"Odgovorni smo za ono to radimo, ali

i za ono to ne radimo."
Voltaire

Prof. dr. sc. Jadran Antolovi

PROJEKTI OBNOVE I REVITALIZACIJE

POVIJESNIH GRAEVINA

MEUNARODNI STANDARDI
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine UNESCO 1972.
Konvencija o zatiti arheoloke batine 1992.
Konvencija o zatiti graditeljske batine 1994.
Europska konvencija o krajobrazima 2000.
Konvencija o zatiti podvodne kulturne batine UNESCO 2004.
Konvencija o zatiti nematerijalne batine UNESCO 2005.
Okvirna konvencija o vrijednosti kulturne batine za drutvo 2007.
MEUNARODNI UGOVORI -Vie od 200 obveza za drave lanice
Vie od 100 preporuka, deklaracija, rezolucija UNESCO-a, ICOMOS-a i
dr.

HRVATSKI PROPISI
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara
1999.
nematerijalna batina, kultivirani krajobraz,
temeljno naelo - gospodarenje batinom
mjere zatite, koncesije na kulturnim dobrima,
spomenika renta itd.

Propisi o prostornom ureenju, graenju,

protupoarnoj zatiti,

PRAVNA STEEVINA EUROPSKE UNIJE



European Heritage Legal Forum (EHLF) 2008.

Direktiva 98/8/EC zabranjuje trgovinu sa drvenim katranima (wood

tar) koji je nuan u zatiti drvene arhitekture (posebno se oko primjene
ove Direktive bune skandinavske drave).
Direktiva o energetskoj uinkovitosti 93/76/EEC potpuno hendikepira
povijesne graevine iako nitko nije dokazao da su one manje energetski
uinkovite, te je njihovom provedbom u nekim dravama potaknuto
propisivanje obveze promjene prozora zbog poveanja energetske
uinkovitosti.
Meu primjerima istaknut je problem obnovljenog dvorca Snenik u
Sloveniji koji ima drvenu meukatnu konstrukciju i sada ima javnu
namjenu. Naime ta vrsta konstrukcije nema dostatnu nosivost po
etvornom metru, to bi po Direktivi znailo da se mora zamijeniti
autentina konstrukcija novom da bi sve bilo zakonito.

STORM CUNNIGHAM TVRDI:

autor knjiga pod naslovom: The Restoration Economy i ReWealth

Mi unitavamo ono to volimo kako bi

napravili mjesta za ono to mislimo da
nam treba, da bismo kasnije shvatili kako
smo mogli imati oboje i to za manje
troka.

2.000.000.000.000.000.000 USD
Obnova e uskoro biti zasluna za veliku
veinu razvoja cijelog planeta.
etiri podruja obnove graditeljskog
okolia:
graditeljska batina
infrastruktura
industrijska odlagalita
prostori velikih nesrea

OSNOVE EKONOMSKOG VREDNOVANJA

GRADITELJSKE BATINE

Namjena
Temeljno pravilo: Traganje za boljom
namjenom
 ogranienja zbog spomenikih svojstava


ivotni ciklus graevine - spomenika

kulture

IVOTNI CIKLUS GRAEVINE KULTURNO

DOBRO






Zastarijevanje
Odravanje
Obnova
Revitalizacija

TKO ULAE U GRADITELJSKU

BATINU?

Netko zbog:
 osobne koristi,
 posredne koristi ili javne koristi,
 podmirenja direktnih trokova spomenika,
 zajednikog podmirenja trokova odravanja,
ouvanja (kroz poreze i sl.),
 kreiranja i provoenja politike ouvanja.

KOLIKO TKO ULAE I ZATO?

10

PLANOVI UPRAVLJANJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.
9.
10.

UNESCO 2003.
svrha plana,
opis i povijest kulturnog dobra,
ocjena stanja, znaaj i vrijednost kulturnog dobra,
problemi u upravljanju kulturnim dobrom,
strateki ciljevi plana,
posebni ciljevi upravljanja koji se odnose na vrstu i stanje
kulturnog dobra,
upravljanje kulturnim dobrom,
akcijski planovi,
nadzor nad provedbom i revizija plana, te
prilozi i karte.

PROJEKTI ...

National Main Street Program, SAD

Station Square, Pittsburgh, Pennsylvania,
SAD
Vukovar Vuedol Ilok
Arheoloki muzej u Osijeku
Projekt odrivog razvoja NP Brijuni
Ideja za projekt revitalizacije Medvedgrada
12

NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD

X na vie od 850 spomenikih
primijenjen
X
cjelina,
 prihod od 2,9 milijardi USD,
 osnovano 20.389 poduzea,
 64.402 nova radna mjesta.
X
 najuspjeniji strateki projekt u SAD
 1 USD poluio dobit od 22,10 USD


X
13

NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD

Program koji se provodi ve 30 godina

760 gradova pokrenulo vlastite projekte obnove

1980-1994 2,9 milijardi USD

20.389 novih tvrtki

 64.402 nova radna mjesta
 22,10 USD dobiti na uloeni 1 USD


www.preservationnation.org/main-street/

4 PROJEKTNA POLAZITA
1.

2.
3.
4.

Organizacija procesa
revitalizacije
Ekonomsko restrukturiranje
Promidba programa
Dizajniranje

8 PROJEKTNIH NAELA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.

Sveobuhvatnost
Samopomo
JavnoJavno-privatno partnerstvo
Promjena toka preokreta
Kvaliteta revitalizacije
Angairanje vlastitih
sredstava
U provedbi vidljivi rezultati
Marginalni troak

NATIONAL MAIN STREET PROGRAM - SAD

STATION SQUARE, PITTSBURGH, SAD

sagraen 1879. - trebao biti sruen
1976. - kada zapoinje projekt zatite,
 1976 - 1992 - uloeno 100 mil. USD,
 3000 novih radnih mjesta,
 3 mil. posjetitelja godinje,
 godinji porez na prihod iznosio je preko
6 mil. USD.


16

STATION SQUARE, PITTSBURGH, SAD

Arthur Zigler za 6 mil. USD kupuje elj. Kolodvor

1976. 1992. 100 mil. USD uloeno (87i+12js+5k)

Revitalizacija je:

3.000

novih radnim mjesta

1994. posjeenost od 3 mil. graana

www.stationsquare.com

PROJEKT ISTRAIVANJE, OBNOVA, REVITALIZACIJA

KULTURNE BATINE ILOK VUKOVAR VUEDOL
REPUBLIKA HRVATSKA,
HRVATSKA MINISTARSTVO KULTURE
CILJEVI :Istraiti, obnoviti i prezentirati kulturnu batinu te time
obogatiti kulturni krajolik, podii razinu svijesti stanovnitva,
poboljati turistiku ponudu, zapoljavanje i razvoj regije
SADRAJ :
1. PROJEKT ILOK, povijesna jezgra
2. PROJEKT VUKOVAR
2.1. KOMPLEKS DVORCA ELTZ
2.2. VUKOVAR, BAROKNA JEZGRA

3. VUEDOL, arheoloki lokalitet

46 mil. kuna
111 mil. kuna
33 mil. kuna
36 mil. kuna

Projekt Vukovar Vuedol Ilok

INVESTICIJA: 270 milijuna kn
ILOK

KOMPLEKS DVORCA ELTZ

VUEDOL

PROJEKT VUKOVAR VUEDOL - ILOK

zapoet 2005. traje jo i danas

(trebao biti realiziran u pet godina)

problemi:

upravljanje

projektom

imovinsko pravna pitanja i problemi

provedba javne nabave

uee Republike Hrvatske

Arheoloki muzej u Osijeku

ARHEOLOKI MUZEJ U OSIJEKU

Primjer dobro planiranog i provedenog projekta

Bruto povrina muzeja 3350 m2 - 49,6 mil. kuna

2004. inicijativa ministra kulture

 2005. imenovan privremeni ravnatelj (projektni menader)
 2006. registriran Muzej kao ustanova
 2006. projektirana obnova zgrade
 2006. iseljeni stanari iz zgrade Gradske strae
 16.11.2007. sveano otvorena zgrada Muzeja


PROJEKT ODRIVOG RAZVOJA BRIJUNA

Nacionalni park Brijuni 2006.

vrijednost projekta 103 mil. Eura
Sadraj projekta:








Obnova svih resursa na Velikom Brijunu (obnova povijesnih graevina)

Vile izvan sredinje zone (etiri vile)
Arheoloki parkovi (uvala Verige i Bizantski kastrum)
Otok Mali Brijun (utvrda Brijuni Minor)
Sport i rekreacija (Golf, polo sport centar)
Faana informativni centar za posjetitelje
Infrastruktura (ceste, vodoopskrba, odvodnja i kanalizacija,
telekomunikacije)

PROJEKT ODRIVOG RAZVOJA BRIJUNA

Osiguran zajam CEB-a za pokrie 75% trokova
projekta (75 mil. eura)

Pozitivan stav Vlade RH prema projektu i zajmu
CEB-a

Svi pokazatelji su na toj razini turistikog
prometa osiguravali da NP sam otplauje zajam

upanija nije projekt infrastrukture prijavila na
IPA kako bi osigurala 25 mil. eura

MEDVEDGRAD


Svrha projekta

Revitalizacija lokaliteta i uspostava Centra za posjetitelje PP

Medvednica


Opis i povijest Medvedgrada

Lokacija, mee, vlasnitvo, opis dobra, povijesni pregled



Izvedeni radovi, 1973 - 2010

Pripremni, istraivaki, rekonstrukcije, konzervatorsko-restauracijski



Znaaj i vrijednost Medvedgrada

Ocjena stanja, znaaj i vrijednost



Reim zatite

Ogranienja i smjernice za upravljanje

CENTAR ZA POSJETITELJE PARKA

1.

2.

Juna brani kula

Centar za posjetitelje
Dogradnja, ureenje i
funkcioniranje Gloga

REVITALIZACIJA
1.
2.

3.
4.
5.
6.
7.

Osiguravanje bolje dostupnosti

Prezentacija Medvedgrada kao kulturnog dobra
plan prezentacije
Prezentacija Oltara Domovine
Salon hrvatskih vina
Glazbeni i glazbeno-scenski sadraji
Sportsko-rekreativni sadraji
Povremeni programi

DOBROBITI ULAGANJA U
GRADITELJSKU BATINU


PROBLEMI

ULAGANJE U BATINU

Nezaposlenost
Bruto drutveni proizvod
Proraunski prihodi
Strategija razvoja
Kriza rui vrijednost
nekretnina
Identitet

Otvara nove poslove

Stvara nove prihode
Poveava ubrane poreze
Stvara dodanu vrijednost
Uveava vrijednost
nekretnina
Nematerijalne koristi











Pokretati projekte koji

 mogu biti pokrenuti svugdje i u svako
vrijeme;
 mogu pokrenuti razni subjekti;
 e biti korisni za sve;
 pridonose rjeavanju problema, zatiti
okolia, ouvanju kulturne i prirodne batine;
 su primjenjivi i samoodrivi na svim
razinama zajednice.

WWW.HADRIAN.HR