Dvorac Hohenzollern

Dvorac Hohenzollern

Dvorac Hohenzollern (njemaki: Burg Hohenzollern) je dvorac u Njemakoj. Smjeten je unutar

okruga Zollernalbkreis, savezna dravaBaden-Wrttemberg. Smatra se rodovskim sjedite
obitelji Hohenzollern, koja se pojavila u srednjem vijeku i iji su lanovi u 19. stoljeupostali
njemaki carevi.
Dvorac se nalazi na vrhu brda Hohenzollern na nadmorskoj visini od 855 metara razine mora,
234 metra iznad Hechingena a u bliziniBisingena, oba smjetena u podnoju vapske jure.
Dvorac je bio izvorno izgraen u prvoj polovici 11. stoljea.
Kad se obitelj podijelila na dvije grane, dvorac je ostao u vlasnitvu vapske grane, koji je bila
vieg (seniorskog) statusa u odnosu nafrankonsku/brandenburku granu koja je s vremenom
stekla carski tron. Dvorac je u potpunosti uniten nakon 10 mjeseci opsade u 1423 od strane
vapskih carskih gradova . Drugi, vei dvorac je graen od 1454. do 1461. i sluio je kao utoite
za katolikih vapskih Hohenzollerna tijekom rata, ukljuujui i za vrijeme Tridesetogodinjeg
rata. Do kraja 18. stoljea, meutim, dvorac je izgleda izgubio svoju strateku vanost i postupno
bivao zaputen, to dovodi do ruenja nekoliko oteenih zgrada. Danas, samo je kapela ostatak
iz srednjovjekovnog dvorca.
Trea inaica dvorca, koja stoji i danas, je izgraena za pruskog kralja Fridrika Vilima IV. izmeu
1846 i 1867, pod vodstvom Friedricha Augusta Stlera, koji je temeljio njegov dizajn na
engleskom Neo-gotikom stilu, kao i dvorce u dolini Loire.[1] Budui da je dvorac sagraen kao
obiteljski spomen-dom, nijedan lan obitelji Hohenzollern nijese nastanio u njemu 1945, kada je
postao dom posljednjeg pruskog krunskog princa Vilima. On i njegova supruga, princeza Cecilie ,
su pokopani tamo.
Meu povijesnim artefaktima pruske povijesti sadranim u dvorcu su danas kruna Vilima II., neke
od osobnih stvari Fridrika Velikog i pismo zahvale oamerikog predsjednika Georgea
Washingtona barunu von Steubenu potomku dinastije Hohenzollern, za njegovu slubu u
Amerikom rata za neovisnost. Dvorac je danas popularno turistiko odredite.
Sadraj
[sakrij]

1 Smjetaj

2 Povijest
o

2.1 Prvi dvorac

2.2 Drugi dvorac

2.3 Trei dvorac

3 Funkcija

4 Izvori

5 Vanjske poveznice

Smjetaj[uredi VE | uredi]
Dvorac se nalazi na vrhu brda Hohenzollern izoliranoj planini visokoj 855 metara . Meu
mjetanima ova planina je poznata kao Zollerberg (Zoller planina) ili jednostavno kaoZoller.
Smjeten na zapadnoj strani vapske jure, u blizini Hechingena, planina posuuje svoje ime na
lokalnom zemljopisnom podruju, Zollernalb. (Zollernske alpe) a okrug kojem pripada zove
se Zollernalbkreis.

Povijest[uredi VE | uredi]
Prvi dvorac[uredi VE | uredi]
Prvi srednjovjekovni dvorac dinastije Hohenzollern se spominje prvi put godine 1267. No ini se
da dvorac datira iz 11. stoljea. Godine 1423. je dvorac bio opkoljen za vie od godinu dana od
strane vojnika vapskih slobodnih carskih gradova. Dana 15. svibnja 1423. dvorac je napokon
preuzet i potpuno uniten. Od prvog dvorca ostali su jo samo pisani podaci.

Drugi dvorac[uredi VE | uredi]

Godine 1454. poela je izgradnja na drugom dvorcu. Iako je ovaj dvorac je bio puno jai nego
prije, tijekom Tridesetogodinjeg rata (1618.-1648.) je bio zarobljen od strane Wrttembekih
vojnika godine 1634. Nakon Tridesetogodinjeg rata dvorac je bio pod kontrolom Habsburgovaca
oko jednog stoljea. Tijekom rata za austrijsku batinu(1740.-1748.) dvorac je bio okupiran od
strane francuskih vojnika tijekom zime 1744./45. Nakon rata, Habsburgovci su i dalje posjedovali
dvorac, ali rijetko su ga koristili. Kad je posljednji austrijski vlasnik napustio dvorac godine 1798.
on se poeo potpuno uruavati. Do poetka 19. stoljea, dvorac je bio ruevina, od ega se rabila
samo kapela sv. Mihovila

Trei dvorac[uredi VE | uredi]

Dvorac je obnovljen od strane krunskog princa (a kasnije kralja) Fridrika Vilima IV. od Pruske.
Godine 1819 tijekom putovanja u Italiju, on je putovao kroz junu Njemaku. Tijekom putovanja
on je elio nauiti vie o svojoj obitelji i popeo se na vrh brda Hohenzollern. [2]
Sadanji dvorac je djelo poznatog berlinskog arhitekta Friedricha Augusta Stlera, koji je godine
1842 dok je bio jo uvijek student i nasljednik Karla Friedricha Schinkela imenovan kraljevskim
arhitektom. Dvorac je sagraen u gotikom stilu Revival.Impresivni pristupni put je rad inenjeraasnik Karla Ernsta Moritza von Prittwitza kojeg su smatrali vodeim inenjerom za utvrde u
Pruskoj. Skulpture oko i unutar dvorca su djelo Gustava Willgohsa. Dvorac je spomenik idealima
pokreta njemakog romantizma i ugraen je kao idealizirana vizija kakav bi trebao biti
srednjovjekovni viteki dvorac . Na taj nain Hohenzollern dvorac je slian dvorcu
Neuschwanstein u Bavarskoj, ali bez fantastinih elemenata koje prekrivaju
Neuschwanstein.Dvorac je sluio kako bi se poboljao ugled obitelji pruskog kraljevskog, po
obnovi predaka dvorca u takvom nagizdanom obliku.
Izgradnja je poela godine 1850. , te je u potpunosti financirana od strane Brandenburko-pruske
i Hohenzollern-Sigmaringen linije Hohenzollern obitelji. Sedamnaest godina kasnije izgradnja je
dovrena 3. listopada 1867. pod Vilimom IV. brata kralja Vilima I. Dvorac je bio oteen u potresu
je 3. rujna 1978. i bio je pod popravkom sve do sredine 1990-ih.

Funkcija[uredi VE | uredi]
Nakon to je dvorac bio obnovljen, nije bio redovito zauzet, a bio je koriten uglavnom kao dvorac
za pokazivanje. Samo je zadnji pruski princ Vilim ivio u dvorcu za nekoliko mjeseci, nakon to je
pobjegao iz Potsdama tijekom zavrnih mjeseci Drugog svjetskog rata. Vilim i njegova supruga
princeza Cecilie su i pokopani u dvorcu, budui da su obiteljski posjedi u Brandenburgu bili
okupirani od strane SSSR-a.

Od 1952. dvorac je ispunjen umjetninama i povijesnima artefakatima iz zbirke obitelji

Hohenzollern, te iz biveg Hohenzollern muzeja u Schloss Monbijou. Dva od glavnih komada u
zbirci su pruska kraljeva kruna i odora koja je pripadala Fridriku Velikom. Od 1952 do 1991 su
lijesovi Fridrik I. i Fridrika Velikog bili su u muzeju. Nakon ujedinjenja Njemake1990, lijesovi su
vraeni natrag u Potsdam.
Dana 3. rujna 1978. dvorac je bio zatvoren nakon velike tete zbog potresa u vapskoj juri. 15
osoba prijavljeno je kao ozlijeeno u Tailfingenu i Burladingen i Onstmettingenu.[3]20 ljudi je
morali biti iskopano iz ruevina.
Dvorac Hohenzollern je jo uvijek u privatnom vlasnitvu. Dvije treine dvorca
pripada Brandenburko-Pruskoj liniji Hohenzollern, a treina je u vlasnitvu vapske linije obitelji.
Od 1954. dvorac je takoer bio koriten od strane zaklade pruske princeze Kire zaklade kao ljetni
kamp za djecu kojima je potrebna pomo iz Berlina. Dvorac ima vie od 300.000 posjetitelja
godinje, to ga ini jednim od najposjeenijih dvoraca u Njemakoj