12

INENJERSKO ZNAENJE PODZEMNE VODE

PROPUSNOST

PROTOK I HIDROSTATSKI TLAK

Podzemna voda nalazi se u propusnim materijalima.

Drenirani uvjeti: sve pore u tlu su ispunjene zrakom, a
ranije su sadravale vodu.
Saturirano tlo: sve pore u tlu su ispunjene vodom; =
nedrenirano tlo.
Djelomino saturirani uvjeti: pore u tlu su ispunjene
zrakom i vodom; najei sluaj.
Propusnost ovisi o veliini i koliini pora u tlu i o njihovoj
povezanosti.
Propusnost tla se definira koeficijentom propusnosti (k).
Odreivanje koeficijenta propusnosti pomou Darcyjevog
zakona:
k = Q L / A h = v / i;
k koeficijent propusnosti; Q protok; A povrina
protoka; L udaljenost; h razlika potencijala; v brzina
protoka; i hidrauliki gradijent.
Propusnost je inenjersko svojstvo materijala; vrlo
ograniena primjena Darcyjevog zakona jer propusnost
varira.
Koeficijent propusnosti uzorka odreuje se u laboratoriju
pomou aparata s konstantnim ili padajuim potencijalom.
Nepouzdanost laboratorijskih rezultata zbog odvajanja
estica, zraka ili topivih minerala.

Piezometar: buotina s ugraenom cijevi, koja je otvorena

u intervalu vodonosnog sloja, kako bi se omoguio ulazak
vode u cijev. Slui za mjerenje potencijala podzemne vode
u prirodnim uvjetima u vodnosnom sloju.
Hidrostatski tlak: porni tlak u tlu kada voda miruje.
Piezometarska razina je horizontalna, jer su piezometarske
visine (odnosno visine potencijalne energije) iste u svim
piezometrima.
Hidrauliki gradijent: nagib piezometarske razine;
piezometarska razina se smanjuje, a voda tee u smjeru
nieg potencijala. Teenje uzrokuje pritisak procjeivanja.
Uzrok tenju vode je razlika u ukupnoj energiji izmeu dviju
toaka. Ova energija se naziva potencijal (h; eng. head)
mehanika energija po jedinici teine vode.
h = z + hp, gdje je:
h potencijal (visina potencijalne energije; piezom. visina);
z = nadmorska (geodetska) visine toke A u kojoj se
odreuje potencijal; hp tlana visina, tj. dubina toke A
ispod razine vode u piezometru
Porni tlak = hp w gdje je
- porni tlak; hp - tlana visina; w - jedinina teina vode
Odreivanje potencijala i pornog tlaka je neophodno da bi
se predvidjele promjene pornog tlaka i njihovi mogui uinci
na inenjerske radove.
Kvantifikacija teenja vode kroz tlo pomou Darcyjevog
zakona: Q=kAh/L. Strujna mrea je grafika metoda za
izraun protoka.

Pouzdanije odreivanje propusnosti na terenu

pomou buotina; najee pokus konstantnog
potencijala. Bunar se crpi konstantnom brzinom, a u
susjednim bunarima se mjeri pad razine vode.

RASPONI VRIJEDNOSTI PROPUSNOSTI TLA

U saturiranom tlu ukupno naprezanje je zbroj efektivnih
naprezanja (zrno na zrno) i pornog tlaka (otpor vode).
Efektivna naprezanja i porni tlak su vani jer veina
optereenja tla ima tlanu i posminu komponentu. Voda
nema posminu vrstou pa se odupire samo tlanoj
komponenti.
Otpor tla na smicanje ovisi o efektivnim naprezanjima.
Budui da se efektivna naprezanja dobivaju tako da se od
ukupnih oduzme porni tlak, promjene vezane za podzemnu
vodu utjeu na efektivna naprezanja. Poveanje razine
podzemne vode poveava porni tlak; efektivna naprezanja
se smanjuju s poveanjem pornog tlaka; otpornost tla na
smicanje je manja.

EFEKTIVNA I UKUPNA NAPREZANJA

U nesaturiranom tlu silama tlaka odupiru se estice.
Meuzrnski pritisak: otpor trenja meu esticama u tlu.
U saturiranom tlu silama tlaka odupiru se estice, ali i voda
u porama, jer je nestiljiva.
Kao posljedica prisustva ili odsustva vode u porama
razlikuju se efektivna i ukupna naprezanja. Efektivno
naprezanje je otpor individualnih estica na primijenjeno
naprezanje.
U nesaturiranom tlu meuzrnski pritisak koji se opire
tlaenju predstavlja i ukupna i efektivna naprezanja.

24

STRUJNI TLAK I HIDRAULIKI SLOM

TLA

Projekt kanala Tennessee-Tombigbee

(http://www.tenntom.org/)
Bilo je potrebno nainiti iskop volumena >11 km3 u pijesku i
glini. Geotehnikim istraivanjima utvreno da e 53 m
dubok zasjek ui ispod razine podzemne vode. Da bi se
omoguilo iskapanje, postavljen je sustav odvodnjavanja
ija funkcija je bila sniavanje razine podzemne vode u
prosjeku 15 m. On se sastojao od serija odvodnih kanala i
bunara koji su izvoeni postupno po fazama iskapanja.

Strujna mrea je grafika metoda za izraunavanje protoka.

Sastoji se od strujnica i ekvipotencijala.
Strujnice predstavljaju putanje kojima se odvija teenje
kroz masu tla.
Ekvipotencijale su okomite na strunice i spajaju toke
jednake energije odnosno tlaka.
Strujna mrea se crta na nain da se ukupni potencijal
podijeli s cijelim brojem. Ekvipotencijale su okomite na
razinu podzemne vode i spajaju toke jednakog potencijala.
Protok se izraunava iz strujne mree:
Q = k (nf/nd)H
Q protok; k propusnost materijala; nf broj strujnica
H ukupni potencijal; nd razlika potencijala.
Strujni tlak mogue je prikazati kao silu na jedinini
volumen tla.
Strujni tlak moe biti toliko visok da istisne individualne
estice tla. Time se mijenjaju strujnice, poveava se brzina
i poveava se strujni tlak. Kao posljedica toga u tlu mogu
nastati kanali, koji ozbiljno ugroavaju integritet strukture
tla.
Strujni tlak djeluje okomito na ekvipotencijalne u strujnoj
mrei. Rauna se mnoenjem hidraulikog gradijenta i
jedinine teine vode:
Ps = i w
Ps strujni tlak; i hidrauliki gradijent, h/L; w jedinina
teina vode
Stvaranju kanala podlonije je sitnozrnato tlo. Otvorene
upljine u tlu, slabo zbijeni nasip i pukotine u tlu mogu
inicirati stvaranje kanala. Kljuanje tla je pojava povezana s
time.
Kljuanje tla se dogaa kada strujni tlak koji djeluje prema
gore prmai silu kojom tlo djeluje prema dolje. Ovakvi uvjeti
definiraju se kritinim hidraulikim gradijentom (ic):
ic = (T -w/w) = '/w
T ukupna jedinina teina tla; w jedinina teina vode;
' uronjena teina tla
U praksi se kao minimalni faktor (FOS) sigurnosti uzima 2:
FOS = ic/i
to znai da uronjena teina tla treba biti 2x vea od
strujnog tlaka koji djeluje prema gore.

Voda kao agens erozije

Voda uzrokuje strukturni slom tla na dva naina:

(1) hidraulikim slomom ('kljuanjem' i stvaranjem kanala
uz ispiranje estica; (2) klizanjem, uzgonom i strujnim
tlakom.
Slom brane Teton u JI Idaho-u (1976) je primjer
hidraulikog sloma po diskontinuitetu u materijalu na
kojemu je zapoeo proces. Za 6 sati inicijalno strujanje je
dovelo do potpunog sloma brane i gubitka od 40% nasipa.
http://www.geol.ucsb.edu/faculty/sylvester/Teton%20Dam/
welcome_dam.html
Uz obale rezervoara pokrenuta su klizita kao posljedica
brze drenae vode iz rezervoara, zbog ega se materijal
padine naao u sljedeim uvjetima: (1) visoka saturirana
teina; (2) niska posmina vrstoa; (3) porni tlakovi u
neravnotei sa saturiranom masom.
Klizita nastaju uz rubove rezervoara zbog poveanog
pornog tlaka uslijed porasta razine podzemne vode. Naime,
kosine uz obale rezervoara imaju viu razinu saturacije
nego u prirodnim uvjetima. Primjer je akumulacija Vaiont u
Italiji.
Podzemna voda koja dovodi do klizanja ne mora biti
umjetnog porijekla. Intenzivna oborina moe inicirati plitka
klizanja zbog poveanja vlanosti materijala. Podzemna
voda tee paralelno povrini, to destabilizira kosinu.
Horizontalni tok kreira strujni tlak koji djeluje paralelno
kosini, to se zbraja s gravitacijom.
Podzemna voda moe djelovati kao agens erozije preko
uzgona. Primjer je slom Malpasset brane u JI Francuskoj
(http://simscience.org/cracks/advanced/malpasset.html).
Porni tlak je nastao po diskontinuitetu nepropusnog bloka u
lijevom upornjaku. Porast tlaka prvi put je evidentiran kada
je dolo do raspucavanja betonskog preljeva brane uslijed
ogromnog uzgona. Prijenos visokog pornog tlaka po
frakturama inicirao je pomak klinastog bloka stijene u
lijevom upornjaku, to je rezultiralo prvim totalnim slomom
betonske lune brane.

INENJERSKI PROBLEMI S
PODZEMNOM VODOM
Podzemna voda znaajno utjee na inenjerske radove iz
sljedeih razloga:
(1) moe prouzroiti probleme pri graenju;
(2) moe biti agens erozije koji ugroava graevine;
(3) moe negativno utjecati na funkcioniranje graevina.
Podzemna voda je medij za prenoenje zagaenja; sve
znaajnije u inenjerskogeolokim istraivanjima.

Negativan utjecaj vode na funkcioniranje

graevina

Podzemna voda moe biti jedan od faktora koji utjeu na

na funkcioniranje graevina. Funkcioniranje tunela
namijenjenih za eljeziki ili automobilski promet,
akumulacija vode, odlagalita otpada moe biti manje
uinkovito zbog podzemne vode.
Odravanje uspjenog funkcioniranja iziskuje kontrolu
procjeivanja. Kod kanala za navodnjavanje i akumulacija
povrinske vode, kontrola procjeivanja reducira gubitke
vode. U lagunama otpadnih voda, odlagalitima krutog
otpada, kontrolom procjeivanja nastoji se zatiti ili umanjiti
zagaenje vode.
Gline ili tla niske propusnosti koriste se kao izolatori.
Meutim, potrebno je predvidjeti procurivanje, kako bi se
odabrao odgovarajui izolator, njegova debljina i metoda
njegova postavljanja.
Sve su znaajnije graevine koje izoliraju otpad od
podzemlja.
Villa Farm odlagalite slui za separaciju otpadnih voda u
lagunama u starom povrinskom kopu pijeska (promjera 50
m). Gubitak fluida iz lagune bio je infiltracijom u vodonosnik
pijeska i to 7000 m3/godinu. Zagaenje se malo irilo
radijalno, ali se zagaenje u podzemlju irilo u obliku
lepeze duline 600 m u smjeru hidraulikog gradijenta.

Problemi pri graenju

Podzemna voda moe oteati ili ak onemoguiti graenje.

Gotovo svi iskopi i graevine izvode se ispod razine
podzemne vode, neovisno o veliini graevine.
Ilustracija: gradnja male brane
Prilikom iskop za gradnju male nasute zemljane brane
nailo se na podzemnu vodu. Crpljenje podzemne vode
bilo je neophodno kako bi se omoguilo iskapanje
buldozerima u graevnoj jami. Meutim, crpljenje je
potrebno obustaviti za potrebe kompakcije nepropusnog
materijala jezgre brane. Suprotno tome, nasip brane treba
ostati toliko dugo bez vode dok se ne omogui kompakcija
materijala runim kompaktorom.
Podzemna voda nije uvijek problem sama za sebe, ve
moe nepovoljno utjecati na tlo.
Prilikom izgradnje podvonjaka za autocestu 94 u Fargu
(Sjeverna Dakota) odvodnjavanje gradilita bilo je potrebno
zbog snienja razine podzemne vode i stabilizacije iskopa u
tlu koje u saturiranim uvjetima ima ponaanje 'brzih
pijesaka'.

25