prema crnogorskom zakonu o

organskoj poljoprivredi, u cilju
odranja i poveanja plodnosti i
bioloke aktivnosti zemljita, treba
uiniti sljedee:

Koliina ubriva koja moe biti

upotrijebljena, ograniena je u
zavisnosti od lokacije, intervala
primjene, metoda i izbora inputa koji
se koriste.

- gajiti leguminoze, usjeve za zelenino

ubrenje i biljke sa dubokim
korijenom u odgovarajuem

Ukupna dodata koliina dozvoljenih

ubriva ne smije prei koliinu u
ekvivalentu od dva uslovna grla stoke
po ha, odnosno 170 kg N/ha/godinje.

34

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

U organskoj biljnoj proizvodnji nije

dozvoljena upotreba:
- ubriva koja sadre ljudske
ekskremente;
- ubriva koja sadre ostatke genetski
modifikovanih biljaka ili genetski
modifikovane mikroorganizme;
- stajskog ubriva od genetski
modifikovanih ivotinja;
- i ostalih materija koje nisu navedene
u Prilogu 1 Pravilnika o organskoj
biljnoj proizvodnji ( tabela 3);
- svjeeg stajnjaka i osoke za
prihranjivanje biljaka u vrijeme
aktivne vegetacije;
- ubriva proizvedenog na
konvencionalnim farmama goveda,
svinja i pernatih i krznenih ivotinja u
kavezima.

ubriva na gazdinstvu koje primjenjuje

metode organske proizvodnje, moraju
da se koriste i skladite na nain
koji spreava degradaciju zemljita i
zagaenje vode. Za odlaganje i uvanje
stajnjaka i osoke se moraju izgraditi
betonski ili drugi nepropusni bazeni (sl.
5 i 6), koji e sprijeiti oticanje hraniva iz
navedenih ubriva u ivotnu sredinu i na
taj nain dovesti do njenog zagaenja i
smanjiti kvalitet uvanog ubriva.
Sva ubriva organskog porijekla koja se
koriste na sertifikovanim proizvodnim
povrinama treba da potiu sa vlastitog
gazdinstva. Kada gazdinstvo nema
razvijenu sopstvenu proizvodnju
stajnjaka (stoarstvo), ili ne posjeduje
dovoljne koliine, moe da ga nabavi
sa drugog organskog ili ekstenzivnog
gazdinstva. U tom sluaju, nabavka,
odnosno kupovina ubriva mora biti
dokumentovana raunima (dokazano
porijeklo).

Slika 5. Primjer pravilnog uvanja stajnjaka

u betonskim bazenima
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

35

poboljanje ukupnog stanja zemljita

ili dostupnosti (aktiviranja) hraniva u
zemljitu ili u usjevu.

Slika 6. Neprihvatljiv nain uvanja

stajnjaka u organskoj proizvodnji

Organske materije, tj. biljni ostaci

poslije etve odnosno berbe usjeva,
moraju se vratiti u zemljite
(zaoravanjem ili kompostiranjem), a
njihovo spaljivanje je dozvoljeno samo
uz saglasnost sertifikacionog tijela
(najee u sluaju kada su biljni ostaci
zaraeni bolestima ili tetoinama).
Kada se kompostiraju biljni ostaci,
ostale organske materije ili stajnjak
na gazdinstvu, mogue je koristiti
aktivatore koji ubrzavaju procese
kompostiranja, i to one na bazi biljaka
i mikroorganizama koji nisu genetski
modifikovani.
Odgovarajua mikrobioloka ubriva
su dozvoljena za upotrebu u organskoj
proizvodnji, ukoliko ne sadre genetski
modifikovane mikroorganizme, ali
samo uz saglasnost sertifikacionog
tijela. Koriste se uglavnom, za
36

Mineralna ubriva (dozvoljena su

navedena u tabeli 3), mogu da se
primjenjuju samo nakon odobrenja
sertifikacionog tijela, koje se izdaje na
osnovu pisanog zahtjeva proizvoaa
uz koji se prilau:
-d
 okumentacija o problemima u
biljnoj proizvodnji koji su nastali u
prethodnom periodu (zbog ega je
potrebno dodavati traena ubriva);
-d
 okaz da je proizvoa preduzeo
mjere neophodne za spreavanje
nastalog problema (na koji nain je
ubreno, plodored i sl. u prethodnih
nekoliko godina);
- o dgovarajui dokaz da upotreba
mineralnog ubriva ne predstavlja
rizik i opasnost za prirodnu
sredinu, aktivnost zemljita ili
dobrobit ljudi i ivotinja (sertifikat
o kvalitetu mineralnog ubriva koje
se eli primijeniti).
Mineralna ubriva (tabela 3) se
mogu dodavati samo u prirodnom
obliku, ali je dozovoljeno njihovo
mljevenje i mijeanje sa vodom, kako
bi se poveala njihova rastvorljivost,
odnosno ubrzala dostupnost hraniva
biljkama.

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Poveanje sadraja
organske meterije u
zemljitu
Organska materija zemljita
predstavlja osnovni izvor hraniva za
organske usjeve, pa je njen sadraj
u zemljitu jedan od osnovnih
preduslova za postizanje visokog
prinosa. Takoe, ona igra veoma
znaajnu ulogu u poboljanju fizike
plodnosti zemljita (struktura
zemljita, vodopropusnost i sl.), a
preduslov je za postizanje optimalne
bioloke plodnosti zemljita (brojnost
i aktivnost ivog svijeta zemljita
ije je prisustvo neophodno za
procese oslobaanja hraniva iz
organske materije). Iz tih razloga
dobar organski proizvoa uvijek
razmilja kako da odri i povea
sadraj organske materije u zemljitu.
Organska materija zemljita se
neprekidno razgrauje od sloenog
(stabilnog) oblika iz kojeg biljke ne
mogu da usvajaju hraniva, do formi
kada su hraniva pristupana biljakama.
U ovim procesima razgradnje
nepovratno se troe zalihe organske
materije u zemljitu, i da bi se odrao
njen sadraj, neophodno je neprekidno
obnavljati (plodored, zaoravanje i
sl.), nove koliine organske materije

na svim proizvodnim parcelama.

Sadraj organske materije u zemljitu
se odrava razlaganjem etvenih
ostataka, biljnih i ivotinjskih
organizama koji su prirodno
prisutni u obradivom sloju zemljita,
dodavanjem organskih ubriva,
zaoravanjem zeleninog ubriva i sl.
Brzina razgradnje organske materije
zavisi od klime i od svjeine
materijala (odnos C : N). U toplim i
vlanim uslovima organska materija
se razgrauje mnogo bre nego pri
hladnom i suvom vremenu. to je
materijal zreliji, sadraj vlakana (C)
u biljnom materijalu je vei, a sadraj
proteina (N) se smanjuje. Optimalan
odnos C : N za brzu razgradnju je
izmeu 15 : 1 i 25 : 1.
Organska materija sa visokim
sadrajem ugljenika (C) u odnosu na
sadraj azota (N) e se transformisati
u stabilnu organsku materiju sa vie
stabilnih huminskih kiselina (sporija
razgradnja, odnosno dostupnost
hraniva za biljke), dok e se kod one
sa manjim sadrajem ugljenika ubrzati
procese razgradnje, odnosno hraniva
e se oslobaati bre. O ovome treba
voditi rauna pogotovo kada se bira
momenat aplikacije organske materije
u zemljite.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

37

Manjak razgradivog
materijala
Na komercijalnim organskim
gazdinstvima se esto javlja nedostatak
biljnih ostataka koji bi se mogli
vratiti u zemljite, jer se najvei dio
prinosa iznosi (prodaje). Zato je
veoma znaajno pronai optimalan
balans izmeu proizvodnje biomase i
proizvodnje komercijalnih usjeva. To se
postie:
- ukljuivanjem pokrovnih i zeleninih
usjeva (prilog 1 i 2) u plodored, u
periodima kada se ne proizvode
komercijalni usjevi, ime se dodatno
uva pokriveno zemljite tokom cijele
godine;
- usijavanjem pokrovnih usjeva na
neproizvodnim dijelovima gazdinstva;
- koritenjem neproizvodnih povrina
(npr. du staza, granica imanja,
strmih kosina i sl.) za sadnju drvea
ili ive ograde;
- sakupljanjem organske mase iz
prirodnih habitata koji su sastavni dio
gazdinstva;
- kompostiranjem svih raspoloivih
organskih ostataka sa gazdinstva
(nakon proizvodnje i prerade);
- proizvodnjom hrane za stoku (trava,
stona hrana);
38

-n
 euklanjanjem samoniklog drvea sa
proizvodnih polja;
- p utanjem stoke da pase ili provede
nekoliko noi na ponjevenom polju
(moe i komijska stoka) da bi se
iskoristile njihove izluevine (feces,
urin).

Tabela 3: ubriva koja su dozvoljena za primjenu u organskoj proizvodnji

prema crnogorskom zakonu o organskoj proizvodnji
Vrsta ubriva

Opis i uslovi za primjenu

Proizvod koji sadri mjeavinu ivotinjskih
ekskremenata i biljnog materijala (prostirka za
ivotinje).

stajsko ubrivo

Veina ubriva koja su nabrojana

(tabela 3) mogu da se proizvode na
sopstvenom gazdinstvu, ili da se
pronau komercijalno zapakovana
(sl. 7) u svim bolje snadbjevenim
poljoprivrednim apotekama. Meutim,
pored nabrojanih ubriva, u organskoj
proizvodnji je dozvoljena i upotreba
ekstrata pojedinih biljaka, koji se mogu
pronai u komercijalnim pakovanjima,
a manji proizvoai ih mogu i sami
proizvesti na sopstvenim gazdinstvima
prema navedenim receptima (prilog 6).
Ipak, kao i za sva ostala ubriva koja se
primjenjuju u organskoj proizvodnji,
obavezno je predvidjeti njihovu
primjenu u proizvodnom planu koji
se predaje sertfikacionom tijelu, ili
se naknadno konsultovati sa njima,
prije njihove primjene, ukoliko se
proizvoa naknadno odlui za njihovu
primjenu.

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Neophodno odobrenje od sertifikacionog tijela i

oznaka vrste ivotinje od koje potie.
Upotrebu iz ekstenzivne stoarske proizvodnje mora
odobriti ovlateno pravno lice.
Neophodno odobrenje od sertifikacionog tijela

osueno stajsko ubrivo i

dehidrirano ivotinjsko ubrivo

kompostirani ivotinjski
ekskrementi, ukljuujui
ivinsko ubrivo i
kompostirano stajsko ubrivo

Navesti vrstu ivotinje od koje potie.

Upotrebu iz ekstenzivne stoarske proizvodnje mora
odobriti ovlaeno pravno lice.
Neophodno odobrenje od ovlaenog pravnog lica.
Obavezno je navesti vrste ivotinja.
Upotrebu iz ekstenzivne stoarske proizvodnje mora
odobriti ovlaeno pravno lice.
Upotreba nakon kontrolisane fermentacije i/ili
prikladnog razblaenja.
Neophodno odobrenje od sertifikacionog tijela i/ili
nadlenog organa.

teni ivotinjski ekskrementi

(stajnjak, urin ...)

Obavezno je navesti vrste ivotinja od kojih potie.

Upotrebu iz ekstenzivne stoarske proizvodnje mora
odobriti ovlaeno pravno lice.
Nije dozvoljena upotreba ako je porijeklo iz
konvencionalne poljoprivrede

treset

Limitirana upotreba u hortikulturi (cvjearstvo,

gajenja drvea i sadnica)
Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

39

gline (perlit,vermikulit, itd.)

ostaci nakon gajenja gljiva

Inicijalni sastav supstrata mora biti limitiran

proizvodima sa podnijete liste.

glistenjak
guano

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

kompostirana smjea biljnih

materija

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

proizvodi ili nus-proizvodi

ivotinjskog porijekla: krvno
brano, brano od kopita,
brano od rogova, kotano
brano ili deelatonizirano
kotano brano, riblje brano,
mesno brano, brano od dlaka,
perja i sl., vuna, krzno, dlaka,
mlijeni proizvodi

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

Drvo nije hemijski tretirano nakon sjee.

kompostirana kora drveta

Drvo nije hemijski tretirano nakon sjee.

fosfatne stijene meke osnove

(meki sirovi fosfati)

Sadraj kadmijuma mora biti manji od 90 mg/kg

P2O5.

Tomasov fosfat

Iskljuivo prirodnog porijekla.

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

rastvor kalcijum hlorida

Folijarni tretman stabla jabuke, nakon utvrivanja

deficita kalcijuma.
Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

kalcijum sulfat (gips)

Samo prirodnog porijekla

industrijski kre iz proizvodnje

eera

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

elementarni sumpor

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

mikro elementi

Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

Iskljuivo kamena (rudarska) so
Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

natrijum hlorid
kameno brano

PRILOG 6

Sadraj kadmijuma manji od 90 mg/kg P2O5

Limitirana upotreba za bazna zemljita (pH>7,5).
Potrebno odobrenje od sertifikacionog tijela.

sirove kalijumove soli (kainit,

silvinit i dr.)

Potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica.

kalijum sulfat koji moe

sadrati magnezijumove soli

Dobijen je iz sirovih kalijumovih soli fizikom

ekstrakcijom.
Potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica.

40

magnezijum i kalcijum
karbonat prirodnog porijekla
(magnezijumska kreda,
magnezijumski krenjak)

Iskljuivo prirodnog porijekla.

magnezijum sulfat (kiserit)

proizvodi i nus-proizvodi
biljnog porijekla za ubrenje
(npr. uljano sjeme, brani
kolai, ljuska kokosa, sladni
otpad i dr.)
strugotina i drveni otpaci

aluminijum kalcijum fosfat

kalcijum karbonat prirodnog

porijekla (kreda, lapor,
krenjak, bretonski ameloriant,
fosfatna kreda)

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

ubrivo od koprive
(Urtica dioica)

Slika 7. Komercijalna organska ubriva

Ovo ubrivo je veoma dobar izvor

azota (N). Priprema se tako to se 1
kg svjee ili 100-200 g osuene koprive
(obavezno bez sjemena), potopi u
10 l vode i ostavi da previre dok ne
prestane da pjeni, uz svakodnevno

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

41

mijeanje drvenim tapom (razvija

neprijatan miris). Kada prestane
da pjeni, procijedi se i razrijedi sa
desetostrukom koliinom vode.
Razrijeenim rastvorom se jednom
nedjeljno zalivaju biljke u periodu
intenzivnog rasta biljke. Biljni ostaci se
kompostiraju.

ubrivo od gaveza
(Symphitum peregrinum)
Koristi se kao ubrivo bogato
fosforom (P) i kalijumom (K) i
mikroelementima (Fe, Ca, Mg).
Priprema se tako to se u 10 l vode
potopi 1 kg svjeeg gaveza. Nakon
nekoliko dana, kada prestane da
pjeni, razvija se smea boja i jak miris
na stajnjak. Upotrebljava se samo
razblaeno sa vodom: na 1 litar ubriva
treba uzeti 10 l vode i izmijeati. ubri
se jedanput nedjeljno. Biljne ostatke
obavezno kompostirati. Veoma dobar
efekat se postie kada se pomijeaju
ubriva od koprive i gaveza.

ubrivo od vie biljnih

vrsta
Ovo ubrivo treba pripremiti prije
zime, a koristiti uz dodatak koprive
i ljuski crnog luka (bez odoljena).
42

Podstie djelovanje mikroorganizama

u zemlji, poveava otpornost biljaka i
istovremeno hrani biljke.
Priprema: U jesen se svo
neupotrijebljeno bilje nasijee u
veliki sud i nalije vodom. Pred kraj
zime, treba tim nerazrijeenim
ubrivom (ako je mnogo bilja, onda
razrijeenim), naliti zemljite gdje e
se gajiti plodovito povre (paradajz,
tikvice, krastavac, pasulj, graak, jagode,
voke i rue).

- sueno kokoije ubrivo;

- hidrolizirani klanini otpad;

Najvee koliine azota (N) u organskoj

proizvodnji se mogu obezbijediti
dodavanjem sljedeih ubriva:
- perje;
- hidrolizirani rogovi i kopita;
- prirodni rogovi i kopita;
- suena krv;
- mesno brano;
- suena melasa;
- vuna
- hidrolizirana ivotinjska koa.

- vee zahtjeve za eljezom imaju

salata, blitva, brokoli, karfiol, cvekla,
paradajz;

Najvee koliine azota (N) i fosfora

(P2O5) u organskoj proizvodnji
se mogu obezbijediti dodavanjem
sljedeih ubriva:
- guano;
- riblje brano;
- kotano brano;
- elatizirano kotano brano;

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Pojedine povrtne vrste imaju

visoke zahtjeve za pojedinim
mikroelementima, pa o tome treba
voditi rauna prilikom izbora ubriva
koja e se primijeniti u proizvodnji.
Tako na primjer:
- luk i kupusnjae imaju povean
zahtjev za sumporom (najvie ga ima
u gipsu i kompostu);

- paradajz, patlidan, blitva i luk imaju

vee zahtjeve za magnezijumom
(najvie ga ima u dolomitu, pepelu i
stajnjaku);
- celer, brokoli i karfiol imaju vee
zahtjeve za borom (dobar izvor su
morske alge), koji se u najveim
koliinama nalazi u ekstraktima
morskih algi;
- krastavac, salata, luk, graak i spana
imaju visoke zahtjeve za manganom
(dobar izvor su morske alge);
- na nedostatak molibdena osjetljive su
kupusnjae, salata, luk i spana.

Upravljanje stajnjakom
Organska proizvodnja bez stajnjaka
je nezamisliva, jer je osnovni izvor
organske materije, odnosno hraniva
u organskoj proizvodnji. Pozitivno
utie na hemijsku (sadraj hraniva),
fiziku (strukturu, vododrivost i
sl.) i bioloku plodnost obradivog
zemljita (brojnost i aktivnost ivog
mikroorganizama i ivotinja zemljita).
Nain sakupljanja i uvanja stajnjaka
ubriva na gazdinstvu koje primjenjuje
metode organske proizvodnje se
moraju koristiti i skladititi na nain
koji spreava degradaciju zemljita
i zagaenje vode. Na stabilizaciju i
ouvanje hraniva i organske materije u
stajnjaku, u znaajnoj mjeri utie nain
njegovog sakupljanja i uvanja.
Kompostiranje je jedan od
najprihvatljivijih naina dobrog
rukovanja stajnjakom. Meutim,
kompostiranjem se poboljava uvanje
amonijanog azota iz stajnjaka, ali
primjena zahtijeva obradu/zaoravanje,
pri emu zemljite ostaje golo i
podlono eroziji. Pokrovni usjevi,
bez zaoravanja, sa druge strane,
eliminiu jae ispiranje i eroziju, ali
poveavaju gubitke amonijanog azota
u atmosferu.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

43

44

Neizbalansirano ubrenje
stajnjakom
ubrenje svjeim stajnjakom moe
dovesti do debalansa hraniva u
zemljitu jer:
- s adri dosta fosfata ili kalijuma, pa
prekomjerno dodavanje moe dovesti
do oegotina korijena, smanjuje se
otpornost na patogene, skrauje se
vrijeme uvanja proizvoda i drugih
negativnih posljedica na gajenim
usjevima;
-P
 rekomjerna koliina pojedinih
hraniva moe blokirati ostala hraniva,
i uiniti ih nedostupnim biljci, iako ih
ima dovoljno u zemljitu. Na primjer,

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Da bi se izbjegla neizbalansirana
ishrana biljaka stajnjakom,
neophodno je sprovoditi kontinuiran
monitoring plodnosti zemljita
i zasienost zemljinog rastvora
katjonima. Dodavanje bilo kojeg
organskog ubriva, a posebno
stajnjaka, treba vriti samo na osnovu
analiza. Osim to se mora poznavati
sastav i koliina hraniva u zemljinom
rastvoru, jednako se dobro moraju
poznavati koliine hraniva u
stajnjaku. Uobiajene (standardne)
vrijednosti su navedene u tabeli 2.
Stvaran sastav stajnjaka meutim,
zavisi od:
- vrste stoke;
- vrste hrane;
- prostirke;
- koliine tenosti koja se dodaje i
- rukovanja prikupljenim stajnjakom.

Tabela 4: Prosjene vrijednosti

sadraja NPK u stajnjaku zavisno od
vrste ivotinje

% kalijuma

Anon (1998): Fertilizer values of some

manures. Countryside and Small Stock
Journal. Sept- Oktob. p. 175
% fosfornih
kiselina

Stajnjak moe biti izvor zagaenja

poljoprivrednih proizvoda i ivotne
sredine (patogeni, ostaci hormona,
antibiotika, pesticida i dr.). Zbog
toga se preporuuje primjena
kompostiranog stajnjaka. Ali to nije
uvijek dovoljno, jer pojedini patogeni
(Salmonela i E. Coli) mogu preivjeti
proces kompostiranja. Mogunost
da se potroai zaraze patogenima iz
stajnjaka, spreava primjenu svjeeg
stajnjaka neposredno prije sjetve ili u
toku vegetacije (prihrana), pogotovo
kod povra koje se konzumira svjee
(bez termike obrade). Da bi se izbjegli
mogui problemi sa kontaminacijom,
preporuuje se sljedee:
- ne vriti ubrenje stajnjakom nakon
sjetve/sadnje povra;
- ne koristiti izmet pasa, maaka i
svinja u povrtarstvu, jer se mnoga
oboljenja ovih ivotinja mogu

Osim patogenih materija, u organskim

ubrivima se mogu pronai i ostaci
tekih metala, posebno ukoliko se vri
kompostiranje industrijskog otpada
ili kanalizacionog mulja. Zbog toga
su ove vrste ubriva zabranjene za
upotrebu u organskoj proizvodnji.

viak fosfata onemoguava usvajanje

bakra i cinka, a suviak kalijuma
blokira usvajanje bora, mangana i
magnezijuma.
- Tokom razlaganja stajnjaka
oslobauju se brojne organske
kiseline pa je mogue zakieljavanje
zemljita, ako se ne vodi dovoljno
rauna o koliini i vremenu njegove
primjene. Kisela rekacija zemljita
ne dozvoljava usvajanje kalcijuma
(blokira ga).

% azota

Kontaminacija proizvoda
usljed primjene stajnjaka

prenijeti i na ljudsku populaciju;

- s vo povre dobro oprati pod jakim
mlazom vode prije upotrebe;
- o sobe koje imaju bilo kakav problem
sa imunitetom treba da izbjegavaju
ishranu povrem koje nije termiki
obraeno (svjee).

vrsta
ivotinje

Primjena stajnjaka u organskoj

proizvodnji je povezana sa nizom
ogranienja, u cilju spreavanja:
- kontaminacije proizvoda;
- zagaenja zemljita;
- irenja korova;
- neizbalansirane ishrane.

mlijene krave 0,57

0,23

0,62

tovna junad

0,73

0,48

0,55

konji

0,70

0,25

0,77

svinje

0,49

0,34

0,47

ovce/koze

1,44

0,50

1,21

zeevi

2,40

1,40

0,60

kokoke

1,00

0,80

0,39

Stajnjakom se ire korovi

U stajnjaku se nalazi dosta sjemena
korova koje potie, najee iz
prostirke, slame i sijena. Ali tokom
kompostiranja, visoke temperature
aerobnog kompostiranja znaajno
smanjuju broj ivih sjemenki. Ako
se i nakon dodavanja kompostiranog
stajnjaka javi bujanje korova, to moe
biti posljedica povoljnih toplotnih i

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

45

nutritivnih uslova koji nastaju nakon

dodavanja stajnjaka i poboljane
bioloke aktivnosti, prisustva
organskih kiselina, vika nitrata,
ili neke druge promjene u statusu
plodnosti tla u kojima se, u sjemenu
od ranije prisutnom u zemljitu,
stavaraju optimalni uslovi za klijanje
i nicanje. Na osnovu sastava isklijalih
korova, moe se odrediti da li problem
bujanja korova izaziva neizbalansirana
ishrana, naroito viak kalijuma i
azota koji posebno pogoduju rastu
korova. Monitoring i izbalansirano
ubrenje mogu znaajno umanjiti
pojavu korova.

Stajnjak kao zagaiva

ivotne sredine
Kada se sadraj hraniva u sirovom
ili kompostiranom stajnjaku smanji
ili se isperu iz obradivog sloja,
oni su zagaiva ivotne sredine i
ekonomski gubitak za proizvoaa.
Oticanje i ispiranje stajnjaka nakon
rasturanja, u mnogome zavisi od
vremena primjene i dodate koliine.
Najvei gubici hraniva iz stanjaka se
javljaju kada se rasturanje obavlja u
podrujima sa obilnim padavinama,
kao i u podrujima gdje se dodaje na
smrznuto zemljite, a padavine su jake.
46

U takvim sluajevima, najbolje je izvriti

malvanje nakon rasturanja stajnjaka.
Ukoliko se rastureni stajnjak odmah
zaore ili pokrije, hraniva se sauvaju u
znaajnoj koliini. Takoe, dobra metoda
je zasijavanje usjeva koji e posluiti kao
zelenino ubrivo ili pokrovni usjevi,
a najpogodniji za tu namjenu su ra i
ljulj (veu hraniva, spreavaju njihovo
ispiranje, a nakon zaoravanja vraaju u
zemljite usvojena hraniva).

smea. Na taj nain se nepovratno

troi organska materija zemljita i
degradiraju plodna zemljita.
Da bi se ove negativne pojave izbjegle,
u organskoj proizvodnji je zabranjeno
spaljivanje organske materije, odnosno
sav organski otpad sa gazdinstva se
mora kompostirati i vratiti u zemljite
kao kompost.

KOMPOSTIRANJE
ORGANSKOG
OTPADA
Principi organske proizvodnje se
zasnivaju na imitaciji prirode. U
prirodi se sve odumrle ive forme (lie,
trava, stabla, ivotinje i njihov otpad)
nakon razlaganja (recikliranja) ponovo
vraaju u ciklus kruenja organske
materije i tako ga ine neprekidnim.
Na poljoprivrednim gazdinstvima se
deavaju suprotni procesi. Organska
materija (proizvodi) koji se proizvedu
u toku sezone se iznose sa gazdinstva
(prodaju se), a organski otpad (zelena
masa biljaka, ostaci nakon orezivanja
voa, pokoena trava, ivotinjski otpad)
se spaljuju ili odnose na deponije

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

pripremu komposta i njegovu primjenu

jednom godinje, jednako je vremenu
koje se utroi za odlazak u kupovinu i
rasturanje vjetakog ubriva vie puta u
toku sezone.
Kompost je djelimino razloeni
oblik organske materije, braon do
crne boje, grudviast i prijatnog
mirisa koji podsjea na miris zemlje
(sl. 9). Dobija se razgradnjom biljnog
materijala pod dejstvom enzima
koje lue mikroorganizmi u procesu
kompostiranja.

Slika 8. umski ekosistemi opstaju

zahvaljujui uspostavljenom krunom toku
organske materije

ta je to kompost?
Primarni izvor hraniva, na
poljoprivrednom gazdinstvu koje
se bavi organskom poljoprivredom,
trebalo bi da bude kompost. Kompost
sa gazdinstva je besplatan, za razliku
od vjetakih ubriva, ija cijena
znaajno raste u posljednjih nekoliko
desetljea. Vrijeme koje je potrebno za

Slika 9. Kompost spreman za primjenu

Korisni efekti primjene

komposta
Primjenom komposta se poveava
sadraj organske materije, kvalitet,
stabilnost (otpornost na eroziju i

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

47

sabijanje) i poboljava vodni reim

obradivog zemljita. to je raznovrsniji
sastav poetnog materijala koji se
kompostira, to je i kompost bogatiji u
hranivima.

Radi lakeg transporta, poeljno je

da bude to blie izvoru organske
materije i da postoji dovoljno prostora
za manipulaciju kompostom razliite
starosti.

Izbor mjesta za
kompostiranje

Za kompostiranje mogu da se koriste

komposteri koji su dostupni na tritu,
runo napravljeni ili se organska
materija moe slobodno (neograena)
slagati na drenani sloj.

Kompostite treba da se formira

na mjestu zaklonjenom od vjetra i
djelimino izloenom suncu (sl. 10).
Na taj nain se odrava dovoljno
visoka temperatura i dovoljno vlage,
neophodne za rad mikroorganizama
koji razlau poetni organski materijal.

Slika 10. Mjesto za kompostiranje mora

obezbijediti dovoljnu osunanost i potrebnu
zasjenu u toku dana

48

hrpe i dospjeti neophodni vazduh u

kompostnu hrpu.
Kompostna gomila se na drenani sloj
moe slobodno slagati (sl. 11), ali zbog
lake kontrole procesa koji se odvijaju
u toku kompostiranja, mnogo ee se
ograuje. Ograda kompostita se pravi
od starih dasaka ili metalnih mrea.

Kako se formira
kompostna gomila?
Na mjestu odreenom za
kompostiranje, prvo se formira sloj od
krupnijeg materijala (grane, granice
...), koji e omoguiti oticanje suvine
vlage (drenani sloj) i optimalan
dotok vazduha. Granje se isjecka na
duinu 10-45 cm, a debljina drenanog
sloja treba da bude oko 10-20 cm,
zavisno od veliine gomile, odnosno
koliine organskog otpada koji e se
kompostirati. Treba napomenuti da je
drenani sloj uglavnom od prirodnih
materijala koji nee sprijeiti korisne
organizme iz zemljita (bakterije, kine
gliste i sl.), da dospiju u kompostnu
hrpu i pomognu razlaganje organskog
otpada. Istovremeno, predstavalja
put kojim e otei suvina vlaga iz

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

potrebno je ove materije redovno

mijeati sa drvenastim (tee razloivim
materijalima). Kompostna masa
(hrpa) se povremeno rastresa kako bi
se obezbijedilo dovoljno vazduha za
rad mikroorganizama. Kada se prva
pregrada napuni, organski otpad se
iz prve pregrade prebacuje na drugo
mjesto, gdje se odvija faza razlaganja
u uslovima optimalne vlanosti
i aerisanosti. Nakon tri mjeseca,
materijal se sa druge gomile, iz faze
razgradnje, prebacuje u treu pregradu,
gdje se odvija faza zrenja.

Slika 11. Slobodna gomila organskog otpada

spremnog za kompostiranje

Ako se sakupljanje i dodavanje

organskog otpada vri svakodnevno,
uspostavlja se dvostruko ili trostruko
kompostite (sl. 12). Prvi dio slui
za svjei materijal, u drugom dijelu
je ranije prikupljeni materijal koji
dozrijeva, a u treem ve onaj koji je u
odmakloj fazi dozrijevanja.
Na prvu, privremenu hrpu se slae
uglavnom kuhinjski organski otpad i
svjee pokoena trava. Tokom slaganja

Slika 12. Ograeno, trostruko kompostite

Mjesto za pripremu komposta moe

biti sastavljeno i samo iz jednog dijela
(sl. 11). Ovakav vid kompostne hrpe
ima prednost kada je snadbijevanje
otpadom sezonsko, odnosno kada
u kratkom vremenu moemo da
sakupimo dovoljnu koliinu organskog
otpada (tokom orezivanja vonjaka,
kosidbe, ureenja dvorita i sl.).

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

49

U tom sluaju se kompostna hrpa

moe ograditi sa daskama, ianom
mreom, opekom ili nekim slinim
materijalom, ali tako da se obezbijedi
neometan dotok vazduha za rad
mikroorganizama i sprijei truljenje
mase. U suprotnom, razvijaju se
mikroorganizmi koji izazivaju truljenje
mase i neprijatan miris.

Koje vrste organskog

otpada se mogu
kompostirati?
- Batenski i kuhinjski otpad (svjei i
osueni ostaci zelenila, sadnica, ljuske
od jaja, toz od kafe, filter kesice od
aja i dr.). Kuvane ostatke iz kuhinje
radije ne upotrebljavati, jer prilikom
truljenja nastaju pogodni uslovi za
razvoj patogena i tetoina, a njihov
miris moe privui domae ivotinje
koje bi mogle rasturiti hrpu u potazi
za hranom.
- Uvelo cvijee, ljekovito bilje, izuzev
pelina (alfije) koji svojim mirisom
odbija kine gliste koje su veoma
korisne u procesu kompostiranja.
- Slama, paprat i prostirka za stoku
poboljavaju mineralni sastav i
razvijanje toplote neophodne za
dekompostiranje.
- Trava i korovi sakupljeni/pokoeni
50

prije cvjetanja.
-S
 uvo lie, a ukoliko je vlano, samo u
veoma tankom sloju.
-P
 apir i karton, dobro usitnjeni i u
maloj koliini, ukoliko ne sadre
olovo i vjetake boje.
-P
 epeo obogauje kompost kalijumom
i ima insekticidno dejstvo.
-O
 staci nakon orezivanja ukrasnog
grmlja, stabala, ali dobro usitnjeni,
inae ih je bolje iskoristiti za drenani
sloj.
- Vuna i dobro usitnjena stara odjea
u malim koliinama i pomijeana sa
zemljom.
-O
 tpad od proizvodnje piva, vina i sl.
-M
 orske alge su dobar izvor minerala.
-K
 okoije perje i izmet.
- Treset u malim koliinama.
-R
 oina (samljeveni papci, kopita,
rogovi) se dodaju u fazi zrelog
komposta.
-P
 iljevina se dodaje u manjim
koliinama, pomijeana sa zemljom.
-G
 rane i iglice etinara, lie i grane
breze, buseni iz saksija za koje se
mora znati da se veoma sporo razlau.

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

ta ne treba
kompostirati?
- materije koje se prirodno ne razlau:
plastika, staklo, porculan, kovani
predmeti, boje, lakovi, mainsko ulje;
- biljke koje su zaraene bolestima i
insektima;
- kore od limuna, narandi, banana
i cvijee iz cvjeara radi rezidua
pesticida;
- izmet ljudi, pasa i maaka;
- deterdente za ve i sudove;
- lijekove, ostatke pesticida.

Usitnjavanje sakupljenog
materijala za slaganje na
kompostnu hrpu
Efikasnost procesa kompostiranja u
mnogome zavisi od uslova koji vladaju
u kompostnoj hrpi (mikroklimata),
pravilnog mijeanja razliitih materijala
i usitnjenosti poetnog materijala.
Optimalna duina usitnjenih djelova
treba da bude veliine palca, odnosno
oko 5 cm (sl. 13).
Dodavanjem kotanog ili krvnog
brana, stajskog ubriva, isjeene
koprive, kompostna gomila se
obogauje azotom i drugim
mineralnim elementima.

Slika 13. Poetno pravilno usitnjeni materijal

i gotov kompost

Neophodni uslovi za
pravilno kompostiranje
Da bi se kompostiranje odvijalo na
pravilan nain, i na kraju procesa
dobilo visoko vrijedno humusno
ubrivo, potrebno je obezbijediti dolje
navedeno.
1. Optimalnu strukturu, teksturu i
poroznost poetnog materijala.
Usitnjenost materijala na frakcije
od 0,5-5,0 cm doprinosi brem
razlaganju poetnog materijala.
2. Dovoljno vazduha, jer se u
suprotom razvijaju mikroorganizmi
koji e izazavati truljenje umjesto
procesa kompostiranja (prepoznaje
se po neprijatnom mirisu).
3. Povoljan odnos ugljenika i azota
(25-30) u poetnom materijalu. Za
aktiviranje procesa kompostiranja
potrebno je, da u poetnom

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

51

materijalu ima dovoljno N za

umnoavanje mikroorganizama
koji vre procese razgradnje. Ali,
ako se u poetnom materijalu nalazi
dovoljno N, a nema dovoljno C,
mikororganizmi se razmnoavaju,
ali procesi razgradnje trpe. Ako
je dosta C, a nema dovoljno N,
mikroorganizmi imaju dovoljno
hrane za razgradnju, ali se ne
razmnoavaju. Znai, ukoliko
nije optimalan odnos C : N, nema
dovoljno mikrorganizama razlagaa
to jest, nema optimalnog razlaganja.
Za brojnost mikroorganizama
veoma vanu ulogu imaju struktura I
poroznost.
4. O
 dgovarajuu temperaturu (3560 oC) kompostne gomile kako bi
se obezbijedili povoljni uslovi za
rad aerobnih bakterija i ubrzali
procesi kompostiranja. Razlaganja je
najefikasnije kada je temperatura u
sreditu hrpe oko 50 0C.
5. P
 oetni materijal mora biti
optimalno vlaan (57-63 %),
pa se zato po potrebi zaliva sa
zelenim ubrivom od koprive
ili gaveza. Zalivanje hladnom
vodom je nepoeljno jer znaajno
sniava temperaturu i usporava
procese kompostiranja. Da se masa
ne bi osuila tokom proljenih

52

vruina, nakon zalivanja, ona se

prekriva. Pokrov se pravi od granja
privrenih mreom, preko koje se
stavlja plastina folija.
6. Optimalan pH za rad
mikroorganizama u kompostnoj
hrpi je 6,5-8,5.

Brzi test za ocjenu

zrelosti komposta
Jednostavan i relativno brz nain da
se provjeri, da li je kompost spreman
za upotrebu je sjetva sjemena koje
brzo klija i nie. U tu svrhu je najbolje
koristiti sjeme salate. Kompostom sa
kompostne hrpe se napuni nekoliko
malih posudica, i u njih se poloi sjeme.
Ukoliko nakon 2-3 dana iznikne mlada
biljica, i nakon 10 dana se razvije
u zelenu, uspravnu, snanu biljicu,
kompost je spreman za upotrebu.
Ukoliko sjeme ne isklija, ili se razviju
slabane biljice, kompost treba da
jo odstoji na gomili da bi se dovrilo
njegovo formiranje.

Tabela 5: Problemi koji se mogu javiti tokom kompostiranja

Problemi koji se
javljaju

Razlozi zbog kojih se

javlja problem

razvija se neprijatan
miris u kompostu

pretresti
nema dovoljno kiseonika,
gomilu, bez
jer je loa aeracija hrpe.
sabijanja

sredina gomile je suva

nedostatak vode

paliti hrpu mlakom vodom (nikako

hladnom).

gomila je topla, ali

vlana samo u sredini

gomila je mala

poveati gomilu dodavanjem svjeeg

materijala.

gomila je vlana, a masa

nedovoljno je azota
je hladna

dodati materijal bogat azotom (svjee

pokoenu travu i sl.)

tokom fermentacije
sakupljaju se nepoeljni pojedinih otpadaka,
insekti
naroito voa, razvija se
miris koji privlai insekte

kompostna hrpa se moe posuti sa

kamenom prainom, tankim slojem
zemlje ili zrelim kompostom, da bi se
neutralisao miris

kompostna hrpa se ne
zagrijava

ukoliko je hrpa isuvie

mala, brzo se hladi

ukoliko na njoj ima premalo organskog

otpada, dodaje se svjea organska
materija; male hrpe se prekrivaju, ali se
mora paziti na dotok vazduha;

u gomili se ne odvijaju
procesi razgradnje

razlagai
(mikroorganizmi) nemaju
povoljne uslove za rad;
previe je drvenastog ili
zelenog otpada;

dodati materijala koji nedostaje

(potrebno je da bude podjednaka
koliina drvenaste, zelene i vlane
frakcije); suvu kompostnu gomilu
zaliti, rastresti gomilu u sluaju
nedostaka vazduha, zaliti u sluaju
nedostatka;

Upotreba komposta
Kada ocijenimo da je proces
kompostiranja zavren, kompostnu
hrpu prosijemo kroz krupno sito.
Krupnije, nerazloene komade

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Mjere popravke

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

53

vraamo na kompostite, a sitni

mrviasti kompost rasturamo po
povrini zemljita i plitko zaoravamo.
Ako imamo dovoljne koliine
komposta (26 kg/m2), u bati nam nije
potrebno nikakvo drugo ubrivo.
Hraniva iz humusa se realizuju
postepeno, to obezbjeuje kontinuitet
u snadbijevanju biljke i spreava
mogunost gubitka hraniva.
Kompost se moe koristiti kao
organski oplemenjiva na otvorenom
polju (umjesto stajnjaka), kao biljni
supstrat za sobno bilje, rasad, sadnice
(moe zamijeniti treset jer je jeftiniji),
kao mal (3-4 cm), jer ima sposobnost
zagrijavanja zemljita i spreavanja
rasta korova.

Prije primjene komposta, potrebno je

provjeriti njegov sadraj soli (salinitet),
naroito ako je najvei dio poetnog
materijala bio od otpadaka gradskog
zelenila.
Da bi kompost u punoj vrijednosti
odigrao ulogu zemljinog
oplemenjivaa, i regulisao hemijske,
fizike i bioloke osobine zemljita,
potrebno ga je dodati u velikim
koliinama. To se esto istie kao
problem. Ipak, ako se uzme u obzir da
ak 40 % otpada iz jednog domainstva
moe da se kompostira, onda sa
sigurnou moemo tvrditi da se na
gazdistvu moe proizvesti dovoljno
komposta.
Kompostiranjem se uklanjaju mnogi
organski kontaminenti, ali ne i teki
metali. U stvari, teki metali su
koncentrovaniji u kompostiranom,
nego u svjeem stajnjaku. Zbog
toga je, prije primjene komposta
u organskoj proizvodnji, potrebno
zatraiti saglasnost sertifikacionog
tijela.

Primjena stajnjaka i
komposta
Generalno, najbolji efekat se postie
pri dodavanju komposta neposredno
prije rasaivanja. Dodaje se pred sjetvu
glavnog usjeva ili zeleninog ubriva,
jer oni imaju najvee zahtjeve za
azotom.
Tikvice, kukuruz eerac, graak i
pasulj najbolje rezultate daju ako
se stajnjak dodaje neposredno prije
sjetve. Slino je sa lisnatim povrem,
s tim to se u tom sluaju smije
dodavati samo dobro pregorio ili
kompostiran stajnjak. S druge strane,
kupus, paradajz i korjenasto povre
bolje rezultate daju kada se siju na
parcelama koje su ubrene stajnjakom
u prethodnoj godini.
Najbolje iskoritavanje hraniva iz
stajnjaka, postie se ako se zaore
odmah, po rasturanju (gubici azota
iznose do 5%). Ako se zaoravanje izvri
nakon 4 dana, gubi se do 21% azota.

Slika 14. Kompost pripremljen za primjenu

54

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

55

ZATITA BILJAK A OD
BOLESTI I TETOINA
Bolesti i tetoine povra mogu
potpuno unititi prinos (zaradu),
ako se ne preduzmu preventivne
mjere za spreavanje njihove pojave.
U sluajevima kada preventiva nije
efikasna (ekstremne godine), mogu
da se primijene i biopesticidi. U
konvencionalnoj proizvodnji borba
protiv tetoina i bolesti, zasniva se
uglavnom, na primjeni pesticida kada
se pojave problemi ili preventivnoj
primjeni pesticida. U organskoj
proizvodnji, prevashodni cilj je
spreavanje (preventiva) pojave bolesti i
tetoina agrotehnikim mjerama. Tek
kada se preventivne mjere pokau kao
nedovoljno efikasne, moe se pristupiti
primjeni dozvoljenih sredstava za
zatitu, (tabele 9-11), o emu treba
informisati sertifikaciono tijelo i voditi
urednu evidenciju.
Zatita usjeva od bolesti i tetoina
koja je zasnovana na preventivi (ne

56

dozvoliti njihovu pojavu), mnogo

je tea od konvencionalne zatite
(suzbijanje tetnika kada se pojave),
jer zahtijeva veliku strunost i
svakodnevni monitoring (praenje)
situacije u usjevu.

kao to su sjetva zatitnih pojaseva,

privlaenje predatora i sl.;
- malovanjem;
- koenjem i ispaom;
- primjenom fizikih i biolokih
metoda;
- spaljivanjem korova, uz saglasnost
ovlaenog pravnog lica.
Oprema za primjenu pesticida u
konvencionalnoj proizvodnji, moe
se koristiti i za primjenu dozvoljenih
zatitnih sredstava u organskoj
proizvodnji, ukoliko je prethodno
dobro oiena i bez ostataka tetnih
materija.

PRILOG 7
Prema crnogorskom zakonu o
organskoj proizvodnji, tetoine, bolesti
i korovi u organskoj poljoprivredi
suzbijaju se i kontroliu kombinacijom
sljedeih mjera:
- i zborom odgovarajuih biljnih vrsti i
sorti;
- i zborom nezaraenih zemljita;
- pravilnom ishranom biljaka;
- odgovarajuim plodoredom;
-u
 nitavanjem prelaznih domaina
tetnika;
- z atitom prirodnih neprijatelja
tetoina odgovarajuim mjerama,

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Preventivne mjere zatite

biljaka
Preventivne mjere zatite biljaka
ukljuuju sve aspekte koji doprinose
razvoju snane i zdrave biljke i
redukuju tete od bolesti i fiziolokih
teta. Najefikasnije preventivne mjere
u suzbijanju bolesti i tetoina su dolje
navedene.
1. Sanitarne mjere na gazdinstvu su:
-d
 ezinfekcija svog orua sa 70
% alkoholom, posebno alata za
kalemljenje, orezivanje i druge

operacije kojima se nanose povrede na

biljnom tkivu;
- dezinfekcija kontejnera za proizvodnju
rasada sa vrelom vodom pod
pritiskom;
- kompostiranje biljnih ostataka koji
ne smiju da trunu na gazdinstvu ili
slue kao prelazni domaini tetnim
insektima i uzronicima oboljenja;
- upotreba zdravog sjemenskog i sadnog
materijala;
- kupovina sertifikovanog sjemena
poznatog porijekla;
- toplotni tretmani (dezinfekcija)
zemljita, opreme i orua za sjetvu i
sadnju;
- tretiranje sjemena sa dozvoljenim
dezinfekcionim sredstvima.
2. I zbor sorti i vrsta adaptiranih
na date agroekoloke uslove
podrazumijeva:
- izbor vrsta;
- svake godine zasijavati nove vrste i
sorte na malim povrinama gazdinstva
i pratiti ih vie sezona (u razliitim
proizvodnim sezonama);
- izabrati vrste koje su najbolje
prilagoene datim agroekolokim
uslovima, tj. imaju dugu uspjenu
tradiciju gajenja, ili su potpuno nove
vrste pa jo nema ekonomski znaajnih
tetoina u podruju gajenja;

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

57

- dati prednost lokalnim sortama u

odnosu na uvozne hibride, ukoliko
su zadovoljavajueg kvaliteta;
- potovati zahtjeve trita: kvalitet,
ukus, skladitenje, transport, prinos,
prilagoenost;
- prilagoditi izbor vrste i sorte
proizvodnim uslovima na gazdinstvu
(rokovima sjetve, temperaturnim
i svjetlosnim uslovima i sl.),
raspoloivoj mehanizaciji i iskustvu;
- informisati se o novim rezistentnim
sortama.

3. O
 dravanje plodnosti zemljita i
ubrenje
Plodno zemljite je preduslov za
proizvodnju snanih (vitalnih) biljaka
koje su otporne na bolesti i tetoine.
Redovno raditi analize zemljita i
samo na osnovu njih vriti ubrenje
usjeva. Na taj nain se izbjegava
slabljenje prirodne otpornosti biljaka
usljed nedostatka ili suvika pojedinih
hraniva (fizioloka oboljenja).
Pretjerano ubrenje azotom
pospjeuje irenje vai, botritisa,
rizohtonije i drugih tetoina i
oboljenja.

58

4. Plodored

6. Izbor rokova sjetve i sadnje

Plodored predstavlja najefikasniji

sistem kontrole uzronika oboljenja i
tetoina, pogotovo onih koji nanose
tete na podzemnim djelovima
biljaka. Ukoliko se iste biljne vrste
ne vraaju na ista proizvodna polja
u periodu 4 do 7 godina, tetoine
nemaju uslove za opstanak (domaina).
Za povrtarsku proizvodnju se
preporuuje etvorogodinji plodored
(vie o plodoredu u poglavlju 3 ovog
prirunika).

Veoma je vano prilagoditi rokove

sjetve/sadnje pojavi ranih proljenih
i kasnih jesenjih mrazeva, kao i
temperaturnim i padavinskim
uslovima. Ukoliko biljke u bilo kojoj
fazi rasta i razvia (naroito poetnim),
doive stres usljed nepovoljnih
spoljanjih uslova (mraz, niske
temperature, prevlano zemljite i
sl.), to e nepovratno umanjiti njenu
vitalnost, odnosno otpornost na bolesti
i tetoine. Takoe, praenjem ivotnog
ciklusa i uslova razvoja (temperatura
i vlanost), uzronika oboljenja i
tetoina, i pravilnim izborom rokova
sjetve/sadnje, mogu se izbjei periodi
kada je njihova pojava najizraenija.

5. I zbor najpovoljnijeg proizvodnog

polja na gazdinstvu
Povoljni klimatski i zemljini
uslovi omoguavaju pravilan rast i
razvoj usjeva, a samim tim i snane,
otporne biljke. Zato je vano izabrati
proizvodno polje na gazdinstvu koje
za odreene vrste i sorte povra ima
odgovarajue svjetlosne (sjeverna, juna
ekspozicija, zasjena i sl.), temperaturne
(pojava prvih jesenjih i kasnih
proljenih mrazeva i sl.) i vodne uslove
(nivo podzemnih voda, dostupnost
izvora vode za navodnjavanje i sl.).

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

7. Tehnologije proizvodnje
Vei razmak sadnje i proizvodnja
povra na visokim lejama omoguava
bolju kontrolu vlanosti i manji
napad bolesti. Takoe, mnogo
bolji rezultati se postiu ako se vri
rasaivanje umjesto direktne sjetve
usjeva. Dekaptaciju, pinciranje i ostale
specifine mjere koje se primjenjuju
u povrtarskoj proizvodnji, obavezno
treba prilagoditi sortimentu koji smo
odabrali, a nikako ustaljenim navikama

sa vrstama i sortama sa kojima smo

ranije imali pozitivna iskustva (prinos).
Zatitne mree (insekticidne) mogu
se koristiti kao zatita na vratima
plastenika, jer prilikom provjetravanja
spreavaju ili odlau irenje insekata i
gubitak predatora i parazita.
8. Zdrueni usjevi
Mjeovita sjetva razliitih vrsta
(zdrueni usjevi) ima viestruko
pozitivan efekat ukoliko se izaberu
odgovarajue kombinacije usjeva. Na
organskim gazdinstvima je veoma esto
zdruivanje kupusa i paradajza (miris
paradajza odbija leptira kupusara), kao
i mrkve i luka (mrkva odbija lukovu
muvu). Takoe je dobro sijati timijan,
ruzmarin i alfiju kao zatitne pojaseve
oko glavnog usjeva na kojem se oekuje
napad vai i leptira kupusara (vie o
zdruivanju usjeva u poglavlju 3 ovog
prirunika).
9. Kontrola klimatskih uslova
Pri proizvodnji na otvorenom polju,
mnogo je tee kontrolisati mikroklimat
nego to je to u zatienom prostoru .
Povoljni uslovi vlage u znaajnoj mjeri
mogu smanjiti napad bolesti. Jai
napad gljivinih oboljenja (botritis,

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

59

kladosporijum, plamenjaa), moe se

oekivati u uslovima vee vlanosti i
niih temperatura, praenih manjim
intenzitetom svjetlosti. U uslovima
visokih temperatura, nie vlanosti
vazduha i smanjene vlanosti vazduha,
stvaraju se uslovi za razvoj predatora
i parazita (tabela 6), koji ograniavaju
aktivnost tetnih insekata i uzronika
oboljenja na gajenom povru.
10. Navodnjavanje
Navodnjavanjem se ograniava razvoj
pojedinih tetoina, npr. tripsa i vai.
Kada se navodnjavanje vri ujutru,
biljke i zemljite se brzo isuuju, pa se
smanjuje opasnost od
razvoja gljivinih oboljenja.
11. D
 ezinfekcija zemljita vodenom
parom i solarizacijom
Dezinfekcija vodenom parom se
preopruuje kada je u obradivom sloju
prisutan veliki broj nematoda.
Solarizacija je jednostavna tehnika i
efikasna u suzbijanju brojnih bolesti
i nematoda. Ova operacija nije tetna
za veinu korisnih mikroorganizama
zemljita. Izvodi se tako to se
zemljite preore, predsjetveno
pripremi, zalije sa velikom koliinom

60

vode i pokrije istom polietilenskom

folijom u trajanju 6-8 sedmica.
Postupak je efikasan u ljetnjim
mjesecima, kada su jako visoke
temperature.
12. Atraktanti i repelenti
Atraktanti su sredstva koja privlae
tetne insekte s ciljem utvrivanja
njihove brojnosti ili za njihovo direktno
suzbijanje.
Hranidbeni atraktanti su sredstva
koja privlae tetoine koje se njima
hrane. Najvie se koriste za suzbijanje
glodara (zatrovani mamci - itarice,
mekinje, kukuruzna prekrupa, kuvani
krompir, kuvana riba), i pueva
(ukopavanje uaa sa pivom ili penica
u fermentaciji).
Seksualni atraktanti (feromoni)
su efikasno i jeftino specifino
sredstvo za kontrolu brojnosti i
suzbijanje tetoina. Sadre kapsule
sa feromonima insekata koje lue
enke, kako bi privukle mujake na
parenje. Postavljanjem odreenog broja
ovih feromonskih zamki, mujaci se
spreavaju da pronau i oplode enke,
odnosno spreava se umnoavanje
tetnih insekata.

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Vizuelni atraktanati se zasnivaju

na osobini privlaenja ili odbijanja
insekata i drugih tetoina odreenim
bojama. Najee se u tu svrhu koriste
ljepljive ploe razliitih boja (ute,
plave i druge), ali je vano da se uz
pregled ploa, redovno vri i pregled
samih biljaka na kojima se nalaze
tetnici u fazi larve koja u stvari nanosi
tete.
Ljepljive ploe se postavljaju na 2,5 - 5
cm iznad biljke i pomjeraju se navie
kako biljka raste. Ukoliko u blizini
usjeva postoje biljne vrste koje su
prelazni domaini tetnim insektima
(ljubiice i hirzanteme za tripsa),
potrebno je i iznad njih postaviti
ljepljive ploe.
U plastenicima u kojima se koriste
bumbari, treba smanjiti broj plavih
ljepljivih ploa jer one mogu privui
i bumbare i na taj nain zaustaviti
njihovu aktivnost.
Na otvorenom ili u zatvorenom
prostoru, ljepljive ploe mogu
zamijeniti obojene posude sa
rastvorom deterdenta.
Bijela boja odbija biljne vai, pa
prskanje plastenika kreom, s ciljem

redukcije temperature, doprinosi i

manjoj pojavi biljnih vai.
Repelenti odbijaju tetoine od biljaka,
odnosno nakon njihovog unoenja
u organizam, insekti ne mogu dalje
da nastave sa ishranom i zato ubrzo
uginu. Takvo dejstvo imaju preparati
na bazi bakra na krompirovu zlaticu,
ali i izluevine pojedinih biljaka to
se koristi u zdruenim (mjeovitim)
usjevima. Tako paradajz titi kupus
od kupusne muve i leptira kupusara,
a crni luk mrkvu od mrkvine muve i
nematoda. Ren ili buva uz krompir
odbijaju krompirovu zlaticu. Dragoljub
odbija bijelu leptirastu va od biljaka
izmeu kojih je posijan, a slui i kao
lovna biljka za biljne vai koje se na
njemu rado naseljavaju. Ekstrakt
bijelog luka nalazi se u nekim
preparatima i koristi se kao repelent
za biljne vai, bijelu leptirastu va,
tripse, grinje. Ekstrakt sjemena Ijute
paprike koristi se kao repelent za
zeeve u mladim vonjacima ili usjevu
kupusnjaa.
Zvuci niske frekvencije mogu
odbijajue djelovati na odbijanje ptica i
koriste se kod zasada lubenica i drugih
povrtarskih i voarskih vrsta kojima
ptice ugroavaju prinos.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

61

13. Biljni mamci i lovne klopke

Za preventivno praenje prisustva i
brojnosti, ali i za suzbijanje tetnih
insekata, mogu se koristi i mamci
i lovne klopke. Kao mamci mogu
posluiti krompir, mrkva, eerna repa
i druge biljne vrste. Postavljeni mamci
se nekoliko dana nakon postavljanja
pregledaju i utvruje se brojnost
tetoina.
Lovne ae se ukopavaju u zemlju i
napune sa 4 % rastvorom formalina,
pri emu se dno ae oboji kako bi se
poveao efekat privlaenja (kao ljepljive
ploe). Kontrola se vri svaka 2-3 dana.
14. Zatitni pojasevi
Zatitni pojasevi se podiu du puteva,
oko ograda i izmeu plastenika s
ciljem vjetrozatitnog efekta, ali i kao
stanita za korisne insekte (prirodne
neprijatelje tetoina).
15. Monitoring
Monitoring (osmatranje, praenje) je
kljuna operacija u biolokoj kontroli.
Vri se najmanje dva puta sedmino.
Biljke se detaljno pregledaju, od vrha
do dna i sa obje strane lista.
62

Upotreba dozvoljenih
sredstava za zatitu
biljaka
Sredstva koja se koriste za zatitu
biljaka u organskoj proizvodnji su
prirodni neprijatelji (predatori, paraziti
i patogeni), ili prirodne materije
(sumpor, bakar,) ili ekstrakti pojedinih
biljaka (azidiraktine, rotenona, pelina,
koprive i sl.).
1. P
 reparati na bazi prirodnih
neprijatelja:
Parazitizam je pojava kada insekti
paraziti (parazitoidi), fazu larve
provode u tijelu domaina, koji je
uglavnom neki tetni insekt. Odrasli
paraziti ive slobodno, neki se hrane
domainima (predatori), i polau jaja
u njih. Kada se pronae odgovarajui
domain (odgovarajueg oblika i faze
razvia), parazit polae jaja.
Predatori funkcioniu tako to jedna
vrsta obezbjeuje energiju drugoj vrsti.
Pojedini usjevi imaju brojne predatore,
ponekad se moe pronai 300-500
vrsta predatora u odreenom usjevu.
Patogenima se smatraju
mikroorganizmi koji izazivaju bolesti

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

kod insekta domaina i najee

se koriste u formi mikrobiolokih
insekticida.
2. Prirodne supstance:
Sumpor, bakar i kvarcno staklo se
primjenjuju uz propisana ogranienja
u pogledu ukupne koliine i broja
tretiranja.
Sapuni i biljna ulja (ulja iz bora, kima,
laneno ulje, sjeme konoplje, sjeme
pamuka, sjeme repe, ricinus, kokos,
soje, palme, kukuruza i dr.), takoe se
mogu koristiti za suzbijanje tetoina,
uz odgovarajua ogranienja o kojima
se treba konsultovati sa savjetodavnom
slubom i sertifikacionim tijelom.
Sapuni (soli masnih kijelina), uspjeno
suzbijaju biljne vai, bijele leptiraste
vai i grinje. Najvie se koriste preparati
na bazi kalijumovih sapuna.
Inertna praiva (dijatomejska zemlja,
negaeni kre, pepeo), sadre estice
otrih ivica koje mehaniki oteuju
kutikulu insekata. Dijatomejskom
zemljom se uspjeno suzbijaju
gusjenice, a pepelom ili kreom puevi.

3. Supstance biljnog porijekla:

Najraireniju primjenu za proizvodnju
komercijalnih biopesticida
imaju ekstrakti sljedeih biljaka:
Azadirachtin, Rotenon, Pirethrini,
Kvasija (Quassia), Krotona (Croton
tiglium), bijeli luk, kopriva i dr. Osim
komercijalnih preparata, mogue je
napraviti biopesticide na bazi bilja i
na samom domainstvu (uz nadzor
sertifikacionog tijela), ukoliko se radi
o proizvodnji na manjim gazdinstvima
(prilog 8).
4. Supstance animalnog porijekla su
pelinji vosak, elatin, hidrolizirani
proteini, riblje ulje (bakalar, haringa,
sardine), odstranjena masnoa iz vune,
svinjska mast, kotano ulje.
5. Mikroorganizmi u suzbijanju
bolesti i tetoina
Mikroorganizmi uzrokuju brojne
bolesti na biljkama. Ipak, u biolokoj
kontroli brojni mikroorganizmi (gljive,
bakterije i virusi), mogu da posluie
kao antagonisti za suzbijanje tetnih
mikroorganizama.
Kao veoma efikasna pokazala se
primjena gljivica Beauveria bassiana

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

63

i Verticillium lecanii u suzbijanju

krompirove zlatice i bijele leptiraste
vai, a gljivica Trichoderma
hrazianum se koristi za suzbijanje
sive trulei. Preparati na bazi
gljivice Pytium oligandrum uspjeno
suzbijaju patogene iz roda Pyitium,
Phytophtora, Rhizoctonia, Verticillium,
Sclerotinia
Preparati proizvedeni na bazi
bakterije Bacillus thyriganensis su nali
veoma iroku primjenu u biolokoj
zatiti. Djeluju tako to napadaju
organe za varenje tetnih insekata, i
to onih koji se hrane grickanjem lista
(gusjenice raznih leptira i krompirova
zlatica).
Virusi se takoe mogu iskoristiti kao
osnova sredstava za zatitu biljaka u
organskoj proizvodnji. Najrairenija
je primjena virusa granuloze, i
to kod suzbijanja sovica i drugih
gusjenica. Zbog karakteristika
preparata (fotolabilnost, kratkotrajno
djelovanje i usko specifino dejstvo),
potrebno ga je primjenjivati vie puta
tokom vegetacije gajenog usjeva.

da li je taj preparat registrovan

(odobren) za upotrebu u Crnoj Gori.
Korisni organizmi (predatora, parazita
i sl.) se unose samo u plastenike u
kojima nema rezidua pesticida ili
drugih tetnih materija.

tetoina

lisne vai
tetoina

prirodni neprijatelji
(predatori, paraziti)

Encarsia formosa,
Verticillium lecanii,
bijela muica
Macrolophus sp., Cyrtopeltis
tenius
crveni pauk

Phytoseiulus persimilis,
Neoseiulus californicus

vai

Coccinella septempunctata,
Chrysoperla carnea,
Verticillium lecani,
Afhidoletes aphidimyza,
Aphidius spp.

lisni mineri

Dacnusa sibirica, Opius

pallipes, Diglyphus isae

tripsi

Amblyseius cucumeris,
A.degenareans, Orius spp.

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

simptomi
napada

Listovi se
kovrdaju uz
pojavu utih
pjega.

Tabela 6: N
 eke tetoine i njihovi
prirodni neprijatelji koji se koriste u
biozatiti

Prije primjene bilo kojeg sredstva za

zatitu biljaka od bolesti i tetoina u
organskoj proizvodnji, treba provjeriti

64

Tabela 7: Najznaajnije tetoine povrtarskih usjeva i mjere njihovog suzbijanja

Myzus
persicae,
Aphis
gossypii,
Brevicoryne
braaicae,...

leptir
kupusar

Pojavljuje se
medna rosa
koja ometa
fotosintezu i
smanjuje trinu
vrijednost.
Vai prenose
viruse i ubrzo
nakon napada,
biljka moe
pokazati i
simptome
virusnih
oboljenja.

tete nanose
gusjenice leptira
koje se hrane
zelenim, sonim
listovima (lini
nervi ostaju
uglavnom
neoteeni).

preventivne
mjere suzbijanja

higijena usjeva;
postavljanje
mamaca za
mrave koji se
hrane
mednom
rosom i
ometaju rad
prirodnih
neprijatelja;
praenje brojnosti
prirodnih
neprijatelja;

feromonske
zamke, najmanje
2 kom/ha.
Kapsule u
zamkama treba
mijenjati svake 4
sedmice.

komercijalni
preparati za
zatitu

domai
preparati za
zatitu

Aphidalia,
Aphidend,
Ervipar;

insekticidni
sapuni;

AphelinusSystem, ErviM-System,
AphidiusSystem;

preparati na
bazi pelina,
buvaa,
dragoljuba;

Capsanem,
Mirical-N,
Tricho-Strip ;

ekstrakt listova
paradajza,
pelina i
duvana;
dijatomejska
zemlja;

feromonske
zamke;

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

65

lisni miner
Liriomyza
spp.

crveni pauk
Tetranychus
urticae

66

Larve se hrane
lisnim tkivom
smanjujui tako
fotosintetsku
aktivnost. Prave
jasno vidljive
hodnike i
mine na liu.
Oteeno biljno
tkivo je najee
mjesto kroz
koje uzronici
oboljenja
neometano
ulaze u biljku.

redovno
unitavanje;
zaraenih biljaka i
korova. Postavljati
antiinsekticidne
mree. Gajiti
otporne sorte.
Postaviti 1 utu
ljepljivu plou na
svakih 100 m2
usjeva.

Pojavljuju
se sitne ute
fleke na
povrini listova
i plodova,
redukujui
fotosintetsku
povrinu.
Takoe,
pogorava se
izgled plodova,
odnosno
njihova trina
vrijednost.

Ne lete, pa se
ne uoavaju
na ljepljivim
ploama.
Redovan pregled
biljaka. Najvie
se sakupljaju
u blizini
ventilacionih
otvora u
konstrukciji
plastenika pa ih
treba redovno
istiti.

Minex,
Minusa,
Diminex;
DacnusaSystem;
Diglyphus
System;

Mirical-N,
Spidex, Spical,
Felitiella i
Phytoseiulus
system;
insekticidni
sapuni, blaga
ulja;
preparati na
bazi algi;

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

preparat na
bazi duvana;

bijela
leptirasta
va
Trialeurodes
vaporiarum

preparati na
bazi luka,
pelina ili
koprive;
kameno
brano;

tripsi
thrips tabaci,
Fraliniella
occidentalis

Nanosi tete
biljnom tkivu
tokom ishrane,
ali takoe,
luei mednu
rosu i prenosei
viruse TYLCV
i CYDV.

Nanose tete
usjevima sisajui
biljne sokove.
Prazne elije
su ispunjene
vazduhom i
imaju srebrnast
izgled sa
vidljivim
tamnim
mrljama
(ekskrementi).
Na mladim
krastavcima
deformiu
plodove, a
kod paprike
uzrokuju
vizuelna
oteenja blizu
drke ploda.
Takoe su
prenosioci
virusa.

Monitoring,
unitavanje
korova, higijena
plastenika, manja
vlanost vazduha
u plastenicima,
poveana
koncentracija
CO2.
Za monitoring
se postavlja 1-5
utih ljepljivih
ploa na 100 m2,
a za suzbijanje 10
kom na 100m2.

Higijena objekta
i odjee radnika.
Prije sjetve
u plasteniku
obezbijediti
jednu sedmicu 40
oC i 10% vlage.
Postaviti 1 plavu
ljepljivu plou na
10 m2 u blizini
ventilacionih
otvora. Petunije
su dobri
indikatori
prisustva tripsa.

En-Strip,
Enermix,
Mycotal
EncarsiaSystem;
Eretmixsystem

rastvor
alkohola i
sapuna;

Thripex,
Entomite-A;
ulja i sapuni sa
insekticidnim
dejstvom;

preparati na
bazi luka;

preparati na
bazi piretrina;

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

67

Tabela 8: Najznaajniji uzronici oboljenja na povru i mjere njihovog suzbijanja

plamenjaa
Phytophtora
infestans

plijesni
Fulvia fulva,
Botrytis cinerea

68

Razvija se pri
toplom i vlanom
vremenu, najprije
na bujnim i
zasijenjenim
usjevima. Na
listovima prvo
nastaju maslinasto
zelene pjege,
a potom se na
rubovima tih pjega
razvija bjeliasta
prevlaka. Na
plodovima se
razvijaju slini
simptomi. Izaziva
brzo truljenje.

esto se razvija
u plastenicima sa
prljavom folijom,
tj. pri slabijoj
osvijetljenosti
biljaka. Na
listovima se javljaju
zeleno-ute pjege
nejasnih ivica
na kojima se
postepeno razvija
sivomrka prevlaka,
potom se list uvija,
vene i otpada.

koristiti
tolerantne
sorte; plodored;
unitavanje
zaraenih
biljnih ostataka
i redovno
provjetravanje
plastenika;

preparati na
bazi bakra,
a u sluaju
slabijeg
napada
hidrogen
peroksid;
preparati
na bazi
Neem ulja;
kompostni
aj;

crna pjegavost
preparati
od luka,
koprive i
preslice;
dijatomejska
zemlja;
kameno
brano;

Alternaria spp

pepelnica

redovno
provjetravanje
plastenika;
rjei sklop
biljaka; redovno
ienje folije;
plodored; zdrav
sjemenski
materijal i
uklanjanje
biljnih ostataka;
sijati bijeli luk
kao meuusjev;

Erysiphe spp.,
Leveillula
taurica

serenade (na
bazi Bacillus
subtilis);

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

preparati
od luka,
preslice i
koprive;
bijela trule
Sclerotinia
sclerotiorum

Sivomrke
okrugle take se
prvo pojavljuju
na najstarijim
listovima. Take
se ire i dobijaju
crnu boju. Pjege
su omeene
utim rubom
usled hloroze.
Na plodovima
se ulegnute crne
pjege formiraju oko
peteljke.

najmanje
trogodinji
plodored; zdrav
sjemenski i
sadni materijal;
dezinfekcija
zemljita;
zdrueni usjevi;

Ekonomski
znaajna samo u
plastenicima. Na
listovima se javljaju
krupne hlorotine
pjege koje se
vremenom spajaju
u nekrotino tkivo.
Na naliju lista se
formiraju bijele
branaste prevlake.

izabrati
tolerantne
sorte;
izbjegavati
prekomjerno
ubrenje usjeva;
birati prozrana
mjesta za
proizvodnju;
Redovno
uklanjati
zaraene biljke.

preparati na
bazi bakra,
sumpora,
a u sluaju
slabijeg
napada
hidrogen
peroksid;
insekticidni
sapun;

preparati na
bazi sojinog
ulja, pelina,
preslice
ili bijelog
luka; rastvor
sumpora i
kalijumovog
sapuna.

Inficiran rasad
polijee, a na
prizemnom
dijelu klijanaca se
javlja vodenasta
nekrotina pjega.
Na odraslim
biljkama se
formiraju
vodenaste pjege, a
u centru paperjasta
bjeliasta micelija.

regulisanje
temperature
i vlanosti u
plastenicima;
plodored;
uklanjanje
zaraenih
biljnih dijelova;

preparati na
bazi bakra;
Contans
WG;

preparati na
bazi rena;

prskati
biljke
obranim
mlijekom;
tri dana
uzastopno
prskati
ajem od
preslice;

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

69

PRILOG 8

Recepti za pripremu
preparata za suzbijanje
tetoina i bolesti
Veina biljaka iz grupe ljekovitog i
zainskog bilja, bere se prije cvjetanja
u popodnevnim asovima, kada se rosa
ve osuila. Tada je sadraj aromatinih
i ljekovitih materija najvii. Ako se
ubrane biljke ele uvati za kasniju
upotrebu, veoma je vano da se odmah
na pravilan nain osue, jer jedino tako
e sauvati svoja hranjiva, ljekovita i
aromatina svojstva.

moraju pripremati u u posudama od

gline, keramike ili drveta. Metalne
ili oteene emajlirane posude nisu
pogodne. Posude se moraju pokriti,
tako da u njih ne mogu ui sitnije
ivotinje, a da istovremeno budu
snadbjevene sa dovoljno vazduha.
Rastvor alkohola i sapuna: (200 g
kalijumovog sapuna rastvoriti u malo
vrue vode, dopuniti sud do zapremine
od 10 l i dodati 1/3 koncentrovanog
alkohola).

KAMILICA (Matricaria
chamomilla)

70

Pripremanje praka: suve iscvjetale

biljke kamilice sameljemo, praak
pomijeamo sa prosijanim pepelom od
drveta (nikako ne ugljem). U sluaju
pojave buvaa, muva na kupusu i
korijenasto-krtolastim kulturama,
jabukovog cvjetojeda i ika, zaprauju
se napadnute biljke 2-3 puta, svakih
4-5 dana.

GAVEZ (Symphitum peregrinum)

U bio vrtu je cijenjena biljka za
spravljanje ubriva i kao mal.

Prije upotrebe se isperu mlazom vode,

a zatim sitno nasjeckaju i odmah
upotrijebe.
Za zatitu bilja, ljekovito i zainsko
bilje moe da se koristi na vie naina.
Mogue je da se od svjeih ili osuenih
biljaka pravi oparak (usitnjeni djelovi
se potapaju u hladnu vodu, a zatim
prelivaju kljualom vodom), uvarci
(usitnjeni biljni djelovi se kratko
kuvaju), ekstrakti (potapanje u hladnu
kinicu i cijeenje ili maceracija) i sl.
Treba naglasiti da se svi ovi preparati

2-3 puta. Koristiti protiv gusjenica

(jabukinog, krukinog, ljivinog i
vinjinog smotavca), grinja, buvaa,
sovica, moljaca i tetoina koje siu
biljne sokove.

Samo jedna biljka kamilice posijana u

bati titi 1m2 povrine od nematoda.
Pripremanje rastvora: 1 kg osuenih ili
3 kg svjeih cvjetova se samelje i prelije
sa 10 l vode zagrijane na 60-70 0C i
ostavi 12-16 sati da odstoji, a potom
se procijedi i prije upotrebe razblai

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Pripremanje ubriva: Koristi se kao

ubrivo bogato Fe, K, Ca, P, Mg i
B vitamina. U 10 l vode potopi se 1
kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko
dana, kada prestane da pjeni, razvija
se smea boja i jak miris na stajnjak
(sadri i bjelanevine). Upotrebljava se
samo razblaeno vodom: na 1 l ubriva
treba uzeti 10 l vode i izmijeati. ubri
se jedan put nedjeljno. Biljne ostatke
obavezno kompostirati. Veoma dobar
efekat se postie kada se pomijeaju
ubriva od koprive i gaveza.

KOPRIVA (Urtica dioica)

Pripremanje ubriva: Slui za suzbijanje

lisnih vai, a ujedno i ubri biljku i
jaa je. U 10 l vode potopiti 1 kg svjee
nasijeene koprive i ostaviti da stoji 24
sata (ne due jer gubi svojstva). Ako
nema svjee, na 10 l vode se stavi 100200 g osuene koprive. Poslije 24 sata
tenost treba procijediti i njome dobro
poprskati biljke sa svih strana. Postupak
moe da se ponovi za nekoliko dana.
Biljni ostaci se kompostiraju.
Pripremanje insekticida: Koprivu treba
potopiti, ali ostaviti da odstoji dok
ne prestane da pjeni, uz svakodnevno
mijeanje drvenim tapom (razvija
neprijatan miris). Kada prestane
da pjeni, procijedi se i razrijedi sa
desetostrukom koliinom vode, a zatim
se zalivaju biljke. U vrijeme intenzivnog
rasta, biljke se zalivaju jednom nedjeljno.
Kopriva, ako je ima dovoljno, moe
sluiti i kao mal, ali se mora voditi
rauna da nema sjeme na sebi.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

71

HAJDUKA TRAVA
(Achillea millefolium)

iz krompira i poboljava mu ukus.

Korijenje rena se stavlja u trapove
sa krompirom radi njegovog dueg
uvanja u toku zime.

RASTAVI (Equisetum arvense):

vode, procijedi se i upotrijebi. Biljke

treba prskati kada nema kie, ali ne
po jakom suncu. Postupak se moe
ponoviti vie puta. Izuzetno je povoljno
ako se ovaj preparat pomijea sa
preparatom od koprive.

PELIN (Artemisia absinthium)

Pripremanje uvarka: 800 g suvih,

samljevenih biljaka, prikupljenih u
vrijeme cvjetanja, spusti se u 10 l
kljuale vode i kuva 30 minuta. Bez
razblaivanja, sipati u posudu sa
vodom koja se dobro zatvori. Prije
upotrebe moe se dodati sredstvo za
lijepljenje (40 g domaeg sapuna na 10
l vode). Koristi se u zatiti biljaka od
vai, stjenica, tripsa, lukove muve.

REN (Amaracia lapatifolia)

Priprema rastvora: Samljeti na maini
za mljevenje mesa listove i napuniti 1/3
posude, pa doliti vode do vrha. Zatim
promijeati i ostaviti da odstoji jedan
sat. Rastvorom prskati biljke na kojima
se pojave vai i grinje.
Posijan u bati ren odbija stjenice
72

aj pomae kod oboljenja beike,

bubrega, tijelo oslobaa od suvine
vode.
Priprema preparata: Koristi se za
suzbijanje plijesni, re, protiv raznih
grinja i crvenog pauka na vokama. U
10 l vode se potopi 1 kg svjee preslice
ili 150 g osuene, i ostavi se da odstoji
12 sati. Sutradan, preslicu izvadimo i
skuvamo u manjem dijelu vode u kojoj
je bila potopljena, tako da polako (na
tihoj vatri), vri 30 minuta. Ostavimo
da se polako ohladi (obavezno
poklopljena), a potom dodamo ostatak
vode u kojoj je bila potopljena. Jedan
litar ovog preparata se razrjeuje sa 5l

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Pripremanje preparata: Preparat za

suzbijanje lisnih vai, re na ribizlama,
grinja na kupinama, protiv gusjenica i
mrava. Prirema: 300 g svjeih listova
i cvjetova pelina (ili 30 g osuenih),
potopiti u 10 l vode i ostaviti dva do
tri dana. Procijediti i nerazrijeenom
tenou poprskati biljke. Nikada se
ne kompostira jer ga kine gliste u
kompostu izbjegavaju.

samljevenih svjeih listova se prelije

mlakom vodom (ne vie od 40 oC), i
ostavi se 2-3 sata da odstoji. Procijedi
se i odmah koristi. Prvo prskanje se
vri kada se otvore pupoljci, a drugo
(ukoliko ima tetoina), odmah
poslije cvjetanja i jo jednom kroz 1015 dana.

KADIFICA (Tagetes sp.)

Priprema rastvora: polovina
zapremine posude se napuni suvim
samljevenim biljkama i nalije do vrha
toplom vodom. Ostavi se 2 dana da
odstoji, a zatim procijedi, doda se 40 g
domaeg sapuna i dolije 10 l vode.

NEVEN (Calendula officinalis)

MASLAAK (Taraxacum
officinale)

Priprema preparata (aja): 200-400

g samljevenog korijenja ili 400- 600 g

Pripremanje rastvora: 200 g sjemena

nevena se prelije sa 10 l vode, ostavi
se da odstoji 24 asa, zatim odlije i
tenou poprskaju napadnute biljke.

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

73

Tabela 9: Supstance biljnog ili ivotinjskog porijekla dozvoljene za suzbijanje

bolesti i tetoina u organskoj proizvodnji
ime

opis, zahtjevi sadraja i uslovi upotrebe

azadiratin ekstrakt iz Azadirachta

indica

insekticid;
potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica;

pelinji vosak

prilikom orezivanja stabala;

elatin

insekticid;

hidrolizovani proteini

Tabela 11: Supstance koje se koriste u zamkama i/ili dispenzerima

Generalni uslovi:
- zamke i/ili dispenzeri moraju sprijeiti prodiranje supstanci u sredinu i sprijeiti
kontakt supstanci sa usjevima pod uzgojom;
- zamke moraju da se sakupe nakon upotrebe i da se bezbjedno odloe;
ime

opis, zahtjevi sadraja i uslovi upotrebe

mamac;
samo za odobrenu primjenu u kombinaciji sa
drugim odgovarajuim supstancama navedenim
u ovom prilogu;

diamonijum fosfat

atrakant, samo u zamkama;

lecitin

fungicid;

metaldehid

biljna ulja (ulje mente, bora, kima i dr.)

insekticid, akaricid, fungicid, inhibitor klijanja;

mamac za mekuce;
samo u zamkama koje sadre repelent za vie
ivotinjske vrste (samo u toku perioda do 31.
marta 2006. godine);

piretrin ekstrakovan iz Chrysanthemum Insekticid;

cinerarieafolium
potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica;

feromoni

atrakant;
samo u zamkama i dispenzerima;

kvazija ekstrakovana iz Quassia amara

insekticid, repelent;

rotenon ekstrakovan iz Derris spp. i

Lonchocaprus spp. i Terphrosia spp.

insekticid;
potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog lica;

Insekticid;
samo u zamkama sa specifinim atrakantima;
piretroidi (samo deltametrin ili lambda samo protiv Batrocea oleae i Ceretitas capitata;
cihalotrin)
korova;
potrebno odobrenje od ovlaenog pravnog
lica;

Tabela 10: Mikroorganizmi koji se koriste u biolokoj borbi protiv bolesti i

tetoina
ime

opis, zahtjevi sadraja i uslovi upotrebe

mikroorganizmi (bakterije, virusi,

gljivice) npr. Bacillus thuringiensis,
Granulose virus i dr

samo ako nisu genetski modifikovani;

74

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

Program razvoja organske poljoprivrede u Cr noj Gori

75

Koritena i preprouena
literatura
1. S
 quire David (2009): The compost. New Holland Publishers (UK). Za hrvatsko
izdanje LEO-Commerce d.o.o. Rijeka
2. D
 avies Garet and Lennartsson Margi (2008):Organic Vegetable Production.
The Crowood Press Ltd Ramsburym Marlbourough Wiltshire SN8 HR
3. H
 oogvelt Fieke (1997): Lorto biologico. Ideal Libri Sr.I. Rimini, Italy
4. D
 ardic Mile, Travar Jovan, Ostojic Aleksandar (2010): Organska proizvodnja
bilja. Univerzitet u Banjoj Luci, Poljoprivredni fakultet. Banja Luka.
5 L
 azi Branka i sar. (2008): Organska poljoprivreda. Institut za ratarstvo i
povrtarstvo, Novi Sad.
6. S
 harma Arun (2006): A Handbook of Organic farming. Agroblos, India
7. D
 abbert Stephan, Anna Maria, Zanoli Raffaele (2004): Organic farming policies and prospects. Zed Books Ltd, London, UK
8. K
 rikovi Pavao (1989): Bioagrikultura u praksi: proizvodnja zdrave i jeftine
hrane. Mladost, Zagreb.

76

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I

CIP
,
ISBN 978-9940-9373-1-7
COBISS.CG-ID 18295824

PRO I Z V O D N J A P O V R A U O R G A N S K O J P O L J O P R I V R E D I