Na temelju lanka 89.

Ustava Republike Hrvatske proglaen je Carinski zakon, koji je donio

Zastupniki dom Hrvatskog dravnog sabora na sjednici 30. lipnja 1999. godine.

CARINSKI ZAKON*
I. UVODNE ODREDBE
1. Podruje primjene i temeljna pojmovna odreenja
lanak 1.
(sadraj zakona)
(1) Ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega ureuju se prava i obveze osoba te
ovlasti Carinske uprave Republike Hrvatske u svezi s robom u putnikome i robnome prometu izmeu
carinskoga podruja Republike Hrvatske i stranih carinskih podruja.
lanak 2.
(primjena zakona)
(1) Ovaj Zakon i propisi doneseni na temelju njega se primjenjuju na cijelome carinskom podruju
Republike Hrvatske.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje na postrojenja i ureaje u epikontinentalnome pojasu Republike
Hrvatske sukladno posebnim propisima iz podruja pomorstva.
lanak 3.
(carinsko podruje)
(1) Carinsko podruje Republike Hrvatske obuhvaa teritorij Republike Hrvatske, a ogranieno je
carinskom crtom koja je istovjetna s graninom crtom Republike Hrvatske.
lanak 4.
(definicije)
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje:
1) Osoba je:
- fizika osoba,
- pravna osoba,
- udruga osoba, koja nema status pravne osobe, ali joj je prema vaeim propisima doputeno
poduzimanje odreenih pravnih radnji.
2) Osobe sa prebivalitem - sjeditem u carinskom podruju su:
*

Redakcijski proien tekst. Zakon je objavljen u Narodnim novinama, br. 78/99.

Izmjene i dopune Zakona objavljene su u Narodnim novinama, br. 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06., 60/08 i
45/09.

- fizike osobe koje u carinskom podruju imaju prebivalite ili uobiajeno boravite,
- pravne osobe ili udruge osoba bez pravne osobnosti koje u carinskom podruju imaju registrirano
sjedite, glavnu upravu ili stalnu podrunicu.
3) Carinska uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija odgovorna za primjenu
carinskih propisa i drugih propisa koji su joj stavljeni u nadlenost.
4) Sredinji ured je ustrojstvena jedinica Carinske uprave odgovorna za zakonitu, uinkovitu i
ujednaenu primjenu carinskih propisa i drugih propisa koji su joj stavljeni u nadlenost.
5) Carinarnica je ustrojstvena jedinica Carinske uprave u kojoj se obavljaju svi ili neki poslovi
predvieni carinskim propisima.
6) Carinska ispostava je ustrojstvena jedinica carinarnice u kojoj se obavljaju svi ili neki poslovi iz
djelokruga carinarnice.
7) Ulazna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u skladu s
carinskim propisima, kojoj mora biti bez odlaganja podnesena roba koja se unosi na carinsko podruje
Republike Hrvatske, i na kojoj se obavljaju odgovarajue ulazne provjere koje se temelje na analizi rizika.
8) Uvozna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u skladu s
carinskim propisima, pri kojoj se moraju obaviti formalnosti, ukljuujui odgovarajue provjere koje se
temelje na analizi rizika, za odobravanje carinski doputenog postupanja ili uporabe za robu koja je unesena
na carinsko podruje Republike Hrvatske.
9) Izvozna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u skladu s
carinskim propisima, pri kojoj se moraju obaviti formalnosti, ukljuujui odgovarajue provjere koje se
temelje na analizi rizika, za odobravanje carinski doputenog postupanja ili uporabe za robu koja naputa
carinsko podruje Republike Hrvatske.
10) Izlazna carinska ispostava je carinska ispostava koju odreuje Carinska uprava u skladu s
carinskim propisima, kojoj se mora podnijeti roba prije nego napusti carinsko podruje Republike Hrvatske
i pri kojoj se obavljaju carinske provjere glede ispunjavanja izvoznih formalnosti i odgovarajue provjere
koje se temelje na analizi rizika.
11) Odluka je svaka slubena radnja Carinske uprave koja se odnosi na carinske propise kojom se
odluuje o pojedinom sluaju te koja ima pravne uinke na jednu ili vie odreenih ili odredivih osoba.
Ovaj izraz, meu ostalim, obuhvaa odobrenja iz lanka 5.a i lanka 99. ovoga Zakona te obvezujua
miljenja u smislu lanka 12. ovoga Zakona.
12) Carinski status je odreenje robe u smislu carinskih propisa kao domae ili strane robe.
13) Domaa roba je roba koja je:
- sukladno uvjetima iz lanka 24. ovoga Zakona, u cijelosti dobivena ili proizvedena u carinskom
podruju Republike Hrvatske, te koja ne sadri robu uvezenu iz drugih zemalja,
- uvezena iz drugih zemalja, a koja je bila putena u slobodni promet,
- dobivena ili proizvedena u carinskome podruju Republike Hrvatske bez obzira na to je li
dobivena ili proizvedena samo iz robe navedene u drugoj podtoki ili iz robe navedene u prvoj i drugoj
podtoki ove toke.

14) Strana roba je roba koja nije obuhvaena tokom 13. ovoga lanka ili roba koja je izgubila
status domae robe. Roba gubi status domae robe kad stvarno napusti carinsko podruje Republike
Hrvatske, osim u sluajevima iz lanka 109. ovoga Zakona.
15) Dug su sva davanja koja je Carinska uprava prema carinskim i drugim propisima obavezna
naplaivati na robu koja se uvozi ili izvozi.
16) Carinski dug je obveza odreene osobe da za odreenu robu plati propisima utvrenu svotu
uvozne carine (uvozni carinski dug) ili izvozne carine (izvozni carinski dug).
17) Uvozne carine su:
- carina i druga davanja koja se plaaju pri uvozu robe, a imaju isti uinak kao i sama carina,
- uvozna davanja uvedena u okviru poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na
odreenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda.
18) Izvozne carine su:
- carina i druga davanja koja se plaaju pri izvozu robe, a imaju isti uinak kao i sama carina,
- izvozna davanja uvedena u okviru poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na
odreenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda.
19) Dunik je osoba koja je obvezana za plaanje duga.
20) Carinski nadzor su mjere koje poduzima Carinska uprava da bi se osigurala provedba carinskih
i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora.
21) Carinske provjere su posebne radnje koje Carinska uprava poduzima radi osiguranja pravilne
primjene carinskih propisa, a po potrebi i drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prijenos i
posebnu uporabu robe koja se nalazi na carinskom podruju Republike Hrvatske, kao i robe koja se kree
izmeu carinskog podruja Republike Hrvatske i treih drava, te na prisutnost robe koja nema status
domae robe. Takve radnje ukljuuju pregled robe, provjere podataka u deklaraciji te provjere postojanja i
vjerodostojnosti isprava podnesenih u elektronikom ili pisanom obliku, pregled poslovnih knjiga i drugih
isprava o poslovanju, pregled prijevoznih sredstava, pregled prtljage i ostalih stvari koje putnici nose sa
sobom ili na sebi, te obavljanje pretraga i drugih potrebnih radnji.
22) Carinski doputeno postupanje ili uporaba robe je:
- stavljanje robe u carinski postupak,
- unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladite,
- ponovni izvoz robe iz carinskoga podruja Republike Hrvatske,
- unitenje robe,
- ustupanje robe u korist drave.
23) Carinski postupak je:
- putanje robe u slobodni promet,
- provoz,
- carinsko skladitenje,
- unutarnja proizvodnja,
- preradba pod carinskim nadzorom,
- privremeni uvoz,
- vanjska proizvodnja,
- izvoz.

24) Carinska deklaracija je radnja kojom osoba u propisanom obliku i na propisan nain zahtijeva
stavljanje robe u neki od carinskih postupaka.
25) Deklarant je osoba koja podnosi carinsku deklaraciju u svoje ime ili osoba u ije je ime
carinska deklaracija podnesena.
26) Podnoenje robe je obavjetavanje Carinske uprave, koje se obavlja na propisan nain, o
prispjeu robe u carinsku ispostavu ili na bilo koje drugo mjesto koje je odredila ili odobrila Carinska
uprava.
27) Putanje robe je radnja kojom Carinska uprava stavlja robu na raspolaganje uz uvjete i u svrhe
odreene carinskim postupkom u koji je roba stavljena.
28) Korisnik postupka je osoba za iji je raun podnesena carinska deklaracija ili osoba na koju su
prenesena prava i obveze navedene osobe u vezi s carinskim postupkom.
29) Korisnik odobrenja je osoba kojoj je u skladu s carinskim propisima izdano odgovarajue
odobrenje.
30) Rizik je vjerojatnost dogaaja koji bi mogao nastati u vezi sa unosom, iznosom, provozom,
prijenosom i posebnom uporabom robe koja se nalazi na carinskom podruju Republike Hrvatske, koja se
kree izmeu carinskog podruja Republike Hrvatske i treih drava, kao i u vezi prisutnosti robe koja
nema status domae robe, koji:
- sprjeava pravilnu provedbu mjera u Republici Hrvatskoj, ili
- ugroava financijske interese Republike Hrvatske, ili
- predstavlja prijetnju sigurnosti Republike Hrvatske, javnom moralu, zatiti zdravlja i ivota ljudi,
ivotinja ili bilja, zatiti nacionalnoga blaga povijesne, umjetnike ili arheoloke vrijednosti ili zatiti
intelektualnog vlasnitva, okoline, potroaa i drugog.
31) Upravljanje rizikom je sustavna identifikacija rizika i provedba svih mjera nunih za
ograniavanje izloenosti riziku. To obuhvaa radnje kao to su prikupljanje podataka i informacija,
analiziranje i procjenjivanje rizika, propisivanje i poduzimanje mjera i redovito provjeravanje i pregled
postupaka i njihovih rezultata, to se temelji na izvorima i strategijama carinske slube i drugih slubi u
Republici Hrvatskoj, te na meunarodnim izvorima i strategijama.
32) Zajednica je Europska zajednica.
33) Drave lanice su drave lanice Europske zajednice.
2. Ope odredbe koje se odnose na prava i obveze
osoba s obzirom na carinsko pravo
a) Zastupanje
lanak 5.
(zastupanje)
(1) Osoba o ijim se pravima i obvezama rjeava moe odrediti opunomoenika za poduzimanje
svih ili nekih radnji u postupku koji vodi Carinska uprava.

(2) Zastupanje moe biti:

- izravno, ako opunomoenik djeluje u ime i za raun druge osobe, te
- neizravno, ako opunomoenik djeluje u svoje ime, a za raun druge osobe.
(3) Opunomoenik mora imati sjedite, odnosno prebivalite u Republici Hrvatskoj, osim u
sluajevima propisanim lankom 76. stavkom 4. ovoga Zakona.
(4) Opunomoenik se mora oitovati za koju zastupanu osobu nastupa, je li zastupanje izravno ili
neizravno, a na zahtjev carinarnice mora podnijeti i vjerodostojnu ispravu s ovlatenjem za zastupanje.
(5) Za osobe koje se ne oituju da djeluju u ime i za raun druge osobe ili se oituju da djeluju u
ime i za raun druge osobe, a ne mogu o tome podnijeti vjerodostojnu ispravu, smatrat e se da nastupaju u
svoje ime i za svoj raun.
(6) Iznimno, carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoenika moe podnijeti samo osoba koja
sukladno posebnim propisima ispunjava uvjete za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku.
b) Ovlateni gospodarski subjekt
lanak 5.a
(ovlateni gospodarski subjekt)
(1) Sredinji ured Carinske uprave e, u suradnji s drugim mjerodavnim tijelima, prema kriterijima
predvienim u stavku 3. ovoga lanka, odobriti status ovlatenog gospodarskog subjekta svakom
gospodarskom subjektu koji ima sjedite na carinskom podruju Republike Hrvatske.
(2) Ovlateni gospodarski subjekt moe koristiti olakice pri provedbi sigurnosno relevantnih
provjera i/ili pojednostavnjenja predviena carinskim propisima.
(3) Kriteriji za odobravanje statusa ovlatenog gospodarskog subjekta ukljuuju:
- primjereno pridravanje carinskih propisa u prethodnom razdoblju,
- zadovoljavajui sustav voenja poslovnih i, po potrebi, transportnih evidencija, koji omoguava
odgovarajue carinske provjere,
- ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku, sukladno posebnim
propisima,
- dokaz o financijskoj sposobnosti,
- po potrebi, odgovarajue zatitne i sigurnosne mjere.
(4) Vlada Republike Hrvatske propisati e:
- uvjete za odobravanje statusa ovlatenog gospodarskog subjekta,
- uvjete za davanje odobrenja za uporabu pojednostavljenja,
- vrstu i opseg olakica koja se mogu odobriti s obzirom na sigurnosno relevantne provjere,
uzimajui u obzir propise za upravljanje rizikom, te

- uvjete i postupak prema kojima se status ovlatenog gospodarskog subjekta moe ukinuti.
(5) Ovlateni gospodarski subjekt duan je obavijestiti Carinsku upravu o svim statusnim i
drugim promjenama koje bi mogle utjecati na izdano odobrenje.
c) Odluke koje se odnose na primjenu carinskih propisa
lanak 6.
(donoenje odluka)
(1) Osoba koja od Carinske uprave zahtijeva donoenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih
propisa mora navesti sve injenice i okolnosti te podnijeti isprave i druge dokaze potrebne za donoenje
odluke.
(2) Takva odluka donosi se i o njoj se obavjetava podnositelj zahtjeva u najkraem moguem roku.
(3) Kada se zahtjev za donoenje odluke podnosi u pisanom obliku, odluka se donosi i o njoj
pismeno obavjetava podnositelj zahtjeva najkasnije u roku od mjesec dana od dana podnoenja zahtjeva,
osim kada je carinskim propisima drugaije predvieno.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga lanka moe se produiti ako ga se Carinska uprava ne moe pridravati.
U tom sluaju Carinska uprava o tome obavjetava podnositelja zahtjeva prije isteka roka, uz navoenje
razloga koji opravdavaju produenje i razdoblja koje smatra potrebnim za donoenje odluke o zahtjevu.
(5) Odluke koje Carinska uprava donosi u pisanom obliku, a kojima se odbija zahtjev podnositelja
ili su nepovoljne za osobu na koju se odnose, sadre razloge na temelju kojih se donose i pravo na albu iz
lanka 7. ovoga Zakona.
lanak 7.
(alba na odluku)
(1) Pravo albe na odluku Carinske uprave koja se odnosi na primjenu carinskih propisa ima osoba
na koju se ta odluka neposredno i osobno odnosi. Pravo albe ima i osoba koja je Carinskoj upravi
podnijela zahtjev za donoenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa, a odluka o zahtjevu joj
nije dostavljena u roku iz lanka 6. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) alba se podnosi u roku od 15 dana.
lanak 8.
(odgoda ovrhe)
(1) Podnoenje albe ne odgaa ovrhu osporene odluke.
(2) Iznimno, Carinska uprava moe u cijelosti ili djelomice odgoditi ovrhu odluke ako opravdano
dvoji da osporena odluka nije u skladu s vaeim propisima ili da bi za osobu na koju se odnosi mogla
nastati nepopravljiva teta.
(3) Ako osporena odluka ukljuuje obraun uvozne ili izvozne carine, odgoda ovrhe uvjetovana je
podnoenjem osiguranja. Polaganje osiguranja nee se zahtijevati, ako bi dunik bio doveden u ozbiljne
potekoe gospodarske ili socijalne naravi.

lanak 9.
(ponitavanje odluke)
(1) Odluka povoljna za osobu na koju se odnosi ponititi e se ako je donesena na temelju netonih
ili nepotpunih navoda, te:
a) ako je podnositelj zahtjeva znao ili je morao znati za netonost ili nepotpunost navoda, i
b) takva odluka ne bi mogla biti donesena na temelju tonih i potpunih navoda.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se bez odlaganja osobi na koju se odnosi.
(3) Ponitenje ima pravni uinak od dana donoenja ponitene odluke.
lanak 10.
(ukidanje odluke)
(1) Odluka povoljna za osobu na koju se odnosi ukinuti e se ili izmijeniti, u drugim sluajevima od
navedenih u lanku 9. ovoga Zakona, ako koji od uvjeta propisanih za njezino donoenje nije bio ispunjen
ili vie nije ispunjen.
(2) Odluka povoljna za osobu na koju se odnosi moe se ukinuti ako osoba ne ispunjava obvezu
koja joj je odlukom odreena.
(3) Odluka o ukidanju ili izmjeni dostavlja se bez odlaganja osobi na koju se odnosi.
(4) Ukidanje ili izmjena odluke ima pravni uinak od dana dostave osobi na koju se odnosi.
Iznimno, ako to zahtijevaju opravdani interesi osobe na koju se odluka odnosi, Carinska uprava moe za
primjereno razdoblje odgoditi pravni uinak odluke o ukidanju ili izmjeni.

d) Obavijesti o primjeni carinskih propisa

lanak 11.
(pravo na obavijest o primjeni propisa)
(1) Svaka zainteresirana osoba moe od Carinske uprave zatraiti izdavanje obavijesti o primjeni
carinskih propisa.
(2) Takav se zahtjev moe odbiti ako se ne odnosi na stvarno namjeravani izvoz i uvoz.
(3) Obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka Carinska uprava daje bez naknade. Naknada se moe
zahtijevati za posebne trokove koji nastanu zbog provedbe potrebnih analiza i drugih ispitivanja ili
vjetaenja o robi na koju se zahtjev za davanje obavijesti odnosi te za trokove povrata robe podnositelju
zahtjeva.
lanak 12.
(obvezujue miljenje o razvrstavanju robe i podrijetlu robe)
(1) Na osnovi pisanog zahtjeva zainteresirane osobe Carinska uprava daje:

a) obvezujue miljenje o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife, te

b) obvezujue miljenje o podrijetlu robe.
(2) Obvezujua miljenja o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife i podrijetlu
robe obvezuju Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miljenje samo glede tarifnog rasporeivanja
robe u Carinsku tarifu, odnosno glede podrijetla robe.
(3) Obvezujue miljenje o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife obvezuje
Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano miljenje za robu za koju se carinski postupak provodi nakon
datuma izdavanja miljenja.
(4) Obvezujue miljenje o podrijetlu robe obvezuje Carinsku upravu prema osobi kojoj je dano
miljenje za onu robu za koju je postupak utvrivanja podrijetla robe propisan ovim Zakonom proveden
nakon datuma izdavanja miljenja. U pitanjima podrijetla taj se postupak odnosi na primjenu lanka 23. i
28. ovog Zakona.
(5) Osoba kojoj je dano miljenje mora dokazati:
a) u sluaju obvezujueg miljenja o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife da
roba koju deklarira u svim elementima odgovara robi koja je opisana u miljenju,
b) u sluaju obvezujueg miljenja o podrijetlu robe da roba i okolnosti na osnovi kojih se odreuje
podrijetlo robe u svim elementima odgovara robi i okolnostima koje su opisane u miljenju.
(6) Obvezujue miljenje vai est godina u sluaju miljenja o razvrstavanju robe, odnosno tri
godine u sluaju miljenja o podrijetlu robe, od dana donoenja, osim:
a) u sluaju razvrstavanja robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife:
1. ako zbog izmjene propisa miljenje nije vie u skladu s propisom,
2. ako miljenje vie nije u skladu s tumaenjima Carinske tarife donesenim na osnovi propisa o
carinskoj tarifi:
- na nacionalnoj razini, zbog presude Upravnog suda Republike Hrvatske,
- na razini Europske unije, zbog izmjena Objanjenja kombiniranog nazivlja,
- na meunarodnoj razini, zbog miljenja o razvrstavanju robe ili izmjena Objanjenja
Harmoniziranog sustava nazivlja i brojanog oznaavanja robe, usvojenog od strane Svjetske carinske
organizacije osnovane 1952. godine pod nazivom Vijee za carinsku suradnju,
3. ako miljenje nije vie u skladu s naputkom ministra financija glede razvrstavanja robe u
kombinirano nazivlje Carinske tarife donesenim na osnovi propisa o carinskoj tarifi, te
4. ako je miljenje ukinuto ili izmijenjeno sukladno lanku 10. ovoga Zakona, pri emu osoba kojoj
je dano miljenje mora biti obavijetena o ukidanju ili izmjeni.
b) u sluaju odreivanja podrijetla robe:
1. ako zbog izmjene propisa ili sklapanja meunarodnog sporazuma miljenje nije vie u skladu s
propisima,
2. ako miljenje vie nije u skladu s tumaenjima pravila o podrijetlu robe:

- na nacionalnoj razini, zbog presude Upravnog suda Republike Hrvatske,

- na meunarodnoj razini, sa Sporazumom o pravilima podrijetla Svjetske trgovake organizacije
(WTO) ili s miljenjem donesenim radi tumaenja Objanjenja navedenog Sporazuma,
3. ako miljenje nije vie u skladu s tumaenjima tijela ovlatenoga propisom donesenim na osnovi
lanka 27. ovoga Zakona za davanje tumaenja o podrijetlu robe, te
4. ako je miljenje ukinuto ili izmijenjeno sukladno lanku 10. ovoga Zakona, pri emu osoba kojoj
je dano miljenje mora biti obavijetena o ukidanju ili izmjeni.
(7) U sluajevima iz stavka 6. toke a) podtoaka 1. i 2. te toke b) podtoaka 1. i 2. ovoga lanka
obvezujue miljenje prestaje vaiti danom stupanja na snagu, odnosno danom poetka primjene odnosnoga
propisa, meunarodnog sporazuma ili tumaenja.
(8) Osoba kojoj je dano obvezujue miljenje koje prestaje vrijediti temeljem stavka 6. toke a)
podtoke 2. do 4. ili toke b) podtoke 2. do 4. ovoga lanka moe se koristiti tim miljenjem jo est
mjeseci od dana slubene objave ili obavijesti, ako je prije prestanka njegove vanosti na temelju tog
miljenja sklopila obvezujui kupoprodajni ugovor za predmetnu robu. Meutim, kada je rije o
proizvodima za koje se prilikom obavljanja carinskih formalnosti podnosi potvrda za uvoz ili izvoz,
razdoblje od est mjeseci zamjenjuje se razdobljem valjanosti potvrde. U sluaju predvienom u stavku 6.
toki a) podtoki 1) i toki b) podtoki 1) ovoga lanka, propisom ili sporazumom moe se odrediti
razdoblje u kojem se moe koristiti obvezujue miljenje sukladno ovom stavku.
(9) Obvezujue miljenje o razvrstavanju robe u kombinirano nazivlje Carinske tarife, odnosno o
podrijetlu robe moe se koristiti, prema uvjetima utvrenim u stavku 10. ovoga lanka, iskljuivo radi:
- odreivanja uvoznih ili izvoznih carina,
- odreivanja izvoznih naknada i drugih svota koji se daju za uvoz ili izvoz povezanih s
provoenjem poljoprivredne politike,
- koritenja potvrda za uvoz ili izvoz koje se podnose prilikom obavljanja formalnosti radi
prihvaanja carinske deklaracije za odreenu robu, pod uvjetom da su te potvrde bile izdane na temelju tih
miljenja.
lanak 13.
(propisivanje uvjeta za izdavanje obavijesti i obvezujuih miljenja)
(1) Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete za izdavanje obavijesti i obvezujuih miljenja.
e) Ostale odredbe
lanak 14.
(carinska provjera, analiza rizika, suradnja i razmjena podataka )
(1) Carinska uprava moe u skladu s uvjetima predvienim u vaeim propisima provesti sve
provjere koje smatra potrebnim radi pravilne primjene carinskih i drugih propisa koji se odnose na unos,
iznos, provoz, prijenos i posebnu uporabu robe koja se nalazi na carinskom podruju Republike Hrvatske,
koja se kree izmeu carinskog podruja Republike Hrvatske i treih drava, te na prisutnost robe koja

nema status domae robe. Carinske provjere se, za potrebe pravilne primjene propisa, mogu provesti i u
treoj dravi, ako je to predvieno meunarodnim sporazumom.
(2) Carinske provjere, osim provjere na licu mjesta, temelje se na analizi rizika uz uporabu metoda
automatske obrade podataka, sa svrhom identificiranja i odreivanja stupnja rizika i razvoja potrebnih mjera
za procjenu rizika, na osnovi kriterija razvijenih u Republici Hrvatskoj i, kada je to primjereno, na
meunarodnoj razini.
(3) Vlada Republike Hrvatske propisuje ovlasti za upravljanje rizikom te za utvrivanje kriterija i
prioritetnih podruja provjere. Za primjenu upravljanja rizikom uspostaviti e se elektroniki sustav.
(4) Kada provjere obavljaju druga tijela, a ne Carinska uprava, takve se provjere obavljaju u
suradnji s Carinskom upravom kad god je to mogue istovremeno i na istom mjestu.
(5) U okviru provjera predvienih ovim lankom Carinska uprava i druga nadlena tijela mogu
meusobno izmjenjivati podatke u vezi s unosom, iznosom, provozom, prijenosom i posebnom uporabom
robe koja se nalazi na carinskom podruju Republike Hrvatske, robom koja se kree izmeu carinskog
podruja Republike Hrvatske i treih drava, te prisutnosti robe koja nema status domae robe, kada je to
potrebo radi smanjenja rizika.
(6) Prenoenje povjerljivih podataka carinskim slubama i drugim tijelima treih drava doputeno
je samo u okviru meunarodnih sporazuma i uz uvjete iz lanka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
lanak 14.a
(izvanredne situacije)
(1) U sluaju izvanrednih situacija, zbog zastoja prometa preko graninih prijelaza ili zastoja u
obavljanju carinskog postupka u unutranjosti carinskog podruja, ministar financija moe privremeno
odrediti pojednostavnjenja u provedbi mjera carinskog nadzora i provjere.
(2) Vlada Republike Hrvatske propisuje kriterije i postupak za provedbu stavka 1. ovoga lanka.
lanak 15.
(obveza podnoenja isprava)
(1) Osobe koje izravno ili neizravno sudjeluju u tijekovima robnoga prometa obvezne su na zahtjev
Carinske uprave u propisanom roku staviti na raspolaganje sve potrebne isprave i podatke te pruiti svaku
drugu pomo potrebnu za primjenu carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju u carinskom postupku.
lanak 16.
(tajnost podataka)
(1) Podaci koji su po svojoj naravi povjerljivi ili su pribavljeni na takav nain smatraju se
slubenom tajnom i ne smiju se od strane Carinske uprave dalje prenositi bez izriite suglasnosti osoba ili
ovlatenih tijela koji su ih dali.
(2) Prenoenje povjerljivih podataka doputeno je u sluajevima kada je Carinska uprava duna ili
ovlatena to uiniti sukladno posebnim propisima.
lanak 17.
(uvanje isprava)

(1) U svrhu provedbe carinskog nadzora i provjere sudionici robnoga prometa koji raspolau
ispravama ili podacima iz lanka 15. ovoga Zakona obvezni su ih uvati u roku utvrenu propisima, ali ne
krae od tri kalendarske godine, neovisno o nainu njihove pohrane. Taj rok poinje tei:
a) u sluaju robe koja je putena u slobodni promet, osim sluajeva iz toke b) ovoga lanka, ili za
koju je podnesena izvozna carinska deklaracija, posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je prihvaena
carinska deklaracija za putanje robe u slobodni promet ili izvozna carinska deklaracija,
b) u sluaju robe koja je na osnovi njezine uporabe u posebne svrhe putena u slobodni promet uz
smanjenu ili nultu stopu carine, posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je okonan carinski nadzor nad
tom robom,
c) u sluaju robe koja je putena u koji drugi carinski postupak, posljednjeg dana kalendarske
godine u kojoj je okonan taj carinski postupak za odnosnu robu,
d) u sluaju robe koja je bila smjetena u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu, posljednjeg dana
kalendarske godine u kojoj je korisniku slobodne zone ili slobodnog skladita prestao taj status.
(2) Ako se pri carinskoj provjeri utvrdi da se knjigovodstveni zapis o carinskom dugu mora
ispraviti, rok za uvanje isprava i podataka iz stavka 1. ovoga lanka produljuje se neovisno o lanku 225.
stavku 4. ovoga Zakona koliko je potrebno da bi se knjigovodstveni zapis mogao ispraviti i provjeriti.
lanak 18.
(razdoblje, datum, rok)
(1) Ako je carinskim propisima utvreno razdoblje, datum ili rok, za primjenu propisa razdoblje i
rok se ne mogu produiti, a datum promijeniti, osim ako je to tim propisima izriito predvieno.
lanak 18.a
(provedbeni propis)
(1) Vlada Republike Hrvatske propisuje u kojim se sluajevima i pod kojim uvjetima moe
pojednostaviti primjena ovoga Zakona.
lanak 19.
(obveza drugih dravnih tijela u svezi sa stranom robom)
(1) Tijela dravne uprave i pravosudna tijela moraju najblioj carinarnici prijaviti svu robu i
prijevozna sredstva koju su privremeno zadrala ili konano oduzela, ako se radi o stranoj robi nad kojom
nije proveden carinski postupak prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Konano oduzeta strana roba iz stavka 1. ovoga lanka moe se prepustiti drugoj osobi samo
ako je carinarnica odobrila neko od carinskih doputenih postupanja ili uporaba robe, odnosno ako je za tu
robu podmiren carinski dug.
(3) Carinski dug iz stavka 2. ovoga lanka podmiruje carinski dunik ili se dug podmiruje iz cijene
prodane robe.
II. OSNOVE ZA OBRAUN UVOZNIH I IZVOZNIH DAVANJA I PRIMJENU
DRUGIH MJERA PROPISANIH U TRGOVINI ROBOM

1. Carinska tarifa i razvrstavanje robe u carinsku tarifu

lanak 20.
(Carinska tarifa i razvrstavanje robe)
(1) Na robu koja se uvozi u carinsko podruje Republike Hrvatske plaa se carina prema Carinskoj
tarifi i odredbama propisanim ovim Zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi.
(2) Carinska tarifa Republike Hrvatske obuhvaa:
a) sustav nazivlja i brojanog oznaavanja robe preuzet iz Kombinirane nomenklature Europske
unije,
b) dodatnu podjelu koja se u cijelosti ili djelomino temelji na Kombiniranoj nomenklaturi, a koja
se uvodi radi primjene carinskih mjera koje se odnose na trgovinu robom predvienih propisima Republike
Hrvatske,
c) osnovne stope carine,
d) povlatene tarifne mjere iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i ugovora o slobodnoj
trgovini koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim zemljama ili skupinama zemalja, koje predviaju
povlateno tarifno postupanje, te
e) druge mjere koje predviaju primjenu smanjene ili nulte stope carine na odreenu robu.
(3) Uz uvaavanje odredaba o jedinstvenoj stopi carine, mjere iz stavka 2. toke d) ili e) ovoga
lanka primjenjuju se na zahtjev deklaranta umjesto mjere predviene tokom c) ovoga lanka, ako
predmetna roba ispunjava za to propisane uvjete. Zahtjev se moe podnijeti i naknadno, ako su ispunjeni svi
relevantni uvjeti.
(4) Kada je primjena mjera iz stavka 2. toke d) ili e) ovoga lanka ograniena na odreenu
koliinu uvoza, njena primjena prestaje:
a) iskoritenjem dodijeljenih prava, sukladno posebnom propisu kojim se ureuje raspodjela
carinskih kvota, ili
b) im je dosegnuta odreena koliina uvoza, u sluaju carinskih kvota koje se odobravaju po
kronolokom redu datuma carinskih deklaracija.
(5) Razvrstavanje robe u carinsku tarifu podrazumijeva utvrivanje podbroja Carinske tarife u koji
se roba razvrstava temeljem:
a) opih pravila za primjenu nazivlja Carinske tarife koja su sastavni dio Zakona o Carinskoj tarifi, i
b) dodatno, samo za potrebe razvrstavanja robe u podbrojeve koji se odnose na stavak 2. toku b)
ovog lanka, drugih propisa Republike Hrvatske kojima se ureuju posebna podruja radi primjene mjera,
koje nisu carinske mjere, vezanih za trgovinu robom.
lanak 21.
(propisivanje jedinstvene carinske stope i izvozne carine)
(1) Vlada Republike Hrvatske u Carinskoj tarifi propisuje sluajeve te vrste i vrijednost robe na
koje se moe primijeniti jedinstvena carinska stopa.

(2) Vlada Republike Hrvatske moe propisati izvozne carine na robu koja se izvozi, sukladno
pravilima propisanim ovim Zakonom i Zakonom o carinskoj tarifi
lanak 22.
(plaanje povoljnije carine)
(1) Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete prema kojima e se odobriti povoljnije tarifno
postupanje koje odreena roba moe imati zbog svoje vrste ili uporabe u posebne svrhe. Kada je potrebno
odobrenje na odgovarajui se nain primjenjuje lanak 98. i 99. ovoga Zakona.
(2) Povoljnije tarifno postupanje u smislu stavka 1. ovoga lanka znai smanjenu ili nultu stopu
carine iz lanka 4. toke 17. ovoga Zakona, pa i u okviru carinskih kvota.
2. Podrijetlo robe
a) Nepovlateno podrijetlo
lanak 23.
(nepovlateno podrijetlo)
(1) Odredbe lanka 24. do 27. ovoga Zakona odreuju nepovlateno podrijetlo robe u svrhu:
a) primjene Carinske tarife s iznimkom mjera predvienih u lanku 20. stavku 2. toki d) ovoga
Zakona,
b) primjene drugih mjera utvrenih odredbama posebnih propisa iz podruja trgovine robama, te
c) izdavanja potvrda o podrijetlu.
lanak 24.
(u cijelosti dobiveni proizvodi)
(1) Roba podrijetlom iz jedne zemlje ona je roba koja je u cijelosti dobivena ili proizvedena u toj
zemlji.
(2) Izraz roba u cijelosti dobivena u jednoj zemlji obuhvaa:
a) mineralne proizvode izvaene iz tla u toj zemlji,
b) tamo ubrane ili ponjevene biljne proizvode,
c) tamo okoene i uzgojene ive ivotinje,
d) proizvode dobivene od ivih, tamo uzgojenih ivotinja,
e) proizvode tamo dobivene lovom ili ribolovom,
f) proizvode morskog ribolova i druge proizvode izvaene iz mora izvan teritorijalnih voda
plovilima koja su registrirana ili prijavljena u brodski upisnik i koja plove pod zastavom te zemlje,

g) proizvode izraene na njezinim brodovima tvornicama iskljuivo od proizvoda iz toke (f) ovog
stavka pod uvjetom da su takvi brodovi tvornice registrirani ili prijavljeni u toj zemlji i da plove pod
zastavom te zemlje,
h) proizvode izvaene s morskog dna ili iz sloja zemlje ispod toga morskog dna izvan teritorijalnih
voda te zemlje pod uvjetom da ona ima iskljuiva prava na iskoritavanje sloja zemlje ispod morskog dna,
i) otpad i ostatke proizvoda dobivenih iz proizvodnih djelatnosti ili upotrebljavanih predmeta ako su
tamo prikupljeni i ako su pogodni samo za ponovno dobivanje sirovina, te
j) proizvode tamo proizvedene iskljuivo od proizvoda navedenih u tokama a) do i) ovoga lanka
ili od njih proizvedenih proizvoda na bilo kojoj razini proizvodnje.
(3) Za potrebe stavka 2. ovoga lanka izraz zemlja obuhvaa i teritorijalne vode te zemlje.
lanak 25.
(dovoljna obrada ili prerada)
(1) Roba ija proizvodnja ukljuuje vie od jedne zemlje smatrat e se podrijetlom iz zemlje u kojoj
je prola posljednju bitnu gospodarski opravdanu obradu ili preradu u za te svrhe opremljenoj tvrtki koja
dovodi do novih proizvoda ili predstavlja bitnu fazu proizvodnje.
lanak 26.
(nedostatna obrada ili prerada)
(1) Svaka obradba ili preradba robe za koju se utvrdi ili u svezi s kojom utvrene injenice
potvruju pretpostavku da je njezin jedini cilj bio izbjei primjenu odredbi koje se u Republici Hrvatskoj
primjenjuju na robu iz odreenih zemalja nee se ni u kojemu sluaju smatrati dostatnom da bi tako
proizvedena roba stekla podrijetlo zemlje gdje je obradba ili preradba provedena u smislu lanka 25. ovoga
Zakona.
lanak 27.
(provedbeni propis, dodatni dokazi)
(1) Vlada Republike Hrvatske propisat e dodatna mjerila za utvrivanje podrijetla u sluaju iz
lanka 25. stavka 1. ovoga Zakona, nain dokazivanja podrijetla robe, nain izdavanja potvrde te
mjerodavna tijela za ovjeru potvrda i davanje tumaenja o podrijetlu robe.
(2) Carinska uprava moe, ne dovodei u pitanje odredbe stavka 1. ovoga lanka, u sluaju ozbiljne
sumnje zahtijevati podnoenje dodatnih dokaza kojima bi se na nedvojben nain potvrdilo da podrijetlo
udovoljava pravilima propisanim vaeim propisima.
b) Povlateno podrijetlo
lanak 28.
(povlateno podrijetlo robe)
(1) Pravila o povlatenome podrijetlu koja roba mora zadovoljiti kako bi stekla pogodnosti iz
lanka 20. stavka 2. toke d. ovoga Zakona utvruju se odgovarajuim ugovorima o slobodnoj trgovini.

(2) Pravila o podrijetlu za robu iz zemalja na koje Republika Hrvatska na osnovi jednostrane odluke
primjenjuje povlatene carine, utvruju se posebnim propisom kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske.
3. Vrijednost robe za carinske svrhe
lanak 29.
(svrha odreivanja carinske vrijednosti)
(1) Odredbe ovoga poglavlja ureuju nain utvrivanja carinske vrijednosti robe za primjenu
Carinske tarife Republike Hrvatske.
lanak 30.
(definicije i osnovna pravila za utvrivanje carinske vrijednosti)
(1) Izrazi koji se rabe u ovome poglavlju imaju sljedee znaenje:
a) carinska vrijednost uvozne robe znai vrijednost robe u svrhu odreivanja carine ad valorem
na uvoznu robu,
b) zemlja uvoza znai carinsko podruje Republike Hrvatske,
c) proizvedeno ukljuuje uzgojeno, proizvedeno i iskopano,
d) istovjetna roba oznauje robu koja je u potpunosti ista, ukljuujui njezina fizika svojstva,
kakvou i ugled. Manje razlike u izgledu ne izuzimaju robu koja se po svemu drugome uklapa u odreenje
istovjetne robe,
e) slina roba oznauje robu koja premda nije u potpunosti ista, ipak ima slina svojstva i sline
sastavne tvari, to omoguuje izvravanje istih funkcija i komercijalnu zamjenjivost. Kod utvrivanja
slinosti izmeu roba upotrebljava se izmeu ostalog kakvoa roba, njihov ugled i postojanje zatienog
znaka,
f) jedinina cijena po kojoj se roba prodaje u najveoj moguoj koliini znai cijenu po kojoj se
najvei mogui broj jedinica prodaje u prodaji takve robe meu nepovezanim osobama na prvoj
kupoprodaji koja se dogodila nakon uvoza, te
g) robom iste skupine ili vrste smatra se roba koja pripada u skupinu ili asortiman roba
proizvedenih u odreenoj industrijskoj grani, a ukljuuje istovjetne ili sline robe.
(2) Izrazi istovjetna roba i slina roba iz stavka 1. ovoga lanka ne obuhvaaju robe koje sadre
ili odraavaju inenjerijske usluge, razvoj, umjetniki rad, oblikovni rad, planove i skice za koje nisu
izvrena usklaenja prema lanku 38. stavku 1. pod b) toka 4. ovoga Zakona, jer su ti poslovi obavljeni u
zemlji uvoza.
(3) Istovjetnom ili slinom robom nee se smatrati roba koja nije proizvedena u istoj zemlji kao
roba koja se vrednuje.
(4) Roba koju je proizvela druga osoba uzet e se u obzir jedino ako nema istovjetne ili sline robe
koju je proizvela ista osoba kao i robu koju se vrednuje.
(5) U smislu ovoga poglavlja dvije osobe smatraju se meusobno povezanima samo:

a) ako je jedna voditelj ili direktor tvrtke u vlasnitvu druge osobe i obratno,
b) ako su pravno priznati partneri u poslu,
c) ako su u odnosu poslodavac i posloprimac,
d) ako je jedna od njih izravni ili neizravni vlasnik, nadzire ili posjeduje 5% ili vie posto dionica s
pravom glasa u svakoj tvrtki,
e) ako jedna izravno ili neizravno nadzire drugu,
f) ako su izravno ili neizravno pod nadzorom tree osobe,
g) ako zajedno izravno ili neizravno nadziru treu osobu, ili
h) ako su lanovi iste obitelji.
(6) Osobe koje imaju poslovne veze na nain da je jedna iskljuivi zastupnik, iskljuivi rasparava
ili iskljuivi koncesionar drugoga, bez obzira na to kako je odnos opisan, smatrat e se povezanima prema
ovomu poglavlju u sluaju da su obuhvaene mjerilima iz stavka 5. ovoga lanka.
lanak 31.
(transakcijska vrijednost)
(1) Carinska je vrijednost uvezene robe njezina transakcijska vrijednost, a to je stvarno plaena ili
plativa cijena za robu koja se prodaje radi izvoza u Republiku Hrvatsku, usklaena prema odredbama
lanka 38. i 39. ovoga Zakona pod uvjetom da:
a) kupac nema ogranienja u raspolaganju robom ili uporabi robe, osim ogranienja koja:
1. su odreena hrvatskim propisima ili na tim propisima utemeljenim aktima dravne vlasti,
2. ograniavaju zemljopisno podruje gdje se roba moe preprodati ili,
3. u sutini ne utjeu znatno na vrijednost robe,
b) kupoprodaja ili cijena ne podlijeu uvjetima ili ogranienjima ija vrijednost ne moe biti
utvrena u odnosu prema vrijednosti robe koja se vrednuje,
c) nikakva naknada od idue preprodaje, raspolaganja robom ili uporabe robe nee biti izravno ili
neizravno dostavljena prodavau, osim ako je mogue izvriti odgovarajue usklaenje s odredbama lanka
38. ovoga Zakona,
d) kupac i prodava nisu meusobno povezani ili, ako jesu, da je transakcijska vrijednost
prihvatljiva za carinske svrhe u skladu s odredbama stavka 2. ovoga lanka.
(2) U postupku procjene prihvatljivosti transakcijske vrijednosti prema zahtjevima iznesenim u
stavku 1. ovog lanka sama okolnost da su kupac i prodava povezani na nain opisan u lanku 30. ovoga
Zakona nije dostatan razlog da se odreena transakcijska vrijednost ocijeni neprihvatljivom. U takvome
sluaju treba ispitati okolnosti prodaje i transakcijska vrijednost bit e prihvaena pod uvjetom da postojea
povezanost nije utjecala na cijenu. Ako carinarnica ima razloga pretpostaviti na temelju obavijesti
dobivenih od uvoznika ili na drugi nain da je postojea povezanost utjecala na cijenu, o tome je duna
obavijestiti uvoznika i dati mu primjerenu mogunost za odgovor. Na zahtjev uvoznika carinarnica e o
razlozima obavijestiti uvoznika u pisanom obliku.

(3) Pri prodaji izmeu povezanih osoba transakcijska e se vrijednost smatrati prihvatljivom, a
carinska vrijednost robe utvrena u skladu s odredbama stavka 1. ovoga lanka uvijek kad uvoznik moe
dokazati da je dotina vrijednost gotovo jednaka jednoj od sljedeih vrijednosti, pod uvjetom da se
upotrebljavaju podaci iz istoga ili priblino istoga vremenskog razdoblja:
- transakcijskoj vrijednosti u prodaji meu nepovezanim osobama za istovjetnu ili slinu robu
namijenjenu za izvoz u Republiku Hrvatsku,
- carinskoj vrijednosti istovjetne ili sline robe prema odredbama lanka 35. ovoga Zakona,
- carinskoj vrijednosti istovjetne ili sline robe prema odredbama lanka 36. ovoga Zakona.
(4) U primjeni usporedaba iz stavka 3. ovoga lanka treba uzeti u obzir oite razlike u
komercijalnim razinama, koliinske razine, stavke nabrojene u lanku 38. ovoga Zakona i trokove koje je
imao prodava pri prodaji u kojoj prodava i kupac nisu povezani, a kojih nema pri prodaji u kojoj su
prodava i kupac povezani.
(5) Usporedbe prikazane u stavku 3. ovoga lanka upotrebljavaju se na poticaj deklaranta
iskljuivo radi usporedbe. Navedene odredbe ne doputaju odreivanje zamjenskih vrijednosti.
(6) Cijena koja se zaista plaa ili cijena koju treba platiti ukupno je uinjeno plaanje ili plaanje
koje treba uiniti kupac u korist prodavaa za uvezenu robu i ukljuuje sva plaanja koja je kao uvjet
prodaje za uvezenu robu uinio ili e uiniti kupac prodavau ili treoj osobi da bi se ispunile obveze
prodavau. Plaanje ne treba nuno biti u obliku prijenosa novca. Plaanje se moe obaviti i kreditnim
pismima ili drugim dogovorenim instrumentom plaanja. Plaanje se moe obaviti izravno ili neizravno.
(7) Radnje koje poduzima kupac o vlastitome troku, ukljuujui i trine radnje, a razliite su od
onih propisanih u lanku 38. ovoga Zakona, za koje je potrebno uskladiti vrijednost, nee se smatrati
posrednim plaanjem prodavau, ak i onda kad se moe smatrati da su bile poduzete u korist ili u
dogovoru s prodavaem, i njihov troak nee se dodavati stvarno plaenoj ili plativoj cijeni pri odreivanju
carinske vrijednosti.
lanak 32.
(istovjetna roba)
(1) Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbama lanka 31. ovoga
Zakona, carinska vrijednost bit e transakcijska vrijednost istovjetne robe prodane za izvoz u Republiku
Hrvatsku i izvezene u isto ili gotovo isto vrijeme kao i roba koja se vrednuje.
lanak 33.
(slina roba)
(1) Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost uvezenih roba u skladu s odredbama lanka 31. i
32. ovoga Zakona, carinskom e se vrijednou smatrati transakcijska vrijednost sline robe prodane za
izvoz u Republiku Hrvatsku i izvezene u isto ili gotovo isto vrijeme kad i roba koja se procjenjuje.
lanak 34.
(drugi naini utvrivanja carinske vrijednosti)
(1) Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbama lanka 31. do 33.
ovoga Zakona, carinska se vrijednost odreuje prema odredbama lanka 35. ovoga Zakona.

(2) Kad nije mogue odrediti carinsku vrijednost ni prema lanku 35. ovoga Zakona, primijenit e
se odredbe lanka 36. ovoga Zakona, osim u sluaju kad uvoznik zahtijeva zamjenu redoslijeda primjene
lanka 35. i 36. ovoga Zakona.
lanak 35.
(dedukcijska metoda)
(1) Ako se uvezena roba ili istovjetna ili slina uvezena roba prodaje u Republici Hrvatskoj u
istome stanju u kojem je uvezena, carinska vrijednost uvezene robe prema ovomu lanku treba se utvrditi na
temelju jedinine cijene po kojoj se najvei mogui broj jedinica takve ili istovjetne ili sline uvezene robe
prodaje osobama u istome ili priblino istome vremenskom razdoblju kao i roba koja se procjenjuje, i to
osobama koje nisu povezane s osobama od kojih tu robu kupuju, pod uvjetom da se cijena umanji za iznos:
1. uobiajene provizije koja je naplaena ili je treba platiti, ili uobiajenog uveanja radi
ostvarivanja dobiti i pokria opih trokova (ukljuujui direktne ili indirektne trokove za trine radnje za
predmetnu robu) nastalih u vezi s prodajom u Republici Hrvatskoj uvezene robe iste vrste ili skupine
proizvoda,
2. uobiajenih trokova prijevoza i osiguranja i druge s tim povezane trokove nastale u Republici
Hrvatskoj,
3. carine i drugih davanja koji se u Republici Hrvatskoj plaaju u vezi s uvozom ili prodajom robe.
(2) U sluaju da se u isto ili priblino isto vrijeme uvoza robe koja se procjenjuje ne prodaje ni
uvezena roba ni istovjetna ili slina uvezena roba, carinska e se vrijednost robe koja inae podlijee
odredbama stavka 1. ovoga lanka odrediti prema jedininoj cijeni po kojoj se uvezena ili istovjetna ili
slina roba prodaje u Republici Hrvatskoj u stanju u kakvu je uvezena, i to u najkraemu roku nakon uvoza
robe koja se procjenjuje, ali ne nakon isteka roka od 90 dana od samog uvoza.
(3) U sluaju da se u Republici Hrvatskoj ne prodaje uvezena roba, istovjetna ili slina uvezena
roba u stanju u kojemu je bila uvezena, tada e se na zahtjev uvoznika carinska vrijednost robe temeljiti na
jedininoj cijeni po kojoj se uvezena roba nakon daljnje preradbe prodaje u najveoj ukupnoj koliini
osobama u Republici Hrvatskoj koje nisu povezane s osobama od kojih takvu robu kupuju, pod uvjetom da
su u procjenu uzeti u obzir vrijednost dodana robi preradbom i odbici odreeni u stavku 1. ovog lanka.
lanak 36.
(izraunata vrijednost)
(1) Carinska vrijednost uvezene robe prema odredbama ovog lanka temeljit e se na izraunanoj
vrijednosti. Izraunana vrijednost ini zbroj:
a) vrijednosti materijala i trokova proizvodnje, ili druge vrste preradbe, koja je upotrijebljena u
proizvodnji uvezene robe,
b) svote dobiti i opih trokova koja je jednaka uobiajenu iznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe
iste skupine ili vrste kao to je roba koja se procjenjuje i koju je proizveo proizvoa u zemlji izvoza za
izvoz u Republiku Hrvatsku, te
c) vrijednosti svih trokova i davanja iz lanka 38. stavka 1. toke a) podtoka 4. do 6. ovoga
Zakona.

(2) Ne moe se traiti niti prisiliti bilo koju osobu bez stalnog sjedita ili prebivalita na teritoriju
Republike Hrvatske da omogui pregled ili dopusti pristup bilo kojemu raunu ili drugoj evidenciji u svrhu
odreivanja izraunane vrijednosti.
(3) Carinska uprava moe provjeriti obavijesti dobivene od proizvoaa robe u svrhu odreivanja
carinske vrijednosti prema ovomu lanku u drugoj zemlji, i to uz njegov pristanak i pod uvjetom da vlada
dotine zemlje bude na vrijeme obavijetena i da se ne protivi provjeri.
lanak 37.
(utvrivanje carinske vrijednosti na drugi odgovarajui nain i ogranienja pri tome)
(1) Ako carinsku vrijednost uvezene robe nije mogue odrediti prema lancima 31. do 36. ovoga
Zakona, carinska vrijednost odredit e se na nain sukladan temeljnim naelima i opim odredbama
propisanim u ovome poglavlju, lanku VII. GATT-a iz 1994. godine i Sporazumu o primjeni lanka VII.
GATT-a iz 1994. godine, a na temelju podataka dostupnih u Republici Hrvatskoj.
(2) U smislu ovog lanka carinska vrijednost nee se odreivati prema:
a) prodajnoj cijeni u Republici Hrvatskoj robe proizvedene u Republici Hrvatskoj,
b) sustavu koji omoguuje da se u carinske svrhe prihvati via od dviju moguih vrijednosti,
c) cijeni robe na domaem tritu zemlje izvoznice,
d) trokovima proizvodnje, osim onih izraunanih vrijednosti koje su utvrene za istovjetnu ili
slinu robu u skladu s lankom 36. ovoga Zakona,
e) cijeni robe namijenjene izvozu u koju drugu zemlju, a ne u Republiku Hrvatsku,
f) slubeno utvrenoj najmanjoj carinskoj vrijednosti, te
g) navoljnim ili izmiljenim vrijednostima.
lanak 38.
(trokovi i izdaci koji ulaze u carinsku vrijednost)
(1) Kod odreivanja carinske vrijednosti prema lanku 31. ovoga Zakona cijeni koja je stvarno
plaena ili koju treba platiti za uvezenu robu treba dodati:
a) sljedee stavke, do iznosa do kojeg ih snosi kupac, a nisu ukljuene u stvarno plaenu cijenu ili
cijenu koju treba platiti za robu:
1. proviziju i naknade posredovanja, osim kupovne provizije,
2. trokove ambalae koja se u svrhu carinjenja smatra jedinstvenim dijelom dotine robe,
3. trokove pakiranja bilo da se radi o radnoj snazi ili gradivu,
4. trokove prijevoza i osiguranja uvezene robe do luke ili mjesta ulaska u podruje Republike
Hrvatske,
5. trokove utovara, istovara i trokove rukovanja povezane s prijevozom uvezene robe do luke ili
mjesta ulaska u podruje Republike Hrvatske.
b) prikladno rasporeenu vrijednost sljedeih roba i usluga koje je kupac isporuio izravno ili
neizravno bez naplate ili po snienoj cijeni, a radi uporabe u proizvodnji i prodaji uvezene robe radi izvoza,
i to do stupnja do kojeg ta vrijednost nije bila ukljuena u cijenu koja je plaena ili koju treba platiti:
1. materijala, sastavnih dijelova i slinih stvari ugraenih u uvezenu robu,

2. alata, matrica, kalupa, odljeva i slinih roba koje su upotrijebljene u proizvodnji uvezene robe,
3. materijala utroenih u proizvodnji uvezene robe, te
4. usluga projektiranja, razvoja, umjetnikog rada, oblikovnog rada, te planova i skica napravljenih
izvan Hrvatske a potrebnih za proizvodnju uvezene robe,
c) tantijeme i licencijske trokove za robu koja se procjenjuje, a koje kupac izravno ili neizravno
mora platiti kao uvjet za prodaju robe koja se procjenjuje, ako takve tantijeme ili licencijski trokovi nisu
ukljueni u stvarno plaenu ili plativu cijenu,
d) dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, ustupanjem ili uporabom uvezene robe koji se izravno ili
neizravno plaaju prodavau.
(2) Cijena koja je stvarno plaena ili koja treba biti plaena bit e uveana prema odredbama ovog
lanka samo na temelju objektivnih i mjerljivih podataka.
(3) Kod odreivanja carinske vrijednosti osim uveanja propisanih ovim lankom nisu doputena
druga uveanja stvarno plaene cijene ili cijene koju treba platiti.
(4) U ovome poglavlju kupovna provizija znai naknadu koju je uvoznik platio svojemu
zastupniku za uslugu zastupanja u inozemstvu pri kupovini robe koja se vrednuje.
(5) Bez obzira na stavak 1. toku c) ovoga lanka:
a) plaanja za dobivanje prava za umnoavanje uvezene robe u Republiku Hrvatsku nee se
dodavati stvarno plaenoj ili plativoj cijeni pri odreivanju carinske vrijednosti,
b) plaanja kupca za dobivanje prava za raspaavanje i ponovnu prodaju uvezene robe nee se
dodati stvarno plaenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti za uvezenu robu ako ta plaanja nisu uvjet prodaje
za izvoz u Republiku Hrvatsku.
lanak 39.
(trokovi i izdaci koji ne ulaze u carinsku vrijednost)
(1) Pod uvjetom da su iskazane odvojeno od stvarno plaene cijene ili cijene koju treba platiti,
sljedee stavke nee biti ukljuene u carinsku vrijednost:
a) trokovi prijevoza robe nakon njezina ulaska u carinsko podruje Republike Hrvatske,
b) trokovi gradnje dopune, ugradbe, odravanja ili tehnike pomoi obavljene nakon uvoza
industrijskih postrojenja, strojeva ili opreme,
c) trokovi kamata proisteklih iz financijskog sporazuma u koji je uao kupac, a koji se odnose na
kupovinu uvezene robe, bez obzira na to je li financiranje omoguio prodava ili druga osoba, pod uvjetom
da je financijski sporazum sastavljen u pisanom obliku i da, ako se to zahtijeva, kupac moe dokazati:
1. da je takva roba stvarno prodana po cijeni navedenoj kao stvarno plaenoj cijeni ili cijeni koju
treba platiti,
2. da potraivanje kamata ne prelazi razinu uobiajenih kamata za takve transakcije, i to u vrijeme i
u zemlji u kojoj je financiranje odobreno,
d) trokovi za dobivanje prava za umnoavanje uvezene robe,
e) kupovne provizije, te

f) uvozna davanja i druga davanja koja se plaaju u Republici Hrvatskoj pri uvozu ili prodaji robe.
lanak 40.
(neplaena cijena, snienja i gotovinski popusti)
(1) Sva uobiajena snienja cijena i gotovinski popusti nee se uraunati u carinsku vrijednost ako
su ugovoreni prije obavljenog uvoza i ostvareni u ugovorenom roku.
lanak 41.
(besplatna roba, privremeni izvoz, oteena roba)
brisan
lanak 42.
(putanje robe prije konanog odreivanja carinske vrijednosti)
brisan
lanak 43.
(carinska vrijednost nosaa podataka)
brisan
lanak 44.
(prava i obveze carinarnice kod utvrivanja carinske vrijednosti)
(1) Carinarnica moe u carinskome postupku zahtijevati od deklaranta sve isprave i podatke koji su
potrebni za utvrivanje carinske vrijednosti prema lancima 31. do 37. ovoga Zakona.
(2) Ni jedna odredba ovoga poglavlja nee se tumaiti kao ogranienje i nee dovesti u pitanje
pravo carinarnice da utvrdi istinitost i ispravnost bilo koje izjave, isprave ili deklaracije podnesene u svrhu
odreivanja carinske vrijednosti.
lanak 45.
(povjerljivost podataka)
brisan
lanak 46.
(preraunavanje strane valute)
(1) Ako je u postupku odreivanja carinske vrijednosti potrebno preraunati stranu u domau
valutu, strana valuta preraunava se u domau u skladu s propisima o deviznom poslovanju.
lanak 47.
(izvoz robe)
(1) Carinska je vrijednost za robu koja se izvozi vrijednost robe dopremljena na hrvatsku granicu.

lanak 47.a
(posebna pravila)
(1) Odredbe ovoga poglavlja nee se primjenjivati kod odreivanja carinske vrijednosti robe, koja
je prije putanja u slobodni promet bila predmet drugih oblika carinski doputenoga postupanja ili uporabe,
ako je odredbama ovoga Zakona i provedbenim propisima kojima se ureuje odnosni postupak, propisan
drugaiji nain odreivanja carinske vrijednosti robe koja se stavlja u slobodni promet.
lanak 48.
(provedbeni propisi)
(1) Provedbene propise za primjenu odredaba lanka 29. do 47.a ovoga Zakona donosi Vlada
Republike Hrvatske.

III. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU KOJA JE ULA U

CARINSKO PODRUJE REPUBLIKE HRVATSKE PA SVE DO ODREIVANJA
CARINSKI DOPUTENOGA POSTUPANJA ILI UPORABE
1. Ulazak robe u carinsko podruje hrvatske
lanak 49.
(carinski nadzor)
(1) Roba unesena u carinsko podruje Republike Hrvatske podlijee mjerama carinskog nadzora od
trenutka njezina unosa. Takva roba podlijee i carinskoj provjeri sukladno propisima.
(2) Roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok je to potrebno radi utvrivanja carinskog statusa
robe, a u sluaju strane robe, ne izuzimajui lanak 94. stavak 1. ovoga Zakona, roba ostaje pod nadzorom
dok se njezin carinski status ne promijeni, odnosno dok se roba ne smjesti u slobodnu zonu ili slobodno
skladite, ponovno izveze ili uniti sukladno lanku 185. ovoga Zakona.
lanak 50.
(prijevoz robe od carinske crte do mjesta podnoenja)
(1) Osoba koja je unijela robu u carinsko podruje Republike Hrvatske obvezna je robu bez odgode
prevesti putem i na nain koji odredi carinarnica:
a) do naznaene carinarnice ili kojega drugog mjesta koje naznai i odobri carinarnica,
b) u slobodnu zonu, ako se roba u slobodnu zonu unosi izravno:
- pomorskim ili zranim putem,
- kopnenim putem, bez prolaska kroz druge dijelove carinskoga podruja Republike Hrvatske ako
je slobodna zona smjetena na kopnenoj granici Republike Hrvatske i tree zemlje.

(2) Svaka osoba koja preuzme odgovornost za prijevoz robe nakon to roba ue u carinsko podruje
zbog pretovara robe ili slinog bit e odgovorna za ispunjenje obveze iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Roba koja se jo uvijek nalazi izvan carinskog podruja Republike Hrvatske moe biti podlona
carinskoj provjeri sukladno vaeim propisima, kao rezultat, inter alia, sporazuma sklopljenog izmeu
Republike Hrvatske i tree zemlje, te se sa njom postupa na isti nain kao s robom unesenom u carinsko
podruje Republike Hrvatske.
(4) Odredba stavka 1. toke a) ovoga lanka ne iskljuuje primjenu propisa iz podruja putnikoga,
pograninoga ili potanskoga prometa pod uvjetom da se primjenom tih propisa ne ugroava carinski
nadzor i mogunost carinske provjere.
(5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka i odredbe lanka 51. do 65. ovoga Zakona ne primjenjuju
se na robu koja je privremeno napustila carinsko podruje Republike Hrvatske kreui se morem ili zrakom
izmeu dvije toke toga podruja pod uvjetom da se prijevoz obavlja izravno u redovitome linijskom
zranom ili brodskom prometu bez zaustavljanja izvan carinskoga podruja Republike Hrvatske.
(6) Odredba stavka 5. ovoga lanka ne primjenjuje se na robu utovarenu u lukama, zranim
pristanitima i slobodnim lukama drugih zemalja.
(7) Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se na robu koja se nalazi na plovilima ili
letjelicama koji prolaze hrvatskim teritorijalnim morem ili zranim prostorom, a kojima kao odredino
mjesto nije predviena luka ili zrano pristanite u Republici Hrvatskoj.
lanak 51.
(nepredviene okolnosti ili via sila)
(1) Kad se zbog nepredvienih okolnosti ili vie sile obveze iz lanka 50. stavka 1. ovoga Zakona
ne mogu provesti, osoba koja je tu obvezu duna ispuniti ili svaka druga osoba koja je preuzela njezine
obveze mora o tome odmah obavijestiti ovlatenu carinarnicu. Ako nepredviene okolnosti ili via sila ne
prouzroe potpuni gubitak robe, carinarnicu treba takoer odmah obavijestiti o mjestu gdje se roba nalazi.
(2) Kad je plovilo ili letjelica iz lanka 50. stavka 7. ovoga Zakona prisiljeno zbog nepredvienih
okolnosti ili vie sile privremeno pristati ili sletjeti na carinskome podruju Republike Hrvatske, a da pritom
nije mogue ispuniti obvezu iz lanka 50. stavka 1. ovoga Zakona, osoba koja je dovela plovilo ili letjelicu
u carinsko podruje ili neka druga osoba na mjestu ili ulozi te osobe odmah e o tome obavijestiti
carinarnicu.
(3) Carinarnica e odrediti mjere koje e se poduzeti kako bi se omoguio carinski nadzor nad
robom iz stavka 1. ovoga lanka i nad onom robom koja se nalazi na plovilu ili letjelici sukladno stavku 2.
ovoga lanka, a ako je to potrebno i da roba bude naknadno dostavljena carinarnici ili prevezena na drugo
mjesto koje odobri carinarnica.
2. Podnoenje robe
lanak 52.
(podnoenje strane robe)
(1) Robu koja je sukladno lanku 50. stavku 1. toki a) ovoga Zakona stigla do carinarnice ili
drugog mjesta koje je carinarnica naznaila i odobrila, carinarnici podnosi osoba koja je robu unijela u
carinsko podruje Republike Hrvatske ili osoba koja je preuzela odgovornost za prijevoz robe nakon
njezina unoenja.

lanak 53.
(primjena propisa)
(1) Odredba lanka 52. ovoga Zakona ne iskljuuje primjenu propisa koji vrijede:
a) za robu koju unose putnici,
b) za robu stavljenu u carinski postupak bez podnoenja carinarnici.
lanak 54.
(predpregled robe)
(1) Roba se pod carinskim nadzorom, uz odobrenje carinarnice, moe pregledati ili se mogu uzeti
njezini uzorci, kako bi se utvrdila njezina tarifna oznaka, carinska vrijednost ili carinski status.
3. Skraena deklaracija i istovar robe podnesene carinarnici
lanak 55.
(podnoenje skraene deklaracije)
(1) Za svu robu podnesenu carinarnici sukladno lanku 52. ovoga Zakona, osim za robu iz lanka
57. ovoga Zakona, podnosi se skraena deklaracija.
(2) Skraena deklaracija podnosi se carinarnici prilikom podnoenja robe. Carinarnica moe
produljiti rok za podnoenje skraene deklaracije, a najdue do isteka prvoga idueg radnog dana nakon
podnoenja robe.
lanak 56.
(sadraj i oblik skraene deklaracije, podnositelj)
(1) Skraena se deklaracija podnosi na propisanome obrascu. Umjesto skraene deklaracije
carinarnica moe dopustiti da se kao skraena deklaracija upotrijebi trgovaka ili slubena isprava koja
sadri sve podatke potrebne za utvrivanje istovjetnosti robe.
(2) Skraenu deklaraciju podnosi:
a) osoba koja je robu unijela u carinsko podruje, ili ako je to potrebno, osoba koja nakon unosa
robe preuzima odgovornost za njezin prijevoz ili
b) osoba u ije ime djeluju osobe navedene u toki a) ovoga stavka.
lanak 57.
(potanski i putniki promet)
(1) Uzimajui u obzir propise koji se odnose na potanski promet ili na robu koju putnici sa sobom
unose, carinarnica nee zahtijevati podnoenje skraene deklaracije ako se time ne ugroava provedba
mjera carinskog nadzora i ako su obavljene formalnosti za odreivanje zahtijevanog carinski doputenoga
postupanja ili uporabe robe prije isteka roka iz lanka 55. ovoga Zakona.

lanak 58.
(istovar ili pretovar robe)
(1) Roba se moe istovariti ili pretovariti iz prijevoznog sredstva samo po odobrenju carinarnice, i
to na mjestima koja su za to odreena i odobrena.
(2) U sluaju izravne opasnosti koja iziskuje da se roba ili dio robe odmah istovari, odobrenje
carinarnice nije potrebno. O takvome sluaju carinarnica se mora odmah obavijestiti.
(3) Carinarnica moe po potrebi zahtijevati da se roba istovari i raspakira radi pregleda robe ili
prijevoznog sredstva.
lanak 59.
(premjetaj robe)
(1) Bez odobrenja carinarnice roba se ne smije udaljiti s mjesta na koje je prvotno smjetena.

4. Obveza da se podnesenoj robi odredi carinski doputeno postupanje ili uporaba

lanak 60.
(odreivanje carinski doputenog postupanja ili uporabe)
(1) Za stranu robu podnesenu carinarnici mora se odrediti carinski doputeno postupanje ili
uporaba.
lanak 61.
(rokovi za odreivanje carinski doputenog postupanja ili uporabe)
(1) Ako je za robu podnesena skraena deklaracija, formalnosti za odreivanje carinski
doputenoga postupanja ili uporabe moraju biti ispunjene u roku:
a) 45 dana od dana podnoenja skraene deklaracije za robu u pomorskome i rijenome prometu,
odnosno
b) 20 dana od dana podnoenja skraene deklaracije za robu koja se prevozi na drugi nain.
(2) Ako okolnosti to opravdavaju, carinarnica moe odrediti krae rokove ili odobriti produljenje
rokova navedenih u stavku 1. ovoga lanka.
5. Privremeni smjetaj robe
lanak 62.
(privremeni smjetaj podnesene robe)
(1) Roba podnesena carinarnici ima status robe u privremenome smjetaju sve dok joj se ne odredi
carinski doputeno postupanje ili uporaba. Takva roba se u daljnjem tekstu naziva roba u privremenome
smjetaju.

lanak 63.
(uvjeti kod privremenog smjetaja)
(1) Roba u privremenome smjetaju smije se smjestiti samo na mjestima i pod uvjetima koje je
odobrila carinarnica.
(2) Carinarnica moe zahtijevati da osoba koja je u posjedu robe poloi osiguranje za naplatu
carinskoga duga koji moe nastati sukladno lanku 206. ili 207. ovoga Zakona.
lanak 64.
(rukovanje sa robom u privremenom smjetaju)
(1) Uz potivanje odredaba lanka 54. ovoga Zakona, roba u privremenome smjetaju moe biti
predmet samo onih oblika rukovanja koji su potrebni za ouvanje robe bez promjene njezina izgleda ili
tehnikih obiljeja.
lanak 65.
(postupanje s robom u sluaju prekoraenja rokova iz lanka 61. ovog Zakona)
(1) Carinarnica e bez odgode poduzeti sve potrebne mjere, ukljuujui i prodaju robe, radi
reguliranja poloaja robe za koju nisu poduzete formalnosti potrebne za odreivanje carinski doputenog
postupanja ili uporabe u rokovima iz lanka 61. ovoga Zakona.
(2) Carinarnica je ovlatena da na rizik i troak osobe koja je u posjedu robe premjesti robu na
posebno mjesto pod njezinim nadzorom sve do okonanja postupka s robom.
6. Odredbe koje se primjenjuju na robu u provoznome postupku
lanak 66.
(pravila za robu u provoznom postupku)
(1) lanak 50., osim stavka 1. toke a), te lanci 51. do 65. ovoga Zakona nee se primjenjivati na
robu koja se pri unosu u carinsko podruje Republike Hrvatske ve nalazi u provoznome postupku.
(2) Kad strana roba koja se prevozi uz primjenu provoznoga postupka stigne na odredite u
carinskome podruju Republike Hrvatske i bude podnesena carinarnici sukladno propisima o provoznom
postupku, primjenjuju se odredbe lanka 54. do 65. ovoga Zakona.
7. Ostale odredbe
lanak 67.
(unitenje podnesene robe)
(1) Ako to zahtijevaju okolnosti carinarnica moe poduzeti radnje radi unitenja podnesene robe.
Carinarnica o tome obavjetava posjednika robe. Trokovi unitenja robe idu na teret posjednika robe.
lanak 68.
(postupanje kod nezakonitog unosa robe)

(1) Ako se utvrdi da je roba nezakonito unesena u carinsko podruje Republike Hrvatske ili da je
onemoguen carinski nadzor ili provjera nad njom, carinarnica e radi ureivanja poloaja te robe poduzeti
sve potrebite mjere, ukljuujui i prodaju robe.
lanak 69.
(provedbeni propisi)
(1) Provedbene propise za primjenu odredaba lanka 49. do 68. ovoga Zakona donosi Vlada
Republike Hrvatske.
IV. CARINSKI DOPUTENO POSTUPANJE ILI UPORABA ROBE
1. Openito
lanak 70.
(odreivanje carinskih postupaka ili uporabe, zatita intelektualnog vlasnitva)
(1) Ako nije ovim Zakonom drukije propisano, robi se moe bez obzira na vrstu, koliinu,
podrijetlo ili odredite te vrstu poiljke sukladno propisanim uvjetima odrediti bilo koji od doputenih
carinskih postupaka ili uporaba.
(2) Odredbe iz stavka 1. ovoga lanka nee se primijeniti ako je to u suprotnosti s mjerama zatite
javnog morala, zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja ili bilja, zatite nacionalnoga blaga povijesne,
umjetnike ili arheoloke vrijednosti ili zatite intelektualnog vlasnitva i drugog.
(3) Vlada Republike Hrvatske posebnim e propisom:
- definirati robe ijim se unosom ili iznosom u Republiku Hrvatsku povrjeuju prava
intelektualnog vlasnitva,
- propisati mjere koje je Carinska uprava ovlatena poduzimati s robom za koju postoji opravdana
sumnja da se njenim unosom u Republiku Hrvatsku ili iznosom iz Republike Hrvatske ini povreda prava
intelektualnog vlasnitva, te
- propisati uvjete i postupak za provedbu mjera, koje se poduzimaju po zahtjevu nositelja prava
intelektualnog vlasnitva ili po slubenoj dunosti.

2. Carinski postupci
1. Stavljanje robe u carinski postupak
lanak 71.
(obveza podnoenja carinske deklaracije, carinski nadzor)
(1) Za svu robu koja se stavlja u carinski postupak podnosi se carinska deklaracija za taj carinski
postupak.

(2) Domaa roba deklarirana za izvoz, vanjsku proizvodnju, provozni postupak ili postupak
carinskog skladitenja pod carinskim je nadzorom od trenutka prihvaanja deklaracije pa sve dok ne napusti
carinsko podruje Republike Hrvatske ili dok ne bude unitena ili carinska deklaracija ponitena.

lanak 72.
(ovlatenje Ministru financija za donoenje propisa)
(1) Ministar financija moe odrediti mjerodavnost pojedinih carinarnica za carinjenje odreenih
vrsta roba ili provedbe odreenih postupaka.
lanak 73.
(oblici carinskih deklaracija)
(1) Carinska se deklaracija podnosi:
a) pisano, ili
b) elektronikom razmjenom podataka, ako to doputaju tehnike mogunosti i ako uporabu takvih
sredstava odobri Carinska uprava, ili
c) usmeno ili nekim drugim radnjama kojima posjednik robe zahtijeva stavljanje robe u carinski
postupak, kad je takva mogunost predviena propisima.
(2) Oblik, te sadraj i nain podnoenja carinske deklaracije i drugih obrazaca koji se upotrebljavaju
u carinskome postupku propisuje Vlada Republike Hrvatske.

A.

PISANA CARINSKA DEKLARACIJA

1. Redoviti postupak
lanak 74.
(popunjavanje carinske deklaracije)

(1) Pisana carinska deklaracija podnosi se na propisanome obrascu. Carinska deklaracija mora biti
potpisana te mora sadrati sve podatke koji su potrebni za primjenu propisa vezanih uz carinski postupak za
koji je roba deklarirana.
(2) Deklarant je duan uz deklaraciju priloiti sve isprave koje su potrebne za primjenu propisa
vezanih uz carinski postupak za koji je roba deklarirana.
lanak 75.
(prihvat deklaracije)
(1) Carinarnica je duna deklaraciju podnijetu sukladno uvjetima iz lanka 74. ovoga Zakona
odmah prihvatiti, pod uvjetom da je roba na koju se deklaracija odnosi podnesena carinarnici.

lanak 76.
(carinski deklarant)
(1) Uz ogranienja iz lanka 5. ovoga Zakona, carinsku deklaraciju moe podnijeti svaka osoba
koja carinarnici moe podnijeti robu i sve isprave potrebne za primjenu propisa o carinskome postupku ija
se provedba zahtijeva.
(2) Iznimno, ako prihvaanje carinske deklaracije namee posebne obveze odreenoj osobi,
deklaraciju moe podnijeti samo ta osoba ili se to ini za njezin raun.
(3) Deklarant mora imati sjedite ili prebivalite u Republici Hrvatskoj.
(4) Uvjet o sjeditu ili prebivalitu u Republici Hrvatskoj nee se primijeniti na osobe koje:
- podnose deklaraciju za provozni postupak ili postupak privremenog uvoza, ili
- povremeno ili prigodno deklariraju robu, ako carinarnica to smatra opravdanim.
lanak 77.
(ispravak deklaracije)
(1) Na zahtjev deklaranta carinarnica moe dopustiti ispravak jednoga ili vie podataka u carinskoj
deklaraciji koju je ve prihvatila. Izmjena ne smije imati za posljedicu da se deklaracija odnosi na drugu
robu u odnosu na prvotno prijavljenu robu.
(2) Ispravak se nee dopustiti nakon to carinarnica:
a) obavijesti deklaranta da namjerava pregledati robu. ili
b) utvrdi da su podaci netoni, ili
c) utvrdi da je roba ve preputena deklarantu.
lanak 78.
(ponitavanje deklaracije)
(1) Carinarnica e na zahtjev deklaranta ponititi prihvaenu deklaraciju ako deklarant prui dokaze
da je roba grekom deklarirana za carinski postupak naveden u toj deklaraciji ili da uslijed posebnih
okolnosti stavljanje robe u carinski postupak za koji je roba bila deklarirana vie nije opravdano.
(2) Ako je carinarnica ve obavijestila deklaranta da ima namjeru pregledati robu, zahtjev za
ponitavanje deklaracije prihvaa se nakon pregleda robe.
(3) Deklaracija ne moe biti ponitena nakon putanja robe, osim u sluajevima koje propie Vlada
Republike Hrvatske.
(4) Ponitavanje deklaracije ne iskljuuje primjenu kaznenih odredaba.
lanak 79.
(dan primjene propisa)
(1) Ako nije drukije propisano, za primjenu svih odredaba koje se odnose na carinski postupak za
koji je roba deklarirana vai datum prihvaanja deklaracije.

lanak 80.
(provjera carinske deklaracije)
(1) Radi provjere prihvaene deklaracije carinarnica moe:
a) provjeriti deklaraciju i sve isprave u pisanom ili elektronskom obliku potrebne za primjenu
propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba deklarirana. Carinarnica moe od deklaranta zahtjevati
prilaganje i drugih isprava kako bi utvrdila tonost podataka u deklaraciji,
b) pregledati robu i uzeti uzorke za analizu ili drugo odgovarajue ispitivanje.
lanak 81.
(pregled robe i uzimanje uzoraka)
(1) Prijevoz robe do mjesta pregleda ili uzimanja uzoraka te svako rukovanje s robom koje se
obavlja radi pregleda ili uzimanja uzoraka obavlja se na odgovornost i troak deklaranta.
(2) Deklarant ima pravo prisustvovati pregledu robe i uzimanju uzoraka. Carinarnica e, ako to
smatra potrebnim, zahtijevati prisutnost deklaranta ili njegovoga opunomoenika pregledu robe ili uzimanju
uzoraka radi pruanja pomoi pri obavljanju tih radnja.
(3) Ako su uzorci uzeti u skladu s propisima, carinarnica nije duna deklarantu platiti nadoknadu za
uzete uzorke. Trokove analiza i ispitivanja snosit e carinarnica.
(4) Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete i nain uzimanja uzoraka.
lanak 82.
(djelomini pregled robe)
(1) Ako se pregleda samo dio robe navedene u deklaraciji, rezultat takvoga djelominog pregleda
vai za svu robu iz deklaracije.
(2) Ako se smatra da rezultat djelominoga pregleda nije primjeren preostaloj robi, deklarant moe
zahtijevati da se nastavi s pregledom robe.
(3) Ako se deklaracija odnosi na vie vrsta roba koje se rasporeuju u razliite tarifne oznake,
smatrat e se da je za provedbu stavka 1. ovoga lanka za svaku vrstu robe podnesena posebna deklaracija.
lanak 83.
(rezultati provjere)
(1) Rezultati provjere deklaracije upotrijebit e se u svrhu primjene propisa vezanih uz carinski
postupak u koji je roba stavljena.
(2) Ako deklaracija nije provjeravana, za primjenu propisa iz stavka 1. ovoga lanka prihvatit e se
podaci koje je deklarant naveo u deklaraciji.
lanak 84.
(mjere za osiguravanje istovjetnosti robe)

(1) Carinarnica mora poduzeti ili na temelju lanka 5.a ovoga Zakona odobriti gospodarskim
subjektima da poduzimaju sve mjere kako bi se osigurala istovjetnost robe, ako je istovjetnost prijeko
potrebna za provedbu carinskoga postupka za koji je roba deklarirana.
(2) Carinska obiljeja moe s robe ili prijevoznih sredstava ukloniti ili unititi samo carinarnica ili
gospodarski subjekti koji za to imaju odobrenje, osim u sluajevima kad je zbog nepredvidivih okolnosti ili
vie sile njihovo uklanjanje ili unitenje nuno kako bi se zatitila roba ili prijevozno sredstvo.
(3) Provedbeni propis o primjeni carinskih obiljeja donosi Vlada Republike Hrvatske.
lanak 85.
(putanje robe)
(1) Uz potivanje odredaba lanka 86. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti za stavljanje robe u
zahtijevani carinski postupak i pod uvjetom da roba nije predmet mjera ogranienja ili zabrana, carinarnica
e pustiti robu deklarantu im podatke u deklaraciji provjeri i prihvati ili ih prihvati bez provjere. Na isti
nain e se postupiti i u sluaju kad se provjera deklaracije ne moe dovriti u prihvatljivu roku, a nije
nuno da radi provjere deklaracije roba bude prisutna.
(2) Sva roba obuhvaena jednom deklaracijom puta se istodobno.
(3) Ako je deklaracijom obuhvaeno vie vrsta roba, u svrhu primjene stavka 2. ovoga lanka
smatrat e se da je za svaku vrstu robe podnesena posebna deklaracija.
lanak 86.
(osiguranje duga prije putanja robe)
(1) Ako prihvaanjem deklaracije nastaje carinski dug, roba ne moe biti putena deklarantu sve
dok se dug ne plati, odnosno dok se ne poloi osiguranje za njegovo plaanje.
(2) U postupku privremenog uvoza s djelominim osloboenjem od plaanja carine, roba ne moe
biti putena deklarantu dok se ne poloi osiguranje za plaanje carinskog duga.
(3) Ako se sukladno propisima za provedbu carinskoga postupka za koji je roba deklarirana
zahtijeva osiguranje za plaanje duga koji bi mogao nastati, roba se ne moe pustiti u carinski postupak dok
se ne poloi osiguranje.
lanak 87.
(posebne mjere carinarnice oduzimanje i prodaja robe)
(1) Carinarnica moe poduzeti sve potrebne mjere, ukljuujui i oduzimanje robe i njezinu prodaju,
ako:
a) roba ne moe biti putena jer:
- nije bilo mogue poeti ili nastaviti s pregledom robe u roku koji je odredila carinarnica iz razloga
koji se pripisuju deklarantu,
- nisu bile podnesene sve isprave koje su potrebne da bi se roba stavila u zahtijevani carinski
postupak,

- carinski dug nije plaen, odnosno nije poloeno osiguranje za plaanje toga duga unutar propisana
roka,
- je roba predmet zabrana ili ogranienja,
b) roba nije preuzeta u primjerenom roku nakon to ju je carinarnica pustila.

2. Pojednostavnjeni postupci
lanak 88.
(pojednostavnjenja)
(1) Radi pojednostavnjenja formalnosti i postupaka, a da se istovremeno osigura da se postupci
provode na pravilan nain, carinarnica moe u sluajevima i na nain koji propie Vlada Republike
Hrvatske odobriti:
a) da deklaracija ne sadri neke od podataka ili neke od isprava kako je to propisano lankom 74.
ovoga Zakona,
b) da neka od trgovakih ili slubenih isprava koja je priloena uz zahtjev za stavljanje robe u
carinski postupak zamijeni deklaraciju,
c) da se roba stavi u zahtijevani postupak na temelju knjigovodstvenih zapisa; u tome sluaju
carinarnica moe deklaranta osloboditi obveze podnoenja robe.
(2) Pojednostavnjene deklaracije iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati podatke nune za
utvrivanje istovjetnosti robe. Knjigovodstveni zapis mora sadravati datum knjienja.
(3) Osim u sluajevima koje propie Vlada Republike Hrvatske, deklarant je duan u odobrenom
roku podnijeti dopunsku deklaraciju koja moe biti opa, periodina ili rekapitulativna.
(4) Dopunska deklaracija i pojednostavnjena deklaracija iz stavka 1. toaka a), b) i c) ovoga lanka
ine nedjeljivu pravnu cjelinu na koju se primjenjuju propisi na dan prihvaanja pojednostavnjenih
deklaracija; knjigovodstveni zapis iz stavka 1. toke c) ovoga lanka imat e istu pravnu snagu kao
prihvaanje deklaracije iz lanka 74. ovoga Zakona.
(5) Vlada Republike Hrvatske moe propisati posebne pojednostavnjene postupke za provozni
postupak.
B. OSTALE CARINSKE DEKLARACIJE
lanak 89.
(primjena odredaba kod drugih oblika deklaracija,
obveza uvanja isprava)
(1) Ako je carinska deklaracija podnesena elektronikom razmjenom podataka (lanak 73. toka b),
usmeno ili nekim drugim radnjama (lanak 73. toka c), na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 74. do 88. ovoga Zakona.

(2) Ako je carinska deklaracija podnesena elektronikom razmjenom podataka carinarnica moe
odobriti da isprave iz lanka 74. stavka 2. ovoga Zakona ne budu podnesene uz deklaraciju. U tom se
sluaju isprave moraju uvati i biti na raspolaganju Carinskoj upravi.

C. NAKNADNA PROVJERA DEKLARACIJE

lanak 90.
(naknadna provjera deklaracije)
(1) Carinarnica moe i nakon to pusti robu deklarantu po slubenoj dunosti ili na zahtjev
deklaranta provjeravati deklaracije.
(2) Carinarnica moe nakon putanja robe, a radi utvrivanja ispravnosti podataka u deklaraciji,
naknadno provjeriti trgovake, knjigovodstvene, tehnoloke i druge isprave te podatke koji se odnose na
uvozne ili izvozne radnje u svezi s tom robom ili naknadne trgovake radnje u koje su te robe ukljuene. Ti
postupci mogu se provesti u prostorima i prostorijama deklaranata ili svake druge osobe koja je izravno ili
neizravno poslovno ukljuena u navedene radnje ili u prostorima i prostorijama bilo koje osobe koja
posjeduje navedene podatke i isprave. Carinarnica moe takoer pregledati i robu ako je jo uvijek
dostupna.
(3) Ako naknadna provjera deklaracije pokae da su propisi za primjenu odnosnoga carinskog
postupka bili primijenjeni na osnovi neistinitih, netonih ili nepotpunih podataka, carinarnica e u skladu s
propisima poduzeti potrebne mjere da bi se sluaj sukladno novim okolnostima ispravno uredio.
2. Putanje robe u slobodni promet
lanak 91.
(putanje u slobodni promet)
(1) Putanjem robe u slobodni promet strana roba stjee status domae robe.
(2) Putanje robe u slobodan promet podrazumjeva primjenu mjera trgovinske politike,
ispunjavanje drugih formalnosti u vezi s uvozom robe i plaanje carine i drugih davanja, ukljuujui porez
na dodanu vrijednost i posebne poreze, koje je carinarnica obavezna naplaivati prilikom uvoza.
lanak 92.
(nia carinska stopa)
(1) Ako se snizi uvozna carina nakon prihvaanja deklaracije kojom se roba puta u slobodni
promet, ali roba jo nije putena, bez obzira na odredbe lanka 79. ovoga Zakona deklarant moe zahtijevati
primjenu nie uvozne carine.
(2) Stavak 1. ovoga lanka nee se primijeniti, ako robu nije bilo mogue pustiti zbog razloga koji
se pripisuju deklarantu.
lanak 93.
(zajednika carinska stopa)

(1) Ako se poiljka sastoji od roba koje se razvrstavaju u vie tarifnih oznaka, a razvrstavanje bi
roba i popunjavanje deklaracije prouzroilo rad i trokove nerazmjerne obraunanoj carini, carinarnica
moe na zahtjev deklaranta dopustiti da se carina za cijelu poiljku obrauna na temelju razvrstavanja u
tarifni broj one robe za koju je predviena najvea stopa carine.
lanak 94.
(carinski nadzor nad robom putenom uz smanjenu ili
nultu stopu carine radi uporabe u posebne svrhe)
(1) Ako je roba putena u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog svoje uporabe u
posebne svrhe, ta roba ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor prestaje kada se prestanu
primjenjivati uvjeti utvreni za odobrenje smanjene ili nulte stope carine, kada se roba izveze ili uniti, ili
kada je doputena uporaba robe u druge svrhe od onih utvrenih za primjenu smanjene ili nulte stope
carine, uz uvjet da je plaen carinski dug.
(2) Na robu iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lanka 100. i
102. ovoga Zakona.
lanak 95.
(gubitak statusa domae robe)
(1) Roba putena u slobodni promet izgubit e status domae robe ako je:
a) deklaracija za putanje robe u slobodni promet ponitena nakon putanja ili,
b) uvozna carina koja se plaa za robu vraena ili je plaanje otputeno:
- u postupku unutarnje proizvodnje uz primjenu sustava povrata ili
- roba ima nedostatke ili ne zadovoljava uvjete iz ugovora, kako je to propisano lankom 234.
ovoga Zakona ili
- u sluajevima navedenim u lanku 235. ovoga Zakona, kad je povrat ili otpust carine uvjetovan
izvozom odnosno ponovnim izvozom robe ili stavljanjem robe u koji drugi odgovarajui carinski doputen
postupak ili uporabu.

3. Postupci s odgodom i carinski postupci s gospodarskim uinkom

A. ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 96.
(vrste carinskih postupaka s odgodom i s gospodarskim uinkom,
definicije, provedbeni propisi)
(1) Izrazi uporabljeni u lancima 97. do 102. ovoga Zakona odnose se:
a) kod carinskog postupka s odgodom, na postupke:
- vanjskog provoza,
- carinskog skladitenja,

- unutarnje proizvodnje s primjenom sustava odgode,

- preradbe pod carinskim nadzorom, te
- privremenog uvoza.
b) kod carinskog postupka s gospodarskim uinkom, na postupke:
- carinskog skladitenja,
- unutarnje proizvodnje,
- preradbe pod carinskim nadzorom,
- privremenog uvoza, te
- vanjske proizvodnje.
(2) Uvozna roba naziv je za robu stavljenu u postupak s odgodom te za robu stavljenu u postupak
unutarnje proizvodnje uz primjenu sustava povrata za koju su ispunjene formalnosti za putanje u slobodni
promet i formalnosti odreene u lanku 134. ovoga Zakona.
(3) Roba u nepromijenjenu stanju naziv je za uvoznu robu koja u postupku unutarnje proizvodnje
ili u postupku preradbe pod carinskim nadzorom nije bila predmet ni jednog oblika preradbe.
(4) Provedbene propise za primjenu carinskih postupaka s odgodom i carinskih postupaka s
gospodarskim uinkom, te za pojednostavljenja, kao i za primjenu odredaba koje se odnose na mjere
trgovinske ili poljoprivredne politike donosi Vlada Republike Hrvatske.
lanak 97.
(odobrenje)
(1) Uporaba bilo kojeg carinskog postupka s gospodarskim uinkom uvjetovana je odobrenjem koje
izdaje carinarnica.
lanak 98.
(uvjeti za odobravanje carinskog postupka s gospodarskim uinkom)
(1) Primjena carinskoga postupka s gospodarskim uinkom moe se odobriti:
- osobama koje prue sva potrebna jamstva za pravilno izvoenje doputenoga postupka
- u sluajevima kad carinarnice imaju mogunost nadzora nad doputenim postupkom i njegove
provjere.
lanak 99.
(sadraj odobrenja, obveza korisnika odobrenja)
(1) Odobrenje mora sadravati sve uvjete pod kojima e se provoditi odreeni postupak.
(2) Korisnik odobrenja mora odmah obavijestiti carinarnicu o svim injenicama koje nastanu nakon
donoenja odobrenja, a koje utjeu na njegovu valjanost ili sadraj.
lanak 100.
(polaganje osiguranja)
(1) Carinarnica moe uvjetovati da korisnik odobrenja podnese odgovarajue osiguranje plaanja
carinskoga duga koji bi mogao nastati u svezi s robom stavljenom u postupak s odgodom.

(2) U pojedinim postupcima s odgodom mogu se donijeti posebne odredbe o polaganju osiguranja.

lanak 101.
(zavretak postupka s gospodarskim uinkom)
(1) Carinski postupak s gospodarskim uinkom zavrit e se kad se odobri novi carinski doputeni
postupak ili uporaba, bilo za robu koja je bila stavljena u taj postupak, bilo za nadomjesne ili dobivene
proizvode.
(2) Carinarnica je duna poduzeti sve mjere kako bi se uredilo pitanje robe za koju postupak nije
zavren sukladno propisanim uvjetima.
lanak 102.
(prijenos prava i obveza)
(1) Prava i obveze korisnika carinskoga postupka s gospodarskim uinkom mogu se uz uvjete koje
odredi carinarnica prenijeti na druge osobe koje ispunjaju sve uvjete za odgovarajui postupak.

B. POSTUPAK PROVOZA
I. Vanjski provoz - Ope odredbe
lanak 103.
(vanjski provoz)
(1) Postupak vanjskog provoza omoguava kretanje robe od jednog do drugog mjesta unutar
carinskoga podruja Republike Hrvatske, i to:
a) strane robe, a da ona ne podlijee plaanju uvoznih carina i drugih davanja ili mjerama
trgovinske politike,
b) domae robe, u sluajevima i prema uvjetima koje utvrdi Vlada Republike Hrvatske, kako bi se
sprijeilo da proizvodi obuhvaeni izvoznim mjerama ili koji od njih imaju pogodnosti, izbjegavaju ili
neopravdano koriste te mjere.
(2) Kretanje iz stavka 1. ovoga lanka odvija se:
a) pod pokriem postupka vanjskog provoza u Republici Hrvatskoj,
b) pod pokriem TIR karneta (Konvencija TIR) pod uvjetom da to kretanje:
- zapoinje ili e se zavriti u Republici Hrvatskoj, ili
- odnosi se na poiljke robe koje se moraju istovariti u carinskom podruju Republike Hrvatske i
koje su dovezene s robom koju treba istovariti u treoj zemlji, ili

- obavlja se izmeu dvije toke u Republici Hrvatskoj preko teritorija tree zemlje,
c) pod pokriem ATA karneta (Konvencija ATA) koji se koristi kao isprava u postupku provoza,
d) pod pokriem Rajnskog manifesta (lanak 9. revidirane Konvencije za plovidbu Rajnom), ili
e) pod pokriem obrasca 302 predvienog Sjevernoatlantskim ugovorom od 4. travnja 1949., ili
f) potom (ukljuujui pakete).
(3) Primjena postupka vanjskog provoza nee utjecati na posebne odredbe koje se primjenjuju na
kretanje robe stavljene u carinski postupak s gospodarskim uinkom.
lanak 104.
(zavretak postupka vanjskog provoza)
(1) Postupak vanjskog provoza zavrava i obveze korisnika su ispunjene podnoenjem robe i
potrebnih isprava odredinoj carinarnici sukladno odredbama dotinog postupka.
(2) Otpremna carinarnica zakljuuje postupak provoza kada na temelju usporedbe podataka kojima
raspolae i podataka dostupnih odredinoj carinarnici moe nedvojbeno utvrditi da je postupak okonan na
ispravan nain.
II. Vanjski provoz - Posebne odredbe
lanak 105.
(primjena postupka provoza na podruju tree drave)
(1) Postupak vanjskog provoza primjenjuje se na robu koja prolazi kroz podruje tree drave samo
ako:
a) je takva mogunost predviena meunarodnim ugovorom, ili
b) se prijevoz kroz tu dravu odvija pod pokriem jedinstvene prijevozne isprave sastavljene na
carinskom podruju Republike Hrvatske.
(2) U sluaju iz stavka 1. toke b) ovoga lanka postupak na teritoriju tree drave se obustavlja.
lanak 106.
(polaganje jamstva)
(1) Glavni je obveznik duan poloiti jamstvo radi osiguranja plaanja duga koji bi mogao nastati
za tu robu, osim ako, sukladno carinskim propisima, jamstvo nije potrebno polagati.
(2) Jamstvo moe biti:
a) pojedinano jamstvo koje se odnosi na jedan provoz, ili
b) zajedniko jamstvo koje se odnosi na vie provoznih postupaka ako je Carinska uprava Sredinji ured glavnom obvezniku odobrila koritenje takvog jamstva.
(3) Odobrenje iz stavka 2. toke b) ovoga lanka moe se dati samo osobama koje:
imaju sjedite u Republici Hrvatskoj,

 su redovni korisnici postupaka provoza u Republici Hrvatskoj i koje Carinskoj upravi dokau da
su nedvojbeno pouzdane osobe koje ispunjavaju svoje obveze vezane uz te postupke, i
nisu tee krile ili nisu ponavljale krenje carinskih ili poreznih propisa.
(4) Osobama koje ispunjavaju dodatne kriterije pouzdanosti, moe se odobriti koritenje
zajednikog jamstva u smanjenom iznosu jamstvene svote, ili osloboenje od obveze polaganja jamstva.
Dodatni kriteriji ukljuuju:
a) pravilnu uporabu postupaka provoza u Republici Hrvatskoj tijekom prethodnog razdoblja,
b) suradnju s Carinskom upravom, i
c) u vezi sa osloboenjem od polaganja jamstva, podatke o dobrom financijskom stanju dovoljnom
za ispunjavanje obveza tih osoba.
(5) Vlada Republike Hrvatske propisat e uvjete i postupak davanja odobrenja iz stavka 3. i 4.
ovoga lanka.
(6) Osloboenje od polaganja jamstva, odobreno sukladno odredbama stavka 4. ovoga lanka, ne
moe se koristiti za robu za koju Vlada Republike Hrvatske propie da predstavlja povean rizik.
(7) U skladu s odredbama stavka 4. ovoga lanka, Vlada Republike Hrvatske moe privremeno
zabraniti koritenje zajednikog jamstva u smanjenom iznosu, u postupku vanjskog provoza, kao iznimnu
mjeru u posebnim okolnostima.
(8) U skladu s odredbama stavka 4. ovoga lanka, Vlada Republike Hrvatske moe privremeno
zabraniti koritenje zajednikog jamstva u postupku vanjskog provoza, za robe za koju se ustanovilo da su
bile predmet velike prijevare.
lanak 106.a
(sluajevi u kojima se ne polae jamstvo)
(1) Polaganje jamstva nije potrebno u sluaju prijevoza:
a) zrakom,
b) morem i rijekama,
c) cjevovodima,
d) hrvatskim eljeznicama.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka prijevoznik je glavni obveznik.
(3) Jamstvo se, osim u sluajevima koje treba utvrditi po potrebi u skladu s postupkom odbora, ne
treba poloiti za prijevoz:
a) zrakom,
b) rijekom Rajnom i vodenim putovima Rajne,
c) cjevovodima,
d) koji obavljaju eljeznika drutva drava lanica.

(4) U skladu s postupkom odbora odreuju se sluajevi u kojima je mogue ne zahtijevati polaganje
jamstva u vezi s prijevozom robe na vodenim putovima koji nisu navedeni u stavku 3. toki b) ovoga
lanka.

lanak 107.
(glavni obveznik)
(1) Glavni obveznik je korisnik postupka provoza i odgovoran je za:
a) predaju robe odredinoj carinarnici u nepromijenjenu stanju i u propisanu roku te uz potivanje
mjera koje je carinarnica prihvatila radi osiguranja istovjetnosti robe, te
b) potivanje odredaba koje se odnose na postupak provoza.
(2) Bez obzira na obveze glavnog obveznika iz stavka 1. ovoga lanka, prijevoznik ili osoba koja
primi robu znajui da je ona u postupku provoza takoer je odgovoran za predaju robe odredinoj
carinarnici u nepromijenjenu stanju do propisanog roka i uz potivanje mjera koje je carinarnica prihvatila
za osiguranje istovjetnosti.
lanak 108.
(provedbeni propisi, pojednostavnjeni postupci)
(1) Provedbene propise za postupak provoza i iznimke od pravila provedbe postupka donosi Vlada
Republike Hrvatske.
(2) Pod uvjetom da je zajamena provedba mjera Zajednice koje se primjenjuju na robu:
a) drave lanice imaju pravo bilateralnim i multilateralnim dogovorima meu sobom uspostaviti
pojednostavljene postupke u skladu s kriterijima koje treba odrediti prema okolnostima i koji se primjenjuju
na odreene vrste robe ili odreene tvrtke,
b) svaka drava lanica ima pravo u odreenim okolnostima uspostaviti pojednostavljene postupke
za robu za koju nije predvieno kretanje na teritoriju druge drave lanice.
(3) O pojednostavljenim postupcima iz stavka 2. ovoga lanka potrebno je obavijestiti Europsku
Komisiju.
III. Unutarnji provoz
lanak 109.
(unutarnji provoz)
(1) Postupak unutarnjeg provoza prema uvjetima utvrenima u stavcima 2., 3. i 4. ovoga lanka
omoguava kretanje domae robe od jedne do druge toke unutar carinskog podruja Republike Hrvatske
bez promjene njezina carinskog statusa pri prolazu kroz teritorij tree drave. Ova odredba ne utjee na
primjenu lanka 103. stavak 1. toka b) ovoga Zakona.
(2) Kretanje iz stavka 1. ovoga lanka moe se odvijati:

a) u okviru postupka unutarnjeg provoza u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da je takva mogunost
predviena meunarodnim sporazumom,
b) pod pokriem TIR karneta (Konvencija TIR),
c) pod pokriem ATA karneta (Konvencija ATA) koji se koristi kao isprava u postupku provoza,
d) pod pokriem Rajnskog manifesta (lanak 9. Revidirane konvencije za plovidbu na Rajni),
e) pod pokriem obrasca 302 predvienog Sjevernoatlantskim ugovorom od 4. travnja 1949., ili
f) potom (ukljuujui pakete).
(3) U sluaju iz stavka 2. toke a) ovoga lanka, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
lanka 104., 106., 106.a, 107. i 108. ovoga Zakona.
(4) U sluajevima iz stavka 2. toke b) do f) ovoga lanka, roba zadrava svoj carinski status samo
ako je taj status ustanovljen pod uvjetima i u obliku koje propisuje Vlada Republike Hrvatske.
lanak 109.a
(propisivanje uvjeta pod kojima se moe kretati domaa roba)
(1) Uvjete pod kojima se domaa roba moe kretati od jedne do druge toke na carinskom podruju
Republike Hrvatske i privremeno izvan tog podruja bez promjene svoga carinskog statusa, a da ne
podlijee carinskom postupku, utvruje Vlada Republike Hrvatske.
lanak 109.b
(primjena postupka unutarnjeg provoza)
(1) Postupak unutarnjeg provoza u Republici Hrvatskoj takoer se primjenjuje kada je carinskim
propisima izriito predviena njegova primjena.

C. POSTUPAK CARINSKOG SKLADITENJA

lanak 110.
(postupak carinskog skladitenja)
(1) Postupak carinskog skladitenja moe se odobriti za smjetaj u carinsko skladite:
a) strane robe, a da ona pritom ne podlijee uvoznoj carini i trgovinskim mjerama, te
b) domae robe namijenjene izvozu, koja smjetajem u carinsko skladite uiva primjenu mjera
koje se sukladno posebnim propisima primjenjuju za izvoz te robe.
(2) Carinsko je skladite svako mjesto koje odobri carinarnica i koje je pod carinskim nadzorom,
tako da se roba moe smjestiti u skladu s propisanim uvjetima.
(3) Vlada Republike Hrvatske propisat e sluajeve u kojima se roba iz stavka 1. ovoga lanka
moe staviti u postupak carinskog skladitenja, a da se roba ne skladiti u carinskome skladitu.

lanak 111.
(vrste carinskih skladita, posjednik i korisnik skladita)
(1) Carinsko skladite moe biti javno skladite ili privatno skladite.
(2) Javno skladite carinsko je skladite u kojemu svaka osoba moe skladititi robu.
(3) Privatno skladite carinsko je skladite namijenjeno skladitenju robe posjednika skladita.
(4) Posjednik skladita iz stavka 2. i 3. ovoga lanka je osoba kojoj je carinarnica odobrila voenje
carinskog skladita.
(5) Iznimno od prethodnog stavka carinsko skladite moe voditi i carinarnica.
(6) Korisnik skladita je osoba koja je deklaracijom obvezana staviti robu u postupak carinskog
skladitenja ili osoba na koju su prava i obveze te osobe prenesene.
lanak 112.
(odobrenje)
(1) Odobrenje za dranje carinskog skladita donosi se na osnovi zahtjeva koji sadri podatke
potrebne za dobivanje odobrenja, a prije svega pokazatelja koji dokazuju gospodarsku potrebu za
skladitenje.
(2) Odobrenje za dranje carinskog skladita moe se izdati samo osobama sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj.
lanak 113.
posjednik skladita)
(1) Posjednik carinskog skladita odgovoran je:
a) da se roba smjetena u carinskome skladitu ne uzima ispod carinskog nadzora,
b) za ispunjenje obveza koje proizlaze iz skladitenja robe koja je obuhvaena postupkom carinskog
skladitenja, i
c) za ispunjavanje posebnih uvjeta sadranih u odobrenju za otvaranje carinskog skladita.
(2) Uz potivanje odredaba lanka 100. ovoga Zakona, carinarnica moe zahtijevati da posjednik
skladita poloi osiguranje u svezi s obvezama iz prethodnog stavka.
lanak 114.
korisnik skladita)
(1) Iznimno od lanka 113. ovoga Zakona, u odobrenju za javno skladite moe se odrediti da je za
obveze iz lanka 113. toke a) ili b) ovoga Zakona odgovoran iskljuivo korisnik skladita.
(2) Korisnik skladita u svakome je sluaju odgovoran za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz
stavljanja robe u postupak carinskog skladitenja.

lanak 115.
(prijenos prava i obveza)
(1) Prava i obveze posjednika skladita mogu se uz suglasnost carinarnice prenijeti na drugu osobu.

lanak 116.
(voenje evidencije)
(1) Posjednik carinskog skladita duan je voditi evidenciju o robi koja se nalazi u postupku
carinskog skladitenja.
(2) Roba koja je predmet postupka carinskog skladitenja mora se upisati u evidenciju im se unese
u carinsko skladite.
(3) Carinarnica moe osloboditi posjednika skladita obveze voenja evidencije iz stavka 1. ovog
lanka ako je za ispunjenje obveza sadranih u lanku 113. tokama a) i b) ovoga Zakona iskljuivo
odgovoran korisnik skladita, a roba je smjetena u carinsko skladite na osnovi pisane deklaracije za
redoviti postupak ili isprava iz lanka 88. stavka 1. toke b) ovoga Zakona.
lanak 117.
(smjetaj u carinsko skladite robe koja
nije predmet postupka carinskog skladitenja)
(1) Kad postoji gospodarska potreba, a ne ugroava se carinski nadzor, carinarnica moe odobriti:
a) da se u prostorima carinskog skladita smjesti domaa roba koja nije obuhvaena odredbom
lanka 110. stavka 1. toke b) ovoga Zakona,
b) preradbu strane robe u prostorima carinskog skladita u okviru postupka unutarnje proizvodnje i
sukladno uvjetima za provedbu toga postupka, te
c) preradbu strane robe u prostorima carinskog skladita u okviru postupka preradbe pod carinskim
nadzorom i sukladno uvjetima za provedbu tog postupka.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka roba nee biti predmet postupka carinskog skladitenja.
(3) Carinarnica moe traiti da se o robi iz stavka 1. ovoga lanka vodi evidencija odreena za robu
u postupku carinskog skladitenja sukladno lanku 116. ovoga Zakona.
lanak 118.
(rok dranja robe u skladitu)
(1) Dranje robe u postupku carinskog skladitenja vremenski nije ogranieno.
(2) U iznimnim sluajevima carinarnica moe odrediti rok u kojemu korisnik mora za robu odrediti
novi carinski doputen postupak ili uporabu.
(3) Ministar financija moe propisati posebne rokove za odreene robe iz lanka 110. stavka 1.
toke b) ovoga Zakona na koje se primjenjuju zatitne mjere poljoprivredne politike.

lanak 119.
(uobiajeni oblici rukovanja)
(1) Uvozna roba moe biti predmet uobiajenih oblika rukovanja koji se obavljaju sa svrhom da se
roba ouva, pobolja njezin izgled ili trina kakvoa ili pripremi za trite odnosno daljnju prodaju.
(2) Vlada Republike Hrvatske moe na prijedlog ministra poljoprivrede, umarstva i vodnoga
gospodarstva propisati sluajeve u kojima je zabranjeno takvo rukovanje s robom na koju se primjenjuju
zatitne mjere poljoprivredne politike.
(3) Domaa roba iz lanka 110. stavka 1. toke b) ovoga Zakona stavljena u postupak carinskog
skladitenja koja je zatiena mjerama poljoprivredne politike moe biti predmet samo onih oblika
rukovanja koji su izriito predvieni za tu robu.
(4) Vlada Republike Hrvatske donosi popis uobiajenih oblika rukovanja iz stavka 1. do 3. ovoga
lanka.
(5) Oblike rukovanja iz stavka 1. i 3. ovoga lanka mora prethodno odobriti carinarnica koja
utvruje uvjete pod kojima se ti oblici mogu obavljati.
lanak 120.
(privremeno iznoenje robe)
(1) Ako to okolnosti pojedinog sluaja zahtijevaju, roba se moe privremeno iznijeti iz carinskog
skladita. Iznoenje robe mora carinarnica unaprijed odobriti te odrediti uvjete pod kojima se iznoenje
moe provesti.
(2) Za vrijeme dok nije u carinskome skladitu, roba moe biti predmet rukovanja iz lanka 119.
ovoga Zakona sukladno uvjetima sadranim u odobrenju.
lanak 121.
(premjetaj robe)
(1) Carinarnica moe odobriti premjetaj robe iz jednog carinskog skladita u drugo carinsko
skladite.
lanak 122.
(carinska vrijednost skladitene robe)
(1) Ako je za uvoznu robu u postupku carinskog skladitenja nastao carinski dug, a carinska se
vrijednost te robe temelji na stvarno plaenoj ili plativoj cijeni koja ukljuuje troak skladitenja i
odravanja robe dok se ona nalazi u carinskom skladitu, ti trokovi, ne uraunavaju se u carinsku
vrijednost robe pod uvjetom da su prikazani odvojeno od stvarno plaene cijene, odnosno cijene koju treba
platiti za tu robu.
(2) Kad je roba bila predmet uobiajenih oblika rukovanja sukladno lanku 119. ovoga Zakona, kod
utvrivanja visine carinskoga duga moe se na zahtjev deklaranta prihvatiti vrsta robe, carinska vrijednost i
koliina kakva je bila u vrijeme kako je to navedeno u lanku 218. ovoga Zakona kao da roba nije bila
predmet rukovanja. Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve kada se ova odredba nee
primjenjivati.

(3) Ako se uvozna roba puta u slobodni promet sukladno lanku 88. stavku 1. toki c) ovoga
Zakona, za primjenu lanka 218. ovoga Zakona, prihvatit e se vrsta, carinska vrijednost i koliina robe
kakva je bila u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog skladitenja.
(4) Stavak 3. ovoga lanka primjenjuje se ako je vrijednost robe prihvaena kao carinska vrijednost
u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog skladitenja, osim ako deklarant zahtijeva da se prihvati
carinska vrijednost utvrena u trenutku nastanka carinskoga duga.
(5) Stavak 3. ovoga lanka primjenjuje se ne iskljuujui naknadne provjere u smislu lanka 90.
ovoga Zakona.
lanak 123.
(domaa roba zatiena mjerama poljoprivredne politike)
(1) Domaa roba iz lanka 110. stavka 1. toke b) ovoga Zakona koja je zatiena mjerama
poljoprivredne politike, a bila je stavljena u postupak carinskog skladitenja, mora se izvesti ili joj se moe
odrediti neki drugi postupak ili uporaba koja je predviena posebnim propisom.

D. POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE

I. Openito
lanak 124.
(postupak unutarnje proizvodnje, definicije)
(1) Postupak unutarnje proizvodnje uz jednu ili vie proizvodnih radnja moe se, ne iskljuujui
odredbe lanka 125. ovoga Zakona, odobriti za:
a) stranu robu namijenjenu ponovnom izvozu u obliku dobivenih proizvoda, a da ta roba ne
podlijee plaanju carine niti trgovinskim mjerama (sustav odgode),
b) stranu robu koja se puta u slobodni promet uz plaanje carine za koju se moe odobriti povrat ili
otpust carine ako se roba izveze iz carinskoga podruja Republike Hrvatske u obliku dobivenih proizvoda
(sustav povrata).
(2) Izrazi koji se rabe u lancima 124. do 137. ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:
a) proizvodne su radnje:
- obradba robe, ukljuujui postavljanje, sastavljanje i ugradbu u drugu robu,
- preradba i doradba robe,
- popravak robe, ukljuujui obnavljanje i osposobljavanje,
- uporaba odreene robe, koju propie Vlada Republike Hrvatske, koja ne postaje sastavni dio
dobivenoga proizvoda, iako se pri tom u cijelosti ili djelomice utroi, ako omoguuje ili olakava
proizvodnju tih proizvoda,
b) dobiveni proizvodi: svi proizvodi nastali proizvodnim radnjama,

c) istovrijedna roba: domaa roba koja se upotrebljava umjesto uvozne robe za izradbu dobivenih
proizvoda; te
d) normativ: koliina ili postotak dobivenih proizvoda koji se u postupku proizvodnje dobiva iz
odreene koliine uvozne robe.
lanak 125.
(uporaba istovrijedne robe)
(1) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka, uz primjenu mjera iz stavka 4. ovoga lanka,
carinarnica moe odobriti:
a) da se dobiveni proizvodi mogu proizvesti od istovrijedne robe,
b) da se dobiveni proizvodi proizvedeni od istovrijedne robe mogu izvesti iz Hrvatske prije uvoza
uvozne robe.
(2) Istovrijedna roba mora biti jednake kakvoe, imati jednaka svojstva i istu tarifnu oznaku kao i
uvozna roba. Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve u kojima se moe dopustiti da istovrijedna
roba bude na viem stupnju obrade nego uvozna roba.
(3) Kad se primjenjuje stavak 1. ovoga lanka, uvozna roba smatrat e se za carinske svrhe
istovrijednom robom, a istovrijedna roba uvoznom robom.
(4) Vlada Republike Hrvatske moe propisati mjere kojima se zabranjuje, propisuju dodatni uvjeti
ili se olakava primjena stavka 1. ovoga lanka.
(5) Ako se dobiveni proizvodi proizvedeni iz istovrijedne robe izvoze iz Republike Hrvatske prije
uvoza uvozne robe, a podlijegali bi izvoznoj carini ako ne bi bili izvezeni ili ponovno izvezeni u okviru
postupka unutarnje proizvodnje korisnik odobrenja je duan poloiti osiguranje za plaanje izvozne carine
koja bi se naplatila ne uveze li se uvozna roba u odobrenu roku.
lanak 125.a
(primjena postupka unutarnje proizvodnje na proizvode
dobivene od istovrijedne robe)
(1) Postupak unutarnje proizvodnje u sustavu odgode takoer se primjenjuje i na proizvode
dobivene od istovrijedne domae robe umjesto uvozne robe kako bi istovjetni dobiveni proizvodi mogli
ispuniti uvjete za osloboenje od plaanja izvoznih carina kojima bi podlijegali.
II. Donoenje odobrenja
lanak 126.
(odobrenje)
(1) Odobrenje donosi carinarnica na zahtjev osobe koja izvodi proizvodne radnje ili osobe koja
organizira njihovo izvoenje.
(2) Odobrenje se moe dati samo:

a) osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj; u sluaju nekomercijalnog uvoza odobrenje se

moe dati i osobama sa sjeditem ili prebivalitem izvan Republike Hrvatske,
b) ako se uvozna roba moe prepoznati u dobivenu proizvodu, osim u sluaju uporabe iz lanka
124. stavka 2. toke a) podtoke 4. ovoga Zakona, a u sluaju uporabe istovrijedne robe uz uvjete iz lanka
125. ovoga Zakona,
c) ako se postupkom unutarnje proizvodnje postiu povoljniji uvjeti za izvoz ili ponovni izvoz
dobivenih proizvoda, a da pri tome nisu ugroeni osnovni interesi domaih proizvoaa slinih ili istih
proizvoda (gospodarski uvjeti). Vlada Republike Hrvatske moe utvrditi sluajeve u kojima se gospodarski
uvjeti smatraju ispunjenima.
III. Provedba postupka
lanak 127.
(rok za izvoz ili ponovni izvoz robe, globalizacija rokova,
provedbeni propis za posebne rokove)
(1) Carinarnica e odrediti rok u kojemu dobiveni proizvodi moraju biti izvezeni ili ponovno
izvezeni ili u kojem se mora zahtijevati drugi carinski doputen postupak ili uporaba. Kod odreivanja roka
mora se uzeti u obzir vrijeme potrebno za izvedbu proizvodnih radnja i prodaju dobivenih proizvoda.
(2) Rok poinje tei od dana kad se strana roba stavi u postupak unutarnje proizvodnje. Carinarnica
moe produljiti rok na osnovi pravodobnog i opravdanog zahtjeva korisnika odobrenja. Radi
pojednostavljenja moe se odobriti da razdoblje koje poinje unutar kalendarskog mjeseca ili tromjeseja
zavrava na zadnji dan sljedeeg kalendarskog mjeseca odnosno tromjeseja.
(3) Kad se primjenjuje lanak 125. stavak 1. toka b) ovoga Zakona, carinarnica e odrediti rok u
kojemu strana roba mora biti deklarirana za postupak. Taj e rok tei od dana prihvaanja izvozne
deklaracije za dobivene proizvode izraene od odgovarajue istovrijedne robe.
(4) Vlada Republike Hrvatske moe propisati posebne rokove za odreene proizvodne radnje ili za
odreenu uvoznu robu.
anak 128.
(normativ)
(1) Carinarnica e odrediti normativ proizvodnje ili, gdje je to prikladno, metodu za utvrivanje
normativa. Normativ se mora utvrditi na osnovi stvarnih okolnosti u kojima se izvodi ili se treba izvesti
proizvodna radnja.
(2) Kada to okolnosti opravdavaju, a posebno kada se proizvodna radnja uobiajeno izvodi pod
jasno odreenim tehnikim uvjetima s robom bitno istovjetnih svojstava i zavrava proizvodnjom dobivenih
proizvoda ujednaene kvalitete, carinarnica moe prihvatiti standardne normative odreene na temelju
unaprijed provjerenih stvarnih podataka.
lanak 129.
(provedbeni propis)
(1) Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve u kojima te uvjete pod kojima se smatra da
su roba u nepromijenjenom stanju ili dobiveni proizvodi puteni u slobodni promet.

lanak 130.
(ope pravilo obrauna duga)
(1) Uz potivanje odredaba lanka 131. ovoga Zakona u sluaju nastanka carinskoga duga svota
duga utvrdit e se na osnovi propisa mjerodavnih za odreivanje visine carine koji su vaili za uvoznu robu
u vrijeme prihvaanja deklaracije za stavljanje te robe u postupak unutarnje proizvodnje.
(2) Ako je uvozna roba u vrijeme navedeno u stavku 1. ovoga lanka ispunjavala uvjete za
povoljnije tarifno postupanje u okviru carinskih kvota ili plafona, ta roba ispunjava uvjete za svako
povoljnije tarifno postupanje koje vai za istovjetnu robu u vrijeme prihvaanja deklaracije za putanje robe
u slobodan promet.
lanak 131.
(posebna pravila obrauna duga)
(1) Iznimno od lanka 130. ovoga Zakona, dobiveni proizvodi:
a) podlijeu uvoznim carinama koje su na njih primjenjive kada:
- su puteni u slobodni promet i nalaze se na popisu robe koji donosi Vlada Republike Hrvatske,
ukoliko su razmjerni izvezenom dijelu dobivenih proizvoda koji nisu obuhvaeni tim popisom. Iznimno,
korisnik odobrenja moe traiti da se carina za te proizvode obrauna na nain iz lanka 130. ovoga
Zakona,
- podlijeu davanjima utvrenima u okviru poljoprivredne politike i kada to predviaju odredbe
koje donosi Vlada Republike Hrvatske,
b) podlijeu uvoznim carinama izraunatima u skladu s pravilima koja se primjenjuju na dotini
carinski postupak ili na slobodne zone ili slobodna skladita ako su bili stavljeni u postupak s odgodom ili u
slobodnu zonu ili slobodno skladite. Iznimno:
- korisnik odobrenja moe traiti da se carina obrauna sukladno lanku 130. ovoga Zakona,
- u sluajevima kada je za dobivene proizvode odreen neki od naprijed navedenih carinski
doputenih postupanja ili uporaba, osim postupka preradbe pod carinskim nadzorom, obraunati iznos
carine mora biti barem jednak iznosu izraunatom u skladu s lankom 130. ovoga Zakona,
c) mogu podlijegati pravilima koja ureuju odreivanje carina utvrenih u okviru postupka za
preradbu pod carinskim nadzorom kada je uvozna roba mogla biti stavljena u taj postupak,
d) uivaju povoljnije tarifno postupanje jer su namijenjeni za posebnu uporabu ako je takvo
postupanje predvieno u sluaju istovjetne uvozne robe,
e) ne podlijeu plaanju uvozne carine ako je takvo osloboenje od plaanja carine sukladno lanku
187. ovoga zakona predvieno za istovjetnu uvoznu robu.
IV. Proizvodne radnje izvan carinskoga podruja Republike Hrvatske
lanak 132.
(roba u postupku vanjske proizvodnje, pravila obrauna carinskog duga)

(1) Dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenu stanju, djelomice ili u cijelosti, mogu se
privremeno izvoziti radi daljnje proizvodnje izvan carinskoga podruja Hrvatske uz odobrenje carinarnice, a
u skladu s uvjetima propisanim za postupak vanjske proizvodnje.
(2) Ako nastane carinski dug u svezi s ponovno uvezenim proizvodima, naplatit e se:
a) uvozna carina za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenu stanju iz stavka 1. ovoga lanka
obraunana u skladu s lankom 130. i 131. ovoga Zakona, te
b) uvozna carina za proizvode ponovno uvezene nakon proizvodnje izvan carinskoga podruja
Hrvatske iji e se iznos obraunati sukladno odredbama koje se odnose na postupak vanjske proizvodnje te
pod istim uvjetima koji bi bili primijenjeni da su proizvodi izvezeni po tome postupku bili puteni u
slobodni promet prije izvoza.
V. Posebne odredbe sustava povrata carine
lanak 133.
(sustav povrata)
(1) Sustav povrata carine moe se primijeniti za svu robu, osim ako je u trenutku prihvaanja
deklaracije za putanje robe u slobodni promet:
a) uvozna roba predmet koliinskih uvoznih ogranienja,
b) uvozna roba predmet carinske mjere u okviru kvota,
c) za uvoznu robu u okviru mjera poljoprivredne politike propisano podnoenje uvozne ili izvozne
dozvole ili certifikata,
d) d) za dobivene proizvode odreena izvozna naknada ili druga naknada pri izvozu.
(2) Povrat uvoznih carina u okviru sustava povrata nije mogu ako u trenutku prihvaanja izvozne
carinske deklaracije za dobivene proizvode ti proizvodi podlijeu podnoenju uvozne ili izvozne dozvole ili
potvrde u okviru mjera poljoprivredne politike ili je za njih odreena izvozna naknada ili druga naknada.
(3) Propisom donesenim po osnovi lanka 96. stavka 4. ovoga Zakona, mogu se odrediti robe na
koje se ne primjenjuju odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka.
lanak 134.
(popunjavanje deklaracije, prilaganje odobrenja)
(1) Na deklaraciji za putanje robe u slobodni promet mora biti oznaeno da se primjenjuje sustav
povrata carine, a mora sadravati i pojedinosti iz danog odobrenja.
(2) Carinarnica moe zahtijevati da se navedeno odobrenje pripoji deklaraciji za putanje u slobodni
promet.
lanak 135.
(odredbe koje se ne primjenjuju)

(1) U okviru sustava povrata carine ne primjenjuju se odredbe lanka 125. stavka 1. toke b) te
stavka 3. i 5. istog lanka, lanka 125.a, lanka 127. stavka 3., lanka 129. i 130., lanka 131. toke a) druge
podtoke i toke c) ovoga Zakona.

lanak 136.
(to se ne smatra izvozom)
(1) Privremeni izvoz dobivenih proizvoda proveden sukladno lanku 132. stavku 1. ovoga Zakona
nee se smatrati izvozom u smislu lanka 137. ovoga Zakona, osim ako se ti proizvodi ponovno ne uvezu u
Republiku Hrvatsku u propisanu roku.
lanak 137.
(uvjeti i nain povrata ili otpusta uvozne carine)
(1) Korisnik odobrenja moe zahtijevati povrat ili otpust uvozne carine ako carinarnici dokae da je
uvozna roba putena u slobodan promet u okviru sustava povrata carine u obliku dobivenih proizvoda ili
robe u nepromijenjenu stanju:
a) izvezena ili
b) stavljena, s namjerom ponovnog izvoza, u provozni postupak, postupak carinskog skladitenja,
postupak privremenog uvoza ili postupak unutarnje proizvodnje (postupak odgode), ili u slobodnu zonu ili
slobodno skladite,
pod uvjetom da su ispunjeni svi ostali uvjeti za uporabu postupka.
(2) Radi odreivanja carinski doputenog postupanja ili uporabe iz stavka 1. toke b) ovoga lanka
dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenu stanju smatraju se stranom robom.
(3) Vlada Republike Hrvatske propisuje rok u kojem se moe podnijeti zahtjev za povrat.
(4) Uz potivanje odredaba lanka 131. stavka 1. toke b) ovoga Zakona, ako se dobiveni proizvodi
ili roba u nepromijenjenu stanju stavljeni u carinski postupak ili u slobodnu zonu ili u slobodno skladite
sukladno stavku 1. ovoga lanka puste u slobodan promet, svota uvozne carine koja je vraena ili otputena
init e svotu carinskoga duga.
(5) Za odreivanje svote uvozne carine koju treba vratiti ili otpustiti na odgovarajui se nain
primjenjuje odredba lanka 131. stavak 1. toka a) podtoka 1. ovoga Zakona.

E. POSTUPAK PRERADBE POD CARINSKIM NADZOROM

lanak 138.
(postupak preradbe pod carinskim nadzorom)
(1) U postupku preradbe pod carinskim nadzorom doputa se uporaba strane robe na carinskome
podruju Republike Hrvatske bez obrauna carine ili primjene trgovinskih mjera radi preradbe kojom se
mijenja njezina vrsta ili stanje te da se proizvodi koji su rezultat takve preradbe puste u slobodni promet uz
obraun uvozne carine koja je za njih propisana.

(2) Takvi proizvodi nazivaju se preraeni proizvodi.

lanak 139.
(provedbeni propis)
(1) Vlada Republike Hrvatske propisat e u kojim se sluajevima i pod kojim uvjetima moe
dopustiti postupak preradbe pod carinskim nadzorom.

lanak 140.
(odobrenje)
(1) Odobrenje za preradbu pod carinskim nadzorom donosi se na zahtjev osobe koja izvodi
preradbu ili ju organizira.
lanak 141.
(uvjeti za izdavanje odobrenja)
(1) Odobrenje se izdaje samo:
a) osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
b) ako se uvozna roba moe prepoznati u preraenim proizvodima,
c) ako se robi poslije preradbe ne moe na gospodarstven nain vratiti izgled, sastav ili stanje koje
je imala prije stavljanja u postupak,
d) ako uporaba postupka ne moe dovesti do izbjegavanja pravila o podrijetlu ili koliinskih
ogranienja koja vae za uvoznu robu,
e) ako uporaba toga postupka pomae stvaranju ili odravanju preraivake djelatnosti u Republici
Hrvatskoj, a ne ugroava interese proizvoaa sline ili iste robe u Republici Hrvatskoj (gospodarski
uvjeti). Vlada Republike Hrvatske moe utvrditi sluajeve u kojima se gospodarski uvjeti smatraju
ispunjenima.
lanak 142.
(primjena drugih odredaba)
(1) Odredbe lanka 127. stavka 1., 2. i 4. te lanka 128. ovoga Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju i u postupku preradbe pod carinskim nadzorom.
lanak 143.
(odreivanje carinskog duga)
(1) Ako nastane carinski dug u postupku preradbe robe pod carinskim nadzorom u svezi s robom u
nepromijenjenu stanju ili za proizvode ija preradba nije dostigla stupanj predvien u odobrenju, iznos
carinskoga duga utvrdit e se na osnovi propisa mjerodavnih za odreivanje visine carine koji su za uvoznu

robu vaila u vrijeme prihvaanja deklaracije kojom se robu stavlja u postupak prerade pod carinskim
nadzorom.

lanak 144.
(povlateno tarifno postupanje)
(1) Ako je uvozna roba ispunjavala uvjete za povlateno tarifno postupanje kada je stavljena u
postupak prerade pod carinskim nadzorom, a takvo se povlateno tarifno postupanje primjenjuje na
proizvode istovjetne preraenim proizvodima putenima u slobodan promet, uvozne carine kojima
podlijeu preraeni proizvodi obraunavaju se po stopi carine koja vai u okviru takvog postupanja.
(2) Ako povlateno tarifno postupanje iz stavka 1. ovoga lanka u vezi s uvoznom robom podlijee
carinskim kvotama ili plafonima, primjena stope carine iz stavka 1. ovoga lanka u vezi s preraenim
proizvodima takoer podlijee uvjetu da se navedeno povlateno tarifno postupanje primjenjuje na uvoznu
robu u vrijeme prihvaanja deklaracije za putanje u slobodan promet. U tom se sluaju koliina uvozne
robe koja je bila stvarno upotrijebljena u proizvodnji preraenih proizvoda putenih u slobodni promet
otpisuje od carinskih kvota ili plafona na snazi u vrijeme prihvaanja deklaracije za putanje u slobodan
promet, a ne otpisuju se koliine od carinskih kvota ili plafona otvorenih za proizvode koji su istovjetni
preraenim proizvodima.

F. POSTUPAK PRIVREMENOG UVOZA

lanak 145.
(postupak privremenog uvoza)
(1) U postupku privremenog uvoza moe se u carinskome podruju Republike Hrvatske dopustiti
uporaba strane robe, s potpunim ili djelominim osloboenjem od plaanja uvozne carine i izuzeem od
trgovinskih mjera, koja je namijenjena ponovnomu izvozu u nepromijenjenu stanju, osim uobiajenog
obezvreenja nastalog uporabom te robe.
lanak 146.
(donoenje odobrenja)
(1) Privremeni uvoz moe se odobriti na zahtjev osobe koja upotrebljava robu ili organizira njezinu
uporabu.
lanak 147.
(istovjetnost robe)
(1) Carinarnica e odbiti zahtjev za odobrenje postupka privremenog uvoza ako nije mogue
osigurati utvrivanje istovjetnosti uvozne robe.
(2) Carinarnica moe odobriti postupak privremenog uvoza i u sluajevima gdje nije mogue
osigurati istovjetnost uvozne robe ako s obzirom na vrstu robe ili njezinu predvienu uporabu nisu mogue
zloporabe postupka.

lanak 148.
(rok)
(1) Carinarnica odreuje rok u kojemu se uvezena roba mora ponovno izvesti ili odobriti novo
carinski doputeno postupanje ili uporaba te robe. Rok mora biti dostatan za postizanje svrhe privremenog
uvoza.
(2) Roba moe ostati u postupku privremenog uvoza najvie 24 mjeseca, s tim da se provedbenim
propisom iz lanka 149. ovoga Zakona mogu propisati posebni rokovi. Carinarnica moe odrediti i krae
razdoblje u suglasnosti s korisnikom odobrenja.
(3) Carinarnica moe kad to opravdavaju iznimne okolnosti produljiti rok odreen sukladno stavku
1. i 2. ovoga lanka kako bi se ispunila svrha odobrene uporabe.
lanak 149.
(potpuno osloboenje od plaanja carine)
(1) Vlada Republike Hrvatske propisat e sluajeve i posebne uvjete za primjenu postupka
privremenog uvoza s potpunim osloboenjem od plaanja uvozne carine.
lanak 150.
(djelomino osloboenje od uvozne carine)
(1) Primjena postupka privremenog uvoza s djelominim osloboenjem od uvozne carine odobrit e
se za robu koja nije obuhvaena odredbama propisa donesenim na osnovi lanka 149. ovoga Zakona ili ako
je obuhvaena, ne ispunjava sve propisane uvjete za privremeni uvoz s potpunim osloboenjem.
(2) Vlada e propisati uvjete za provedbu postupka iz stavka 1. ovoga lanka, te popis robe za koju
se ne moe odobriti provedba toga postupka.
lanak 151.
(obraun carine kod djelominog osloboenja)
(1) Svota uvozne carine koja se plaa za robu u postupku privremenog uvoza s djelominim
osloboenjem od plaanja uvozne carine odreuje se za svaki mjesec ili za dio mjeseca u kojem se roba
nalazila u postupku u visini od 3% od svote carine koju bi trebalo platiti za robu kad bi ona bila putena u
slobodni promet na dan prihvaanja deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza.
(2) Svota uvozne carine koja se naplauje ne smije prijei svotu koju bi trebalo platiti da je roba
bila putena u slobodni promet na dan kad je bila stavljena u postupak privremenog uvoza, s tim da u tu
svotu ne ulaze pripadajue kamate.
(3) Prijenos prava i obveza proizalih iz postupka privremenog uvoza prema lanku 102. ovoga
Zakona ne znai da jednako osloboenje mora biti primijenjeno u svakome od razdoblja uporabe.
(4) Ako je prijenos iz stavka 3. ovoga lanka izvren s djelominim osloboenjem za obje osobe
koje imaju odobrenje za primjenu postupka tijekom istog mjeseca, prvi korisnik odobrenja mora podmiriti
iznos uvozne carine za cijeli mjesec.

lanak 152.
(pravila obrauna carinskog duga)
(1) Ako nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza, iznos duga odreuje
se na osnovi elemenata za obraun koji se primjenjuju na dan prihvaanja deklaracije za stavljanje robe u
postupak privremenog uvoza. U sluajevima iz lanka 149. ovoga Zakona iznos duga za robu odreuje se
na osnovi propisa na dan nastanka carinskoga duga sukladno lanku 218. ovoga Zakona.
(2) Ako carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza s djelominim osloboenjem
nastane iz drugih razloga, a ne zbog stavljanja robe u taj postupak, iznos duga odgovarat e razlici izmeu
iznosa carine izraunane prema stavku 1. ovoga lanka i iznosa izraunatog prema lanku 151. ovoga
Zakona.
lanak 152.a
(privremeni izvoz robe)
brisan

G. POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE

I. Ope odredbe
lanak 153.
(postupak vanjske proizvodnje)
(1) Ne iskljuujui odredbe lanka 162. do 167. i lanka 132. ovoga Zakona, postupak vanjske
proizvodnje moe se odobriti za domau robu koja se privremeno izvozi iz carinskoga podruja Republike
Hrvatske radi odreenih proizvodnih radnja. Proizvodi koji nastanu tim radnjama mogu se pustiti u
slobodni promet s potpunim ili djelominim osloboenjem od uvozne carine.
(2) Na privremeni izvoz domae robe primjenjuju se izvozne carine, mjere trgovinske politike i
druge formalnosti predviene za izvoz domae robe iz carinskoga podruja Republike Hrvatske.
(3) Izrazi koji se rabe u lancima 153. do 167. ovoga Zakona imaju sljedee znaenje:
a) privremeno izvezena roba: roba stavljena u postupak vanjske proizvodnje,
b) proizvodne radnje: radnje navedene u lanku 124. stavku 2. toki a) prvoj, drugoj i treoj
podtoki ovoga Zakona,
c) dobiveni proizvodi: proizvodi nastali takvim proizvodnim radnjama,
d) normativ: koliina ili postotak dobivenih proizvoda koji se u postupku proizvodnje dobiva iz
odreene koliine privremeno izvezene robe.

lanak 154.
(ogranienja)
(1) Postupak vanjske proizvodnje nije doputen za domau robu:
a) iji izvoz daje pravo na povrat ili otpust uvozne carine,
b) koja je prije izvoza bila putena u slobodni promet s potpunim osloboenjem od uvozne carine
zbog svoje uporabe u posebne svrhe sve dok se primjenjuju uvjeti za odobravanje tog osloboenja, osim
ako se proizvodna radnja odnosi na popravak,
c) iji izvoz daje pravo na dodjelu izvoznih naknada ili za koju se zbog izvoza, osim naknada,
dodjeljuju druge financijske pogodnosti u okviru poljoprivredne politike.
(2) Vlada Republike Hrvatske moe propisati iznimke od sluajeva navedenih u stavku 1. toki b)
ovoga lanka.
II. Donoenje odobrenja
lanak 155.
(donoenje odobrenja)
(1) Odobrenje za postupak vanjske proizvodnje donosi carinarnica na zahtjev osobe koja organizira
izvoenje proizvodnih radnja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka odobrenje za postupak vanjske proizvodnje moe se dati i
osobi koja ne organizira izvoenje proizvodnih radnja ako se radi o robi hrvatskoga podrijetla u smislu
pravila o nepovlatenome podrijetlu robe iz dijela II. poglavlje 2. odjeljak a) ovoga Zakona i ako se
proizvodna radnja sastoji od ugraivanja te robe u stranu robu koja e se u Republiku Hrvatsku uvesti kao
dobiven proizvod, pod uvjetom da uporaba toga postupka pomae boljoj prodaji izvezene hrvatske robe te
da uvoz dobivenoga proizvoda ne ugroava osnovne interese hrvatskih proizvoaa takvih proizvoda ili
proizvoda slinih uvezenim dobivenim proizvodima.
(3) Vlada Republike Hrvatske propisuje sluajeve i postupke za primjenu stavka 2. ovoga lanka.
lanak 156.
(uvjeti za izdavanje odobrenja)
(1) Odobrenje se moe dati samo:
a) osobama sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
b) ako je mogue utvrditi da su dobiveni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene robe, te
c) ako donoenje odobrenja ozbiljno ne ugroava osnovne interese hrvatskih proizvoaa
(gospodarski uvjeti).

(2) Vlada Republike Hrvatske moe propisati u kojim se sluajevima moe odstupiti od uvjeta iz
stavka 1. toke b) ovoga lanka.

III. Provedba postupka

lanak 157.
(rok)
(1) Carinarnica odreuje rok u kojemu se dobiveni proizvodi moraju ponovno uvesti u carinsko
podruje Republike Hrvatske. Taj se rok moe produljiti na osnovi pravodobnog i opravdanog zahtjeva
korisnika odobrenja.
(2) Carinarnica odreuje normativ ili metodu za utvrivanje normativa za izvoz i uvoz roba u
postupku vanjske proizvodnje.
lanak 158.
(uvjeti za odobravanje potpunog ili djelominog osloboenja od uvozne carine)
(1) Potpuno ili djelomino osloboenje od uvozne carine sukladno lanku 159. stavku 1. ovoga
Zakona moe se odobriti samo kad se dobiveni proizvodi deklariraju za putanje u slobodni promet u ime ili
za raun:
a) korisnika odobrenja ili
b) druge osobe sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja ima suglasnost korisnika odobrenja, a
ispunjeni su uvjeti iz odobrenja.
2) Nee se odobriti potpuno ili djelomino osloboenje od uvozne carine sukladno lanku 159.
ovoga Zakona ako nije ispunjen neki od uvjeta ili neka od obveza u svezi s postupkom vanjske proizvodnje,
osim ako se utvrdi da te manjkavosti bitno ne utjeu na pravilnu provedbu postupka.
lanak 159.
(nain utvrivanja potpunog ili djelominog osloboenja od plaanja carine)
(1) Potpuno ili djelomino osloboenje od uvozne carine propisano lankom 153. stavkom 1. ovoga
Zakona utvruje se tako da se od svote uvozne carine obraunane za dobivene proizvode koji se putaju u
slobodni promet odbije svota uvozne carine koja bi se obraunavala na isti dan za privremeno izvezenu
robu ako bi se ona uvozila u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je bila predmet proizvodne radnje ili
zemlje u kojoj je bila posljednja radnja.
(2) Svota koja se odbija sukladno stavku 1. ovoga lanka izraunava se na osnovi koliine i vrste
robe na dan prihvaanja deklaracije za njezino stavljanje u postupak vanjske proizvodnje i na osnovi ostalih
elemenata za obraun koji vae za tu robu na dan prihvaanja deklaracije za putanje dobivenih proizvoda u
slobodni promet.
(3) Vrijednost privremeno izvezene robe bit e ona koja je prihvaena kod odreivanja carinske
vrijednosti dobivenih proizvoda prema lanku 38. stavku 1. toki b) podtoki 1. ovoga Zakona ili, ako se
vrijednost ne moe utvrditi na taj nain, ona koja odgovara razlici izmeu carinske vrijednosti dobivenih
proizvoda i proizvodnih trokova utvrenih na objektivan nain.

(4) Iznimno:
a) pri odreivanju iznosa koji treba odbiti ne uzimaju se u obzir odreena davanja koja utvrdi Vlada
Republike Hrvatske,
b) ako je privremeno izvezena roba prije stavljanja u postupak vanjske proizvodnje bila putena u
slobodan promet sa smanjenom stopom carine zbog njezine posebne uporabe, sve dok vae uvjeti za
primjenu smanjene stope carine, svota koju treba odbiti bit e jednaka svoti uvozne carine koja je bila
naplaena kad je roba putena u slobodan promet.
(5) Ako bi privremeno izvezena roba kod putanja u slobodan promet ispunjavala uvjete za
smanjenu ili nultu stopu carine zbog njezine posebne uporabe, ta e se stopa uzeti u obzir pod uvjetom da je
roba bila predmet radnji koje su u skladu s takvom posebnom uporabom izvedene u zemlji u kojoj se
odvijala proizvodna radnja ili posljednja takva radnja.
(6) Ako dobiveni proizvodi ispunjavaju uvjete za primjenu mjera povlatene carine iz lanka 20.
stavka 2. toke d) ovoga Zakona te ako je ta mjera predviena i za robu iste tarifne oznake kao i privremeno
izvezena roba, stopa uvozne carine koja se uzima u obzir pri odreivanju iznosa koji treba odbiti sukladno
stavku 1. ovoga lanka je stopa koja bi se primijenila kad bi privremeno izvezena roba ispunjavala uvjete
pod kojima se moe primijeniti ta povlatena mjera.
(7) Ako meunarodni sporazum koji obvezuje Republiku Hrvatsku propisuje osloboenje od
uvozne carine za odreene proizvode, odredbe ovoga lanka nee se primijeniti.
lanak 160.
(popravak bez plaanja)
(1) Ako je odobren postupak vanjske proizvodnje u svrhu popravka privremeno izvezene robe, roba
moe biti putena u slobodni promet s potpunim osloboenjem od uvozne carine ako se carinarnici dokae
da je roba besplatno popravljena zbog ugovorene ili zbog zakonom propisane jamstvene obveze ili zbog
proizvodne mane.
(2) Stavak 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kad je proizvodna mana bila ustanovljena u vrijeme
prvog putanja robe u slobodni promet.
lanak 161.
(popravak uz plaanje)
(1) Ako je odobren postupak vanjske proizvodnje u svrhu popravka privremeno izvezene robe uz
plaanje popravka, roba se moe djelomino osloboditi uvozne carine. Svota carine utvrdit e se na osnovi
elemenata za obraun koji vae za dobivene proizvode na dan prihvaanja deklaracije za njihovo putanje u
slobodni promet, pri emu se za carinsku vrijednost prihvaa iznos jednak visini trokova popravka, pod
uvjetom da ti trokovi predstavljaju jedino plaanje korisnika odobrenja i da nisu pod utjecajem bilo kojeg
oblika povezanosti korisnika odobrenja i osobe koja je obavila popravak.
(2) Iznimno od lanka 159. ovoga Zakona, Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve i
posebne uvjete pod kojima se trokovi proizvodnje primjenjuju kao osnovica za obraun carinskog duga pri
putanju robe u slobodni promet nakon postupka vanjske proizvodnje.
IV. Vanjska proizvodnja uz uporabu sustava zamjene

lanak 162.
(sustav zamjene)
(1) Sukladno prethodnim odredbama i odredbama lanka 162. do 167. ovoga Zakona sustav
zamjene doputa da uvozni proizvod (u daljnjemu tekstu: nadomjesni proizvod) nadomjesti dobiveni
proizvod.
(2) Carinarnica moe odobriti primjenu sustava zamjene ako se proizvodna radnja odnosi na
popravak domae robe koja nije predmet posebnih propisa donesenih u okviru poljoprivredne politike.
(3) Odredbe koje se primjenjuju za dobivene proizvode vae i za nadomjesne proizvode, osim
odredaba navedenih u lanku 167. ovoga Zakona.
(4) Carinarnica moe odobriti da se pod odreenim uvjetima nadomjesni proizvodi uvezu prije nego
se izveze roba za koju je odobren postupak (prethodni uvoz). U tome sluaju mora se poloiti osiguranje za
pokrie svote uvozne carine za nadomjesni proizvod.
lanak 163.
(nadomjesni proizvod)
(1) Nadomjesni proizvodi moraju imati istu tarifnu oznaku, istu trgovaku kakvou te iste tehnike
znaajke kao privremeno izvezena roba kada bi na njoj bio obavljen popravak.
(2) Ako je privremeno izvezena roba bila rabljena prije izvoza, nadomjesni proizvodi moraju
takoer biti rabljeni, a ne novi proizvodi.
(3) Carinarnica moe dopustiti iznimke od stavka 2. ovoga lanka ako se nadomjesni proizvodi
isporuuju besplatno na osnovi ugovorene ili zakonske jamstvene obveze ili zbog proizvodnog nedostatka.
lanak 164.
(uvjeti)
(1) Sustav zamjene moe se odobriti samo kad je mogue provjeriti da nadomjesni proizvod
ispunjava uvjete iz lanka 163. ovoga Zakona.
lanak 165.
(rok za izvoz kod prethodnog uvoza)
(1) U sluaju prethodnog uvoza roba se mora izvesti u roku od dva mjeseca od dana kad je
carinarnica prihvatila deklaraciju za putanje nadomjesnih proizvoda u slobodni promet.
(2) Meutim, ako to iznimne okolnosti opravdavaju, carinarnica moe na osnovi pravodobnog
zahtjeva korisnika odobrenja taj rok produljiti za primjereno razdoblje.
lanak 166.
(svota koja se odbija u sluaju prethodnog uvoza)
(1) U sluaju prethodnog uvoza svota koja se odbija sukladno lanku 159. ovoga Zakona odredit e
se na osnovi elemenata za obraun koji za privremeno izvezenu robu vae na dan prihvaanja deklaracije
kojom se roba stavlja u postupak vanjske proizvodnje.

lanak 167.
(odredbe koje se ne primjenjuju)
(1) Odredbe lanka 155. stavka 2. i lanka 156. stavka 1. toke b) ovoga Zakona ne primjenjuju se
u okviru sustava zamjene.

V. Ostale odredbe
lanak 168.
(trgovinske mjere)
(1) U postupcima predvienim u okviru vanjske proizvodnje primjenjuju se trgovinske mjere.
4. Postupak izvoza
lanak 169.
(postupak izvoza)
(1) U izvoznome postupku odobrava se iznoenje domae robe iz carinskoga podruja Republike
Hrvatske. U izvoznome postupku primjenjuju se izvozne formalnosti ukljuujui primjenu trgovinskih
mjera i obraunava se izvozna carina ako je propisana.
(2) Sva domaa roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak, s iznimkom robe
stavljene u postupak vanjske proizvodnje ili u provozni postupak sukladno lanku 109. ovoga Zakona.
(3) Vlada Republike Hrvatske propisat e u kojim se sluajevima i pod kojim uvjetima ne podnosi
izvozna deklaracija za robu koja naputa carinsko podruje Republike Hrvatske.
(4) Izvozna se deklaracija podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad podrujem u
kojemu izvoznik ima sjedite ili prebivalite ili u kojoj je roba zapakirana ili utovarena za izvoz.
(5) Vlada Republike Hrvatske moe propisati iznimke od stavka 4. ovoga lanka.
lanak 170.
(uvjeti kod izvoza robe)
(1) Stavljanje robe u postupak izvoza odobrava se pod uvjetom da se roba izveze iz carinskoga
podruja Republike Hrvatske u stanju u kojemu je bila u trenutku prihvaanja izvozne deklaracije.
lanak 170.a
(privremeni izvoz robe)
(1) U postupku privremenog izvoza robe odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o
postupku privremenog uvoza robe.

3. DRUGI OBLICI CARINSKI DOPUTENOGA POSTUPANJA ILI UPORABE

1. Slobodne zone i slobodna skladita
A. Openito
lanak 171.
(osnivanje, upravljanje i uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti)
(1) Osnivanje slobodnih zona i slobodnih skladita, upravljanje slobodnim zonama i slobodnim
skladitima te uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama i slobodnim skladitima
propisuju se posebnim zakonom.
lanak 172.
(pojam)
(1) Slobodna zona i slobodno skladite dijelovi su carinskoga podruja i prostori u carinskome
podruju odijeljeni od ostaloga carinskog podruja gdje se:
a) za stranu robu smatra da nije u carinskome podruju Republike Hrvatske u svrhu naplate uvozne
carine i primjene trgovinskih mjera pri uvozu, uz uvjet da roba nije putena u slobodni promet ili da nije
stavljena u drugi carinski postupak ili uporabu, odnosno da nije troena ili rabljena drukije od uvjeta
ureenih carinskim propisima, te
b) na domau robu namijenjenu izvozu, za koju postoje posebni propisi na osnovi njezina smjetaja
u slobodnu zonu ili skladite, primjenjuju se mjere koje bi se primijenile pri izvozu takve robe.
lanak 173.
(carinski nadzor)
(1) Podruje slobodne zone i slobodnog skladita i njima neposredni pristupni prostor, ukljuujui i
njihov ulazni i izlazni prostor, pod carinskim su nadzorom.
(2) Roba, prijevozna sredstva i osobe koje ulaze ili naputaju podruje slobodne zone ili slobodnog
skladita pod carinskim su nadzorom i mogu biti podvrgnuti carinskomu pregledu. Ulazak u slobodnu zonu
ili slobodno skladite moe se zabraniti osobama koje ne pruaju sva jamstva koja su potrebna sukladno
pravilima propisanim ovim Zakonom.
(3) Carinarnica moe pregledati robu i provesti druge mjere carinskog nadzora nad robom koja
ulazi, zadrava se ili izlazi iz slobodne zone ili slobodnog skladita.
(4) Izgradnja bilo koje zgrade u slobodnoj zoni podlijee obvezi prethodnog odobravanja od strane
nadlene carinarnice.

B. Smjetaj robe u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu

lanak 174.
(unos robe u slobodnu zonu)
(1) U slobodnu zonu ili slobodno skladite moe se unositi strana i domaa roba. Carinarnica moe
zahtijevati da roba koja predstavlja opasnost ili koja moe otetiti drugu robu, ili koja zbog nekih drugih
razloga zahtijeva posebne uvjete, bude smjetena u prostorima koji su posebno opremljeni za primitak takve
robe.
(2) Domau robu koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni korisnik moe uz posebnu
suglasnost carinarnice uskladititi u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu odvojeno od druge robe.
Carinarnica nee dopustiti skladitenje takve robe ako bi to otealo nadzor nad poslovanjem u zoni ili
skladitu. Za domau robu koju korisnik skladiti u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu mora se voditi
evidencija.
(3) Roba koja je izravno unesena u slobodnu zonu ili slobodno skladite kako je to navedeno u
lanku 50. stavku 1. toki b) ovoga Zakona prijavljuje se carinarnici na osnovi prijevozne isprave.
(4) Roba za koju se ulaskom u slobodnu zonu ili slobodno skladite okonava koji drugi carinski
postupak smjeta se u slobodnu zonu ili slobodno skladite na osnovi isprave kojom se okonava prethodni
postupak.
(5) Domaa roba smjeta se u slobodnu zonu ili slobodno skladite na osnovi rauna ili druge
isprave koja sadri sve podatke potrebne za evidenciju o robi u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu.
(6) Ovlatena carinarnica moe zahtijevati posebno obavjetavanje za robu koja podlijee plaanju
izvozne carine ili primjeni drugih mjera gospodarske politike.
(7) Na zahtjev sudionika odgovarajuega carinskog postupka ili drugih zainteresiranih osoba
ovlatena carinarnica potvruje ima li roba smjetena u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu status
domae ili strane robe.
C. Postupanje sa stranom robom u slobodnoj zoni i slobodnom skladitu
lanak 175.
(rok)
(1) Smjetaj robe u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu nije vremenski ogranien.
(2) Za odreenu robu iz lanka 172. toke b) ovoga Zakona mogu se propisati posebni rokovi.
lanak 176.
(djelatnosti u zoni)
(1) Strana roba smjetena u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu moe se:

a) pustiti u slobodni promet prema uvjetima propisanim za taj postupak i prema lanku 181. ovoga
Zakona,
b) bez posebnog odobrenja ovlatene carinarnice podvrgnuti uobiajenim postupcima ouvanja i
poboljanja njezinih uporabnih i trgovakih svojstava radi pripreme za prodaju (lanak 119.),
c) staviti u postupak unutarnje proizvodnje pod uvjetima propisanim za taj postupak,
d) pustiti u postupak preradbe pod carinskim nadzorom pod uvjetima propisanim za taj postupak,
e) privremeno uvesti pod za to propisanim uvjetima i postupku,
f) ustupiti u korist drave prema lanku 185. ovoga Zakona, te
g) unititi i na drugi nain uiniti nepodobnom za bilo kakvu uporabu pod uvjetom da se na
propisan nain podnesu carinarnici svi podaci za koje carinarnica ocijeni da su potrebni.
(2) Roba se moe staviti u jedan od postupaka iz toaka c), d) ili e) stavka 1. ovoga lanka na
osnovi odobrenja carinarnice i u skladu s propisima za te postupke.
(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga lanka moe se dati samo korisniku slobodne zone.
lanak 177.
(domaa roba obuhvaena mjerama poljoprivredne politike)
(1) Domaa roba iz lanka 172. toke b) ovoga Zakona koja je obuhvaena posebnim mjerama
poljoprivredne politike moe se u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu podvrgnuti samo takvim
postupcima koji su za takvu robu lankom 119. stavkom 2. ovoga Zakona izriito doputeni. Ti postupci
mogu se poduzimati bez posebna odobrenja.
lanak 178.
(posebni uvjeti)
(1) Roba smjetena u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu na koju se ne primjenjuju lanci
176. i 177. ovoga Zakona ne smije se tijekom tog smjetaja troiti ili rabiti.
lanak 179.
(evidencija)
(1) Osoba koja u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu obavlja djelatnost skladitenja, dorade
ili prerade ili kupnje ili prodaje robe mora voditi evidenciju o robi na nain koji odobri carinarnica.
(2) Roba se upisuje u evidenciju osobe im je donesena u prostor te osobe. Evidencije moraju
omoguiti carinarnici prepoznavanje robe i praenje njezina kretanja.
(3) Kada se roba pretovaruje u slobodnoj zoni, evidencija koja se odnosi na tu aktivnost mora se
dati na raspolaganje carinarnici. Kratkotrajno skladitenje robe u vezi s pretovarom smatra se sastavnim
dijelom pretovara.

(4) Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka vodi se kronoloki, prema podacima iz isprava koje pri
izvozu ili uvozu prate robu te na osnovi normativa utroka materijala i proizvodnje robe.
(5) Vlada Republike Hrvatske propisat e nain voenja evidencija iz stavka 1. ovoga lanka te
nain provedbe mjera carinskog nadzora u slobodnoj zoni ili u slobodnome skladitu.

D. Iznoenje robe iz slobodne zone ili slobodnog skladita

lanak 180.
(iznoenje robe)
(1) Roba koja se iznosi iz slobodne zone ili slobodnog skladita moe biti:
- izvezena ili ponovno izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske ili
- unesena u drugi dio carinskoga podruja Republike Hrvatske.
(2) Odredbe dijela III. ovoga Zakona, s iznimkom lanka 60. do 65. ako se radi o domaoj robi,
primjenjuju se i pri iznosu robe u preostali dio carinskoga podruja Republike Hrvatske, osim robe koja
slobodnu zonu naputa morskim ili zranim putem bez stavljanja u provozni ili neki drugi carinski
postupak.
lanak 181.
(carinska vrijednost i obraun carinskog duga)
(1) Ako nastane carinski dug za stranu robu koja se iz slobodne zone ili slobodnog skladita unosi u
preostali dio carinskoga podruja Republike Hrvatske, a carinska se vrijednost utvruje na osnovi stvarno
plaene cijene, odnosno cijene koju za tu robu treba platiti, koja ukljuuje trokove skladitenja i odravanja
robe dok ostaje u slobodnoj zoni ili slobodnom skladitu, ti trokovi ne uraunavaju se u carinsku vrijednost
ako su iskazani odvojeno od stvarno plaene cijene, odnosno cijene koju za robu treba platiti.
(2) Ako unosom u drugi dio carinskoga podruja nastane carinski dug za proizvod koji je u
slobodnoj zoni dobiven u postupku unutarnje proizvodnje, svota duga utvrdit e se na osnovi vrijednosti
uvozne robe sadrane u dobivenim proizvodima.
(3) Ako je roba bila predmetom rukovanja iz lanka 119. stavka 1. ovoga Zakona deklarant moe
zahtijevati, ako je takvo rukovanje carinarnica odobrila sukladno lanku 119. stavku 5. ovoga Zakona, da se
visina carinskoga duga utvrdi na osnovi vrste robe, carinske vrijednosti i koliine robe, na osnovi koje bi se
svota utvrdila sukladno lanku 218. ovoga Zakona da roba nije bila predmet rukovanja.
(4) Vlada Republike Hrvatske propisat e sluajeve u kojima se nee primjenjivati stavak 3. ovoga
lanka.
lanak 182.
(postupanje sa domaom robom koja podlijee mjerama poljoprivredne politike)
(1) Domaa roba iz lanka 172. toke b) ovoga Zakona koja podlijee mjerama poljoprivredne
politike moe se staviti u neki od postupaka ili uporaba ako unosom u slobodnu zonu ili slobodno skladite
ispunjava uvjete propisane za izvoz takve robe.

(2) Ako se roba iz stavka 1. ovoga lanka vrati u preostali dio carinskog podruja Republike
Hrvatske, ili ako u roku propisanom sukladno lanku 175. stavak 2. ovog Zakona, nije odobreno neko od
postupanja ili uporabe iz stavka 1. ovog lanka, carinarnica e poduzeti mjere sukladno vaeim propisima
koji ureuju posebna podruja koja se odnose na nepotivanje odreenog postupanja ili uporabe.
lanak 183.
(dokaz o statusu robe)
(1) U sluaju unosa ili ponovnog unosa robe s podruja slobodne zone ili slobodnog skladita u
drugi dio hrvatskoga carinskog podruja ili ako se roba stavlja u carinski postupak, potvrda iz lanka 174.
stavka 7. ovoga Zakona moe se upotrijebiti kao dokaz carinskog statusa kao domae ili strane robe.
(2) Kad se za robu ne moe potvrdom ili na drugi nain dokazati njezin status kao domae ili strane
robe, ona e se smatrati:
- domaom, to se tie plaanja izvoznih pristojba, dobivanja izvoznih dozvola (certifikata) i
primjene propisanih trgovinskih mjera kod izvoza, te
- stranom, u svim ostalim sluajevima.
lanak 184.
(primjena propisa)
(1) Carinarnica nadzire primjenu pravila koja se odnose na izvoz, vanjsku proizvodnju, ponovni
izvoz, postupke s odgodom ili unutarnji provozni postupak, kao i odredbe dijela V. ovoga Zakona, kada
roba naputa carinsko podruje Republike Hrvatske iz slobodne zone ili slobodnog skladita.
2. Ponovni izvoz, unitenje i ustupanje robe u korist drave
lanak 185.
(ponovni izvoz, unitenje i ustupanje robe)
(1) Strana roba moe se:
- ponovno izvesti iz carinskoga podruja Republike Hrvatske,
- unititi, te
- ustupiti u korist drave.
(2) Kod ponovnog izvoza, kad je to potrebno, na odgovarajui se nain primjenjuju propisane
formalnosti za izvoz robe, ukljuujui i primjenu trgovinskih mjera.
(3) Vlada e propisati sluajeve u kojima se za stranu robu stavljenu u postupak s odgodom nee
primjenjivati trgovinske mjere pri izvozu iz Republike Hrvatske.
(4) O namjeri ponovnog izvoza ili unitenja robe prethodno se mora obavijestiti carinarnica.
Carinarnica e zabraniti ponovni izvoz ako to propisuju formalnosti ili mjere navedene u stavku 2. ovoga
lanka. Ako se roba koja je stavljena u postupak s gospodarskim uinkom ponovno izvozi, za nju treba

podnijeti deklaraciju u skladu s lancima 71. do 90. ovoga Zakona. U tim sluajevima primijenit e se
lanak 169. stavak 3. do 5. ovoga Zakona.
(5) Vlada e donijeti propis o tome u kojim se sluajevima i na koji nain roba moe ustupiti u
korist drave.
(6) Unitenjem ili ustupanjem robe ne smiju nastati trokovi na teret drave.
(7) Za otpad i ostatke nastale unitenjem odredit e se carinski doputeno postupanje ili uporaba
propisana za stranu robu.
(8) Otpad i ostaci ostaju pod carinskim nadzorom sukladno lanku 49. stavku 2. ovoga Zakona.

V. ROBA KOJA NAPUTA CARINSKO PODRUJE REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 186.
(roba koja naputa carinsko podruje)
(1) Roba koja naputa carinsko podruje Republike Hrvatske pod carinskim je nadzorom i moe se
pregledati u skladu s propisima. Roba e napustiti podruje Republike Hrvatske putem, na nain i u roku
koji odredi carinarnica.

VI. POVLATENI POSTUPCI

1. Osloboenje od plaanja carine
lanak 187.
(osloboenja)
(1) Od plaanja carine pri uvozu osloboena je:
1. roba za koju je meunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku predvieno
osloboenje od plaanja carine,
2. osobna prtljaga, te roba nekomercijalne naravi koju putnici unose sa sobom iz inozemstva u
propisanoj vrsti, vrijednosti i koliini,
3. roba sadrana u poiljkama koje besplatno alju fizike osobe iz inozemstva fizikim osobama u
Republici Hrvatskoj pod uvjetom da te poiljke nisu komercijalne naravi i da odgovaraju propisanoj vrsti,
koliini i vrijednosti,
4. odlikovanja i priznanja dobivena u okviru meunarodnih dogaaja, te darovi primljeni u okviru
meunarodnih odnosa,

5. roba koja zadovoljava osnovne ljudske potrebe, kao to su hrana, lijekovi, odjea, obua,
posteljina, higijenske potreptine i slino, koju radi besplatne podjele ugroenim osobama i rtvama
prirodnih i drugih katastrofa uvoze registrirane humanitarne i dobrotvorne organizacije i ustanove. Od
plaanja carine osloboena je i oprema koja se besplatno iz inozemstva alje navedenim organizacijama i
ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih
ciljeva. Osloboenje od plaanja carine ne odnosi se na alkohol i alkoholna pia, duhanske proizvode, te
motorna vozila osim vozila prve pomoi. Osloboenje e se odobriti samo onim organizacijama i
ustanovama ije knjigovodstvene evidencije i provedba postupka omoguuju Carinskoj upravi provjeru
poslovanja,
6. predmeti koji su posebno izraeni i prilagoeni za osobnu uporabu, obrazovanje, kulturnu,
socijalnu, profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih, slabovidnih, gluhih, dijaliziranih, te mentalno ili
fiziki hendikepiranih osoba, kada ih uvoze hendikepirane osobe neposredno za svoje osobne potrebe,
odnosno ustanove ili organizacije registrirane za pruanje pomoi i rehabilitaciju takvih osoba. Osloboenje
od plaanja carine odnosi se i na rezervne dijelove, komponente i pribor posebno namijenjene predmetima
koji se uvoze, kao i alat za njihovo odravanje, kontrolu ili popravak,
7. igovi, robne marke, patenti, modeli, nacrti i pratea dokumentacija, te obrasci za priznavanje
izuma, patenata, inovacija i slino, koji se dostavljaju nadlenim tijelima za zatitu autorskih prava ili
industrijskog i komercijalnog vlasnitva,
8. razni dokumenti, isprave, obrasci, tiskanice, broure, zapisi, te pismovne poiljke, ije vrste i
namjenu e propisati Vlada Republike Hrvatske,
9. plodovi poljodjelstva, ratarstva, stoarstva, umarstva, ribogojstva i pelarstva dobiveni na
posjedima koje dravljani Republike Hrvatske, koji ive u pograninom podruju, posjeduju u pograninom
podruju susjedne drave, sjeme, umjetna gnojiva i proizvodi za obraivanje zemlje i uroda tih posjeda, te
priplod i drugi proizvodi koje dobiju od stoke koju imaju na tim posjedima zbog poljodjelskih radova,
ispae ili zimovanja,
10. oprema za prevenciju i gaenje poara koja se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj i nije predmet
kooperacije hrvatskih proizvoaa opreme i strojeva za prevenciju i gaenje poara,
11. predmeti kuanstva koje pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizike osobe koje su
prethodno u drugoj zemlji boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci. Predmeti su morali biti u vlasnitvu
odnosne osobe i koriteni prije preseljenja najmanje est mjeseci, a uvoz se moe obaviti u razdoblju od 12
mjeseci od dana preseljenja. Rok uvoza moe se u izvanrednim sluajevima produljiti,
12. predmeti gospodarskoga inventara koje radi nastavka obustavljene poduzetnike djelatnosti
zbog preseljenja u Republiku Hrvatsku uvoze fizike osobe, koje su u zemlji prethodnoga boravka obavljale
takvu djelatnost najmanje 12 mjeseci. Uvoz se moe obaviti u roku od 12 mjeseci od dana prestanka
obavljanja djelatnosti u zemlji prethodnoga boravka,
13. predmeti koje su hrvatski i strani dravljani s uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj
naslijedili u inozemstvu,
14. roba koja se koristi za obnovu, odravanje i restauriranje zatienih spomenika kulture, a na
temelju miljenja Ministarstva kulture,
15. predmeti koji izravno slue za obavljanje obrazovne, znanstvene, kulturne i medicinske
djelatnosti, te za potrebe znanstvenih i medicinskih istraivanja, a koji se ne proizvode u Republici
Hrvatskoj,
16. predmeti koju u obliku donacije iz treih zemalja prime za obavljanje svojih neprofitnih
djelatnosti tijela dravne uprave i lokalne samouprave, humanitarne, socijalne, znanstvene, kulturne,

prosvjetne, zdravstvene, portske i vjerske ustanove i organizacije, a ije je obavljanje ureeno posebnim
propisima,
17. predmeti koje kao vlastita djela iz inozemstva unesu znanstvenici, knjievnici i umjetnici,
18. osobni automobili koje u svrhu osobne uporabe uvoze invalidne osobe s 100% tjelesnog
oteenja ili s najmanje 80% tjelesnog oteenja funkcije organa za kretanje, i to razmjerno postotku
tjelesnog oteenja,
19. gorivo i mazivo sadrano u tvorniki ugraenim spremnicima cestovnih motornih vozila i
specijalnim kontejnerima,
20. predmeti u vezi trgovinskih aktivnosti uzorci za promicanje trgovine, predmeti namijenjeni
ispitivanju, analizi i testiranju, te pomoni materijali za zatitu robe ili skrb ivih ivotinja tijekom
transporta,
21. kovezi s umrlim osobama, urne s pepelom umrlih osoba, cvijee, vijenci i drugi uobiajeni
ukrasni pogrebni predmeti, te roba namijenjena gradnji, odravanju ili ukraavanju groblja i spomenika
rtvama rata na carinskom podruju Republike Hrvatske.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka o osloboenjima od plaanja carine pri uvozu odgovarajue se
primjenjuju na osloboenja pri izvozu ukoliko je za izvoz odnosne robe propisana izvozna carina.
(3) Roba putena u slobodan promet uz osloboenje od plaanja carine na temelju stavka 1. ovoga
lanka, pod carinskim je nadzorom, te se, izuzev ukoliko iz same svrhe i naina uporabe odnosnih predmeta
ne proizlazi neophodnost njihova davanja drugome na uporabu, ne smije prodavati ili otuivati po drugoj
osnovi, davati drugome na uporabu, zalog, najam, rabiti u druge svrhe ili predati kao osiguranje za druge
obveze, bez prethodne obavijesti nadlenoj carinarnici i plaanja carine, i to:
a) za predmete iz stavka 1. toke 11. i 12. ovoga lanka do isteka roka od 12 mjeseci od dana kada
su puteni u slobodan promet,
b) za ostale predmete iz stavka 1. ovoga lanka, osim za predmete iz toke 13. istoga stavka, do
isteka roka od 5 godina od dana putanja u slobodan promet, osim ako meunarodnim sporazumom ili
drugim propisima nije utvren poseban rok.
(4) Predmeti sa kojima se postupa na nain suprotnome iz stavka 3. ovoga lanka podlijeu
plaanju carine i drugih uvoznih davanja. Carinski dug nastaje sukladno lanku 207. ovoga Zakona, a
naknadni obraun carine se obavlja:
a) u sluajevima u kojima je korisnik osloboenja podnio zahtjev za naknadni obraun primjenjuju
se taksacijski elementi za obraun carine i drugih uvoznih davanja prema propisima koji vae na dan kada
je nadlenoj carinarnici podnesen zahtjev, te
b) u sluajevima u kojima nije podnesen pravodobni zahtjev za naknadni obraun primjenjuju se
taksacijski elementi za obraun carine i drugih uvoznih davanja prema propisima koji su vaili na dan
putanja robe u slobodan promet.
(5) Vlada Republike Hrvatske propisati e uvjete za ostvarivanje i postupak osloboenja od
plaanja carine, te ograniavanja glede raspolaganja robom osloboenom od plaanja carine sukladno
stavcima 1. i 2. ovoga lanka.
2. Povrat robe

lanak 188.
(povrat domae robe)
(1) Domaa roba koja je bila izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske te se u roku od tri
godine vraa u carinsko podruje Republike Hrvatske i puta u slobodni promet na zahtjev deklaranta biti
e osloboena od plaanja carine.
(2) Rok od tri godine moe se produljiti ako to zahtijevaju posebne okolnosti. Kad je roba koja se
ponovno uvozi prije njezina izvoza iz carinskoga podruja Republike Hrvatske bila putena u slobodni
promet uz smanjenu ili nultu stopu carine uz uvjet uporabe u posebne svrhe, izuzee od carine iz ovoga
lanka odobrit e se jedino ako se roba ponovno uvozi u istu svrhu.
(3) Ako se roba ne uvozi ponovno u istu svrhu, carinska svota koja bi se obraunala za tu robu
umanjit e se za svotu carine plaenu prilikom prvoga putanja u slobodni promet. Ako je svota prethodno
plaene carine vea od svote carine koju bi trebalo platiti pri ponovnome uvozu, povrat carine nee se
odobriti.
(4) Osloboenje od uvozne carine prema stavku 1. ovoga lanka nee se odobriti u sluaju:
a) kad je roba izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske u okviru postupka vanjske
proizvodnje, osim ako je roba ostala u istome stanju u kakvu je izvezena,
b) ako je roba podlijegala mjerama koje su uvjetovale njezin izvoz u drugu zemlju; Vlada
Republike Hrvatske moe propisati okolnosti i uvjete pod kojima je mogue odstupiti od te odredbe.
lanak 189.
(uvjet uvoza robe u istom stanju, odstupanje)
(1) Osloboenje od plaanja carine prema lanku 188. ovoga Zakona odobrit e se za robu koja se
ponovno uvozi u istome stanju u kojemu je izvezena. Vlada e propisati pod kojim je okolnostima i
uvjetima mogue odstupiti od te odredbe.
lanak 190.
(roba sa postupka unutarnje proizvodnje)
(1) Odredbe lanka 188. i 189. ovoga Zakona na odgovarajui e se nain primijeniti na dobivene
proizvode prvotno izvezene ili naknadno ponovno izvezene nakon postupka unutarnje proizvodnje.
(2) Svota carine odredit e se na osnovi propisa za postupak unutarnje proizvodnje, pri emu e se
dan ponovnog izvoza smatrati danom putanja u slobodni promet.
3. Proizvodi morskog ribolova i drugi morski proizvodi
lanak 191.
(osloboenje za morske proizvode)
(1) Uzimajui u obzir odredbe lanka 24. stavka 2. toke f) ovoga Zakona, sljedei proizvodi
osloboeni su od plaanja carine kad se putaju u slobodni promet:

a) proizvodi morskog ribolova i drugi morski proizvodi koji su bili ulovljeni u teritorijalnome moru
drugih drava na brodovima registriranim ili upisanim u brodski registar Republike Hrvatske i koji plove
pod zastavom Republike Hrvatske, te
b) proizvodi dobiveni od proizvoda iz toke (a) na brodovima tvornicama koji ispunjaju uvjete iz te
toke.

VII. CARINSKI DUG I OBRAUN CARINE

1. Osiguranje za namirenje carinskoga duga
lanak 192.
(polaganje osiguranja za namirenje duga)
(1) Ako carinarnica u skladu s carinskim propisima zahtjeva polaganje osiguranja za namirenje
carinskog duga i drugih davanja predvienih posebnim propisima, kao to su porez na dodanu vrijednost i
posebni porezi, osiguranje je duan poloiti dunik ili osoba koja moe postati odgovorna za taj dug.
Osiguranje za namirenje carinskog duga ukljuuje i osiguranje namirenja davanja koje je Carinska uprava
po posebnim propisima obavezna naplaivati prilikom uvoza i izvoza robe.
(2) Carinarnica e zahtijevati polaganje samo jednoga osiguranja u odnosu na odreenu robu ili
odreenu deklaraciju. Osiguranje poloeno za odreenu deklaraciju vrijediti e za svu robu obuhvaenu ili
putenu prema toj deklaraciji.
(3) Carinarnica moe odobriti da umjesto osobe obvezane na davanje osiguranja osiguranje poloi
trea osoba.
(4) Polaganje osiguranja nee se zahtijevati od tijela dravne uprave.
(5) Vlada Republike Hrvatske moe propisati druge sluajeve u kojima se nee zahtijevati
polaganje osiguranja, ili u kojima e se odobriti polaganje osiguranja u smanjenom iznosu.
lanak 193.
(drugi sluajevi davanja osiguranja)
(1) Ako prema carinskim propisima davanje osiguranja nije obvezatno, carinarnica je ovlatena
zahtijevati davanje osiguranja ako ocijeni da pravodobno namirenje carinskoga duga ili carinskoga duga
koji bi mogao nastati nije sigurno.
(2) Umjesto osiguranja iz stavka 1. ovoga lanka carinarnica moe od osoba navedenih u lanku
192. stavku 1. ovoga Zakona zahtijevati podnoenje pisane izjave u vezi s namirenjem njihovih zakonskih
obveza.
(3) Osiguranje prema stavku 1. ovoga lanka moe se zahtijevati:
- u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva davanje osiguranja, te
- u svakome iduem trenutku ako carinarnica utvrdi da carinski dug koji je nastao ili bi mogao
nastati nee biti namiren u propisanome roku.

lanak 194.
(zajedniko osiguranje)
(1) Na zahtjev osoba iz lanka 192. stavka 1. i 3. ovoga Zakona Sredinji ured Carinske uprave
moe odobriti da se za dva ili vie postupaka u svezi s kojima je carinski dug nastao ili bi mogao nastati da
zajedniko osiguranje.
(2) Vlada Republike Hrvatske propisuje uvjete i postupak polaganja osiguranja iz stavka 1. ovoga
lanka.

lanak 195.
(visina osiguranja)
(1) Ako je davanje osiguranja prema carinskim propisima obvezatno, uz potivanje posebnih
odredaba carinskih propisa koje se odnose na postupak provoza, Carinska uprava utvruje osiguranje u
visini koja odgovara:
- tonoj svoti carinskoga duga ili dugova za koje se osiguranje daje, ako se ta svota u trenutku u
kojemu se davanje osiguranja zahtijeva moe bez dvojbe odrediti, te
- najvioj svoti carinskoga duga ili dugova koja je nastala ili bi po ocjeni carinarnice mogla nastati,
u drugim sluajevima.
(2) U sluaju zajednikog osiguranja za vie carinskih dugova ija visina tijekom osiguranog
razdoblja podlijee promjenama osiguranje se utvruje u svoti koja namirenje svote odnosnih carinskih
dugova u svakome trenutku ini sigurnim.
(3) Ako carinarnica zahtijeva davanje osiguranja kad prema carinskim propisima davanje
osiguranja za namirenje carinskoga duga nije obvezatno, svota osiguranja ne smije biti via od svote
utvrene primjenom odredaba stavka 1. ovog lanka.
lanak 196.
(vrste instrumenata osiguranja)
(1) Osiguranje se moe dati:
- polaganjem gotovine u kunama ili
- jamstvom.
lanak 197.
(polaganje gotovine i druga sredstva plaanja)
(1) Gotovinsko osiguranje polae se u nacionalnoj valuti (kunama).

(2) S polaganjem gotovine izjednaava se polaganje bilo kojeg drugog instrumenta koji se s
obzirom na izdavatelja, uvjete i nain njihove naplate prihvaa kao sredstvo plaanja u Republici Hrvatskoj.
(3) Ministar financija propisati e koji se instrumenti mogu prihvatiti kao sredstvo plaanja, te
uvjete i nain polaganja gotovine i s njome izjednaenih instrumenata plaanja.
lanak 198.
(jamac)
(1) Jamac se mora pisano obvezati da e o dospjelosti solidarno s carinskim dunikom namiriti
cjelokupnu osiguranu svotu carinskoga duga, ukljuujui kamate i nastale trokove u postupku naplate
neplaenoga carinskog duga.
(2) Jamac moe biti trea osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj ije je osiguranje po ocjeni
carinarnice prihvatljivo.
(3) Carinska uprava moe odbiti jamca ili predloeni oblik osiguranja ako ocjeni da ne osigurava
pravodobno namirenje carinskoga duga.
lanak 199.
(izbor oblika osiguranja, odbijanje osiguranja)
(1) Osoba obvezna za davanje osiguranja slobodna je pri izboru oblika osiguranja navedenih u
lanku 196. ovoga Zakona.
(2) Carinska uprava moe odbiti predloeni oblik osiguranja ako nije prikladan za odgovarajui
carinski postupak.
lanak 200.
(drugi oblici osiguranja, odbijanje osiguranja)
(1) Vlada Republike Hrvatske moe propisati i druge oblike osiguranja od onih navedenih u lanku
196. ovoga Zakona.
(2) Ukoliko je to predvieno propisom iz stavka 1. ovoga lanka Carinska uprava moe prihvatiti i
druge oblike osiguranja ako oni na istovrijedan nain osiguravaju plaanje carinskog duga.
(3) Carinska uprava e odbiti osiguranje koje predloi dunik ako smatra da takvo osiguranje ne
osigurava sigurno plaanje carinskog duga.
lanak 201.
(dodatno ili novo osiguranje)
(1) Ako carinarnica utvrdi da dano osiguranje ne osigurava namirenje carinskoga duga u cijelosti ili
pravodobno, moe zahtijevati da osoba iz lanka 192. stavka 1. ovoga Zakona da dodatno osiguranje ili da
prethodno dano osiguranje zamijeni novim.
lanak 202.
(prestanak osiguranja)

(1) Osiguranje za namirenje carinskoga duga ne moe prestati dok se carinski dug za koji je
poloeno osiguranje ne ugasi ili ne nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug vie ne moe nastati. Kada se
carinski dug ugasi ili nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug vie ne moe nastati odmah prestaje i
osiguranje za namirenje toga carinskog duga.
(2) Ako se carinski dug ugasi djelomice ili moe nastati samo u odnosu na dio osigurane svote, na
zahtjev osobe u odgovarajuemu dijelu prestaje i obveza po osnovi osiguranja, osim ako svota koja je u
pitanju ne opravdava provedbu takvoga postupka.
lanak 203.
(provedbeni propis)
(1) Vlada Republike Hrvatske moe propisati odstupanja od pojedinih odredaba ovoga poglavlja
kad je to potrebno radi ispunjavanja obveza preuzetih pristupanjem odgovarajuim meunarodnim
sporazumima.
2. Nastanak carinskoga duga
lanak 204.
(nastanak carinskog duga)
(1) Uvozni carinski dug nastaje:
a) putanjem robe u slobodni promet ili
b) stavljanjem robe u postupak privremenog uvoza s djelominim osloboenjem od plaanja carine.
(2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvaanja carinske deklaracije.
(3) Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za iji je raun
carinska deklaracija podnesena.
(4) Ako su u carinskoj deklaraciji za jedan od postupaka navedenih u stavku 1. ovog lanka
iskazani podaci koji su imali za posljedicu da propisana uvozna carina nije ili nije u cijelosti obraunana i
naplaena, carinskim dunikom smatra se i osoba koja je dala podatke iskazane u podnesenoj carinskoj
deklaraciji, a znala je ili je prema okolnostima sluaja morala znati da podaci nisu istiniti.
lanak 205.
(carinski dug kod nezakonitog unosa robe)
(1) Uvozni carinski dug takoer nastaje:
a) nezakonitim unosom robe u carinsko podruje Republike Hrvatske,
b) nezakonitim unosom robe iz slobodne zone ili slobodnog skladita u ostali dio carinskoga
podruja Republike Hrvatske.
(2) U smislu ovoga lanka nezakonitim se smatra svaki unos robe uz nepotivanje odredbi lanka
50. do 53. i lanka 180. stavka 1. podtoke 2. ovoga Zakona.
(3) Carinski dug nastaje u trenutku nezakonita unosa robe u carinsko podruje Republike Hrvatske.

(4) Ako se svota carinskoga duga ne moe tono odrediti, carinarnica e je odrediti na osnovi
tarifne oznake robe ija je carina najvea u odgovarajuemu tarifnom broju.
(5) Dunici su:
a) osoba koja je nezakonito unijela robu u carinsko podruje, odnosno iz slobodne zone ili
slobodnog skladita u ostali dio hrvatskoga carinskog podruja,
b) osobe koje su sudjelovale u nezakonitome unosu robe, a znale su ili su prema okolnostima
sluaja morale znati da je takav unos nezakonit, i
c) osobe koje su odnosnu robu stekle u vlasnitvo ili posjed premda su u trenutku stjecanja ili
primitka robe znale ili su prema okolnostima sluaja morale znati da je roba nezakonito unesena u carinsko
podruje Republike Hrvatske, odnosno iz slobodne zone ili slobodnog skladita nezakonito unesena u ostali
dio toga podruja.
lanak 206.
(carinski dug kod izuzimanja robe ispod carinskog nadzora)
(1) Uvozni carinski dug nastaje nezakonitim izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora.
(2) Carinski dug iz stavka 1. ovoga lanka nastaje u trenutku izuzimanja robe ispod carinskog
nadzora.
(3) Ako se svota carinskoga duga ne moe tono odrediti, carinarnica e je odrediti na osnovi
tarifne oznake robe ija je carina najvea u odgovarajuemu tarifnom broju.
(4) Dunici su:
a) osoba koja je izuzela robu ispod carinskog nadzora,
b) osobe koje su sudjelovale kod izuzimanja robe premda su prema okolnostima sluaja znale ili su
morale znati da se radi o izuzimanju robe ispod carinskog nadzora,
c) osobe koje su takvu robu stekle ili primile u posjed premda su u trenutku stjecanja odnosno
primitka znale ili su prema okolnostima sluaja morale znati da se radi o robi izuzetoj ispod carinskog
nadzora, te
d) osoba koja se mora pridravati obveza koje proizlaze iz privremenog smjetaja robe ili
carinskoga postupka u koji je roba bila stavljena.
lanak 207.
(carinski dug zbog neispunjavanja obveza ili uvjeta)
(1) Uvozni carinski dug nastaje:
a) neispunjavanjem jedne od obveza koja za robu koja podlijee uvoznim carinama proizlazi iz
njezinog privremenog smjetaja ili carinskog postupka u koji je roba stavljena,
b) neispunjavanjem jednog od uvjeta za stavljanje robe u odreeni carinski postupak ili za
odobravanje smanjene ili nulte stope carine radi posebne uporabe robe,

u sluajevima razliitim od navedenih u lanku 206. ovoga Zakona, osim ako se utvrdi da navedeni
propusti nisu bitno utjecali na pravilnu provedbu privremenog smjetaja ili odreenog carinskog postupka.
(2) Carinski dug nastaje u trenutku kad prestane ispunjavanje obveze zbog ijeg neispunjenja
nastaje carinski dug ili u trenutku kad je roba bila stavljena u odreeni carinski postupak ako se naknadno
utvrdi da nije bio ispunjen jedan od propisanih uvjeta za njezino stavljanje u taj postupak ili za odobrenje
smanjene ili nulte stope carine radi uporabe robe za posebnu svrhu.
(3) Dunik je osoba koja bi s obzirom na okolnosti sluaja morala ispuniti propisane obveze koje
proizlaze iz privremenog smjetaja ili stavljanja robe u odgovarajui carinski postupak ili koja je morala
ispuniti uvjete za stavljanje robe u odreeni carinski postupak.
lanak 208.
(carinski dug zbog nepravilnog postupanja ili uporabe robe u slobodnoj zoni)
(1) Uvozni carinski dug za robu nastaje njezinom potronjom ili uporabom u slobodnoj zoni ili
slobodnome skladitu pod uvjetima ili na nain koji nisu u skladu s propisima.
(2) Roba koja u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu nestane i njezin nestanak nije mogue
carinarnici na prihvatljiv nain objasniti smatrat e se kao da je bila potroena ili rabljena protivno
propisanim uvjetima.
(3) Carinski dug iz stavka 1. ovoga lanka nastaje u trenutku kad se roba potroi ili prvi put
upotrijebi pod uvjetima ili na nain koji nije sukladan propisima.
(4) Dunik je osoba koja je potroila ili upotrijebila robu, kao i sve osobe koje su u toj potronji ili
uporabi sudjelovale premda su znale ili su prema okolnostima sluaja morale znati da se roba troi ili
upotrebljava pod uvjetima koji nisu u skladu s propisima.
(5) Ako carinski dug nastane u svezi s robom koja je nestala u slobodnoj zoni ili slobodnome
skladitu, a nije mogue utvrditi dunika sukladno stavku 4. ovog lanka, za plaanje carinskoga duga
obvezna je osoba koja je prema saznanju carinarnice bila posljednji posjednik robe.
lanak 209.
(kada carinski dug ne nastaje)
(1) Iznimno od odredbi lanka 205. i lanka 207. stavka 1. podtoke a) ovoga Zakona, carinski dug
za odreenu robu nee nastati ako osoba dokae da obveze koje proizlaze iz:
a) odredaba lanka 50. do 53. ovoga Zakona te lanka 180. stavka 1. podtoke 2. ovoga Zakona,
b) privremenog smjetaja te robe, ili
c) primjene carinskog postupka u koji je ta roba bila stavljena,
nisu bile ispunjene zbog potpunog unitenja ili nepovratnog gubitka robe, do ega je dolo uslijed
naravi same robe, nepredvienih okolnosti, vie sile ili uz odobrenje carinarnice.
(2) Smatra se da je roba u smislu stavka 1. ovoga lanka nepovratno izgubljena ako je
neupotrebljiva za bilo koju osobu.

(3) Smatra se da carinski dug nije nastao za robu koja je pod uvjetom uporabe u posebne svrhe
putena u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine ako je ta roba uz odobrenje carinarnice
izvezena ili ponovno izvezena.
lanak 210.
(pravila za otpatke i ostatke u postupku posebne uporabe robe)
(1) Ako sukladno lanku 209. stavku 1. ovoga Zakona nije nastao carinski dug za robu koja je pod
uvjetom uporabe u posebne svrhe putena u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine, otpaci i
ostaci koji nastanu pri unitenju takve robe smatraju se stranom robom.
lanak 211.
((pravila za robu u postupku posebne uporabe)
(1) Ako je sukladno lanku 206. i 207. ovoga Zakona carinski dug nastao u svezi s robom koja je
radi njezine uporabe u posebne svrhe bila putena u slobodni promet uz smanjenu stopu carine, svota
plaena kod putanja robe u slobodni promet odbija se od svote nastaloga carinskog duga.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i u sluaju kad carinski
dug nastane u vezi s ostacima ili otpacima koji preostanu nakon unitenja takve robe.
lanak 212.
(nastanak izvoznog duga kada je podnesena izvozna deklaracija)
(1) Izvozni carinski dug nastaje kad se roba podlona plaanju izvozne carine nakon podnoenja
izvozne carinske deklaracije izveze iz hrvatskoga carinskog podruja.
(2) Izvozni carinski dug nastaje u trenutku prihvaanja carinske deklaracije.
(3) Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za iji je raun
carinska deklaracija podnesena.
lanak 213.
(nastanak izvoznog duga kada nije podnesena izvozna deklaracija)
(1) Izvozni carinski dug nastaje takoer iznosom robe koja podlijee plaanju izvozne carine iz
carinskoga podruja Republike Hrvatske premda za nju nije podnesena carinska deklaracija.
(2) Izvozni carinski dug nastaje u trenutku kad roba stvarno napusti carinsko podruje Republike
Hrvatske.
(3) Dunik je:
a) osoba koja je iznijela robu iz carinskoga podruja Republike Hrvatske, te
b) osobe koje su sudjelovale u iznoenju robe premda su znale ili su prema okolnostima sluaja
morale znati da carinska deklaracija, iako je morala biti, nije podnesena.
lanak 214.
(drugi sluajevi nastanka izvoznog duga)

(1) Izvozni carinski dug nastaje nepridravanjem uvjeta pod kojima je doputeno da roba napusti
carinsko podruje Republike Hrvatske uz potpuno ili djelomino osloboenje od plaanja izvoznih carina.
(2) Dug nastaje u trenutku prispijea robe do zemlje odredita razliite od one koja je bila odreena
kod naputanja carinskog podruja Republike Hrvatske uz potpuno ili djelomino osloboenje od plaanja
izvoznih carina, ili, ako carinarnica ne moe odrediti taj trenutak, istekom roka odreenog za podnoenje
dokaza o ispunjenju uvjeta pod kojima je osloboenje odobreno.
(3) Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za iji je raun
carinska deklaracija podnesena.
lanak 215.
(carinski dug za robu koja podlijee mjerama zabrane ili ogranienja)
(1) Carinski dug u smislu lanka 204. do 208. i 212. do 214. ovoga Zakona nastaje i za robu koja
podlijee mjerama zabrane ili ogranienja pri uvozu ili izvozu bilo koje vrste.
(2) Iznimno, carinski dug ne nastaje ako se u carinsko podruje Republike Hrvatske protupropisno
uveze krivotvoreni novac te opojne droge ili psihotropne tvari koje ne ulaze u gospodarske tokove, odnosno
koje s obzirom na primjenu u medicinske ili znanstvene svrhe podlijeu strogom nadzoru ovlatenih tijela.
(3) U svrhu kaznenih propisa za djela protivna carinskim propisima smatra se da je carinski dug
nastao u sluajevima kad kazneno pravo predvia da je carina osnova za izricanje kazne ili da je postojanje
carinskoga duga osnova za pokretanje kaznenoga postupka.
lanak 216.
(carinski dug za robu za koju je propisano povoljnije tarifno postupanje
ili osloboenja od plaanja carine)
(1) Ako je carinskim propisima predvieno povoljnije tarifno postupanje s robom zbog njezine
prirode ili uporabe u posebne svrhe ili potpuno ili djelomino osloboenje od uvoznih ili izvoznih carina
temeljem lanaka 22., 94., 153. ili 187. do 190. ovog Zakona, takvo povoljnije postupanje ili osloboenje
takoer se primjenjuje u sluajevima kada je carinski dug nastao temeljem lanka 205. do 208., 213. ili 214.
ovog Zakona, pod uvjetima da korisnik odobrenja za povoljnije postupanje ili osloboenje nije postupao
prijevarno ili s grubim nemarom te ako podnese dokaze o ispunjavanju ostalih uvjeta za primjenu
povoljnijeg postupanja ili osloboenja.
lanak 217.
(solidarna odgovornost)
(1) Ako je vie osoba odgovorno za plaanje carinskoga duga, za plaanje su odgovorne solidarno.
lanak 218.
(vrijeme nastanka carinskog duga)
(1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, svota uvozne ili izvozne carine koju za odreenu
robu valja obraunati, osim iznimke iz stavka 2. ovoga lanka, utvruje se prema propisima za odreivanje
visine carine, koji su za odnosnu robu vaili na dan nastanka carinskoga duga.

(2) Ako nije mogue tono odrediti trenutak u kojemu je carinski dug nastao, za odreenje osnove
za obraun carinskoga duga mjerodavan je onaj trenutak kad ovlatena carinarnica utvrdi da se roba nalazi u
okolnostima koje uvjetuju nastanak carinskoga duga.
(3) Ako carinarnica na temelju poznatih joj okolnosti utvrdi da je carinski dug nastao prije nastupa
trenutka iz stavka 2. ovoga lanka, svota pripadajue uvozne ili izvozne carine utvruje se prema osnovama
koje su za odnosnu robu vrijedile u najranijemu trenutku u kojemu je na temelju dostupnih podataka
mogue utvrditi postojanje carinskoga duga.
lanak 219.
(mjesto nastanka carinskog duga)
(1) Carinski dug nastaje u mjestu u kojemu su nastupile injenine okolnosti koje uvjetuju njegov
nastanak.
(2) Ako se ne moe utvrditi mjesto u smislu stavka 1. ovog lanka, smatra se da je carinski dug
nastao u mjestu u kojemu je prema nalazu carinarnice roba bila u okolnostima koje uvjetuju nastanak
carinskoga duga.
(3) U sluajevima kad carinski postupak za odreenu robu nije okonan, a mjesto nastanka
carinskog duga ne moe se utvrditi temeljem odredaba stavka 1. i 2. ovoga lanka, smatra se da je carinski
dug nastao u mjestu:
- u kojemu je dotina roba bila stavljena u odreeni carinski postupak ili
- u kojemu je u okviru carinskoga postupka roba unesena u carinsko podruje Republike Hrvatske.
(4) Ako carinarnica na temelju poznatih joj okolnosti zakljui da je carinski dug ve bio nastao dok
se roba nalazila u kojemu drugom mjestu, smatra se da je carinski dug nastao u mjestu u kojemu se roba
gledajui unatrag nalazila u najranijemu trenutku u kojemu se moe utvrditi postojanje carinskoga duga.
(5) Carinarnica iz lanka 221. stavka 1. ovoga Zakona je carinarnica drave lanice u kojoj carinski
dug nastaje ili se smatra da je nastao u skladu s ovim lankom.
(6) Ako carinarnica ustanovi da je carinski dug nastao prema lanku 205. ovoga Zakona u nekoj
drugoj dravi lanici, a iznos tog duga je manji od 5.000 EUR-a, smatra se da je dug nastao u dravi lanici
u kojoj je dug ustanovljen.
lanak 220.
(zabrana povrata carine ili izuzea od carine)
(1) Ako sporazumi sklopljeni izmeu Republike Hrvatske i drugih zemalja predviaju odobravanje
povoljnijeg tarifnog postupanja pri uvozu robe hrvatskog podrijetla u te zemlje, u smislu tih sporazuma, pod
uvjetom da je roba dobivena u postupku unutarnje proizvodnje, roba koja nije podrijetlom iz Republike
Hrvatske ili zemlje sa kojom je sklopljen sporazum, a sadrana je u toj robi s podrijetlom, podlijee
plaanju uvoznih carina. Uvozni carinski dug nastaje potvrivanjem isprava koje su potrebne za dobivanje
takvog povoljnijeg tarifnog postupanja u drugoj zemlji.
(2) Trenutkom nastanka carinskog duga iz stavka 1. ovoga lanka smatra se trenutak prihvaanja
izvozne carinske deklaracije za dotinu robu.

(3) Dunik je deklarant. U sluaju neizravnog zastupanja dunik je takoer i osoba za iji je raun
carinska deklaracija podnesena.
(4) Carinska svota koja odgovara tomu carinskom dugu odreuje se na isti nain kao da se radi o
carinskome dugu koji bi nastao da je u tome trenutku podnesena carinska deklaracija za putanje navedene
robe podrijetlom iz tree zemlje u slobodni promet s namjerom zavretka postupka unutarnje proizvodnje.
3. Naplata svote carinskog duga
a) Unoenje u evidencije (knjienje) i obavjetavanje dunika o svoti carine
lanak 221.
(knjienje duga)
(1) Svaku svotu uvozne ili izvozne carine proizale iz carinskog duga (u daljnjem tekstu: svota
carine), carinarnica mora odmah im dobije potrebne podatke obraunati i unijeti u raunovodstvene ili
druge odgovarajue evidencije (knjienje).
(2) Stavak 1. ovoga lanka nee se primijeniti:
a) ako je privremeno uvedena antidampinka ili kompenzacijska pristojba,
b) kad je zakonski odreena svota uvozne carine vea od svote utvrene na osnovi obvezujueg
miljenja,
c) ako je svota carine nia od svote carine propisane sukladno stavku 5. ovoga lanka.
(3) Carinarnica moe otpisati dug u sluajevima iz lanka 225. stavka 4. ovoga Zakona ako nije
mogla obavijestiti dunika o iznosu duga do isteka propisanih rokova.
(4) Ministar financija donijet e provedbeni propis o nainu i postupcima knjienja.
(5) Vlada Republike Hrvatske moe propisati svotu carine koja se nee knjiiti.
lanak 222.
(rokovi knjienja duga)
(1) Ako je carinski dug nastao zbog prihvaanja carinske deklaracije za robu stavljenu u neki od
postupaka, osim u postupak za privremeni uvoz s djelominim osloboenjem od plaanja uvozne carine, ili
zbog bilo koje radnje koja ima uinak jednak prihvaanju takve deklaracije, dug e se proknjiiti bez
odlaganja, a najkasnije idui radni dan nakon putanja robe.
(2) Pod uvjetom da je plaanje osigurano, ukupna svota carinskog duga za robu putenu istoj osobi
u razdoblju koje odredi carinarnica, a koje ne moe biti dulje od 31 dana, moe se proknjiiti odjednom na
kraju isteka tog razdoblja. Knjienje se mora provesti najkasnije 5 dana nakon isteka odobrenog razdoblja.
(3) Kada je propisano da roba moe biti putena prije nego su uvjeti za odreenje iznosa nastaloga
carinskog duga ili obveze za namirenje carinskog duga ispunjene, tada e se dug knjiiti najkasnije dva
dana nakon to svota carinskog duga bude obraunata ili obveza njezinoga namirenja konano utvrena.

(4) Ako se carinski dug odnosi na privremene antidampinke ili kompenzacijske carine, carina e se
proknjiiti najkasnije 2 mjeseca nakon objavljivanja propisa o uvoenju antidampinkih ili kompenzacijskih
carina.
(5) Ako je carinski dug nastao pod uvjetima drukijim od onih iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, svota
duga proknjiit e se u roku od 2 dana od dana kad je carinarnica u mogunosti:
a) izraunati svotu davanja, i
b) utvrditi dunika.
lanak 223.
(produenje rokova knjienja)
(1) Rokovi za knjienje propisani u lanku 222. ovoga Zakona mogu se produljiti, ako posebne
okolnosti onemoguuju carinarnicu da knjienje provede u propisanom roku. Produljeni rokovi ne smiju biti
dulji od 14 dana.
(2) Rokovi iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuju se u sluaju nepredvienih okolnosti ili vie
sile.
lanak 224.
(naknadno knjienje)
(1) Kad svota davanja proizila iz carinskoga duga nije proknjiena u skladu sa lankom 222. i 223.
ovoga Zakona ili je proknjiena u niemu iznosu od zakonski dugovanog, svota davanja ili njezin preostali
dio proknjiit e se u roku od dva dana od dana kada carinarnica to utvrdi i bude u mogunosti izraunati
zakonski dugovani iznos i utvrditi dunika (naknadno knjienje). Ti rokovi mogu se produljiti u skladu sa
lankom 223. ovoga Zakona
(2) Osim sluajeva iz stavka 2., 3. i 5. lanka 221. ovoga Zakona, naknadno knjienje nee se
provesti:
a) ako je odluka o tome, da se davanja ne proknjie ili da se proknjie u iznosu manjem od zakonski
dugovanih, donesena na temelju naknadno ponitenih akata,
b) ako iznos zakonski dugovanih davanja nije proknjien uslijed pogreke carinskih tijela koju
osoba odgovorna za plaanje, postupajui u dobroj vjeri i u skladu s vaeim odredbama o carinskim
deklaracijama, nije mogla otkriti;
Kada je povlateno podrijetlo robe ustanovljeno na temelju sustava administrativne suradnje koji
ukljuuje tijela tree zemlje, izdavanje potvrde od strane tih tijela koja se pokae nepravilnom, predstavlja
pogreku koja se nije mogla otkriti u smislu odredaba ove toke;
Izdavanje nepravilne potvrde, meutim, ne predstavlja pogreku ako se potvrda temelji na
netonom prikazu injenica koje je dao izvoznik, osim ako je nedvojbeno da su tijela koja su izdala potvrdu
znala ili trebala znati da roba ne zadovoljava propisane uvjete za povlateno postupanje;
Odgovorna osoba moe se pozvati na dobru vjeru ukoliko moe dokazati da je u obavljanju
odnosnog trgovinskog posla s dunom panjom poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje
svih uvjeta za povlateno postupanje;
Odgovorna osoba se, meutim, ne moe pozivati na dobru vjeru, ako je u Slubenom listu
Republike Hrvatske objavljena obavijest o postojanju osnove za sumnju u pravilnu primjenu mjera
povlatenog postupanja u zemlji korisnici.

c) ako je iznos davanja manji od iznosa za koji je Vlada Republike Hrvatske propisala da se nee
naknadno knjiiti.

lanak 225.
(obavjetavanje dunika o dugu)
(1) Nakon to se svota davanja proknjii, dunika se na primjeren nain obavjetava o svoti
davanja.
(2) Ako je svota davanja koju treba platiti navedena u carinskoj deklaraciji, carinarnica nee o svoti
davanja posebno obavijestiti dunika i smatrat e se da je putanjem robe dunik obavijeten, osim ako
navedeni iznos ne odgovara iznosu koji je obraunala carinarnica. Pri primjeni lanka 222. stavka 2. ovoga
Zakona, carinarnica takoer posebno ne obavjetava dunika, te se putanje robe smatra obavjetavanjem
dunika o proknjienoj svoti.
(3) Ako se iznos naveden u deklaraciji ne podudara s iznosom koji je obraunala carinarnica,
carinarnica na primjeren nain obavjetava dunika o svoti davanja.
(4) Obavjetavanje dunika o dugu nee se provoditi nakon isteka roka od tri godine raunajui od
isteka godine u kojoj je dug nastao. U sluaju podnoenja albe u smislu lanka 8. ovoga Zakona, ovaj se
rok produava za vrijeme trajanja albenog postupka.
(5) Ako je carinski dug posljedica radnje koja je bila kanjiva u trenutku kada je bila poinjena,
dunik moe, pod uvjetima utvrenim carinskim propisima, biti obavijeten o dugu i nakon isteka roka iz
stavka 4. ovoga lanka.
b) Rokovi i postupci za plaanje duga
lanak 226.
(rokovi za plaanje duga, produljenje rokova, obustava naplate)
(1) Iznos duga priopen u skladu s lankom 225. ovoga Zakona dunici moraju platiti u sljedeim
rokovima:
a) ako osoba nema pravo na pogodnosti plaanja utvrene u lancima 227.a do 227.g ovoga
Zakona, plaanje se mora izvriti u propisanom roku;
Ovaj rok, ne dovodei u pitanje odredbe lanka 8. stavka 2. ovoga Zakona, ne smije biti dulji od
deset dana nakon obavjetavanja dunika o iznosu duga, a u sluaju zbirnog knjienja pod uvjetima iz
lanka 222. stavka 2. ovoga Zakona, rok za plaanje ne moe biti dulji od onog koji bi dunik dobio da mu
je odobrena odgoda plaanja.
Produljenje roka se odobrava po slubenoj dunosti, ako se ustanovi da je dunik prekasno
obavijeten o dugu da bi mogao izvriti plaanje u propisanom roku.
Carinska uprava takoer moe, na zahtjev dunika, odobriti produljenje roka ako iznos duga
proizlazi iz postupka naknadne naplate. Produljenja roka, ne dovodei u pitanje odredbe lanka 227.f toka
a) ovoga Zakona, ne mogu biti dulja od vremena koje je duniku potrebno radi poduzimanja odgovarajuih
mjera za ispunjavanje svoje obveze;

b) ako osoba ima pravo na pogodnosti plaanja utvrene u lancima 227.a do 227.g ovoga Zakona,
plaanje se mora izvriti najkasnije do isteka roka ili rokova odreenih u okviru tih pogodnosti.
(2) Vlada Republike Hrvatske moe propisati sluajeve i uvjete pod kojima e se obustaviti obveza
dunika za plaanje duga ako je:
a) podnesen zahtjev za otpust duga u skladu s lancima 232., 234. i 235. ovoga Zakona,
b) roba zaplijenjena s namjerom da se oduzme u skladu s lankom 230. stavkom 1. tokom c)
podtokom 2. ili tokom d) ovoga Zakona, ili
c) dug nastao sukladno lanku 206. ovoga Zakona i ima vie dunika.

lanak 227.
(valuta i nain plaanja)
(1) Plaanje moe biti obavljeno u domaoj valuti u gotovini ili kojim drugim sredstvom plaanja u
skladu s propisima. Plaanje se takoer moe izvriti usklaivanjem potranog salda u skladu sa posebnim
propisima.
lanak 227.a
(odgoda plaanja)
(1) Ako se iznos duga koji neka osoba mora platiti odnosi na robu deklariranu za carinski postupak
koji za sobom povlai obvezu plaanja tog duga, Carinska uprava, pod uvjetima propisanim u lancima
227.b, 227.c i 227.d ovoga Zakona, na zahtjev te osobe moe odobriti odgodu plaanja tog iznosa.
lanak 227.b
(polaganje osiguranja i obveza podmirenja trokova)
(1) Odobravanje odgode plaanja uvjetuje se polaganjem osiguranja od strane podnositelja zahtjeva.
(2) Ako u postupku odobravanja odgode plaanja za Carinsku upravu nastanu dodatni trokovi, te
trokove snosi podnositelj zahtjeva.
lanak 227.c
(postupci kod odgode)
(1) Carinska uprava odluuje koji se od sljedeih postupaka mora primijeniti pri odobravanju
odgode plaanja:
a) odvojeno za svaki iznos duga proknjien pod uvjetima utvrenim u lanku 222. stavku 1. ili u
lanku 224. stavku 1. ovoga Zakona, ili
b) skupno za sve iznose duga proknjiene pod uvjetima utvrenima u lanku 222. stavku 1. ovoga
Zakona tijekom razdoblja kojeg odredi Carinska uprava i koje ne smije biti dulje od 31 dan, ili
c) skupno za sve iznose duga proknjiene odjednom u skladu s lankom 222. stavkom 2. ovoga
Zakona.

lanak 227.d
(raunanje rokova)
(1) Rok odgode plaanja je 30 dana, a rauna se na sljedei nain:
a) ako se plaanje odgaa u skladu s lankom 227.c tokom a) ovoga Zakona, rok se rauna od dana
koji slijedi nakon dana knjienja iznosa davanja od strane Carinske uprave;
Kada se primjenjuje lanak 223. ovoga Zakona, rok od 30 dana izraunat na opisani nain smanjuje
se za broj dana koji odgovara prekoraenju od dva dana potrebna za knjienje tog iznosa;
b) ako se plaanje odgaa u skladu s lankom 227.c tokom b) ovoga Zakona, rok se rauna od
dana koji slijedi nakon dana isteka razdoblja kumuliranja. Rok se smanjuje za broj dana koji odgovara
polovici broja dana u razdoblju kumuliranja;
c) ako se plaanje odgaa u skladu s lankom 227.c tokom c) ovoga Zakona, rok se rauna od dana
koji slijedi nakon dana isteka razdoblja tijekom kojega je dotina roba putena. Rok se smanjuje za broj
dana koji odgovara polovici broja dana u tom razdoblju.
(2) Ako je broj dana u razdobljima iz stavka 1. toke b) i c) ovoga lanka neparan, broj dana koji se
oduzima od tridesetodnevnog razdoblja na temelju stavka 1. toke b) i c) ovoga lanka jednak je polovici
sljedeeg nieg parnog broja.
(3) Ako su razdoblja iz stavka 1. toke b) i c) ovoga lanka kalendarski tjedan ili kalendarski
mjesec, Carinska uprava radi pojednostavljenja moe predvidjeti da se iznos davanja za koja je odobrena
odgoda plaanja plati na sljedei nain:
a) ako je razdoblje kalendarski tjedan, u petak etvrtog tjedna koji slijedi tom kalendarskom tjednu,
b) ako je razdoblje kalendarski mjesec, najkasnije esnaesti dan u mjesecu koji slijedi taj
kalendarski mjesec.
lanak 227.e
(posebni sluajevi odgode)
(1) Odgoda plaanja ne moe se odobriti za iznose davanja koji su, iako se odnose na robu stavljenu
u carinski postupak s obvezom plaanja tih davanja, proknjieni u skladu s vaeim odredbama o
prihvaanju nepotpunih deklaracija, jer deklarant po isteku odreenog roka nije pruio podatke potrebne za
konano odreivanje carinske vrijednosti ili nije podnio druge podatke ili isprave koji su nedostajali kod
prihvaanja nepotpune deklaracije.
(2) Odgoda plaanja moe se odobriti i u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka ako se iznos
davanja koji treba platiti proknjii prije isteka tridesetodnevnog razdoblja od dana knjienja prvobitno
naplaenog iznosa, ili ako nije bilo knjienja, od dana prihvaanja deklaracije koja se odnosi na dotinu
robu. Odgoda plaanja odobrena pod takvim uvjetima ne smije trajati dulje od dana isteka razdoblja koje je
na temelju lanka 227.d ovoga Zakona odobreno za prvobitno utvreni iznos davanja, ili bi bilo odobreno
da je zakonski dugovani iznos bio proknjien pri podnoenju carinske deklaracije za dotinu robu.
lanak 227.f
(uvjeti za druge pogodnosti plaanja)
(1) Carinska uprava moe duniku, osim odgode plaanja, odobriti druge pogodnosti plaanja, pod
sljedeim uvjetima:

a) odobravanje pogodnosti plaanja uvjetuje se polaganjem osiguranja, s time da se moe odustati

od zahtjeva za osiguranjem ako bi takav zahtjev zbog poloaja dunika prouzroio ozbiljne gospodarske ili
socijalne potekoe,
b) na iznos davanja za koja je odobrena pogodnost obraunava se kamata u skladu sa propisima o
naplati kamata, s time da se moe odustati od naplate kamata ako bi to duniku prouzroilo ozbiljne
gospodarske ili socijalne potekoe.
lanak 227.g
(plaanje prije isteka roka)
(1) Bez obzira na to kakva je pogodnost plaanja odobrena duniku, dunik moe u svakom sluaju
prije isteka odobrenog roka za plaanje platiti cijeli ili dio iznosa davanja.
lanak 228.
(provedbeni propis za naplatu u gotovini)
(1) Ministar financija propisat e u kojim sluajevima carinarnica moe carinski dug naplatiti u
gotovini.
(2) Svotu duga moe umjesto dunika platiti trea osoba.
lanak 229.
(prisilna naplata, prvenstvo naplate carinskog duga,
propisivanje svote carine i kamata koja se ne naplauje)
(1) Ako svota duga nije plaena u propisanom roku:
a) carinarnica e poduzeti sve zakonski propisane mogunosti, ukljuujui i prisilnu ovrhu radi
osiguranja plaanja toga iznosa, s time da Vlada Republike Hrvatske moe propisati posebne odredbe za
jamce u okviru provoznog postupka,
b) obraunat e se zatezne kamate na svotu duga sukladno propisima o zateznoj kamati.
(2) Banke i druge osobe ovlatene za obavljanje poslova platnog prometa dune su naloge
carinskog dunika za uplatu carinskog duga provoditi prije svih drugih obveza carinskog dunika.
(3) Vlada Republike Hrvatske moe propisati svotu carine i kamata koja se nee prisilno
naplaivati.
4. Gaenje carinskoga duga
lanak 230.
(naini gaenja duga)
(1) Uz potivanje propisa koji se odnose na zastaru duga ili neplaanje duga u sluajevima pravno
utvrene nesposobnosti plaanja dunika, carinski dug bit e ugaen:
a) plaanjem svote duga,
b) otpustom svote duga,

c) ako je za robu deklariranu u carinski postupak za koji nastaje obveza plaanja carine:
- carinska deklaracija ponitena,
- roba prije putanja bila zadrana i istodobno ili naknadno oduzeta, unitena po nalogu carinarnice,
unitena ili ustupljena u korist drave prema lanku 185. ovoga Zakona ili unitena ili nepovratno
izgubljena kao posljedica vrste robe ili nepredvidivih okolnosti ili vie sile;
d) ako je roba za koju je carinski dug nastao prema lanku 205. ovoga Zakona zadrana zbog
nezakonita unosa i istodobno ili naknadno oduzeta.
(2) U sluaju zapljene i oduzimanja robe smatrat e se da carinski dug nije ugaen ako je prema
kaznenomu zakonu carinski dug podloga za utvrivanje prekrajne kazne ili je postojanje carinskoga duga
podloga za pokretanje kaznenoga postupka.
(3) Carinski dug nastao prema lanku 220. ovoga Zakona bit e ugaen kad se ponite sve
formalnosti uinjene radi stjecanja prava na povlatenu carinu kako je to navedeno u lanku 220. ovoga
Zakona.
lanak 230.a
(zastara)
(1) Pravo na naplatu duga zastarijeva u roku tri godine raunajui od isteka godine u kojoj je dug
nastao.
(2) Tijek zastare prekida se svakom slubenom radnjom Carinske uprave i drugih nadlenih tijela
usmjerenom na utvrivanje ili naplatu duga koja je duniku stavljena na znanje, kao i svakom radnjom
poduzetom radi utvrivanja kaznene i prekrajne odgovornosti.
(3) Nakon poduzetih radnji iz stavka 2. ovoga lanka zastarni rok poinje ponovno tei.
(4) Pravo na naplatu duga u svakom sluaju zastarjeva nakon isteka est godina raunajui od isteka
godine u kojoj je dug nastao.
5. Povrat i otpust carinskoga duga
lanak 231.
(definicije)
(1) Izrazi koji se rabe u ovom poglavlju:
a) povrat: potpun ili djelomian povrat plaenoga izvoznog ili uvoznog duga,
b) otpust: odluka o odustajanju od naplate cijeloga duga ili dijela duga ili odluke kojima se utvruje
neosnovanost knjienja cijeloga uvoznog ili izvoznog duga koji nije plaen ili njegova dijela.
lanak 232.
(uvjeti i nain povrata i otpusta duga)

(1) Uvozni ili izvozni dug vratiti e se do iznosa za koji se dokae da u trenutku plaanja nije bio
utvren u skladu sa zakonom ili je uknjien protivno lanku 224. stavku 2. ovoga Zakona
(2) Uvozni ili izvozni dug otpustit e se do iznosa za koji se dokae da u trenutku knjienja nije bio
zakonski utemeljen ili je uknjien protivno lanku 224. stavku 2. ovoga Zakona.
(3) Povrat ili otpust nee se odobriti kad su injenice koje su dovele do plaanja ili knjienja svote
koja nije zakonski utemeljena rezultat prijevarnog postupanja odreene osobe.
(4) Uvozni ili izvozni dug bit e vraen ili otputen nakon podnoenja zahtjeva carinarnici u roku
od tri godine od dana kad je o svoti duga obavijeten dunik. Rok e se produljiti ako osoba prui dokaze da
je bila sprijeena podnijeti zahtjev u navedenu roku zbog nepredvienih okolnosti ili vie sile.
(5) Carinarnica e vratiti ili otpustiti dug po slubenoj dunosti ako u roku od tri godine od dana
kad je o svoti duga obavijeten dunik utvrdi nepravilnosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.
lanak 233.
(povrat ili otpust kod ponitavanja deklaracije)
(1) Uvozne ili izvozne carine bit e vraene ako je carinska deklaracija ponitena, a carine plaene.
Povrat e biti odobren na temelju zahtjeva podnesenog u rokovima propisanim za podnoenje zahtjeva za
ponitavanje carinskih deklaracija
lanak 234.
(povrat ili otpust za robu s nedostatkom)
(1) Uvozni dug bit e vraen ili otputen u svoti za koju se dokae da je knjiena za robu koja je
putena u odgovarajui carinski postupak, a uvoznik je vratio robu zbog toga to je u trenutku prihvaanja
carinske deklaracije imala nedostatke ili nije odgovarala uvjetima utvrenim ugovorom temeljem kojeg je
roba uvezena.
(2) Robom s nedostatkom u smislu stavka 1. ovoga lanka smatra se i roba koja je bila oteena
prije putanja deklarantu.
(3) Povrat ili otpust uvoznoga duga odobrit e se pod uvjetom:
a) da roba nije bila upotrebljavana, osim ako je poetna uporaba bila nuna da bi se utvrdili
nedostaci robe ili njezina neusklaenost s odredbama ugovora,
b) da je roba izvezena iz carinskoga podruja Republike Hrvatske.
(4) Na zahtjev stranke carinarnica e dopustiti da roba bude unitena ili da radi ponovnog izvoza
bude stavljena u postupak provoza, postupak skladitenja, u slobodnu zonu ili slobodno skladite umjesto
da bude izvezena. U svrhu stavljanja robe u jedan od navedenih carinskih postupaka ili uporaba smatrat e
se da roba ima status strane robe.
(5) Uvozni dug nee se vratiti ili otpustiti za robu koja je prije nego to je putena u slobodni
promet bila privremeno uvezena radi ispitivanja, osim ako se ne utvrdi da takvim ispitivanjem nije bilo
mogue ustanoviti injenicu da roba ima nedostatke ili da ne odgovara uvjetima iz ugovora.
(6) Uvozni dug bit e vraen ili otputen iz razloga navedenih u stavku 1. ovog lanka ako stranka
podnese zahtjev carinarnici u roku od 12 mjeseci od dana kad je o svoti toga duga obavijeten dunik.

(7) Carinarnica moe produljiti rok iz opravdanih i pravodobno navedenih razloga.

lanak 235.
(drugi sluajevi povrata ili otpusta)
(1) Vlada Republike Hrvatske moe propisati i druge sluajeve povrata ili otpusta uvoznoga ili
izvoznoga duga, osim onih navedenih u lanku 232., 233. i 234. ovoga Zakona, koji se ne mogu pripisati
prijevarnim namjerama ili gruboj nemarnosti carinskoga dunika ili drugih sudionika u odgovarajuemu
carinskom postupku te posebne uvjete i postupak ostvarivanja povrata ili otpusta carine.
(2) Povrat ili otpust carinskoga duga iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga lanka odobrit e se na
zahtjev deklaranta podnesen carinarnici u roku od 12 mjeseci od dana kad je dunik obavijeten o dugu.
Carinarnica moe produljiti rok u iznimnim i opravdanim sluajevima.
lanak 236.
(propisivanje iznosa koji se nee vratiti ili otpustiti)
(1) Uvozne ili izvozne carine bit e vraene ili otputene pod uvjetima utvrenim u ovom poglavlju
samo ako je iznos koji treba vratiti ili otpustiti vei od iznosa kojeg utvrdi Vlada Republike Hrvatske.
lanak 237.
(kamata kod povrata duga)
(1) Ako carinarnica vrati svotu uvozne ili izvozne carine, ukljuujui i svotu kamate odnosno
zatezne kamate koje je obraunala prilikom naplate, obraunati e i platiti kamatu sukladno propisima o
zateznoj kamati.
lanak 238.
(vraanje kamata i obveza plaanja prvotnog duga)
(1) Ako je carinski dug nezakonito ili grekom otputen ili vraen, dunik je obvezan platiti prvotni
dug. Kamata e se obraunati i naplatiti sukladno propisima o zateznoj kamati.

VIII. KAZNENE ODREDBE

lanak 239.
(carinski prekraji - droga, oruje, opasni otpad)
brisan
lanak 240.
(carinski prekraji unoenje/iznoenje izvan graninog prijelaza,
zatiene vrste, skrivena roba, kulturna dobra)
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti e se za prekraj pravna osoba, a
novanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizika osoba:

1) ako unese ili iznese, odnosno pokua unijeti ili iznijeti robu u carinsko podruje odnosno iz
carinskog podruja, izvan graninoga prijelaza ili preko graninog prijelaza u vrijeme kad granini prijelaz
nije otvoren,
2) ako na skriven nain unese ili iznese, odnosno pokua unijeti ili iznijeti robu preko graninog
prijelaza,
3) ako unese ili iznese, odnosno pokua unijeti u carinsko podruje ili iznijeti iz carinskog podruja
zatiene ivotinje, gljive i biljke, kao i njihove dijelove ili derivate bez odgovarajuih doputenja i
suprotno uvjetima i nainu propisanim ovim Zakonom, te meunarodnim ugovorima ili sporazumima
kojima je pristupila Republika Hrvatska,
4) ako ne prijavi kulturna ili prirodna dobra koja iznosi iz carinskoga podruja ili unosi u carinsko
podruje.
(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti e se i fizika osoba obrtnik i osoba
koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinila u vezi s
obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
lanak 241.
(carinski prekraji)
(1) Novanom kaznom od 3.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti e se za prekraj pravna osoba, a
novanom kaznom od 1.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizika osoba:
1) ako prilikom ulaska u carinsko podruje ili izlaska iz carinskog podruja ne prijavi robu ili pokua
bez prijave prenijeti robu preko carinske crte (lanak 49. stavak 1.),
2) ako prilikom ulaska u carinsko podruje ili izlaska iz carinskog podruja ne podnese carinsku
deklaraciju za robu ili dio robe koja je komercijalne naravi, ili koja je predmet zabrana ili ogranienja pri
uvozu ili izvozu (lanak 71. st. 1.),
3) ako unese ili iznese, odnosno pokua unijeti ili iznijeti preko graninog prijelaza vozilo na kojemu
su krivotvoreni identifikacijski brojevi asije ili na koji su stavljene nepripadajue registarske oznake, ili
ako za vozilo podnese krivotvorene ili nepripadajue prometne isprave,
4) ako istovari ili pretovari robu bez odobrenja carinarnice ili na mjestu koje nije za to odreeno ili
odobreno (lanak 58.),
5) ako robom u privremenom smjetaju raspolae protivno uvjetima koje je odobrila carinarnica
(lanak 63. stavak 1. i lanak 64.),
6) ako ne obavijesti carinarnicu o injenicama koje su nastale nakon donoenja odobrenja za carinski
postupak s odgodom ili za carinski postupak s gospodarskim uinkom (lanak 99. stavak 2.),
7) ako prije isteka propisanog roka robu putenu u slobodan promet uz osloboenje od plaanja
carine proda, otui po drugom osnovu, dade drugom na uporabu, zalog, najam, rabi u druge svrhe ili preda
kao osiguranje za druge obveze, a da prethodno ne podmiri carinski dug (lanak 187. stavak 1.),
8) ako robom putenom u slobodni promet uz smanjenu ili nultu stopu carine zbog svoje uporabe u
posebne svrhe raspolae protivno svrsi zbog koje je odobreno povoljnije tarifno postupanje (lanak 22. i
94.),

9) ako odredinoj carinarnici, u provoznome postupku, ne preda svu robu ili dio robe i pripadajue
isprave ili robu preda u promijenjenu stanju (lanak 104. i 107.),
10) ako ne preveze unesenu robu putem i na nain koji je odredila carinarnica (lanak 50. stavak 1.),
11) ako postupa sa robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz a to postupanje je protivno
uvjetima za privremeni uvoz robe propisanim odredbama ovoga Zakona ili Konvencijom o privremenom
uvozu,
12) ako ne postupa u skladu s uvjetima i obvezama propisanima ovim Zakonom ili odreenima
odobrenjem carinarnice, za carinski postupak s odgodom i carinski postupak s gospodarskim uinkom
(lanak 99.),
13) ako u carinskoj deklaraciji neistinito, netono ili nepotpuno navede koliinu, kakvou, vrstu,
tarifnu oznaku, vrijednost ili podrijetlo robe, ili ne navede svu robu, pa je zbog toga carinski dug obraunat
ili plaen u svoti manjoj od propisane (lanak 71. stavak 1. i lanak 74.),
14) ako podnese ispravu u svezi s provedbom carinskog postupka odnosno drugog carinski
doputenog postupanja ili uporabe robe u kojoj je navedena druga koliina, vrsta, kakvoa ili podrijetlo
robe (lanak 71. stavak 1., lanak 74. i 186.),
15) ako u carinskoj deklaraciji netono navede iznos carinskog duga, pa je zbog toga carinski dug
obraunat ili plaen u svoti manjoj od propisane (lanak 71. stavak 1. i lanak 74.),
16) ako neistinitim prikazivanjem injenica ostvari ili pokua ostvariti potpuno ili djelomino
osloboenje od plaanja carinskog duga (lanak 160., 187. i 188.),
17) ako raspolae robom prije nego to je carinarnica pusti u zahtijevani carinski postupak,
18) ako sa robom putenom od strane carinarnice, raspolae protivno uvjetima odobrenog postupka,
19) ako ne osigura carinska obiljeja od oteenja odnosno unitenja ili ih ukloni, oteti ili uniti s
robe ili prijevoznog sredstva bez odobrenja carinarnice (lanak 84. stavak 2.),
20) ako robu iji je uvoz zabranjen ne iznese iz carinskoga podruja u roku koji je odredila
carinarnica,
21) ako onemoguuje carinski nadzor nad poslovanjem u slobodnoj zoni ili slobodnome skladitu
(lanak 173.),
22) ako u slobodnoj zoni ili slobodnom skladitu obavlja djelatnost suprotno odredbama ovoga
zakona ili bez suglasnosti carinarnice (lanak 176. do 178.),
23) ako neistinitim prikazivanjem injenica ostvari ili pokua ostvariti povrat ili otpust carinskoga
duga (lanak 232. do 235.).
(2) Novanom kaznom od 3.000,00 do 700.000,00 kuna kazniti e se i fizika osoba obrtnik i osoba
koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj iz stavka 1. ovoga lanka poinila u vezi s
obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
lanak 242.
(carinski prekraji)

(1) Novanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti e se za prekraj pravna osoba, a
novanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizika osoba:
1) ako robu i pripadajue isprave u provoznome postupku ne preda u odreenu roku odredinoj
carinarnici (lanak 104. i 107.),
2) ako privremeno uvezenu ili privremeno izvezenu robu u odreenu roku ponovno ne izveze ili
uveze ili ne zatrai drugi carinski doputen postupak ili uporabu (lanak 148.),
3) ako robu u postupku unutarnje proizvodnje u odreenu roku ne izveze ili ponovno izveze ili ne
zatrai drugi carinski doputen postupak ili uporabu (lanak 127.),
4) ako u postupku unutarnje proizvodnje i u postupku preradbe pod carinskim nadzorom u
propisanu roku ne podnese obrazac za zavretak postupka,
5) ako ne podnese ili pravodobno ne podnese skraenu deklaraciju (lanak 55.),
6) ako ne prui isprave, podatke ili objanjenja potrebna carinskoj slubi za provedbu carinskih i
drugih propisa,
7) ako ne uva isprave ili podatke sukladno rokovima odreenim ovim Zakonom (lanak 17.),
8) ako ne podnese deklaraciju za carinski doputeno postupanje ili uporabu sukladno rokovima
odreenim ovim Zakonom (lanak 60. i 61.),
9) ako ne podnese dopunsku deklaraciju u propisanu roku (lanak 88. stavak 3.),
10) ako ne vodi ili neuredno vodi evidenciju propisanu ili odreenu odobrenjem Carinske uprave za
odreeni carinski postupak ili drugi oblik carinski doputenoga postupanja s robom,
11) ako robu u postupku vanjske proizvodnje u odreenu roku ponovno ne uveze ili ne zatrai drugi
carinski doputeni postupak ili uporabu (lanak 157.),
12) ako robu u postupku vanjske proizvodnje u sustavu zamjene uz prethodni uvoz nadomjesnih
proizvoda ne izveze u propisanu roku (lanak 165.).
(2) Novanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti e se i fizika osoba obrtnik i osoba
koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekraj poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili
druge samostalne djelatnosti.
lanak 243.
(odgovornost drugih osoba)
(1) Pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizika osoba kod koje se zatekne u posjedu roba,
odnosno koja kupi, proda, preda drugom, primi na dar, prikrije, primi na uvanje ili na prijevoz, upotrijebi
ili primi po bilo kojoj drugoj osnovi robu za koju zna ili je prema okolnostima sluaja mogla znati da je
rije o robi koja je predmet prekraja iz lanka 240. i 241. ovog Zakona, kaznit e se kao da je sama
poinila prekraj, istom kaznom koja je propisana za poinitelja prekraja.
(2) Novanom kaznom iz lanka 240. stavka 2. i lanka 241. stavka 2. ovoga Zakona, kaznit e se
za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka i fizika osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu
djelatnost ako je prekraj poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

lanak 244.
(mandatna kazna)
(1) Novanom kaznom od 500,00 kuna moe se kazniti na mjestu poinjenja prekraja fizika
osoba koja poini prekraj iz lanka 241. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona, ako se radi o robi do vrijednosti
5.000,00 kuna, kao i fizika osoba koja poini prekraj iz lanka 242. stavak 1. toka 1. ovoga Zakona.
(2) Novanu kaznu iz stavka 1. ovoga lanka izrie i naplauje ovlateni carinski slubenik. Ako
poinitelj prekraja odbije odmah platiti kaznu, protiv njega se pokree redoviti prekrajni postupak.
lanak 245.
(oduzimanje robe)
(1) Roba koja je predmet prekraja iz lanka 240., lanka 241. stavka 1. toke 2) i lanka 243. u
svezi s lankom 240. i lankom 241. stavak 1. tokom 2) ovoga Zakona, oduzet e se.
(2) Roba koja je predmet prekraja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka, oduzeti e se i u sluaju
ako nije u vlasnitvu poinitelja prekraja.
(3) Prijevozno ili prijenosno sredstvo iskoriteno za prijevoz odnosno prijenos robe koja je predmet
prekraja iz lanka 240. ovoga Zakona, oduzeti e se ako je vrijednost robe predmeta prekraja vea od 1/3
vrijednosti prijenosnog ili prijevoznog sredstva.
(4) Prijevozno ili prijenosno sredstvo iz stavka 3. ovoga lanka u koje je ugraen poseban prostor
za skrivanje robe, a koji je iskoriten za prijevoz robe koja je predmet prekraja, oduzeti e se bez obzira na
vrijednost robe.
(5) Prijevozno ili prijenosno sredstvo iz stavka 3. i 4. ovoga lanka oduzeti e se i u sluaju kada
nije u vlasnitvu poinitelja prekraja.
(6) Primjena odredaba ovoga lanka ne utjee na prava treih osoba za naknadu tete od poinitelja
prekraja.
lanak 246.
(oduzimanje robe od maloljetnika, nepoznate i nedostupne osobe)
brisan
lanak 247.
(postupanje kada roba koja se mora oduzeti nije pronaena)
(1) Ako se roba za koju je propisano oduzimanje ne pronae, carinarnica mora od poinitelja
prekraja naplatiti njezinu carinsku vrijednost i provesti postupak naplate uvozne carine u skladu s
propisima o nastanku carinskoga duga.
(2) Smatrat e se da roba nije pronaena ako se iz bilo kojih razloga ne moe oduzeti od poinitelja
prekraja ili od njezina posjednika.
(3) Za vrijednost nepronaene robe i carinskoga duga poinitelji prekraja odgovaraju solidarno.
lanak 248.

(oduzimanje prijevoznog sredstva)

brisan
lanak 249.
(postupak do okonanja prekrajnog postupka za robu za koju je propisano oduzimanje)
(1) Roba koja je predmet carinskoga prekraja za koji je propisano oduzimanje robe zadrat e se
pod carinskim nadzorom do okonanja prekrajnoga postupka.
(2) Carinarnica moe u opravdanim sluajevima uz polaganje jamstva u visini vrijednosti robe
zadranu robu ostaviti kod dotine osobe, uz upozorenje da robu ne smije upotrijebiti, prodati ili na drugi
nain raspolagati njome.
(3) Prilikom zadravanja robe sastavlja se zapisnik koji izmeu ostalog sadrava iscrpan opis robe.
Primjerak tog zapisnika sa potvrdom o primitku predmetne robe carinarnica e uruiti osobi koja je predala
robu, odnosno od koje je roba preuzeta.
(4) Carinarnica moe do okonanja carinskoga postupka takoer zadrati robu koja nije navedena u
stavku 1. ovoga lanka ako postoji opravdana sumnja da je roba bila upotrijebljena ili namijenjena za
izvrenje prekraja, odnosno da je nabavljena carinskim prekrajem ili da je dobivena u zamjenu za robu
nabavljenu carinskim prekrajem.
(5) Ako zadravanje robe nije vie potrebno radi daljnjega postupka, robu treba vratiti osobi od koje
je bila oduzeta.
(6) Carinarnica moe zadrati robu sukladno stavku 1. i stavku 4. ovog lanka bez obzira na prava
treih osoba.
lanak 250.
(zastara voenja prekrajnog postupka)
(1) Postupak za carinski prekraj ne moe se pokrenuti kad proteknu tri godine od dana poinjenja
prekraja.
(2) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi
prekrajnog progona poinitelja zbog poinjenog prekraja.
(3) Nakon svakog prekida zastara poinje ponovno tei.
(4) Postupak za carinski prekraj ne moe se pokrenuti niti dalje voditi nakon isteka est godina od
dana kada je prekraj poinjen.
lanak 250.a
(zastara izvrenja prekrajnih sankcija)
(1) Izreene prekrajne sankcije ne mogu biti izvrene ako od dana pravomonosti odluke o
prekraju proteknu tri godine, a zastara poinje tei kada je poinitelj prekraja primio pravomonu odluku
urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomona.
(2) Zastara izvrenja ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu izvrenje prekrajnih sankcija ne
moe zapoeti ili nastaviti.

(3) Zastara izvrenja prekrajnih sankcija prekida se svakom radnjom nadlenog tijela poduzetom
radi izvrenja.
(4) Nakon svakog prekida zastara poinje tei ponovno.
(5) Zastara izvrenja prekrajnih sankcija nastupa u svakom sluaju protekom roka od est godina
od dana pravomonosti odluke o prekraju.
lanak 251.
(vraanje oduzete robe)
(1) Za robu koja je oduzeta pravomonom odlukom carinskog ili pravosudnog tijela carinarnica
moe na zahtjev vlasnika robe ili poinitelja prekraja u opravdanim sluajevima vlasniku robe ili
poinitelju prekraja dozvoliti otkup, sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na osnovu
ovoga Zakona.
lanak 252.
(uplata kazne u obrocima)
(1) Vijee za prekraje koje vodi prekrajni postupak u prvome stupnju prilikom izricanja novane
kazne moe u opravdanim sluajevima dopustiti da se izreena novana kazna uplauje u obrocima, ali rok
otplate ne moe biti dulji od jedne godine.
(2) Ako okrivljeni u roku ne plati jedan od odobrenih obroka, bez odlaganja e se pristupiti naplati
cjelokupnog nenaplaenog iznosa izreene novane kazne.
lanak 253.
(prihod od prodaje oduzete robe)
(1) Naplaene svote novanih kazna i svote dobivene prodajom oduzete robe ili svote naplaene na
ime vrijednosti takve robe nakon odbitka trokova prihod su dravnog prorauna.

IX. PRODAJA ROBE

lanak 254.
( prodaja robe)
(1) Roba oduzeta u prekrajnome postupku i roba koju carinarnica moe oduzeti odnosno prodati
prema drugim odredbama ovog zakona izloit e se prodaji.
(2) ivotinje, hranu i drugu lako pokvarljivu robu iz stavka 1. ovoga lanka carinarnica moe
odmah i neposredno prodati.
(3) Vlada Republike Hrvatske propisati e uvjete i postupak prikupljanja, uvanja i prodaje oduzete
robe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka kao i strane robe koja je sukladno carinskim propisima ustupljena u
korist drave.

lanak 255.
(drugi naini raspolaganja s robom)
(1) Ako se roba iz lanka 254. ovoga Zakona ne moe prodati, odnosno upotrijebiti zbog
zdravstvenih, veterinarskih, fitopatolokih, sigurnosnih ili drugih razloga propisanih posebnim propisima,
carinarnica e njome raspolagati, odnosno pitanje te robe rijeiti sukladno posebnim propisima.
lanak 256.
(rasporeivanje sredstava ostvarenih prodajom)
(1) Sredstva ostvarena prodajom robe moraju se najprije rasporediti tako da se naplati carina, porezi
i druga davanja koja se obraunavaju prilikom uvoza robe, zatim trokovi postupka, pa trokovi smjetaja,
te novane kazne izreene sukladno carinskim propisima. Ostatak sredstava prihod je dravnoga prorauna.
lanak 257.
(provedbeni propis - drugi naini raspolaganja robom)
(1) Osim prodaje, roba iz lanka 254. ovoga Zakona moe se besplatno ustupiti ili se s njom moe
raspolagati na drugi nain uz uvjete i na nain koje propie Vlada Republike Hrvatske.

X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 258.
(carinske povlastice)
(1) Prava iz rjeenja i drugih upravnih akata u svezi s oslobaanjem od plaanja carine ili drugih
carinskih povlastica koje su donijela mjerodavna tijela, a nisu ili nisu u cijelosti iskoritena do dana poetka
primjene ovoga Zakona, mogu se iskoristiti u rokovima naznaenim u tim aktima.
(2) Ako je za robu uvezenu uz carinsku povlasticu prema propisima koji danom poetka primjene
ovoga Zakona prestaju vaiti bila za odreeno razdoblje predviena zabrana otuenja, davanja drugomu na
uporabu ili uporaba robe u druge svrhe, a ne u one zbog kojih je carinska povlastica odobrena, odgovarajue
odredbe tih propisa koje se odnose na razdoblje zabrane raspolaganja, primjenjuju se i nakon poetka
primjene ovoga Zakona pa do isteka tim propisima utvrenog razdoblja zabrane otuenja, davanja na
uporabu ili uporabe robe u druge svrhe. Carina e se obraunati sukladno lanku 187. ovoga Zakona.
lanak 259.
(voenje upravnog postupka)
(1) Upravni postupci koji su zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona okonat e se po
propisima koji su vrijedili do poetka primjene ovoga Zakona.
lanak 260.
(prekrajni postupci)

(1) Svi prekrajni postupci koji su zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona okonat e se po
odredbama ovoga Zakona ako je to povoljnije za poinitelja prekraja.
(2) Svi prekrajni postupci koji su zapoeti prije poetka primjene ovoga Zakona za prekrajna
djela koja nisu propisana ovim Zakonom obustavit e se.
lanak 261.
(privremeni uvoz robe)
(1) Za robu koja je bila privremeno uvezena prije poetka primjene ovoga Zakona i za koju postoji
obveza plaanja carine sukladno lanku 291. prijanjeg zakona carina e se obraunati i platiti prema
propisima koji su vaili do dana poetka primjene ovoga Zakona.

lanak 262.
(skladita)
(1) Carinska skladita, eljeznikocarinska skladita, carinska smjestita, konsignacijska skladita,
specijalizirana skladita strane robe i robe domae proizvodnje te centralna skladita osnovana prema
propisima koji danom poetka primjene ovoga Zakona prestaju vaiti nastavljaju poslovanje kao carinska
skladita prema odredbama ovoga Zakona, uz uvjet da posjednik skladita u roku od est mjeseci od dana
poetka primjene ovoga Zakona ishodi rjeenje o osnivanju i poslovanju carinskog skladita prema ovomu
Zakonu.
(2) Zahtjev za otvaranje carinskog skladita prema ovomu Zakonu moe se podnijeti i prije dana
poetka primjene ovoga Zakona, s tim da se rjeenje ovlatene carinarnice primjenjuje od dana poetka
primjene ovoga Zakona.
(3) Ako posjednik skladita ne ishodi rjeenje carinarnice iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno ako
carinarnica utvrdi da posjednik ne ispunjava ovim Zakonom propisane uvjete za osnivanje i voenje
poslovanja carinskog skladita, ovlatena carinarnica donijet e rjeenje o prestanku poslovanja carinskog i
drugih skladita iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 263.
(provedbeni propisi - donoenje)
(1) Propisi za provedbu ovoga Zakona donijet e se u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajui se primjenjuju propisi
doneseni na temelju zakona koji danom poetka primjene ovoga Zakona prestaju vaiti.
lanak 264.
(propisi koji prestaju vaiti)
(1) Danom poetka primjene ovoga Zakona prestaje vaiti:
1. Carinski zakon (Narodne novine, br. 53A/91., 33/92., 106/93., 92/94. i 62/99.),

2. u Zakonu o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96), lanci 27.-32., te 34. i 35.,
3. u Zakonu o podrujima posebne dravne skrbi (Narodne novine, br. 44/96 i 57/96) lanak 17.,
te
4. u Zakonu o vatrogastvu (Narodne novine, br. 58/96 i 87/96) lanak 40a.
(2) Danom poetka primjene ovoga Zakona u Zakonu o obrani (Narodne novine, br. 74/93 i
57/96) u lanku 182. stavak 2. rije: carine brie se.
lanak 265.
(poetak primjene)
(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama i primjenjuje
se od 1. sijenja 2000.
(2) Iznimno, odredbe poglavlja 3. Vrijednost robe u carinske svrhe (lanci 29. - 48.), te druge
odredbe ovog Zakona u dijelu potrebitom za njihovu primjenu, primjenjuju se od 1. listopada 1999. godine.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

CARINSKOG ZAKONA
(Narodne novine, br. 140/05)
lanak 113.
(poetak primjene)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se
od 1. sijenja 2006. godine, s tim da se:
- odredbe lanka 103. do 106., lanka 106.a stavak 1. i 2., lanka 107. do 109., kao i odredbe lanka
192. do 203. Zakona, u dijelu to se odnosi na provozni postupak, primjenjuju do dana stupanja na snagu
Zakona o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku od 20. svibnja 1987. godine i
Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu od 20. svibnja 1987. godine odnosno do
dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji,
- od dana stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku
od 20. svibnja 1987. godine i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu od 20. svibnja
1987. godine odnosno od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, prestaju primjenjivati
vaee odredbe iz stavka 1. ovoga lanka, a poinju se primjenjivati odredbe lanka 106.a stavak 3. i 4.,
lanka 108. stavka 2. i 3. i lanka 219. stavka 5. i 6. Zakona, te odredbe Konvencije o zajednikom
provoznom postupku od 20. svibnja 1987. godine i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u robnom
prometu od 20. svibnja 1987. godine kao i odredbe ostalih carinskih propisa Europske unije u dijelu to se
odnosi na provozni postupak.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

CARINSKOG ZAKONA
(Narodne novine, br. 138/06)
lanak 112.
U Zakonu o izmjenama i dopunama Carinskog zakona ("Narodne novine", br. 140/05) u lanku
113. iza rijei: 2006. godine zarez se zamjenjuje tokom, a ostatak teksta odredbe brie se.
lanak 113.
(poetak primjene)
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2007. godine, s tim da:
- odredba lanka 103. stavak 2. toka e) iz lanka 53. ovoga Zakona i odredba lanka 109. stavak 2.
toka e) iz lanka 55. ovoga Zakona stupaju na snagu danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju
Sjevernoatlantskog ugovora od 4. travnja 1949. godine,
- odredbe lanka 106.a stavak 1. i 2. Carinskog zakona (Narodne novine, br. 78/99., 117/99.,
73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) prestaju vaiti danom stupanja na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije
o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu,
- odredbe lanka 106.a stavak 3. i 4., 108. stavak 2. i 3. i 219. stavak 5. i 6. Carinskog zakona
(Narodne novine, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05.) stupaju na snagu danom stupanja
na snagu Zakona o potvrivanju Konvencije o zajednikom provoznom postupku i Konvencije o
pojednostavnjenju formalnosti u robnom prometu.