Lekcije

iz
Matematike
1.
1.
Realni
i
kompleksni
bro jevi
I.
Naslov
i
ob ja2njenje
naslova
U
lekciji
se
p onavlja ju
osnovna
svo jstva
bro jeva,
p o jmovi
vezani
uz
bro jeve
i
op eracije
s
bro jevima.
Obra?uje
se
trigo
nometrijski
prikaz
kompleksnog
bro ja.
I I.
Pripadni
inoenjerski
o dnosno
matematiLki
problem
Bro jevima
se
rje2ava ju
dva
temeljna
praktiL
na
problema:
bro jenje,
prebro javanje
p omo cu
priro dnih
bro jeva.
mjerenje
p omo cu
realnih
bro jeva.
Iako
kompleksni
bro jevi
ima ju
i
zikalnu
i
geometrijsku
primjenu,
oni
su
prvenstveno
uvedeni
iz
teoretskih
razloga
da
bi
svaka
algebarska
jednadoba
imala
rje2enje.
I I I.
Potrebno
predznanje
Poznavanje
osnovnih
skup ova
bro jeva
i
op er
acija
s
njima:
Skup
priro dnih
bro jeva
N
.
Primjeri:
1
,
2
,
3
, ...,
25
, ...
Skup
cijelih
bro jeva
Z
.
Primjeri:
0
,
1
,
1
,
2
,
2
,
3
,
3
, ...
Svaki
je
priro dni
bro j
ujedno
i
cio,
me?utim,
ima
cijelih
bro jeva
ko ji
nisu
priro dni
to
su
negativni
cijeli
bro
jevi
i
bro j

0
.
Skup
racionalnih
bro jeva
Q
.
Primjeri:
1
2
,
2
25
2
3
,
17
12
, ...
.
Op cenito,
bro j
je
racionalan
ako
se
mooe
predo L
iti
kao
razlomak
s
cjelobro jnim
br
o jnikom
i
nazivnikom.
Svaki
je
cijeli
bro j
(dakle
i
priro dni)
ujedno
i
racionalan,
me?ut
im
ima
racionalnih
bro jeva
ko ji
nisu
cijeli.
Na
primjer,
1
2
je
racionalan,
ali
nije
cio
bro j.
Skup
realnih
bro jeva
R
skup
ko jeg
Line
racionalni
i
iracionalni
bro jevi.
Primjeri:
1
,
0
,
7
,
2
5
, ?,
?
2
,
5
?
6
, ...
Svaki
je
racionalni
bro j
(dakle
i
cijeli,
priro dni)
ujedno
i
realan,
m
e?utim
ima
realnih
bro jeva
ko ji
nisu
raci
onalni.
Na
primjer,
?,
?

2
,
5
?
6
nisu
racionalni
vec
iracionalni
(ne
mogu
se
predo L
iti
kao
razlomak
s
cjelobro jnim
br
o jnikom
i
nazivnikom).
Intuitivno,
p ozitivni
realni
bro jevi
jesu
bro jevi
ko jima
se
mooe
izmjeriti
s
vaka