Gimnazija Josipa Slavenskog,

akovec,
22. oujka 2013.

ZATITA
PRIRODE I
OKOLIA

Ime i prezime: Sonja Milosavljevi

Razred: 4.a

UVOD
Zatita okolia skup je odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je
cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja okolia, smanjivanje i
otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u
prvobitno stanje. Svijest o zagaenju okolia te aktivnosti
vezane uz zatitu istog javljale su se razvitkom ekologije, pa se
esto zatita prirode poistovjeuje sa ekologijom,
koja je
zapravo prirodna znanost to prouava odnose izmeu ivih
organizama, njihov utjecaj na okoli te utjecaj tog okolia na
njih. Zatita prirode i okolia, aktivnosti su koje esto poprilino
nadmauju sferu djelovanja ekologije. Zaetnikom moderne
zatite prirode smatra se Aldo Leopold, jedan od najveih
amerikim prirodoslovaca. Ekolog, umar i aktivist, tvorac je
koncepta Etika zemlje i strunjak koji je prvi lansirao sintagmu
ekoloka savjest. Svojim teoretskim i praktinim radom, uvrstio
se meu najutjecajnije osobe dananjice.

Sl.1 - Aldo Leopold

RAZRADBA
Kroz povijest, ljudske aktivnosti nisu znaajnije utjecale na
prirodu sve do
modernizacije prvih gradova. Stvaranjem
drutvenih zajednica i novim tehnolokim otkriima poinje
nagli utjecaj na okoli. Razvitkom prvih gradova i naselja dolazi
do biolokog i biokemijskog oneienja to je rezultiralo raznim
epidemijama zaraznih bolesti. Upotrebom ugljena u proizvodnji
u 18. stoljeu, dolazi do poveanja isputanja ugljinih,
sumpornih i duinih oksida. Novi val oneienja dolazi
uporabom nafte i njezinih derivata. Krajem 19. i kroz 20.
stoljee raste doprinos i drugih tetnih tvari u oneienju
okolia zbog upotrebe novih kemijskih tvari u proizvodnji.
Zatita prirode kroz povijest nije bila prioritet jer je elja za
profitom bila iznad svijesti o potrebi ouvanja okolia. Poeci
ekolokog osvjeivanja javljaju se tek nakon Drugog svjetskog
3

rata zbog zapaanja da broj oboljelih od odreenih bolesti

znatno vei u industrijskim sreditima. U tome su prednjaile
zapadno-europske zemlje s velikim oneienjima kao to su
Njemaka, Velika Britanija te vedska. Sjedinjene Amerike
Drave i Narodna Republika Kina su najvei oneiivaima
prirode u svijetu.

Oneienje i zagaenje prirode

Oneienjem okolia smatra se svaki poremeaj koliine
odreenih kemijskih ili biolokih tvari te fizikalnih osobina, te se
odreenim aktivnostima moe vratiti u prvobitno stanje, dok
zagaenje predstavlja trajan oblik promjene sastava i osobina
okolia. Oneienja su prije svega rezultat ljudske aktivnosti.
Veliko zagaenje nastaje uporabom fosilnih goriva. Moderni
industrija bazira se na benzinu, nafti i ugljenu. Trenutni stupanj
razvoja okree se smanjenju zagaenja uvoenjem, primjerice
bezolovnog benzina te uvoenju alternativnih izvora energije sunca, vode, vjetra i geotermalnih izvora. Naalost, uvoenje
alternativnih izvora energije dostupno je gotovo iskljuivo u
bogatijim zemljama. Siromanije zemlje nemaju ni vremena ni
novaca za razmiljanje o zatiti okolia i suivotu s prirodom.
Bioloko oneienje
Bioloko oneienje je posljedica razvoja odreene vrste
organizama (ili mikroorganizama) na osnovi kemijskog ili
biokemijskog oneienja. Oni se hrane nekom kemijskom tvari
novom u okoliu te razmnoavanjem uzrokuju znaajnu
promjenu koja moe utjecati na zdravlje biljaka, ivotinja i ljudi.
Kemijsko oneienje
Kemijsko oneienje podrazumijeva sluajno ili namjerno
isputanje odereene kemijske tvari u okoli koja mu nije
svojstvena. Svojim djelovanjima mijenja fizikalne, kemijske i
bioloke karakteristike okolia. Kemijska oneienja nastaju
veinom zbog ljudske aktivnosti, rjee aktivnosti vulkana.

Radioaktivno oneienje
Radioaktivna oneienja nastaju uslijed koritenja radioaktivnih
tvari, koje zbog ljudske pogreke dolaze u okoli. Najee takve
pogreke nastaju u proizvodnji elektrine energije. No, postoji i
namjerno isputanje radioaktivnih tvari koritenjem nuklearnih
oruja. Nakon kontaminacije radioaktivnim tvarima, okoli je
dugo vremena nemogue koristiti u prvotne svrhe.
Otpad
Otpad je skup tvari kemijskog, biolokog ili nuklearnog porijekla.
On nastaje iskljuivo ljudskom aktivnou. Odreena vrsta
otpada moe biti ponovo iskoritelna, ali esto zahtjeva nove
naine obrade i prerade. Otpad dijelimo na inertan, neopasan i
opasan.

Sl. 2 Oneienje vode

Zbrinjavanje otpada
Prethodno odabiru naina zbrinjavanja otpada potrebna je
kemijska analiza istog. Kemijska analiza vri se u
laboratorijima specijaliziranim za tu vrstu analiza. Takvi
laboratoriji provode meulaboratorijska ispitivanja za
utvrivanje tonosti i preciznosti.
Fizikalno-kemijska obrada otpada
Primjer fizikalno-kemijske obrade otpada je obrada otpadnih
voda, gdje se postupku obrade otpadnih voda koristi mehaniko
proiavanje. Metode ove obrade otpada ovisno o vrsti otpada
5

su taloenje, filtracija, kristalizacija, kemijske talone reakcije,

reakcije neutralizacije itd. Najee vrste otpada koje se
podvrgavaju ovoj obradi industrijskog su podrijetla. On se moe
ponovno pretvoriti u odreenu sirovinu i stoga sprijeiti njegovo
odlaganje u prirodi.
Bioloka obrada otpada
Biloka
obrada
otpada
podrazumijeva
uporabu
mikroorganizama. Za odreene grupe organskokemijskih tvari
postoji odgovarajua grupa mikroorganizama koji ih razlau.
Primjer bioloke obrade otpada je kompostiranje, gdje se otpad
biljnog podrijetla u posebnim spremnicima, uz pomo
mikroorganizama ralae i pretvara u zemlju koja se dalje moe
koristiti u poljoprivredi. Preduvjet za bioloku obradu je odsustvo
tekih metala i kemijskih tvari koje onemoguavaju djelovanje
mikroorganizama.
Termika obrada otpada
Termika obrada podrazumijeva steriliziranje ili spaljivanje
otpada. Kod sterilizacije dolazi do unitavanja mikroorganizama.
Postoji suha, vlana, kemijska i
sterilizacija ionizirajuim
zraenjem. Ona je privremeno rjeenje, prethodi procesu
spaljivanja. Sterilizirani otpad ne moe se trajno odlagati zbog
prisutnosti velike koliine organske tvari, koja opet prikuplja
mikroorganizme,
vraajui
otpad
u
prvobitno
stanje.
Najefikasniji nain
zbrinjavanja otpada je
spaljivanje.
Spaljivanjem se otpad razlae na proste tvari uz mogue
oslobaanje energije. Ono se odvija u velikoj komori za
izgaranje na oko 850C. Dimovi prolaze kroz filtere koji odvajaju
HCl, HF, prainu, sumporove okside, duine okside. U
atmosferu se isputa samo ugljini dioksid. No, postoje
katalitiki procesi koji mogu iskoristiti i CO 2. Na taj nain se
sprjevaa bilokakvo tetno isputanje u okoli.
Privremeno odlaganje
Privremeno odlaganje otpada proces je prikupljanja vee
koliine istog do daljnje obrade ili trajnog zbrinjavanja.
Privremeno odlaganje zahtjeva odreene mjere sigurnosti radi
sprjeavanja neeljenih dogaaja. Najbolji rezultati se postiu
6

odvajanjem po vrstama i kemijskom sastavu, tako da se sprijee

neeljene reakcije.
Trajno odlaganje
Trajno odlaganje zbrinjavanje je otpada inertnog na sve vrste
utjecaja iz okoline. Takva vrsta otpada nastaje, primjerice u
graevini - cigla, kamen, itd. Odlagalita za trajno zbrinjavanje
otpada moraju zadovoljiti posebne uvjete. Najee se provode
pripreme podloge radi stvaranja nepropusna sloja koji e
sprijeiti prodiranje vode i kemijskih tvari u tlo. Iz takvih
odlagalita je potrebno osloboenje stvorenog plina i vode.

Sl. 3 Privremeno odlaganje otpada

Sl. 4 Pogon za spaljivanje otpada

ZAKLJUAK
SAETAK
7

Zatita okolia i prirode skup je odgovarajuih aktivnosti i mjera

kojima je cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja te otklanjanje
teta nanesenih okoliu te vraanje istog u prvobitno stanje.
Kroz povijest, ovjek nije znaajno utjecao na oneienje
okolia, ali pojavom prvih veih naselja te kasnije industrijskih
revolucija to se mijenja. Tada svijest o zatiti prirode jo nije
probuena zbog uvrijeenog miljenja da su prirodni resursi
neiscrpni te postoje samo da bi sluili ovjeku. Poetak
aktivnosti vezanih za zaititu okolia javlja se nakon Drugog
svjetskog rata. Ocem zatite okolia naziva se Aldo Leopold,
ameriki prirodoslovac i aktivist. Iako se esto oneienje i
zagaenje prirode poistovjeuju, zagaenje je zapravo trajna
promjena sustava dok je oneienje reverzibilno. Prirodni sklad
se moe naruiti razliitim imbenicima, primjerice dospjeem
kemijskih i radioaktivnih tvari u okoli, prekomjernim
razmnoavanjem
tetnih
organizama,
nepravilnim
zbrinjavanjem otpada itd. Otpad nastaje iskljuivo ljudskom
aktivnou te postoji inertan, neopasan i opasan otpad. On se
zbrinjava na razliite naine, dok je najee spaljivanje otpada.

ZANIMLJIVOSTI
5. lipnja - Svjetski dan zatite okolia

Ekocentrini sustav
Ekocentrini sustav polako zamjenjuje homocentrini sustav, to
jest miljenje koje stavlja ovjeka i njegove potreba u centar
smatrajui da priroda postoji kako bi njemu sluila. Ekocentrini
sustav stavlja zatitu prirode u prvi plan te svim snagama koristi
moderna tehnika dostignua kako bi se omoguio razvoj uz
sklad ovjeka i prirode.
Nadzorni sustavi koji zaustavljaju pogon detektiranjem izlaska
tetnih tvari u okoli predstavlja jednu od primjena suvremene
tehnologe u ouvanju i razvoju ekosustava.
Ekoloke katastrofe
U prolom stoljeu zabiljeeno je vie sluajeva nasukavanja
tankera pri kojima je u more/ocean iscurilo vie tisua tona
nafte te uzrokovalo pogibelj mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta.
Primjer takve ekoloke katastrofe je nasukavanje tankera
Atlantic Empress u srpnju 1979. kod drave Trinidad i Tobago
gdje je iscurilo okantnih 300 tisua tona nafteu ocean!
ovjek je svojim aktivnostima unitio gotovo polovicu kinih
tropskih uma na svijetu. Najvea deforestacija zabiljeena je u
Brazilu gdje je gubitak uma procijenjen na gotovo 18 tisua
kvadratnih kilometara godinje!
Ugroene vrste
Procjenjeno je da e tijekom sljedea dva desetljea izumrijeti
gotovo pola milijuna biljnih i ivotinjskih vrsta!
Bijelokljuna una ivjela je u umovitim movarama. Danas je
jedna od najrjeih ptica na svijetu!
Mnogi nosorozi su ubijeni zbog njihovih rogova za koje smatra
da imaju ljekovito svojstvo. Sve vrste nosoroga zatiene su
zakonom!
Populacija komodskog varana, najveeg ivueg gutera, vrlo je
niska zbog prekomjernog lova kolekcionara!
Divlji sago i zelena vrasta biljka najugroenije su biljne vrste u
SAD-u!

LITERATURA:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Aldo_Leopold
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ekologija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_okoli%C5%A1a
http://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_prirode
http://www.ekologija.com.hr/okolis/
http://www.ekologija.com.hr/zanimljivosti/

10